2008
Haere mai i Ziona
Novema 2007


Haere mai i Ziona

E mata na tatou i te patu ia Ziona i roto i to tatou mau utuafare e i roto i to tatou mau tĭtĭ e te mau mataeinaa, na roto i te tahoêraa, te paieti, e te aroha.

Hōho’a
Elder D. Todd Christofferson

Ua parau te peropheta Iosepha Semita : « Te paturaa ia Ziona o te hoê ïa ohipa tei anaanataehia e te nunaa o te Atua i te mau tau atoa ; o te hoê ïa tumu parau tei tau‘a-parau-hia e te mau peropheta, te mau tahu‘a e te mau arii ma te hoê oaoa taa ê ; ua hi‘o ratou i mua ma te ti‘a’iraa oaoa i te mahana e orahia’i e tatou ; e ma te faauruhia e te mau ti‘a’iraa oaoa no te rai mai ua himene e ua papa‘i e ua tohu ratou no to tatou nei tau ; ua pohe râ ratou ma te ore i ite i te mau mea e tupu nei i teie nei mahana ; e nunaa herehia tatou ta te Atua i ma‘iti no te faatupu i te hanahana i te mau mahana hopea nei » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita,[Piha haapiiraa na te Autahu‘araa a Melehisedeka e te Sotaiete Tauturu, 2007], 186).

Ziona e vahi e e nunaa taata ïa. Ziona, o te i‘oa ïa tei ma‘irihia i te oire tahito no Enoha i te mau tau na mua‘e i te Tiruiraa. « E i to’na mau mahana i muri a‘e ra, ua patu oia i te hoê oire o tei mairihia te i‘oa, te Oire Mo‘a, oia o Ziona » (Mose 7:19). Ua vai noa teie nei Ziona fatata e 365 matahiti te maoro. (A hi‘o ia Mose 7:68). Te faaite nei te papai‘raa mo‘a, « E ua haere Enoha e to’na atoa ra mau taata na pihai iho i te Atua, e ua parahi oia i rotopu ia Ziona, e ore atu ra Ziona, no te mea, ua fariihia mai ïa i ni‘a e te Atua i roto i to’na ihora ouma ; e mai reira atu ho‘i te parau e, ua reva Ziona » (Mose 7:69). I muri mai, ua piihia Ierusalema e to’na hiero te Mou‘a no Ziona e ua tohu te mau papa‘iraa mo‘a no te hoê Ierusalema Api i te mau mahana i mua i reira te Mesia e faatere ai ei « Arii no Ziona » i reira « no te tau e hoê tauatini matahiti e faafaaea’i te ao nei » (Mose 7:53, 64).

Ua pii te Fatu i te nunaa o Enoha Ziona « no te mea hoê â to ratou aau e hoê â to ratou mana‘o, e ua parahi ho‘i ratou ma te parau-ti‘a ; e aore e taata vêvê i rotopu ia ratou » (Mose 7:18). Ua parau Oia ra e, « no te mes o teie ho‘i Ziona—tei ma te aau » (PH&PF 97:21).

Te pato‘iraa e te enemi o Ziona o Babulonia ïa. No roto mai te oire o Babulonia i Babela tei tui te roo no te Patu no Babela, e o tei riro mai i muri iho te oire pû no te hau emepera babulonia. To’na fare rahi o te hiero ïa o Bela aore ra Baala, te idolo o ta te mau peropheta no te faufaa tahito i pii e « Te Haama », no te mau peu faufau i roto i ta’na mau peu haamoriraa. (Hi‘o Bible Dictionary, « Assyria and Babylonia », 615–16 ; « Baal » 617–18 ; « Babylon or Babel », 618). Ta’na peu no te ao nei, ta’na haamoriraa idolo, e te haavî-raa-hia o Iuda i reira i muri i te upooti‘araa no te matahiti 587 hou te Mesia, ua amui paatoa teie mau mea no te faariro ia Babulonia ei taipe no te mau sotaiete faufau e te haavîraa i te pae varua.

No teie tumu i parau ai te Fatu i te mau melo no Ta’na Ekalesia : « A haere atu na outou i rapae atu ia Babulonia ; a tairuru mai na outou mai roto mai i te mau nunaa, mai te na mata‘i mai e maha ra, mai tera hopea mai o te ra‘i e tae noa’tu i te hopea ra (PH&PF 133:7). Ua pii Oia i te mau peresiputero o Ta’na Ekalesia ia tonohia i te ao taatoa no te faatupu i teie haaputuputuraa, tei haamata i te ohipa o te tere noa nei â i mua i teie mahana ma te puai rahi. « E inaha, e a hi‘o na, e riro teie ta ratou parau poro‘i, e te reo ho‘i o te Fatu i te mau taata atoa ra : A haere atu na outou i te fenua no Ziona, ia faarahia te mau oti‘a no ta‘u nei feia, e ia faaetaetahia mai to’na mau tĭtĭ, e ia haere atu na Ziona i te mau fenua e ati noa‘e ra » (PH&PF 133:9).

No reira i teie nei mahana, te haaputuputu nei te nunaa o te Fatu « mai roto mai i te mau nunaa » a haaputuputu ai ratou i roto i te mau amuiraa e te mau tĭtĭ no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei o tei purara i roto i te mau fenua atoa. Ua ite o Nephi e, e mea iti ho‘i teie « mana » e e pou mai te mana o te Fatu « i ni‘a iho i te feia mo‘a o te ekalesia a te Arenio ra… o tei purara i te mau fenua o te ao atoa nei ; e [o] te parau-ti‘a o te ratou ïa mauihaa » (hi‘o 1 Nephi 14:12–14).Te pii mai nei te Fatu ia tatou ia riro ei mau mori arata‘i no te parau-ti‘a no te arata‘i i te feia e imi nei i te vahi papû e te mau haamaitairaa no Ziona :

« Oia mau te parau atu nei au ia outou paatoa : A ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na, ia riro to outou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa ;

« E ia riro te putuputuraa i ni‘a i te fenua no Ziona, e i ni‘a iho i to’na mau tĭtĭ, ei parururaa, e ei vahi haaputuputuraa no te vero, e i te riri ia niniihia’tu te reira ma te ano‘i ore i ni‘a i te ao paatoa nei » ( PH&PF 115:5–6).

I raro a‘e i te arata‘iraa a te peropheta Iosepha Semita, ua tamata te mau melo matamua no te Ekalesia i te faati‘a i te pû no Ziona i Misouri, aita râ ratou i faati‘ahia i te patu i te oire mo‘a. Ua haamaramarama mai te Fatu i te hoê o te mau tumu i ore ai ratou i manuïa :

« Aore ratou i haapii mai i te haapa‘o i te mau mea ta‘u i titau i to ratou ra mau rima, ua î ra i te mau huru ino atoa ra, e aita ho‘i ratou i horo‘a’tu i te tahi tufaa o ta ratou faufaa, ia au ho‘i i te feia mo‘a mau ra, i te feia vêvê e tei hamani-ino-hia ra i rotopu ia ratou ra ;

« E aita ho‘i ratou i tahoehia mai te au i te tahoeraa i titauhia e te ture no te basileia tiretiera » (PH&PF 105:3–4).

« I vai na te mârôraa, te mau tama‘iraa, te feii, e te mau hinaaro-ti‘a-ore e te nounou i rotopu ia ratou ra ; no reira na roto i taua mau mea ra i haaviivii ai ratou i to ratou ra mau ai‘a » (PH&PF 101:6).

Eiaha tatou e haava i teie mau melo matamua, e hi‘opo‘a râ tatou ia tatou iho mai te mea e maitai atu anei tatou.

E riro Ziona o Ziona no te huru, te mau ti‘araa, e te haapa‘o o to’na mau taata. A haamana‘o, « ua ma‘iri ihora te Fatu i te i‘oa o to’na ra feia, o Ziona, no te mea hoê â to ratou aau e hoê â to ratou mana‘o, e ua parahi ratou ma te parau-ti‘a ; e aore e taata vêvê i rotopu ia ratou » (Mose 7:18). Mai te mea e hinaaro tatou ia faatupu ia Ziona i roto i to tatou mau utuafare, te mau amaa, te mau paroita e te mau tĭtĭ, e ti‘a ïa ia tatou ia ora mai te au i teie titauraa. E titauhia ia (1) ia riro ei hoê â aau e hoê â mana‘o, (2) ei taata tata‘itahi e ei pŭpŭ taata ia riro ei nunaa mo‘a, e (3) ia haapa‘o i te feia vêvê e te nava‘i ore ma te manuïa ia noaa ia tatou i te arai i te vêvê i rotopu ia tatou. Eita e nehenehe ia tatou ia ti‘a’i i te taime e tae mai ai o Ziona no te faatupu i teie mau mea—E tae mai o Ziona mai te mea e tupu teie mau mea.

Tahoêraa

Ia feruri ana‘e tatou no ni‘a i te tahoêraa e titauhia no te faatupu ia Ziona, e ti‘a ïa ia tatou ia ui mai te mea e ua haavî anei tatou i te mau marôraa, te mau tama‘iraa, te feii (a hi‘o PH&PF 101:6). Ua haavî anei tatou, ei taata iho e ei nunaa, i te feii e te tama‘iraa e ua tahoêhia anei tatou « mai te au i te tahoêraa i titauhia e te ture no te basileia tiretiera » ? (PH&PF 105:4). E titau teie tahoêraa i te faaoreraa i te hapa a te tahi e te tahi. Ua parau o Iesu, « E faaore au, o te Fatu, i te hara a ratou ta‘u i hinaaro i te faaore atu, ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa » (PH&PF 64:10).

E riro mai tatou e hoê â aau e hoê â mana‘o ia tuu tatou iho i te Faaora i ropu i to tatou mau oraraa e ia pee i te feia Ta’na i fataa no te arata‘i ia tatou. E nehenehe ta tatou e hoê atu i te peresideni Thomas S. Monson i roto i te here e te haapa‘oraa te tahi i te tahi. I roto i te amuiraa rahi i te ava‘e eperera i ma‘iri a‘e nei, ua aparau te peresideni Monson no ni‘a i te feia tei faatea ê atu i te Ekalesia e ia tatou paatoa a parau ai oia e, « I roto i te vahi mo‘emo‘e o te feruriraa o te hoê taata te vaira teie varua, te faaotiraa ia taui i teie nei taata tahito e ia imi i to’na paari mau. Na roto i teie nei iteraa, te faatae faahou atu nei matou i teie titauraa manihini : A ho‘i mai. Te hinaaro nei matou ia outou na roto i te here mau o te Mesia e te faatae atu nei matou i to matou hinaaro i te tauturu ia outou e ia maeva ia outou i roto i te hoê aupururaa î roa. I te feia o tei pepe te varua e aore râ, o te aro e o te feaa nei, te parau atu nei matou e, e tauturu matou ia faateitei ia outou i ni‘a e ia faaoaoa ia outou e ia tamarû i to outou feaa » (Thomas S. Monson, « Hi‘oraa i muri e te nuuraa i mua, » Liahona, Me, 2008, 90).

I te hopea o te ava‘e tiurai no teie matahiti, ua putuputu te feia apî paari no roto mai i te mau fenua no Europa hitiaa o te ra i pihai iho i te oire no Budapest i Hongrie, no te hoê amuiraa. I rotopu i teie pŭpŭ te vai ra e 20 feia apî tane e tamahine no Moldova mai o tei tia’i maoro e rave rahi mau mahana ia noaa mai ta ratou mau parau faati‘a tere e te parau faati‘a no te tomo i roto i te fenua e o tei tere na ni‘a i te pereoo uta taata e hau atu i te 30 hora no te tapae i reira. Fatata i te 15 piha haapiiraa o tei tabulahia i taua amuiraa ra. E ma‘iti te taata tata‘itahi e piti aore ra e toru piha ta’na e hinaaro i te haere atu. Aita teie feia apî no Moldova i haapa‘o noa i to ratou hinaaro tata‘itahi ana‘e, ua haaputuputu râ ratou paatoa e ua faanahonaho ia ratou iho ia nehenehe i te hoê o ratou ia haere i roto i te piha tata‘itahi e ia papa‘i i te mau mea i haapiihia i reira. E i muri iho ia faaite te mea ta ratou i haapii mai i te toe‘a o te feia apî o te pŭpŭ e oia atoa i te feia apî i Moldova o tei ore i tae atu i te amuiraa. Ua faaite mai teie huru faanahoraa ohie roa, i te hoêraa e te here te tahi i te tahi, ia faahauhia e tauatini taime e rave rahi huru raveraa no te « faaho‘i mai ia Ziona » (Isaia 52:8).

Te mo‘araa

Te rahiraa o te ohipa e ti‘a ia ravehia no te paturaa ia Ziona o to tatou ïa mau itoito tata‘itahi ia riro ei « tei ma te aau » (PH&PF 97:21). « E ore e ti‘a ia faati‘ahia mai Ziona maori râ ia na roto i te mau parau tumu no te ture o te basileia tiretiera », ua parau te Fatu e, « ia ore râ e ore ïa e ti‘a Ia‘u ia farii mai ia’na ia‘u iho nei » (PH&PF 105:5). Te ture no te basileia tiretiera o te mau ture ïa no te evanelia e te mau fafauraa e oia atoa to tatou haamana‘o-noa-raa i te Faaora e ta tatou fafauraa no te haapa‘o, no te tusia, no te haamo‘araa, e te vai parau-ti‘a-noa-raa.

Ua faahapa te Faaora i te tahi mau feia mo‘a matamua no to ratou mau « mana‘o ti‘a ore… te mau hinaaro » (PH&PF 101:6 ; hi‘o atoa PH&PF 88:121). Ua ora teie mau taata i roto i te hoê oraraaa e aita e afata teata, aita e hoho‘a teata, aita e iteneti, aita e iPod. I roto i te hoê ao i teie nei tei î roa i te mau hoho‘a e te mau pehe faufau, te pato‘i ra anei tatou i te mau mana‘o faufau e te mau mea atoa e apee nei i te reira ? Eiaha roa tatou e farii i te mau huru mea tano ore atoa no te pae morare aore râ e farii i te mau peu ha‘iriiri, e ti‘a râ ia tatou ia hiaai i te parau-ti‘a. No te haere i Ziona, eita e nava‘i noa ia outou e ia‘u nei ia riro e mea iti noa‘e i te ino ia vetahi ê. Eiaha tatou ia riro noa ei mau taata maitai, ei mau tane e e mau vahine mo‘a râ. E haamana‘o tatou i teie faahitiraa parau a Elder Neal A. Maxwell, ia faati‘a papû tatou i to tatou nohoraa i Ziona e ia faaru‘e roa ia Babulonia (A hi‘o Neal A. Maxwell, A Wonderful Flood of Light [1990], 47).

Haapa‘oraa i tei vêvê

I roto i te mau aamu, ua haavâ te Fatu i te sotaiete e te taata tata‘itahi ia au i te huru to ratou haapa‘oraa i tei vêvê. Ua parau oia :

« No te mea ua î roa te fenua nei, e ua nava‘i â ua toe mai ho‘i ; oia ïa, na‘u i faaineine i te mau mea atoa, e ua horo‘a’tu i te tamarii a te taata nei ia riro ratou ei mea ti‘amâ ia ratou iho.

« No reira, mai te mea e rave te hoê taata i te faufaa rahi i ta‘u i hamani ra, e aore ho‘i e horo‘a mai i ta’na tuhaa, mai te au i te ture no ta‘u evanelia, i te feia vêvê e tei ere ho‘i, e amuihia’tu oia i te feia hara i te nânâraa mai i to’na na mata i ni‘a i roto ia hade ra, no te mamae rahi » (PH&PF104:17–18 ; a hi‘o atoa PH&PF 56:16–17).

Ua parau faahou â oia, « i roto i ta outou mau mea atoa no te pae tino nei, e faito ïa outou te tahi i te tahi, e eiaha ia na reirahia na roto i te aau miimii, ia ore râ e tape‘ahia’tu te rahiraa o te mau faaiteraa a te Varua » (PH&PF 70:14 ; a hi‘o atoa PH&PF49:20 ; 78:5–7).

E faatere tatou i te faaohiparaa i ta tatou mau rave‘a e ta tatou mau faufaa, e faaite râ tatou i te Atua te huru no ta tatou ti‘aauraa i ni‘a i teie mau mea o te fenua nei. E mea mauuruuru mau ia ite i to outou maitai a horo‘a’i outou i te mau moni haapaeraa maa e no te mau opuaraa totauturu. Na roto i te mau matahiti e rave rahi, ua haamamahia te mauiui o te mau milioni taata, e te vai atu ra te mau taata tai‘o-ore-hia tei nehenehe i te tauturu ia ratou ihoa na roto i te horo‘araa a te feia mo‘a. No reira, a tutava noa’i tatou i te ohipa a Ziona, e ti‘a ia tatou tata‘itahi ia feruri na roto i te pure mai te mea te rave ra tatou i te mea ua ti‘a ia tatou i te rave, e te mau mea atoa ta te Fatu e tia‘i ia tatou i te rave no tei vêvê e tei roto i te ati.

E nehenehe ta tatou e ui ia tatou iho, mai ia tatou e rave rahi e ora nei e na reira nei i roto i te mau sotaiete o te haamori i te mau tao‘a e te mau faaoaoaraa, mai te mea e ua atea anei tatou i te nounou e te hiaai ia noaa â te mau mea no teie nei ao. Ua riro te here i te mau mea no teie ao ei hoê noa faaiteraa no te haamoriraa idolo e te te‘ote‘o o te faataa ê ia Babulonia. Peneia‘e e nehenehe ta tatou e oaoa i te mea e nava‘i no to tatou mau hinaaro.

Ua faaara te Aposetolo Paulo ia Timoteo no ni‘a i te mau taata o te mana‘o nei e « te mea e tao‘ahia’i ra, o te paieti ïa » (1 Timoteo 6:5).

Ua parau oia, « aita roa ho‘i a tatou e tao‘a i hopoi i teie nei ao ; e ua itea-papû-hia ho‘i e aita roa e tao‘a e ti‘a ia hopoi atoa ia haere ê tatou ra.

« E teie nei, e maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira » (1 Timoteo 6:7–8).

I roto i te rahiraa o te ao nei, te tomo nei tatou roto i te mau tau papû ore no te tereraa faufaa. E haapa‘o na tatou te tahi e te tahi mai te au i to tatou puai. Te haamana‘o nei au i te aamu no te hoê utuafare Vietnamien tei faaru‘e i te oire no Saigon i te matahiti 1975 e tei noho i te pae hopea i roto i te hoê fare pereoo i Provo, Utaha. Ua riro te hoê taure‘are‘a tane i roto i te utuafare ei hoa hahaere no te hoê taeae Johnson tei ora i pihaiho e to’na utuafare rahi. Ua faati‘a te tamaiti i teie aamu :

« I te hoê mahana ua ite te taeae Johnson e aita e iri amuraa maa ta to matou utuafare. Ua fâ mai oia i te mahana i muri iho e te hoê iri amuraa maa au maitai e te hi‘oraa huru ê o te tano maitai i te papa‘i no te fare i tera’tu pae o te vahi horoiraa aua e te vairaa maa. Te parau nei au e e mea huru ê roa no te mea e piti avae no te iri amuraa e tano i te ni‘a o te iri amuraa maa e e piti aita ïa e tuati ra. Oia atoa, e rave rahi mau avae raau na‘ina‘i e mea roa‘e i te tahi e te tahi i te hiti o te vahi tei pau i te faaohipahia.

« Aita i maoro roa ua faaohipa matou i teie nei iri amuraa taa ê roa i te mau mahana atoa no te faaineineraa i te maa e no te amuraa i te tahi mau maa ohie. Te tamaa noa nei matou ma te parahi i ni‘a i te tahua… mai te au i te peu Vietnamien.

« I te hoê pô ua ti‘a’tu vau i roto i te opani i mua no te fare o te taeae Johnson no te tia’i ia’na hou te hora no te hoê tere hahaereraa utufare. I reira i pihaiho i te piha tunuraa maa—ua hiti mahuta vau i te hi‘oraa i te reira—o te hoê ïa iri amuraa mai te iri amuraa maa ta ratou i horo‘a i to‘u nei utuafare. Te vahi taa ê noa te vai nei te avae no ta matou iri amuraa maa, e ta Johnson ma e apoo ana‘e ïa ! I reira to‘u iteraa e, no to’na iteraa i to matou huru oraraa, ua tapu teie nei taata aau aroha i ta’na iri amuraa maa na ropu e ua hamani e piti avae api no te tahi afa iri amuraa maa.

« E mea papû roa aita te utuafare Johnson e ô ia parahi faati i teie nei iri amuraa iti—aita atoa ratou i ô ia parahi faati i te taatoaraa o te iri amuraa maa…

« Ua riro teie nei ohipa maitai ei faahaamana‘oraa puai i roto i to‘u nei oraraa i te parau no te horo‘araa mau » (Son Quang Le, as told to Beth Ellis Le, « Two-of-a-Kind Table », Liahona, Tiurai 2004, 43).

Ua parau te peropheta Iosepha Semita, « e ti‘a ia tatou ia faariro i te paturaa ia Ziona ei fâ rahi roa‘e na tatou » (Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita, 186). E mata na tatou i te patu ia Ziona i roto i to tatou mau utuafare e i roto i to tatou mau tĭtĭ e te mau mataeinaa, na roto i te tahoêraa, te paieti, e te aroha, ma te faaineine no taua mahana rahi ra ia ti‘a mai o Ziona, te Ierusalema apî. Mai ta tatou himene e parau mai ra :

Pii maira te Atua

I to Iseraela,

A faarue te ino,

No to Babulonia…

Haere mai na i Ziona,

Ho‘i mai i te Fatu…

Haere mai na i Ziona,

Ho‘i mai i te Fatu.

(« Pii Maira te Atua », Te mau Himene, no. 8)

Te faaite nei au i to‘u iteraa papû no Iesu Mesia, te Arii no Ziona, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.