2008
O outou o te haamata i te rave
Novema 2007


O outou o te haamata i te rave

To tatou puai no te amo i te ohipa teimaha e faarahihia’tu ai ia rava‘i ho‘i te reira no te amo i te ohipa rahi atu e titauhia mai ia tatou.

Hōho’a
President Henry B. Eyring

E au mau taea‘e here, i teie pô te hinaaro nei au e faaitoito i te mau taea‘e o te autahu‘araa o te feruri nei i te tahi taime e, te teimaha roa nei ta ratou hopoi‘a i te tahi taime. Teie te hoê titauraa ta‘u i paraparau a‘e nei i te hoê taime. E ho‘i faahou mai au i ni‘a iho i te reira no te mea te tupu pinepine nei te reira i roto i te oraraa o te feia ta‘u i here e ta‘u e tavini nei.

Te rahiraa o outou ua itea ia outou e, te titau nei ta outou mau ohipa no te autahu‘araa hau atu i ta outou e mana‘o nei e e nehenehe ta outou e rave. E tupu mai paha te reira mai te mea e titauhia outou ia paraparau i roto i te hoê amuiraa tĭtĭ i mua e rave rahi hanere taata. No te mau taata faafariu-apî-hia, o te taime paha ïa a anihia ai ratou ia pure i mua i te mau taata e aore râ ia haapii i te hoê piha haapiiraa no te taime matamua. No te tahi atu mau taata ra, o te tamataraa paha ïa e haapii i te hoê reo i roto i te pû haapiipiiraa misionare. Mai te mea e, e ere te reira i te ohipa fifi roa no outou, e tupu mai ïa te reira i roto i te aroa purumu o te hoê oire taa ê roa a ani mai ai to outou peresideni misioni ia outou ia paraparau i te mau huru taata atoa ta outou e farerei no te faaite papû i te parau no te Faaora e no te faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelia.

Ua feruri na paha outou e, « ia oti ana‘e ta‘u misioni, e mea ohie ia riro ei melo autahu‘araa haapa‘o ». Area râ, tau matahiti i muri mai, te haamata nei outou i te iti te taotoraa i te pô, te haapa‘o nei i te hoê vahine faaipoipo e te hoê aiu apî, te faaite nei i te here e te maitai, te tamata nei i te haamaitai i to outou ite haapiiraa, te haere nei e farerei i te mau melo o ta outou pŭpŭ peresibutero, na roto anei i te tautururaa ia ratou no te faanuu i ta ratou mau tauihaa, e te imi nei i te taime no te rave i te mau oro‘a no to outou mau tupuna i roto i te hiero. E mata ataata paha to outou a feruri ai outou e : « Ia ruau rii ana‘e au e ere ïa i te ohipa rahi ia riro ei melo autahu‘araa haapa‘o. E huru mama rii te ohipa ».

No outou te feia ruau, te ataata rii ra paha ïa outou i te mea e, ua ite outou eaha te mau mea e roaa mai i te taviniraa i roto i te autahu‘araa. Teie ïa ; Rahi noa’tu ta outou taviniraa ma te faaroo, rahi noa’toa’tu ta te Fatu e titau mai ia outou. Tera ataata ta outou, e ata oaoa ïa i te mea e, ua ite outou e, e faarahi Oia i to tatou puai no te amo i te ohipa teimaha.

Te vahi fifi râ no taua parau ra maori râ ïa, e titauhia ia outou ia tavini e ia faaroo hau atu i te oti‘a ta outou e mana‘o ra, i reira Oia e horo‘a mai ai te puai rahi atu.

Mai te huru te faaetaetaraa i te uaua o te tino. E ti‘a ia outou ia faaohipa puai outou i to outou mau uaua i reira ratou e ponapona mai ai. E tura‘i hoa outou i te mau uaua i te hopea roa. Na ratou hoa e tamarû ia ratou iho e i reira ratou e horo‘a mai ai i te puai rahi a‘e. Te faarahiraa i te puai pae varua, o te hoê te reira horo‘a no ô mai i te Atua ra, e horo‘a mai Oia i te reira mai te mea e rave tatou i Ta’na ohipa hau atu i te oti‘a ta tatou i mana‘o. Na roto i te mana o te Taraehara a Iesu Mesia e nehenehe to tatou natura e tauihia. I reira to tatou puai no te amo i te ohipa teimaha e faarahihia’tu ai ia rava‘i ho‘i te reira no te amo i te ohipa rahi atu e titauhia mai ia tatou.

Na te reira e tauturu ia‘u ia haroaroa ia ite ana‘e au i te tahi atu taata ia rave i ta’na hopoi‘a no te autahu‘araa ma te ohie. Ua ite au e, ua oti ta ratou taime tamataraa e aore râ, e tae mai te reira. No reira, eita vau e nounou i to ratou ti‘araa, e tia‘i râ vau i te taime e ti‘a ai ia‘u ia tauturu ia ratou ia fifi ratou, no te mea e tae mai hoa te reira.

Teie tamataraa o to tatou mau oti‘a i roto i te ohipa o te autahu‘araa, e faanahonahoraa ïa te reira na te Atua no te tauturu i Ta’na mau tamarii ia ora faahou i pihai iho Ia’na e a muri noa’tu. Ua here te Metua i te Ao ra i Ta’na mau tamarii. Ua pûpû Oia ia tatou i te ora mure ore, no te ora faahou i pihai iho Ia’na ei utuafare i roto i te hanahana e a muri noa’tu. Ia ineine tatou no te farii i taua horo‘a ra, ua horo‘a mai Oia i te hoê tino tahuti ia tatou nei, te ti‘araa ia tatou ia tamatahia ia hara tatou, e te hoê rave‘a e tamâhia ai tatou i taua hara ra e ia ti‘afaahou i roto i te Ti‘a-faahou-raa Matamua. Ua horo‘a mai Oia ia tatou nei i Ta’na Tamaiti here, o Iehova, ei Faaora no tatou no te faatupuraa i te reira. Ua fanauhia mai te Faaora i te tahuti nei, ua tamatahia aita râ i hara, e i Gesetemane e i Golagota ua aufau Oia i a tatou mau hara ia ti‘a ho‘i ia tatou ia tamâhia. E tupu te tamâraa i ni‘a ana‘e i te feia tei faaite i te faaroo ti‘a ia Iesu Mesia no te tatarahapa i te hara, ia tamâhia na roto i te oro‘a bapetizoraa, e na roto ho‘i i te raveraa i te fafauraa no te haapa‘oraa i Ta’na mau faaueraa atoa. E ua faataahia te hoê enemi rahi no to tatou varua, o Lucifero, na’na e to’na mau tavini e tamata e haru i te tamarii tata‘itahi a te Atua ia ore ratou e farii i te oaoa o te ora mure ore.

No To’na maitai e To’na ti‘aturi rahi, ua faati‘a te Metua i te Ao ra, e te Faaora i te tahi pae iti o Ta’na mau tamarii i te fenua nei ia mau i te autahu‘araa. Te ia tatou nei te mana e te puai no te rave i te ohipa i te i‘oa o te Atua no te horo‘a i te evanelia mau a Iesu Mesia e te mau oro‘a i te mau tamarii paatoa a te Metua i te Ao ra. No reira, e ti‘a ia outou ia ite i te puai o to tatou ti‘aturi i te Atua. E e ti‘a atoa ia outou ia ite i te faufaa rahi o te autahu‘araa e te pato‘iraa ta tatou e ite nei.

E ere i te ohipa maere ia fatata roa tatou i te tahiti i tera taime e tera taime. Ia parau ana‘e outou e, « aita i papû ia‘u e, e nehenehe anei ta‘u e rave i te reira », e tapa‘o faaite te reira e, ua taa ia outou te auraa o te mauraa i te autahu‘araa o te Atua. Te auraa oia ho‘i, eita e oti ia outou ana‘e. Ua hau roa’tu te hopoi‘a i te fifi e i te faufaa no to outou puai tahuti nei e no to‘u atoa. Ia feruri ana‘e outou mai te reira, o te niu mau ïa te reira no te ohipa autahu‘araa rahi.

Ia tupu ana‘e mai taua mau feruriraa iino ra, o te taime atoa ïa no te haamana‘o i te Faaora. Ua haapapû mai Oia e, e ere o tatou ana‘e ia rave i teie ohipa. E nehenehe tatou e faaohipa i te mau papai‘raa mo‘a e ia haamana‘o i te reira i te mau taime e tupu mai te măta‘u.

Ei hi‘oraa, ua haamana‘o te peresideni Thomas S. Monson i te mau parau fafau a te Faaora i te taime a haamaitai ai oia ia‘u a ono ava‘e i ma‘iri a‘e nei ia ti‘a vau ma te măta‘u ore i roto i to‘u piiraa i te taime mau a feruri ai au e, e mea fifi roa. Puta mai nei te mau parau ta te Faaora i horo‘a i roto i teie tau tuuraa i Ta’na pŭpŭ autahu‘araa iti, i roto i te feruriraa a te peropheta a tuu ai oia i to’na mau rima i ni‘a i to‘u upoo : « E o oia o te farii mai ia outou na, ei reira atoa ïa vau, no te mea e haere au na mua i to outou mata. E vai ho‘i au i to outou pae atau e i to outou pae aui, e i roto ho‘i to‘u varua i to outou aau, e ta‘u mau melahi ho‘i e ati noa a‘e ia outou na, ia hamaraa mai ia outou i ni‘a ».1

Te fafauraa ra ta peresideni Monson i faahaamana‘o mai e ta’na ho‘i i faahiti ra, ua tupu ïa no‘u nei. Ua mono te ti‘aturi i te mana‘o tapitapi, ua tae mai te varua, ua faauruhia te mau utuutu ma‘i, ua faahereherehia to‘u ora, e ua paturuhia vau. Na roto i taua haamaitairaa ra a te peresideni Monson, e mea ohie roa na‘u ia haamana‘o i te Faaora e ia ti‘aturi i Ta’na fafauraa ia haere Oia na mua e na te aoao ia tatou nei i roto i Taohipa.

Ua ite au e, te fafauraa ia haere mai te mau melahi e mau ia tatou, e parau mau te reira. A haamana‘o i te parau no te tavini o Elisaia tei î i te mata‘u rahi. E roaa taua iteraa ra ia tatou ia fatata roa ana‘e tatou i te tahiti i roto i ta tatou ohipa. Ua û na o Elisaia i te pato‘iraa mau e te puai.

« E ia ara taua tavini o te taata o te Atua ra i te po‘ipo‘i roa, e reva’tura i rapae, inaha, e nuu puaa-horo-fenua e te pereoo te haati maira i te oire. Ua parau atu ra taua tavini ra ia’na, aue, e tau fatu e ! eaha tatou nei ?

« Ua parau maira oia, eiaha e mata‘u, e rahi to tatou e iti to ratou.

« Ua pure atu ra Elisaia, na ô atu ra, e Iehova e, teie ta‘u parau ia oe, e faaaraara oe i to’na mata ia ite oia. Ua faaaraara a‘e ra Iehova i te mata o taua tavini apî ra ; ite atura oia ; e inaha, ua î te mou‘a i te puaa-horo-fenua, e te pereoo auahi, i te haaatiraa ia Elisaia ra ».2

Mai taua tavini o Eliaha, e rahi a‘e to pihai iho ia outou i to pihai iho i te pato‘i mai ia outou. Te tahi pae i pihai iho ia outou aita ïa e itehia i to outou mata tahuti nei. E paturu te Fatu ia outou, te tahi mau taime, na roto i te piiraa i te tahi atu ia turu mai ia outou. No reira ïa ta tatou mau pŭpŭ autahu‘araa. No reira te mau ti‘a faatere o te autahu‘araa e hi‘o ai i roto i te mata a te mau taata i roto i te mau pureraa autahu‘araa. No reira te episekopo aita oia e peresideni noa i roto i te pŭpŭ tahu‘a. E hi‘o oia i te mata o te mau tahu‘a. Te vai ra tera huru episekopo, e aore râ, tera huru peresideni pŭpŭ peresibutero, e aore râ, tera huru peresideni misioni. E haere mai oia e tauturu ia outou e, e pii oia ia vetahi ê no te tauturu ia outou. E pii paha oia te hoa tano no te tavini i pihai iho ia outou i te taime a fifi ai outou.

E piti ohipa e titauhia. A tahi, ia ite tatou e ia farii poupou tatou i te feia ta te Fatu i tono mai no te tauturu ia tatou. Te tahi o te hi‘oraa ïa i roto i te mau piiraa atoa i te rave‘a ia haapuai i te tahi atu taata. I te hoê taime ua faati‘a mai te hoê peresideni misioni ia‘u i te parau no te hoê misionare ta’na i pii ei hoa no 12 e aore ra e 13 misionare. Ua parau mai oia ia‘u e, « pauroa teie mau hoa misionare tei ni‘a ratou i te faito fatata e faaho‘ihia i te fare, e aore râ, e faaho‘ihia ratou i te fare. Area râ, aore roa hoê o ratou i mo‘e ».

I te taime a faahiti ai au i te reira ohipa maere i muri a‘e i ni‘a i taua hoa ra tei faaora i tera rahiraa tei fatata roa i te tahiti, ua maere au e ua haapiihia vau na roto i ta’na pahonoraa. Teie ïa, « aita vau e mana‘o nei e, e parau mau te reira aamu. Aita hoê noa a‘e hoa misionare to‘u tei paruparu ».

Ua ite au e ua faauruhia te hoê peresideni misioni ia tono i te melahi tano, i tera taime e tera taime. E nehenehe ta tatou e ti‘aturi i roto i ta tatou ohipa ia tonohia mai te tauturu ia tatou nei i te taime ti‘a mau, o te ite i te puai i roto ia tatou e no te faati‘a ia tatou i ni‘a. E nehenehe atoa ta tatou e ti‘aturi e, e tonohia tatou e te Atua no te tauturu i te tahi atu taata.

E nehenehe ta‘u e faaite atu i te hoê iteraa nahea ia tauturu mai te mea e, o outou te tonohia. Aita i maoro i muri iho i to‘u pii-raa-hia i roto i te Tino Ahuru Ma Piti, ua niuniu mai te peresideni Faust ia‘u, oia te hoê tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua. Ua ani mai oia ia‘u ia haere atu i roto i to’na piha toro‘a. Ua haere atu vau ma te feruri noa e, eaha oia i hinaaro ai e farerei ia‘u.

I muri a‘e i te tahi tau parau rii hauti ua hi‘o maira oia ia‘u e na ô maira e, « Ua tupu mau anei ? » Tupu a‘e ra te maere i roto ia‘u, parau faahou maira oia e, « ua hi‘opo‘a noa vau ia oe i roto i te mau apooraa. Mai te mea ra e, te feruri ra oe e, e mea fifi roa te reira piiraa to oe, te feruri ra oe aita e maraa ia oe ».

Ua parau atu vau e, ua tapitapi rii to‘u mana‘o, ma te feruri e, eita paha e roaa ia‘u ia faaoroma‘i. Ua mana‘o vau e e faaitoito mai oia ia‘u. Ua parau atu vau ia’na e, ua mauruuru vau i te mea e, ua ite oia i to‘u mau mana‘o tapitapi e ua ani au ia’na ia tauturu mai ia‘u. Tera râ, ua maere au i ta’na pahonoraa maitai e te etaeta atoa. Ua parau mai oia e, « eiaha oe e ani mai ia‘u. Haere Ia’na ra ». E ua faatoro oia i te rima i ni‘a i te ra‘i. Teie nei, tau matahiti i muri mai te parahi nei au i roto i taua piha ra. Ia tomo ana‘e au i roto e hi‘o vau i ni‘a e e haamana‘o vau ia’na e ta’na haapiiraa ia‘u nahea ia tauturu i te mau taata e feruri ra e, ua teimaha roa oia i roto i te ohipa a te Fatu. A imi i te rave‘a no te tono ia ratou Ia’na ra na roto i te ti‘aturi. Mai te mea e, e haapa‘o ratou i ta outou a‘oraa, e ite ratou te puai e titauhia ra e ratou.

E rave rahi taime i roto i to outou oraraa ua faaite mai te Fatu ia outou i te puai, te itoito, e te hinaaro mau. Ua ite Oia i to outou hinaaro puai i te reira no te tavini Ia’na. Ua tae mai te tahi o te reira, mai tei fariihia e au, a ti‘a ai outou i pihai iho i te tahi atu mau taea‘e o te autahu‘araa e a parau puai ai i te mau parau ra e : « No reira, o outou o te haamata i te rave i te ohipa a te Atua, a mata na outou i te taviniraa ia’na ma to aau atoa, ma to puai atoa, to mana‘o e to itoito hoi, ia ti‘a parau-ti‘a mai outou i mua i te aro o te Atua ia tae i te mahana hope’a ra ».3

Ia fafau ana‘e outou i te reira fafauraa e ia haapa‘o i te reira, e patu te Fatu i te hoê ti‘aturiraa e te puai i roto ia outou, o te iteahia i te taime e hinaaro ai outou i te mau taime atoa a piihia outou ia tavini i te hoê ohipa teitei atu i to outou hinaaro. Ua farii au i te hoê mahana maramarama no te tau tupuraa raau i ni‘a i te hoê mahora. Ua faauehia ia‘u ia paruru i to‘u fenua. Aita e tama‘i i taua tau ra, tera râ, ua tonohia vau ia rave i te hoê ohipa fifi roa, e ua ite au e, e titauhia ia‘u ia horo‘a i te mau mea atoa no‘u ra, penei a‘e paha to‘u atoa ora. Ua afa‘i au i to‘u rima i ni‘a e te tahi atu pu‘eraa no te faaite e, e paruru vau i to‘u fenua « ma te faaroo mau » e « te na reira nei au na roto i to‘u iho hinaaro, ma te hinaaro ore ia tapuni ; e e rave maitai au i te ohipa o te toro‘a ta‘u e faaineine ra e rave ; no reira e te Atua a tauturu mai oe ia‘u ».4

Ua papû maitai ia‘u e, te mana no te haapa‘o i taua fafauraa ra, ta‘u ho‘i i haapa‘o, ua patuhia te reira i roto ia‘u mai te taime a riro ai au ei diakono. I te mau matahiti matamua a ti‘a ai au i roto i te autahu‘araa, ua parahi au e rave rahi taime i roto i te putuputuraa tei parauhia na e « aroharaa misionare ». E no te rahi o te farii nei i teie nei piiraa ia tavini, e horo‘a maa taime iti ia ratou ia paraparau noa i roto i te pureraa oro‘a hou ratou a reva’tu ai. I tera ra tau, hoê pureraa oro‘a taatoa tei faataahia no te paraparau no ni‘a i te misionare e haamata nei i te rave. E faatere-atoa-hia te tahi mau himene taa ê roa. Te haamana‘o noa nei â vau i te himeneraa e maha misionare i to ratou faaotiraa mai i ta ratou misioni ; teie te himene, « e haere au i te vahi ta oe e tono ia‘u, e te Fatu e », e te na ô ra â te mau parau e, « e parau vau i te parau ta oe e hinaaro ia‘u ia parau », e i te hopea, « e riro vau mai te au ta oe e hinaaro ».5

Ua horuhoru to‘u aau i tera ra taime mai te huru ra i teie taime na roto i te iteraa e, ua ti‘a tei fafauhia mai ia‘u e ia tatou atoa i roto i ta tatou mau ohipa atoa no te autahu‘araa. E roaa te oaoa ia tatou ia haere tatou i te vahi ta te Fatu e hinaaro ia tavini tatou. E farii tatou i te heheuraa no te parau i Ta’na parau no te titau i te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra ia tauihia ratou na roto i te Taraehara e ia ti‘amâ no te ho‘i i te fare e ia ora i pihai iho Ia’na. E ua ite au i taua taime ra mai ta‘u e ite nei, na ta tatou ohipa maitai e faati‘a Ia’na ia taui i to tatou aau, ia ti‘a ia tatou ia farii i ta’na auhoaraa e ia tavini Ia’na e a muri noa’tu.

Te faaite atu nei au ia outou i to‘u iteraa papû e, mai te mea e, e horo‘a tatou i to tatou puai atoa i roto i te ohipa o te autahu‘araa, e horo‘a mai ïa te Fatu i te mau itoito atoa e titauhia e tatou e te haapapûraa e e haere oia na muri iho ia tatou e na te mau melahi e paturu ia tatou.

Te faaite papû nei au e, ua pii te Atua ia tatou. Teie Ta’na Ekalesia mau e te mau nei outou i To’na autahu‘araa mure ore. Te ti‘a nei au ei ite i te mea e, te mau nei te Peresideni Thomas S. Monson i te mau taviri atoa o te autahu‘araa e te faaohipa nei i te reira i roto i te ao nei i teie mahana. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

TE MAU NOTA

  1. PH&PF 84:88.

  2. 2 Te mau Arii 6:15–17.

  3. PH&PF 4:2.

  4. « Oaths of Enlistment and Oaths of Office ».

  5. « E Pee Au ia Oe », a hi‘o Te mau himene, no. 165.