2008
Te pureraa oro‘a e te oro‘a no te pane e te pape
Novema 2007


Te pureraa oro‘a e te oro‘a no te pane e te pape

Na te oro‘a no te pane e te pape e faariro i te pureraa oro‘a ei pureraa hau atu i te mo‘a e te faufaa rahi i roto i te Ekalesia.

Hōho’a
Elder Dallin H. Oaks

Te ora nei tatou i roto i te mau tau ati rahi tei tohuhia e te aposetolo Paulo (a hi‘o 2 Timoteo 3:1). Te ite nei te feia e tamata nei i te haere na ni‘a i te e‘a titi‘aifaro e te piriha‘o i te mau faatipuuraa poromu auhia i te mau vahi atoa. E nehenehe ta tatou e hahi ê atu, e tu‘inohia, e faahepohepohia aore râ e haaparuparuhia. Nahea e nehenehe ai ia tatou ia farii i te Varua o te Fatu no te arata‘i i ta tatou mau ma‘itiraa e ia tape‘a ia tatou i ni‘a i te e‘a ?

Ua horo‘a te Fatu i te pahonoraa i roto i teie heheuraa apî :

« E ia ti‘a ia oe ia paruru ia oe iho ia ore oe ia viivii i te mau mea no teie nei ao, e haere ïa oe i te fare pureraa a pûpû atu ai i ta oe ra mau oro‘a i to‘u mahana mo‘a ra ;

« No te mea oia mau ïa e mahana teie i faataahia na oe ia faaea i ta oe mau ohipa, e ia haamori atu i tei Teitei Roa ra » (PH&PF 59:9–10).

Teie te hoê faaueraa ma te apeehia e te hoê fafauraa. Na roto i te rave-au-maitai-raa e i te mau hebedoma atoa i te oro‘a e noaa ïa ia tatou te fafauraa e « ia vai noa to’na varua i roto ia [tatou] » (PH&PF 20:77). Taua varua ra o te niu ïa o to tatou iteraa papû. E faaite papû te reira i te parau o te Metua e o te Tamaiti, e faahaamana‘o te reira ia tatou i te mau mea atoa, e e arata‘i te reira ia tatou i te parau mau. O te avei‘a te reira no te arata‘i ia tatou i ni‘a i to tatou haerea. Ua haapii mai te peresideni Wilford Woodruff e, ua riro teie horo‘araa i te Varua Maitai « i te horo‘a rahi roa a‘e tei ninihia i ni‘a i te taata nei » (Deseret Weekly, Apr. 6, 1889, 451).

I.

Na te oro‘a no te pane e te pape e faariro i te pureraa oro‘a ei pureraa hau atu i te mo‘a e te faufaa rahi i roto i te Ekalesia. O tera ana‘e te pureraa i te sabati e nehenehe ai i te taato‘araa o te utuafare e haere amui atu. I te mau taime atoa, e tii te tereraa o taua pureraa ra, taa ê noa’tu te oro‘a no te pane e te pape, ia faanaho e ia faaterehia no te haatumu i to tatou feruriraa i ni‘a i te taraehara e te mau haapiiraa a te Fatu ra o Iesu Mesia.

Ua haamauhia ta‘u mau haamana‘oraa matamua no te pureraa oro‘a i roto i te oire na‘ina‘i i Utaha i reira vau i faatoro‘ahia’i ei diakono e i opere ai au i te oro‘a. Ia faaauhia taua mau haamana‘oraa ra, e mea maitai rahi roa ïa te mau pureraa oro‘a ta‘u e haere nei i teie nei i roto i te mau paroita huru rau e rave rahi. Te rahiraa o te taime e faaterehia, e operehia e e fariihia te oro‘a e te mau melo i roto i te hoê varua hau e te tura. E mea poto e te hanahana te faatereraa o te pureraa, e tae noa’tu i te mau ohipa o te titauhia ia faatere, e e itehia te varua i roto i te huru e te horo‘araa i te a‘oraa. E mea au maitai te mau himene e te mau pure atoa. Teie te faito tano, e tapa‘o faaite te reira no te tereraa rahi i mua ia faaauhia i te mau mea ta‘u i ite i to‘u apîraa ra.

Te vai nei te tahi mau taime te mau raveraa taa ê. Te ite nei au e aita te tahi o te u‘i apî e tae noa’tu i te tahi mau taata paari i maramarama i te auraa o teie nei pureraa e te faufaa rahi o te faaturaraa e te haamoriraa a te taata tata‘itahi. Te faatae atu nei au i te mau mea ta‘u i faauruhia no te haapii i ô nei i te mau taata tei ore â i ite e i faaohipa i teie nei mau parau haapiiraa faufaa rahi e tei ore â i farii i te haamaitairaa Varua ia vai noa To’na ra varua arata‘i ia ratou ra.

II.

E haamata vau na ni‘a i te huru e ti‘a’i i te mau melo o te Ekalesia ia faaineine ia ratou no te raveraa i te oro‘a no te pane e te pape. I roto i te hoê apooraa a te feia faatere no te ao taatoa nei e pae matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua haapii o Elder Russell M. Nelson no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i te feia faatere no te autahu‘araa o te Ekalesia nahea ia faanahonaho e ia arata‘i i te mau pureraa oro‘a. Te na ô ra o Elder Nelson, « te haamana‘o nei tatou i Ta’na Taraehara na roto i ta tatou iho raveraa. E afa‘i mai tatou i te hoê aau tatarahapa e te hoê varua oto i ta tatou pureraa oro‘a. O te taime hanahana ïa no to tatou haapa‘oraa i ta tatou mahana sabati » (« Worshiping at Sacrament Meetint », Liahona, Atete 2004, 12)

E parahi tatou hou te haamataraa o te pureraa. « I taua area taime hau ra, e faata‘i-maru-hia te pehe omuaraa. E ere te taime no te aparauraa aore râ no te horo‘araa i te mau parau poro‘i. Tera ra, i te hoê taime no te feruriraa hohonu na roto i te pure a faaineine ai te feia faatere e te mau melo i to ratou varua no te oro‘a » ( Liahona, Atete. 2004, 11).

I to’na fâraa’tu i te Ati Nephi i muri a‘e i To’na Ti‘a-faahou-raa, ua haapii oia ia ratou e e ti‘a ia ratou ia faaea i te raveraa i te tusia na roto i te haamaniiraa toto. Maori ra « e pûpû mai râ outou i te aau tatarahapa e te varua maru » (3 Nephi 9 :20). Te faaite nei taua faaueraa ra, tei faahiti-faahou-hia i roto i te heheuraa apî, ma te faaue ia tatou ia rave i te pane e te pape i te mau hebedoma atoa, e nahea e ti‘a’i ia tatou ia faaineine. Mai ta Elder Nelson i haapii, « e amo te melo tata‘itahi no te Ekalesia i te hopoi‘a no te faufaa pae varua e nehenehe e noaa mai roto mai i te hoê pureraa oro‘a » (Liahona, Atete 2004, 14).

I roto i ta’na mau papa‘iraa no ni‘a i te mau Doctrines du Salut [Haapiiraa Tumu no te Faaoraraa], ua haapii te peresideni Joseph Fielding Smith e e rave tatou i te oro‘a ei tuhaa no to tatou haamana‘oraa i te pohe e te mauiui o te Faaora no te faaoraraa i to te ao. Ua haamatahia teie nei oro‘a ia nehenehe ia tatou ia faaapî i ta tatou mau fafauraa no te tavini Ia’na, no te faaroo i Ta’na ra faaue, e ia haamana‘o noa Ia’na. Ua parau faahou mai te peresideni Smith : « Eita e nehenehe ia tatou ia tape‘a i te Varua o te Fatu mai te mea eita tatou e haapa‘o tamau i teie nei faaueraa » (Doctrines du Salut, comp, Bruce R. McConkie Vol. 3, [1954–56], 2 :341).

III.

Ua riro te huru no to tatou ahu ei faaiteraa faufaa rahi no to tatou huru e to tatou faaineineraa no te ohipa ta tatou e rave. Mai te mea e haere tatou e ‘au aore râ e hahaereraa na ni‘a i te mou‘a e aore râ e hauti i ni‘a i te one tatahi, na to tatou ïa ahu, e tae noa’tu i to tatou tiaa, e faaite i te reira. Hoê â huru atoa no to tatou huru ahuraa ia haere ana‘e tatou e rave i te oro‘a no te pane e te pape. Tae noa’tu no te haereraa i te hiero. Na to tatou ahu e faaite mai i te faito o to tatou ite e to tatou faatura i te oro‘a ta tatou e rave.

I roto i te pureraa oro‘a—i roto ihoa ra i te haamaitairaa e te opereraa oro‘a—e ti‘a ia tatou ia haamau i ta tatou haamoriraa e ia haapae i te tahi atu mau ohipa, te mau peu ihoa ra e haafifi i te haamoriraa a vetahi ê. Eita atoa te hoê taata o te varei te taoto e ti‘a ia haafifi ia vetahi ê. E ere te pureraa oro‘a i te hoê taime no te tai‘oraa i te mau buka aore râ te mau ve‘a. E te feia apî, e ere te reira te taime no te aparauraa na roto i te mau niuniu afa‘ifa‘i aore râ te papa‘iraa i te mau parau na roto i te mau niuniu afa‘ifa‘i i te tahi mau taata i te tahi atu vahi. Ia rave ana‘e tatou i te oro‘a te rave ra ïa tatou i te hoê fafauraa mo‘a e e haamana‘o noa tatou i te Faaora. Auê ra ïa te oto ia hi‘o i te mau taata e ofati ra i taua fafauraa ra ta ratou e rave ra i roto i taua iho pureraa ra.

E tuhaa faufaa rahi te pehe i roto i te pureraa oro‘a no ta tatou haamoriraa. Te haapii nei te mau papa‘iraa mo‘a e ua riro te himene a te feia parau ti‘a ei pure i te Fatu (a hi‘o PH&PF 25:12). Ua parau te Peresideniraa Matamua e « ua porohia te mau a‘oraa rahi roa‘e na roto i te himeneraa i te mau himene » (Te mau Himene, api. ix). Auê ïa te nehenehe ia amui ana‘e te mau taata atoa no te himene—te himene ihoa ra o te tauturu ia tatou ia faaineine no te amu i te oro‘a. E titauhia te faaineine-maite-raa i te taato‘araa o te pehe i roto i te pureraa oro‘a, ma te haamana‘o noa e teie nei pehe no te haamoriraa ïa, e ere no te hautiraa noa.

Ua haapii te peresideni Joseph Fielding Smith : « Teie te hoê taime e ti‘a ia hohorahia’tu te evanelia, ia piihia’i tatou ia faaohipa i te faaroo, e ia feruri i te misioni a to tatou Faaora, e ia rave i te taime no te feruri i te mau parau tumu faaora no te evanelia, eiaha ra no te tahi atu mau tumu. Te hautiraa, te ataraa, te mana‘o faufaa ore, e ere ïa i te mea tano ia vai mai i roto i te mau pureraa oro‘a a te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei. E ti‘a ia tatou ia tairuru na roto i te varua no te pure, no te haehaa, ma te haamoriraa i roto i to tatou mau aau » (Doctrines du Salut, api. 342).

Ia na reira ana‘e tatou—ia amui ana‘e tatou i roto i te hanahana e ti‘a e apee noa i te oro‘a e te haamoriraa o teie nei pureraa—ua noaa ïa ia tatou te hoaraa e te heheuraa a te Varua. Teie te rave‘a e noaa’i ia tatou te arata‘iraa no to tatou mau oraraa e te hau i roto i to tatou nei oraraa.

IV.

Ua haapapû mai te Fatu tei ti‘afaahou i te faufaa rahi o te oro‘a a haere ai Oia i te fenua Marite e a haamau ai oia i teie nei oro‘a i rotopu i te mau Ati Nephi haapa‘o maitai. Ua haamaitai oia i te mau tapa‘o no te oro‘a e ua horo‘a’tu i taua mau tapai Ta’na ra mau pĭpĭ e te mau taata (a hi‘o 3 Nephi 18:1–10), ma te faaue atu :

« E na reira outou ma te faaea ore i te tatarahapa, e te bapetizohia hoi i to‘u ra i‘oa; e e rave outou i te reira ma te haamana‘o i to‘u ra toto, o tei haamaniihia na outou, ei faaiteraa’tu i te Metua e, te haamana‘o na outou ia‘u ma te tuutuu ore. E ia haamana‘o outou ia‘u ma te tuutuu ore, e vai noa tau Varua i roto ia outou i reira.

« … O outou râ te rave i te ohipa ê i te reira, o tei ore ïa i patuhia i ni‘a iho i ta‘u păpă.

« O outou râ te rave i te ohipa ê i te reira, o tei ore ïa i patuhia i ni‘a iho i ta‘u păpă, ua patuhia râ ïa i ni‘a i te one; e ia ma‘iri mai te ûa, e tahe mai te pape pu‘e, e uihi mai te mata‘i i ni‘a iho ia ratou ra, ei reira e ma‘iri ai ratou » (3 Nephi 18:11–13).

Te oro‘a mo‘a, o te oro‘a ïa o tei mono i te mau tusia toto e te mau horo‘araa tutuihia a te ture a Mose, e tei tae mai e te fafauraa a te Faaora : « E o te haere mai ia‘u ma te aau tae e te varua mărû ra, o ta‘u ïa e bapetizo i te auahi e te varua Maitai » (3 Nephi 9:20).

V.

I teie nei e paraparau taa‘e au i te feia tei mau i te autahu‘araa o te faatere râ i te oro‘a. E ti‘a ia faatere-noa-hia teie nei oro‘a na roto i te tura e te hanahana. E ti‘a i te mau tahu‘a o te pûpû râ i te mau pure no te amuiraa ia tai‘o maru e ia papû te mau parau, ia faahiti i te mau parau o te mau fafauraa e te mau haamaitairaa tei fafauhia. E ohipa mo‘a roa teie.

Te rave atoa nei te mau haapii no te faaineine e te mau diakono no te opere i te mau tapa‘o no te oro‘a i te hoê ohipa mo‘a roa. E mea au na‘u te aamu a te peresideni Thomas S. Monson nahea to’na ani-raa-hia ei diakono 12 i te paari e to’na episekopo ia afa‘i i te oro‘a i te hoê taea‘e tei ma‘ihia e tei hiaai i teie nei haamaitairaa. Ua parau te peresideni Monson « Ua putapu roa to‘u aau no to’na aau mauruuru », « ua tae mai te Varua o te Fatu i ni‘a iho ia‘u. Ua ti‘a vau i ni‘a i te vahi mo‘a » (Inspiring Experiences That Build Faith, Deseret Book Co., 1994, p. 188). Te ti‘a nei te feia e faatere nei i teie nei oro‘a mo‘a i ni‘a i « te vahi mo‘a ».

E ti‘a i te feia apî tane e faatere nei i te oro‘a no te pane e te pape ia vai ti‘amâ. Ua parau te Fatu : « Ia mâ roa outou o te hopoi i te mau faarii a te Fatu ra » (PH&PF 38:42). E tano atoa te faaararaa i roto i te papa‘iraa mo‘a no te amuraa i te oro‘a ma te ti‘amâ ore (a hi‘o 1 Korinetia. 11:29 ; 3 Nephi 18:29 ) i te feia e faatere ra i taua oro‘a ra. Na roto i te faatiti‘aifaroraa i te mau melo no te Ekalesia tei rave i te mau hara rahi, e nehenehe ta te hoê episekopo e tape‘a no te tahi tau poto i te haamaitairaa no te raveraa i te oro‘a. Te vai papû atoa nei taua iho ra mana no te tatara i te haamaitairaa no te faatereraa i te ohipa i roto i taua oro‘a mo‘a ra.

E tano atoa ïa te mea ta‘u i parau i te omuaraa no ni‘a i te faufaa rahi o te ahu tano no te mau taata e farii i te oro‘a i te feia apî tane no te Autahu‘araa Aarona o te rave i te ohipa i roto i te tahi tuhaa no taua oro‘a mo‘a ra. E ti‘a i te taato‘araa ia faanehenehe maitai ia ratou e ia oomo i te ahu tano. Eita roa e ti‘a ia vai mai te tahi mea i ni‘a i to ratou hoho‘a aore râ i ta ratou mau ohipa o te faahaere te mata i ni‘a ia ratou e aore râ o te faahaere ê atu i te feruriraa o te tahi taata i te haamoriraa e te raveraa i te fafauraa o tei riro hoi ei fâ no teie nei oro‘a mo‘a ra.

Ua horo‘a mai o Elder Jeffrey R. Holland i te hoê haapiiraa faufaa rahi no ni‘a i teie nei tumu parau i te amuiraa rahi e 13 matahiti i ma‘iri a‘e nei. E no te mea hoi aita te rahiraa o ta tatou mau diakono i fanauhia a parauhia’i teie nei mau parau iônei, te tai‘o faahou nei au teie nei mau parau no to ratou maitai e no te maitai o to ratou mau metua e to ratou feia faatere : « E nehenehe anei ia‘u ia parau e mai te mea e nehenehe ia oomo mai te mau diakono, te mau haapii e te mau tahua i te hoê ahu tane uouo no te faatere i te oro‘a. Te faaohipa pinepine nei tatou no te mau oro‘a mo‘a i roto i te Ekalesia i te mau ahu oro‘a, e nehenehe te hoê ahu tane uouo e hi‘ohia mai te hoê faahaamana‘oraa maru no te ahu uouo ta outou i oomo i roto i te vahi bapetizoraa e ei faaite-atea-raa no te ahu uouo ta outou e fatata i te oomo i roto i te hiero e i roto i ta outou mau misioni » (« This Do in Remembrance of Me », Ensign, Novema 1995, 68).

I te pae hopea, e faaterehia te oro‘a na roto noa i te faati‘araa a te taata tei mau i te mau taviri no teie nei oro‘a no te autahu‘araa. Teie te tumu no te aha eita te oro‘a e faaterehia i roto i te utuafare aore râ i te mau rururaa utuafare, noa’tu e ua navai te feia tei mau i te autahu‘araa. E ti‘a i te feia o te haamaitai i te oro‘a, o te faaineine i te oro‘a, aore râ o te opere i te oro‘a i te amuiraa ia ma‘itihia e te taata tei mau aore râ tei faaohipa i te mau taviri no teie nei oro‘a. Te parau nei au no te episekoporaa aore râ te mau peresideniraa o te mau pŭpŭ no te mau haapii aore râ te mau diakono. Ua parau te Fatu « E fare haapa‘oraa to‘u fare nei » (PH&PF 132:8).

Nahea e noaa’i ia tatou te Varua o te Fatu no te arata‘i i ta tatou mau ma‘itiraa ia « ore tatou ia viivii i te mau mea no teie nei ao » (PH&PF 59:9) e na ni‘a i te e‘a papû i roto i te oraraa tahuti nei ? E ti‘a ia noaa ia tatou te mana tamâ no te taraehara o Iesu Mesia. E na reira tatou na roto i te haapa‘oraa i Ta’na faaueraa ia haere atu Ia’na ma te aau tatarahapa e te varua oto, e ia amu i roto i taua pureraa hebedoma ra i te mau tapa‘o no te oro‘a e ia rave i te mau fafauraa e noaa’i ia tatou te fafauraa faufaa rahi e e vai noa To’na ra varua i roto ia tatou (a hi‘o PH&PF 20:77). Ia na reira noa tatou o ta‘u ïa pure haehaa, ta‘u e pûpû atu i te i‘oa o Oia o tei rave i teie mau mea na roto i ta’na ra taraehara, oia o Iesu Mesia, amene.