2008
Te imiraa i te oaoa i roto i te tere
Novema 2007


Te imiraa i te oaoa i roto i te tere

Ia oaoa na tatou i te oraraa a ora noa’i tatou, e imi i te oaoa i roto i te tere e a faaite i to tatou here i te mau hoa e te utuafare.

Hōho’a
Thomas S. Monson

E to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine here, te ti‘a haehaa’tu nei au i mua ia outou i teie po‘ipo‘i. Te ani nei au i to outou faaroo e ta outou mau pure no‘u a paraparau atu ai au no ni‘a i te mau mea tei vai noa i roto i to‘u nei feruriraa e ta‘u i mana‘o i te faaite atu ia outou.

E haamata vau ma te faahiti i te hoê o te mau tuhaa eita roa e noaa i te ape i roto i to tatou mau oraraa i ô nei i te fenua nei, o te tauiraa ïa. I te hoê taime aore râ i te tahi atu taime ua faaroo paatoa tatou i te tahi huru no te parau-matau-hia : « Aore roa e mea tamau mai te tauiraa. »

I roto i to tatou mau oraraa, e ti‘a ia tatou ia faaruru i te tauiraa. E farii poupouhia te tahi mau tauiraa, te tahi e ere ïa i te mea farii-poupou-hia. Te vai nei te mau tauiraa ta‘ue i roto i to tatou mau oraraa, mai te pohe mana‘o-ore-hia o te hoê tei herehia e tatou, te hoê ma‘i tei ore i ite-atea-hia, te ereraa i te hoê tao’ ta tatou i faaherehere. Te rahiraa râ o te mau tauiraa e tupu mărû ïa e ite-ore-hia.

Teie amuiraa e tapa‘ohia e 45raa o te matahiti mai to‘u pii-raa-hia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. Ei melo apî roa‘e no te Tino Ahuru ma Piti i taua taime ra, ua hi‘o atu vau i na 14 taata faahiahia tei paari atu ia‘u i roto i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te Peresideniraa Matamua. Ua ho‘i tata‘itahi teie mau taata i te fare. I te taime a pohe ai te peresideni Hinckley e va‘u ava‘e i ma‘iri a‘e nei, ua ite au e ua riro vau te aposetolo tahito roa‘e. E au ra ua riro te mau tauiraa na‘ina‘i i roto i te maororaa e 45 matahiti i teie nei e mau tauiraa rahi roa.

Teie hebedoma i mua e faahanahana te tuahine Monson e vau nei i te 60raa o to maua oro‘a faaipoiporaa. A hi‘o ai au i to maua haamataraa, ua ite au i te tauiraa rahi i roto i to maua mau oraraa mai taua taime ra. Ua pohe to maua na metua here, tei ti‘a i pihaiiho ia maua a haamata amui ai maua i to maua tere. Ua paari ta maua na tamarii e toru, tei faaî maite i to maua na oraraa e rave rahi mau matahiti e e utuafare to ratou iho i teie taime. Ua paari te rahiraa o taua mau mootua, e e maha ta maua na hina.

I te mau mahana atoa, i te mau minuti atoa, i te mau setoni atoa, ua haere tatou mai reira tatou i te vahi i reira tatou i teie nei. Te haere nei to tatou paatoa mau oraraa na roto i te hoê â mau faahuru-ê-raa e tauiraa. Te taa-ê-raa i roto i te mau tauiraa i roto i to‘u nei oraraa e te mau tauiraa i roto i to outou mau oraraa tei roto noa ïa i te mau mea hu‘ahu‘a. E ore roa te taime e faaea ; e ti‘a ia tere noa i mua, e na roto i te tereraa i mua e tae mai ai te mau tauiraa.

Teie ana‘e to tatou taime i roto i te oraraa tahuti nei—i ô nei e i teie nei taime. A ora noa’i tatou, e rahi noa’i to tatou iteraa e e mea poto te oraraa. E tae mai te mau rave‘a, e e haere ê atu te reira i muri iho. Te ti‘aturi nei au e i roto i te mau haapiira rahi roa‘e e ti‘a ia tatou ia haapii mai i roto i teie nei faaearaa poto i ni‘a i te fenua nei o te mau haapiiraa ïa o te tauturu ia tatou ia ite i te mea faufaa rahi e te mea faufaa ore. Te ti‘aoro atu nei au ia outou e eiaha roa outou e vaiiho i taua mau mea faufaa rahi ia haere noa na pihaiho ia outou a opua’i outou i taua oraraa haavare e te moemoea e taime ai to outou no te rave i te mau mea atoa ta outou e hinaaro i te rave. A imi râ i te oaoa i roto i te tere—i teie nei taime.

Ua riro vau mai ta ta‘u vahine faaipoipo Frances i parau « ei taata tei au i te mau hautiraa ». E mea au roa na‘u te mau teata taata ora himene e rave rahi, e te hoê o te mau hautiraa au-roa-hia e au, ua papa‘ihia ïa e te taata papa‘i Marited Meredith Wilson tei topahia Te Music Man. Te orometua haapii Harold Hill, te hoê o te taata hauti tumu i roto i te hauti, tei partau i te hoê parau faaararaa o ta‘u e hinaaro e faaite atu ia outou. Ua parau oia : « Ia nava‘i ana‘e te mau ananahi ta outou haaputuputu, e ite ïa outou e ua haaputuputu outou e rave rahi mau inanahi-maa-ore ». 1

E to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuhaine here, aita e ananahi no te haamana‘o mai te mea aita outou i rave i te tahi mea i teie nei mahana.

Ua faaite a‘e na vau ia outou te hoê hi‘oraa no teie haapiiraa a te taata. Te ti‘aturi nei au e e faufaahia i te faahiti-faahou-raa i te reira. E rave rahi matahiti i ma‘iri a‘enei, ua papa‘i o Arthur Gordon i roto i te hoê ve‘a no te fenua nei, e te faahiti nei au i ta’na i papa‘i :

« I te area 13raa o to‘u matahiti e te 10raa o te matahiti o to‘u nei teina, ua fafau to maua metua tane i te afa‘i ia maua i te tahua faaarearearaa animala. I te hora tamaraa râ i te avatea ua ta‘i mai te hoê niuniu rû : ua titauhia oia e te tahi ohipa rû i te oire. Ua faaineine matou ia matou no te oreraa e haere i te tahua faaarearearaa. I muri iho ua faaroo matou ia’na i te parauraa i roto i te niuniu paraparau, ‘Aita, eita vau e haere i te oire. E ti‘a i te reira ia tia’ihia ».

I to’na ho‘iraa mai i te iri amuraa maa, ua ata o mama. Parau a‘e ra oia ‘e tamau noa te tahua faaarearearaa i te ho‘i mai, ua ite oe’.

« ‘Ua ite au i te reira, eita râ te tamarii-rii-raa e ho‘i faahou mai’ »2 te parau ia a papa.

Mai te mea e tamarii ta outou tei paari e tei haere ê atu, e mea papû roa e ua ite outou i te tahi mau taime te mauiui no te taa-ê-raa e te iteraa ta outou i ore i au i taua taime no te oraraa mai tei ti‘a ia outou ia oaoa. Oia mau, aita e ho‘i faahouraa i muri, i mua ana‘e. Eiaha e haataere faahou i ni‘a i te mau mea tahito, e ti‘a ia outou ia haafaufaa rahi i te mea no teie nei mahana, no ô nei i teie nei mahana, ma te rave i te mau mea atoa e nehenehe ia outou ia rave no te faatupu i te mau haamana‘oraa maitai no ananahi.

Mai te mea te haapa‘o noa ra outou i te mau tamarii, a ara e, te mau tapa‘o no te mau manimani rima na‘ina‘i o te itehia i ni‘a i te mau vahi atoa tei tamâ-noa-hia iho, te mau hauti tei haapurarahia na te mau vahi atoa o te fare, te mau otaa ahu e ti‘a ia pu‘ahia, e mo‘e paatoa ïa te reira eita e maoro roa—e e mihi hohonu outou—i te reira i to outou maereraa.

E tae mai te mau hutihutiraa i roto i to tatou mau oraraa noa’tu eaha te huru o to tatou mau oraraa. E ti‘a ia tatou ia faaruuru maitai atu i te reira mai tei maraa ia tatou. Eita râ e ti‘a ia tatou ia vaiiho i te reira ia haafifi i te mea hau atu i te faufaa rahi—e te mau mea hau atu i te mea faufaa rahi i te mau taime atoa o te mau taata ïa na pihaiho ia tatou. E mea pinepine tatou i te mana‘o e e e ti‘a ia ratou ia ite i to tatou here rahi ia ratou. E ore roa râ e ti‘a ia tatou ia mana‘o i te reira ; e ti‘a ia tatou ia faaite atu ia ratou i te reira. Ua papa‘i o William Shakespeare, « aita ratou e here i te mea o te ore e faaite mai i to ratou here ».3 E ore roa tatou e tatarahapa i te mau parau maitai tei parauhia e te here tei faaitehia. E tae mai râ to tatou mau mana‘o tatarahapa mai te mea ua vaiihohia taua mau mea i te hiti i roto i ta tatou mau auraa i te mau taata faufaa rahi no tatou.

A haapono i taua rata i te hoa ta outou i tau‘a ore ; a tauahi i ta outou tamarii ; a tauahi i to outou mau metau ; a parau pinepine « te here nei au ia oe »; a faaite noa i to outou mauruuru. Eiaha roa e vaiiho i te fifi o tei ti‘a ia tatarahia ia riro e mea faufaa a‘e i te taata e ti‘a ia herehia. E haere atu te mau hoa, e paari te mau tamarii, e pohe te mau taata tei herehia. E mea ohie a‘e ia farii noa i te tahi atu mau taata, e tae noa’tu i te mahana ua faarue mai ratou i to tatou mau oraraa e ua vai noa mai tatou e te mau mana‘o no « ahiri e » e « ahani noa ». Ua parau te vahine papa‘i Harriett Beecher Stowe, « te mau roimata oto roa tei hamanihia i ni‘a i te mau menema o te mau parau ïa tei ore i faahitihia e te mau ohipa tei ore i ravehia ».4

I te mau matahiti 1960 i roto i te tama‘i i Vietnam, ua pupuhihia te melo no te Ekalesia o Jay Hessman, te hoê pairati manureva, i ni‘a‘e i te fenua Vietnam Apatoerau. No te maororaa e piti matahiti aita roa to’na utuafare i ite mai te mea ua pohe oia aore râ te ora noa ra oia. I te pae hopea ua faati‘a te mau taata tei tape‘a ia’na ia papa‘i i to’na utuafare, ua taoti‘ahia râ ta’na rata i raro mai i te 25 tao. Eaha ra ïa ta outou e o vau nei iho e parau i to tatou mau utuafare mai te mea tei roto tatou i teie huru—ma te oreraa i ite ia ratou hau atu i te piti matahiti e ma te ite ore mai te mea e ite faahou anei tatou ia ratou ? No to’na hinaaro i te papa‘i i te tahi mea e nehenehe i to’na utuafare ia ite e no ô mai ia’na ra, e no to’na hinaaroraa i te horo‘a’tu ia ratou te tahi mana‘o tauturu faufaa rahi, ua papa‘i te taeae Hess—e te faahiti nei au i ta’na mau parau : « E mea faufaa rahi teie nei mau mea : te faaipoiporaa hiero, te misioni, te haapiiraa teitei. A rohi, a haamau i te mau fâ, a papa‘i i te aamu, e pata i te mau hohoa e piti taime i te matahiti ».5

Ia oaoa na tatou i te oraraa a ora noa’i tatou, e imi i te oaoa i roto i te tere e a faaite i to tatou here i te mau hoa e te utuafare. I te hoê mahana, e pauhia tatou i te mau ananahi.

I roto i te Buka a Ioane i roto i te Faufaa Api, te pene 13, te irava 34, te a‘o mai nei te Faaora ia tatou : « Mai ia‘u e aroha’tu ia outou… aroha outou ia outou iho ».

Ua matau paha te tahi o outou i te aamu tuiroo a Thornton Wilder Our Town. Mai te mea ua matau outou, e haamana‘o ïa outou i te oire no Grovers, Corners, i reira te aamu i te tupuraa. I roto i te hauti, ua pohe o Emily Webb i te taime i haafanau ai oia, e ua tai‘o tatou i te oto o ta’na tane apî o George, tei vaiihohia mai e ta raua tamaiti e maha matahiti. Aita o Emily i hinaaro i te faafaaea-hau- noa ; ua hinaaro oia i te ite faahou i te mau oaoa no to’na oraraa. Ua faati‘ahia oia i te ho‘i faahou mai i ni‘a i te fenua e ia ora faahou i te 12raa o to’na mahana fanauraa. I te haamataraa, e mea faahiahia te riro-faahou-raa ei tamahine apî, ua ore vitiviti râ te oaoa. Aita e oaoa i roto i te mahana, no te mea ua ite o Emily i teie nei eaha to ananahi. E mea mauiui mau ia ite i to’na ite ore i te auraa e maere no te oraraa a ora noa’i oia. Hou a ho‘i atu ai oia i to’na vahi faafaaearaa, ua oto o Emily, « aita anei te mau taata e ite nei i te oraraa a ora’i ratou i te reira i te mau minuti atoa ? »

E haere apiti to tatou iteraa i te mea tei hau roa’tu i te faufaa rahi i roto i te oraraa e te mana‘o mauruuru no to tatou mau haamaitairaa.

Ua parau te hoê taata papa‘i matau-maitai-hia, « te vai toopiti nei te tau auhune e te tau o‘e i roto i to tatou mau oraraa, ei mau ohipa mau e tupu apiti nei. E na tatou iho e ma‘iti eaha te ô huna ta tatou e haere atu… Ia ma‘iti ana‘e tatou eiaha e haatumu i ni‘a i te mea e erehia ra e tatou i roto i to tatou mau oraraa e ia mauruuru râ tatou no te tau auhune e vai nei—te here, te ea, te utuafare, te mau hoa, te ohipa, te mau oaoa no te natura e te mau ohipa e mauhia ra e tatou tata’itahi o te afa‘i mai i [te oaoa] ia tatou—e haere ê atu ïa te fenua no te haavare e e ite ïa tatou te parataiso i ni‘a i te fenua nei ».6

I roto i te Parau Haapiiraa e te Parau Fafau, tuhaa 88, irava 33, ua parauhia tatou, « no te mea eaha ihora ïa te taata e faufaahia’i ia tuuhia’tu te hoe horo‘a ia’na ra, e ia ore ho‘i oia ia farii mai i taua horo‘a ra ? Inaha, e ore roa oia e oaoa i te reira mea o tei horo‘ahia mai ia’na ra, e ore atoa hoi e oaoa ia’na ra o tei tuu mai i te horo‘a ».

Ua a‘o mai te taata paari no Roma o Horace tane, « noa’tu eaha te hora ta te Atua i haamaitai atu ia outou, a rave atu ma te rima mauruuru, eiaha e faataime i to outou oaoa mai tera matahiti i tera’tu matahiti, ia nehenehe ia outou ia parau i te mau vahi atoa i reira outou, e ua ora outou ma te oaoa ».

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua putapu to‘u aau i te aamu no Borghild Dahl. Ua fanauhia oia i Minnesota i te matahiti 1890 e te mau metua no Norveti‘a, e mai to’na apîraa ra ua roohia oia i te matapo. E hinaaro puai to’na i te rave i te ohipa i roto i te oraraa i te mau mahana atoa noa’tu to’na fifi e, na roto i te mana‘o puai, ua manuïa oia i roto i te mau mea atoa ta’na i rave. Noa’tu i te pato‘iraa a ta’na mau taata haapii, tei mana‘o e mea rahi roa to’na fifi, ua haere oia i te fare haapiiraa teitei, ma te farii i te parau tuite na te fare haapiiraa teitei no Minnesota. Ua haere atu oia i muri iho i te fare haapiiraa teitei no Columbia e te fare haapiiraa teitei no Oslo. Ua riro mai oia i muri iho ei faatere no na fare haapiiraa e va‘u i Minnesota Tooa o te râ e Dakota Apatoerau.

Ua papa‘i oia i teie nei parau i roto i te hoê o na 17 buka ta’na i papa‘i : « E hoê noa iho mata to‘u, e no te rahi o te mau rifa e tapo‘i nei i to‘u mata ua ti‘a ïa ia‘u ia hi‘o atu na roto i te hoê area na‘ina‘i no te mata aui. Ua nehenehe ia‘u ia hi‘o i te hoê buka na roto noa i te tape‘a-piri-raa i te reira i to‘u hoho‘a mata e ma te faahepo u‘ana i te hoê noa mata ia huri i te pae aui ».7

Ma roto i te semeio, i te matahiti 1943—i te hau atu i te 50 o to’na matahiti—ua faatupuhia te hoê rave‘a apî o tei faaho‘i i te rahiraa o to’na mata ta’na i ere e mea maoro i te teie nei. Ua matara mai te hoê ao apî e te faahiahia i mua ia’na. Ua rahi to’na oaoa i te mau mea iti ta te rahiraa o ta tatou e haafaufaa ore nei, mai te mata‘ita‘iraa i te hoê manu e maurere ra, te iteraa i te mori i te anaana i roto i te hu‘a pu‘a no ta’na matini horoi au‘a aore râ te mata‘ita‘iraa i te mau tuhaa o te ava‘e i te mau pô atoa. Ua faaoti oia i te hoê o ta’na mau buka e teie mau parau : « E… te Metua Here i te Ao ra, te haamauruuru nei au ia Oe. Te haamauruuru nei au ia Oe ».8

Ua î roa o Borghild Dahl, na mua e i muri a‘e i to’na farii-faahou-raa i to’na mata, i te mauruuru no ta’na mau haamaitairaa.

I te matahiti 1982, e piti matahiti hou a pohe ai oia i te faito matahiti 92, ua nene‘ihia ta’na buka hopea. Tei topahia : Oaoa i te taatoaraa o to‘u nei oraraa. Na to’na aau mauruuru i faati‘a ia’na ia oaoa i ta’na mau haamaitairaa e ia ora i te hoê oraraa î e te faufaa noa’tu to’na mau fifi.

I roto i te Tesaloni‘a 1 i roto i te Faufaa Api, te pene 5, te irava 18, ua parauhia tatou e te Aposetolo Paulo, « e haamaitai i te Atua i te mau mea atoa ra, o to te Atua ïa hinaaro ia outou na ».

Ia haamana‘o tatou i te aamu no na taata lepera 10 :

« E tei tomoraa’tu [Iesu] i roto i te hoê oire iti, ua farerei maira ia’na na lepera tino ahuru, ti‘a noa maira i te atea ê :

« Pii noa maira te reo, na ô maira, E te orometua, e Iesu e, e aroha mai ia matou.

E ia hi‘o atura oia ia ratou, ua parau atura, A haere, a faaite i te mau tahu‘a ia outou ». E tei to ratou haerea na te e’a ti‘a, faaorahia ihora ratou.

« E ia hi‘o ihora te hoê o ratou ia’na iho, e ua ora, ua ho‘i maira ma te pii hua i te haamaitairaa i te Atua.

« Ua tipapa ihora i raro i te avae iho o Iesu, haamaitai maira ia’ na ; no Samaria taua taata ra.

« Ua parau atura Iesu, na ô atura, E ere anei tino ahuru atoa i tamâhia nei ? tei hea iho nei râ e tooiva ?

« Aore roa te hoê i ho‘i mai e haamaitai i te Atua maori râ o teie nei taata ê ».9

Ua parau te Fatu i roto i te hoê heheuraa na roto i te peropheta Iosepha Semita, « e aore roa te taata nei e faaino i te Atua i te hoê mea, e aore râ aita roa to’na riri i hotu i ni‘a i te hoe taata, maori râ o ratou o tei ore i fa’i mai i to’na rima ra i rot i te mau mea atoa ».10 Ia itehia tatou i rotopu ia ratou o te horo‘a i to tatou mauruuru i to tatou Metua i te Ao ra. Mai te mea e tai‘ohia te mauruuru ore i roto i te mau hara ino roa, tei roto ïa te aau mehara i roto i te mau maitai hanahana roa‘e.

Noa’tu te mau tauiraa o te tae mai i roto i to tatou mau oraraa, e ma te mauruuru i roto i to tatou mau aau, ia faaî tatou i to tatou mau mahana—mai te maraa ia tatou—i taua mau mea faufaa rahi roa ra. Ia here tatou i te feia ta tatou e faariro ei mea faufaa rahi e ia faaite tatou i to tatou here no ratou na roto i te parau e te ohipa.

No te faahoperaa, te pure nei e ia faaite tatou paatoa i te mauruuru no to tatou Fatu e Faaora, Iesu Mesia. Te horo‘a mai nei Ta’na evanelia hanahana i te mau pahonoraa i te mau uiraa rahi roa‘e i roto o te oraraa : No hea mai tatou ? No te aha tatou i parahi mai ai i ô nei ? E haere to‘u varua i hea ia pohe au?

Ua haapii Oia ia tatou nahea i te pure. Ua haapii Oia ia tatou nahea i te tavini. Ua haapii Oia ia tatou nahea i te ora. Ua riro To’na ora ei faufaa ai‘a no te here. Ua faaora Oia i tei ma‘i ; ua faateitei Oia i tei rohirohi ; ua faaora Oia i tei hara.

Ua tae te taime ua ti‘a Oia ona ana‘e. Ua feaa te tahi mau Aposetolo ; ua taviri te hoê Ia’na. Ua patia te mau faehau Roma i To’na ra aoao. Ua rave te mau taata iino i To’ na ora. Te ta’i noa mai ra mai te aivi no Kalavaria Ta’na mau parau aroha, « e tau Metua, e faaore mai i ta ratou hara, aore hoi ratou i ite i ta ratou e rave nei ».11

Na mua’tu, no to’na paha iteraa i te hopea no Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua, ua faaite oia i te oto, « e ana to te alope, e tauraa to te manu o te reva, area te Tamaiti a te taata nei aita oa’na tuaroi ».12 E ere « aore i ô i roto i te fare tipaeraa »13 te parau pato‘iraa matamua—o te haamataraa noa. E te ani nei Oia ia outou e ia‘u ia farii Ia’na. « Inaha, e ti‘a noa nei au i te uputa, te patoto atu nei ; ia faaroo mai te hoê taata i tau reo, e ua iriti i te opani ra, e haere atu vau i roto ia’na ra, amu atu ai i te maa i ô na ra, e e amu atoa oia i ô nei ».14

O vai teie nei Taata oto, tei matau i te mauiui ? O vai te Arii no te hanahana, teie nei Fatu no te mau nuu ? O oia to tatou Fatu. O oia to tatou Faaora. O Oia te Tamaiti a te Atua. O oia te fatu no to tatou faaora. Te tarape nai nei oia, « a pee mai ia‘u ».15 Ua faaue oia, « e haere oe, e na reira atoa ».16 Ua taparu Oia, « a haapa‘o i ta‘u mau faaueraa ».17

E pee na tatou Ia’na. Ia pee tatou i To’na hi‘oraa. Ia haapa‘o tatou i Ta’na ra parau. Ia na reira ana‘e tatou, te horo‘a ra tatou Ia’na te horo‘a hanahana no te aau mehara.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, teie ta‘u pure e ia faaau tatou ia tatou i te mau tauiraa i roto i to tatou mau oraraa, ia ite tatou eaha te mea hau atu i te faufaa, ia faaite noa tatou i to tatou mauruuru, e na roto i te reira ia itea ia tatou te oaoa i roto i te tere. I te i‘oa o Iesu Mesia. amene.

TE MAU NOTA

  1. Meredith Willson e Franklin Lacey, The Music Man (1957).

  2. Arthur Gordon, A Touch of Wonder (1974), 77–78.

  3. William Shakespeare, Two Gentlemen of Verona, act 1, scene 2, line 31.

  4. Harriet Beecher Stowe, i roto i te Gorton Carruth e Eugene Erlich, haaputuraa, The Harper Book of American Quotations (1988), 173.

  5. No roto mai i ta’na iho mau rata.

  6. Sarah Ban Breathnach, i roto i te John Cook, haaputuraa, The Book of Positive Quotations, 2 o te nene‘iraa (2007), 342

  7. Borghild Dahl, I Wanted to See (1944), 1.

  8. I Wanted to See, 210.

  9. Luka 17:12-18.

  10. PH&PF 59:21.

  11. Luka 23:34.

  12. Mataio 8:20.

  13. Mataio 8:20.

  14. Apokalupo 3:20.

  15. Mareko 2:14.

  16. Luka 10:37.

  17. PH&PF 11:6.