2008
Upooti‘araa te tama‘i i ni‘a i te ino
Novema 2007


Upooti‘araa te tama‘i i ni‘a i te ino

Ua ti‘aturihia i ni‘a ia outou no te haere mai i te fenua nei i teie anotau hopea nei no te rave faahou i te mea ta outou i rave i mutaa ihora—no te ma‘iti faahou i te maitai i ni‘a i te ino.

Hōho’a
Elder James J. Hamula

Te paraparau atu nei au i to‘u mau taea‘e no te Autahu‘araa a Aarona. Te hinaaro nei au e tauturu ia outou ia rahi atu to outou ite e, o vai outou, eaha ta outou opuaraa i roto i te oraraa, e nahea outou e manuïa ai i te faaotiraa i taua opuaraa ra.

Ua tae mai outou i roto i te ao nei i te hoê taime faufaa roa. Te tomo nei tatou i roto i te mau taime hopea faufaa roa o te hoê tama‘i rahi. Ua haamata teie tama‘i hou roa te faatumuraa o teie nei ao, e ua tamau noa te reira e tae noa’tu i to’na mau hopearaa ino i roto i te aamu o te ao nei. Te parau nei au i te tama‘i i rotopu i te feia tei pee i te Mesia e i te feia atoa tei pato‘i Ia’na ia riro ei Atua no ratou.1

Ua papa‘i o Ioane Heheu parau no ni‘a i te reira tama‘i :

« E e tama‘i tei ni‘a i te ra‘i : O Mihaela e ta’na ra mau melahi tama‘i atura i te teni ; e ua tama‘i maira te teni e ta’na ra mau melahi,

« Aore râ i riro te re ia ratou ; e aore roa’tura o ratou e parahiraa i ni‘a i te ra‘i.

« Hurihia’tura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satane hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei ; i hurihia oia i rapae i ni‘a iho i te fenua nei, e ta’na mau melahi atoa ua huria-toa-hia i rapae ».2

Na Satane i tura‘i ia tupu teie tama‘i hou te tahuti nei. Ua rave oia i te reira na roto i te orureraa i te hau i ni‘a i te Faanahonahoraa no te Faaoraraa a to tatou Metua no Ta’na mau tamarii ma te pato‘i i te Mesia tei ma‘itihia no te faatupu i te reira faanahonahoraa. Te vahi pe‘ape‘a râ, hoê i ni‘a i te toru o te mau tamarii a to tatou Metua tei pee ia Satane.3 E piti i ni‘a i te toru aita i na reira. Outou, e to‘u mau hoa apî, tei rotopu outou i teie tuhaa, e ua tae mai outou e o ratou i te fenua nei no te haa i roto i te faanahonahoraa no te oaoa a te Metua.

Te fifi râ, aita te tama‘i a Satane i faaea i muri a‘e i to’na ti‘avaru-raa-hia i rapae i te ra‘i ra. Mai ta Ioane i parau ra, o Satane e to’na mau apee ra, « i hurihia ratou i rapae i ni‘a iho i te fenua nei »4 e ua haere mai i ô nei « e riri rahi hoi to’na »5 Te itehia nei to ratou riri na roto i te mau tama‘i e te mau ino rahi e haape‘ape‘a nei i te taata mai te omuaraa mai o te tau.

Te huru e te rahi o te mau ati e haape‘ape‘a nei i te taata, o te Atua ana‘e ïa tei ite i te reira, e noa’tu to’na natura mure ore, ua oto roa Oia a hi‘o ai oia i te huru o te fenua tei î roa i te mau taata ati.6

I teie nei, te ite nei tatou ia tatou i roto i te mau mahana hopea o teie aamu tahuti o te fenua. Te vai ra te mahana, e ho‘i mai te Tamaiti a to tatou Metua i ni‘a i te fenua nei i te vahi hoi i pato‘ihia ai oia, e i reira Oia e titau mai ai i Ta’na ra.7 I taua mahana ra, e tape‘a Oia ia Satane e ta’na nahoa apee, e a faatere ai hoê tauatini matahiti i roto i te hau e te parau ti‘a ;8 No te faaineine i taua mahana ra, ua faaho‘i mai te Atua i Tona basileia i te fenua nei no te taime hopea. Taua basileia ra, o te Ekalesia ïa a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei.9

Te auraa, te tahi atu mau tamataraa no te faati‘a i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, ua faufaa ore ïa te reira. Oia mau, i vai na te mau pu‘e tau manuïa i tera e i tera vahi. Tera râ, aita te basileia o te Atua i vai tamau a‘e nei i rotopu i te taata nei mai teie te huru. Area râ, e mea taa ê teie faaho‘i-faahou-raa mai hopea i te basileia o te Atua. E ore roa e topa faahou.10

No te haapapû i te manuïaraa o te reira, ua haamata te faaho‘iraa mai o te basileia o te Atua na roto i te mana rahi aita i itehia a‘e nei,11 e te paepae-noa-hia nei â te reira na taua mana varua ra e te tahi atu â mea. Ua faahereherehia te tahi mau tamaiti e te tahi mau tamahine puai e tei hau i te maitai a to tatou Metua, no te haere mai i teie mau mahana hopea nei, e ia rave i te ohipa a to tatou Metua e a Ta’na Tamaiti. Ua itehia to ratou puai e to ratou maitai rahi i roto i te aroraa ia Satane tei tupu hou teie oraraa. I reira, « i vaiihohia na ratou ia rave i te maitai e te ino » ua « [ma‘iti] i te maitai » e i faatupu ho‘i « i te faaroo rahi ra » e « te ohipa maitai ra ».12 Tera ïa te huru e titauhia i teie nei no te paturu i te ohipa a te Atua i te fenua nei e no te faaora i te mau varua taata i te riri o te enemi e u‘ana noa ra.

Teie nei, e au mau hoa apî no te Autahu‘araa a Aarona, o outou teie mau tamaiti puai e tei hau i te maitai a to tatou Metua! O outou te puai o te fare o te Fatu, Ta’na mau aito !13 O outou taua mau taata ra tei ma‘iti i te maitai i ni‘a i te ino, e tei faatupu i « te faaroo rahi » e « te ohipa maitai ! » E no te huru o to outou aamu, ua ti‘aturihia i ni‘a ia outou no te haere mai i te fenua nei i teie anotau hopea nei no te rave faahou i te mea ta outou i rave i mutaa ihora—no te ma‘iti faahou i te maitai i ni‘a i te ino, no te faatupu faahou i te faaroo rahi, e no te rave faahou i te ohipa maitai—e ia rave i te reira ei maitai no te basileia o te Atua i te fenua nei e no to outou mau taata tupu !

Na roto i te faaho‘i-raa-hia mai te basileia o te Atua i te fenua nei e taua mana ra, ua ite o Satane e, e « maa taime poto to’na »14 Ua ite atoa oia e, aita hoê mea e nehenehe e faataahuri i te basileia o te Atua « maori râ te hara a to‘u ra mau taata ». No reira, te haaputu nei o Satane i te mau rave‘a atoa e roaa ia’na no te huti ia outou i roto i te hara. Ua ite oia e, mai te mea e, e nehenehe ta’na e huti ia outou i roto i te hara, e haamou ïa oia ia outou eiaha e rave i te hoê tau misionare, eiaha e faaipoipo i roto i te hiero, eiaha e haapaari i ta outou huaai tamarii i roto i te faaroo, oia hoi, taua mau mea atoa ra o te faaino eiaha ia outou ana‘e, te Ekalesia atoa râ. Ua ite oia e aita e mea e huritaere i te basileia o te Atua, « maori râ te hara [a] [to‘u] ra mau taata ».15 Eiaha outou ia hape i te reira—ta’na faatumuraa i ta’na tama‘iraa i teie nei, o outou ïa—outou teie e titau nei ia « haapa‘o i te parau a te Atua ra, o tei mau maite i te parau a Iesu Mesia i faaite maira ».16

I teie nei e au mau hoa apî e, e mea ti‘a ia outou ia ite e, to tatou anotau i teie nei, e te mau tau i muri nei, e mau tau « ati » ïa.17 No ni‘a i te reira, ua parau te peresideni Boyd K. Packer e :

« Aitâ vau i ite a‘e nei i te hoê mea i roto i te aamu o te Ekalesia e aore ra i roto i te aamu o te ao nei, e au ia faaauhia i te mau mea o teie tau to tatou. Aita hoê mea i tupu i Sodoma e o Gomora tei hau i te ino e te faufau i te mau mea e haaati nei ia tatou i teie mahana».18

No ni‘a i te mau huru o teie anotau to tatou, aita vau e hinaaro nei e faatupu i te ri‘ari‘a i roto ia outou, faatupu râ i te haapa‘o maitai. Te riroraa outou ei taata haapa‘o maitai o to outou ïa haapa‘o-maitai-raa i te faaau maite i te mau mea atoa, e te feruri-maite-raa ho‘i outou i te hopearaa o ta outou mau ohipa e rave. No reira, e titau te haapa‘o maitai i te utua maitai, e te peu maitai. No reira, eita tatou e maere i teie nei no te aha te mau peropheta e a‘o ai i te feia apî ia riro ei feia haapa‘o maitai.19 A hamana‘o i te parau a Moromona no ni‘a i te tumu i maitai ai na faehau apî e 2 000 a Helamana i roto i te tama‘i, e ere ïa no to ratou noa itoito, to ratou puai e to ratou ti‘aturiraa, no to ratou atoa râ « haapa‘o maitai ».20 Ua haafaufaa o Moromona i taua huru ra no te mea te vai atoa ra te reira i roto ia’na iho. O Moromona iho te taata tei horo‘ahia te mau parau tuatapapa mo‘a o te Ati Nephi i te 10 noa o to’na matahiti no te mea, e « tamaiti haapa‘o maitai » oia e « te oioi te ite ».21 E na Moromona iho i parau e, i te 15raa o to’na matahiti, « i arohia ai au e te Fatu » e « ua tamata vau e ua ite ho‘i i te maitai no Iesu ra » no te mea « e aau maitai » to’na.22

No reira, a tomo ai tatou i roto te mau taime hopea faufaa roa o te tama‘i e o Satane, ei aau haapa‘o maitai to outou i mua i te mau mea o te ao nei e ti‘a’i. Mai te mea e, e rave outou i te mau mea o te ao nei, e faaino e e haamou roa te reira i to outou varua e te faaere ho‘i ia outou ia faaoti i te hoê ohipa mo‘a roa i roto i te oraraa nei. Eita e ti‘a ia outou ia amu i te raau taero, te ava; e aore ra, te avaava. Eita e ti‘a ia outou ia rave i te mau peu taotoraa faufau te tane e te vahine e te tahi atu mau ohipa faufau. Eita e ti‘a ia outou ia parau i te parau hape, te mau parau taataahi i te tahi, e aore ra, te mau parau repo. Eita e ti‘a ia outou ia faauriuri i to outou tino i te nana‘oraa e i te tahi atu mau patiatiaraa. Eita e ti‘a ia outou ia rave i teie mau mea e ia upooti‘a i roto i te aroraa no to outou iho varua, e iti faahou ia riro mai ei aito itoito i roto i te aroraa rahi no te mau varua o te taatoaraa o te toe‘a o te mau tamarii a to tatou Metua.23

Ia taa maitai, e to‘u mau hoa apî, no te upooti‘araa outou i roto i teie tama‘i rahi i ni‘a ia Satane, e titauhia ia outou ia taparahi ia’na mai te huru to’na taparahi-raa-hia i te matamua ra. I te taime a roaa ai te rê i roto i te tama‘i i te ra‘i ra, ua faaroohia a‘e ra te reo rahi i te parauraa e :

« E teie nei, teie mai nei te faaoraraa, e te puai, e te basileia o to tatou Atua, e te mana o ta’na Mesia ra…

No te mea [o Mihaela e ta’na mau melahi] ua upooti‘a ratou i ni‘a ia’na [oia hoi, te diabolo] na roto i te toto o te Arenio, e na roto i te parau ta ratou i faaite ra, no te mea aore ho‘i ratou i nounou i to ratou iho ora, ua faaoroma‘i râ e tae noa’tu i te pohe ».24 Oia ho‘i, ua pau o Satane, i te matamua ra na roto (1)i te faaroo i te Fatu ia Iesu Mesia e i Ta’na tusia taraehara, (2) te iteraa papû no ni‘a Ia’na tei tape‘a-maite-hia e tae noa’tu i te hopea ra, e (3) te haamo‘araa ia’na iho i te Fatu ra e i roto i Ta’na ohipa. Mai te mea e, na te faaroo, te iteraa papû e te haamo‘araa i taparahi ia Satane i roto i te oraraa hou te tahuti nei ; mai te reira atoa ïa i roto i teie nei oraraa. Teie to outou paruru papû maitai e te paari.25

I teie nei, e ui mai paha outou e, e nahea e roaa ai te faaroo, te iteraa papû, e te haamo‘araa o te varua e ti‘a ai no te upooti‘araa i ni‘a i te enemi. Te hinaaro nei au e haapapû atu ia outou e ua vai a‘e na teie mau maitai i roto ia outou. E nehenehe noa e rave mai. No te faahopea, te hinaaro nei au e horo‘a’tu e toru faaiteraa.

Te matamua ia rave mai ta Iosepha Semita apî i rave. A imi i te hoê vahi maniania ore e a pure i to outou Metua i te Ao ra.26 Ia rave tamauhia te reira e ma te hinaaro mau. Ua riro te pure ei titauraa no te heheuraa. Te pure tamauraa e ma te hinaaro mau e roaa pinepine atoa mai te heheuraa. I te taime e farii ai i te heheuraa e faaiteraa e aore ra e haapapûraa i te mau mea ite-ore-hia, o te tumu ia no te faaroo.27

Te piti, a haapii i te faarooraa i te reo o te Fatu. Te hoê reo ha‘iha‘i e te màrû e te mama, mai te huru e, e mea muhumuhu-noa-hia.28 E riro mai te mea ra e mea faahoruhoru-a‘e-hia i te faaroo noa. E faaite mai te reira mai te huru feruriraa, te otoraa, e te parauraa. No te faarooraa i teie reo, e mea ti‘a ia outou ia vai hau noa e i roto i to outou aau, ia haapae i ta outou ataraa, i ta outou mau hinaaro nounou atoa ra.29 E ere i te mea ohie no te haavîraa i to outou oraraa, te faarooraa i te mea faufaa a‘e, te hereraa i te reo o te Fatu e patururaa ia ia outou i roto i te mau mea atoa e e mea faufaa no te tutavaraa.

Te toru, te haapa‘oraa i te parau a te Fatu mai tei horo‘ahia mai. E ere Ta’na parau i te here noa e te au maitai tera ra e haapiiraa tauiui ore e te ti‘a. A rave mai Ta’na i ani ia tatou ia rave, eaha te huru o te anihia ia outou ia rave, ia ravehia i teie nei. Mea na roto i te raveraa i te hinaaro o te Fatu e ite ai Ia’na e te hereraa Ia’na e tae mai i to outou aau, o te afa‘i ia outou ia faanahonaho maitai i to outou iho oraaraa e te peeraa Ia’na.30

To‘u mau taea‘e here no te Autahu‘araa a Aarona, e mau mahana teie no outou ! Eiaha e haamau‘a i te reira ! Ia riro ei mea haapa‘o maitai ! A rave i te « paruru no te faaroo, ei ni‘a roa iho ïa… e pohe ai te mau ihe auahi atoa a taua varua ino ra ».31 E i muri iho « rohi hua oe i te rohiraa maitai ra i te faaroo ».32 E ia rave outou i te taatoaraa « e vai »33 e e tamau noa i te « hi‘o i te ora a Fatu ».34 Te haapapû nei au ia outou e tae mai Ta’na faaoraraa, te faaoraraa ia outou e to outou mau taata e te ino. E te faaite papû nei au na roto i te io‘a o te Fatu Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. A hi‘o 1 Nephi 14:10, 13 (« E piti noa iho ekalesia; te hoê ra, o te ekalesia ïa a te Arenio a te Atua, e te tahi ra, o te ekalesia ïa a te diabolo… i te haaputuputuraa i te mau tiaa rahi taata i ni‘a i te fenua atoa ra…e tama’i i te Arenio a te Atua ra »).

  2. Apokalupo 12:7-9.

  3. A hi‘o PH&PF 29:36.

  4. Apokalupo 12:9.

  5. Apokalupo 12:12.

  6. A hi‘o Mose 7:29: 36–37.

  7. A hi‘o Mataio 21:33–44.

  8. A hi‘o PH&PF 88:110 ; Mose 7:64.

  9. A hi‘o Bruce R. McConkie, « The Caravan Moves On », Ensign, Novema 1984, 82.

  10. A hi‘o Daniela 2:44-45 ; PH&PF 38:9–15 ; 82:24.

  11. A hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:17–19 (Te faraa mai te Metua e te Tamaiti ia Iosepha Semita o te matamua ïa o te reira huru faraa mai i te taata nei mai te tau o te ô i Edene ra) ; 1:30–49 (Moroni) ; PH&PF 27:7–8, 12–13(Ioane Bapetizo, Petero, Iakobo e Ioane) ; 110:11–16 (Mose, Eliaha, Elia) ; 128:19–21(« ua rau te mau melahi, mai ia Mihaela e aore ra, o Adamu e tae roa mai teie mahana »).

  12. Alma 13:3.

  13. A hi‘o PH&PF 101:55; PH&PF 105:16.

  14. Apokalupo 12:12.

  15. Mosia 27:13.

  16. Apokalupo12:17.

  17. 2 Timoteo 3:1.

  18. Boyd K. Packer, « The One Pure Defense », (aoraa i te CES Religious Educators, 6 no febuare, 2004), 4.

  19. Te a‘o nei Alama i ta’na mau tamaiti tata‘itahi—Helamana, Sibolona, e o Koriatona—ia riro « ei taata haapa‘o maitai » (Alama 37:47 ; 38:15 ; 42:31). Ua faaitoito atoa o Paulo i te feia apî ia riro ei taata « mana‘o maitai » (Tito 2:6). Taa ê noa’tu i te reira, ua a‘o o Paulo ia vetahi ê ia riro ei feia haapa‘o maitai, te mau episekopo hoa râ. (A hi‘o Roma 12:6 ; 1 Tetalonia 5:6, 8 ; 1 Timoteo 3:2, 11 ; Tito 1:8 ; 2:2, 4, 12

  20. A hi‘o Alama 53:20–21.

  21. Moromona 1:2.

  22. Moromona 1:15.

  23. A hi‘o Gordon B. Hinckley, « An Unending Conflict, a Victory Assured », Liahona, Tiunu 2007, 2–7.

  24. JST Apokalupo12:11.

  25. A hi‘o PH&PF 76:53 (te feia e farii i te basileia tiletiera « e upooti‘a na roto i te faaroo ») ; 1 Ioane 5:4–5 (« teie te re e upooti‘a i ni‘a i to te ao nei, to tatou faaroo », e « O oia o te upooti‘a i ni‘a i te ao nei o te taata ïa » e « ti‘aturi e o Iesu ra o te Tamaiti ïa a te Atua »).

  26. A hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:11–15.

  27. A hi‘o Hebera 11:1; Alama 32:21; Etetera 12:6.

  28. Te parauhia nei te reo o te Varua mai te hoê reo ha‘iha‘i e te màrû e te mama, mai te huru e, e mea muhumuhu-noa-hia. A hi‘o 1 Te mau Arii 19:12 ; Helamana 5:30 ; PH&PF 85:6.

  29. A hi‘o PH&PF 88:69, 121.

  30. A hi‘o Mataio 16:24–25; Ioane 7:17.

  31. Ephesia 6:16.

  32. 1 Timoteo 6:12.

  33. A hi‘o Malaki 3:2. « o vai te mau ia fa mai oia ra? » (Apokalupo 6:17). Te feia o tei rave i te « haana tama‘i atoa a te Atua ra », e tei « rave i te mau mea atoa » (Ephesia 6:13).

  34. Exodo14:13.