Laipelí
Tali ʻi he Angaʻofa


“Tali ʻi he Angaʻofa,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
tamai ʻi ʻUlukuai ʻoku fāʻofua ki hono fohá

Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ʻi Heʻenau Ngaahi Fehuʻí

Tali ʻi he Angaʻofa

ʻI he taimi ʻoku vahevahe atu ai ʻe ha taha ʻoku ofi kiate koe ‘ene ngaahi fehuʻi pe hohaʻa fekauʻaki mo e Siasí, ʻoku angamaheni pē ke ongoʻi tailiili pe hohaʻa. Feinga ke siʻaki e ngaahi ongo ko ʻení kae tali ʻi he angaʻofa mo e manavaʻofa. Mahalo he ʻikai mahino kakato kiate koe ʻa e aʻusia ʻa e tokotaha ko iá, ka te ke lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea fakahaaʻi maʻu pē ʻa e ʻofá.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku momou e kakaí ke vahevahe ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí ʻoku nau manavasiʻi naʻa mole honau ngaahi vā fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku ofi kiate kinautolú. Kapau ʻe feinga ke talanoa atu ha taha kiate koe, ʻoku ne fekumi ki ha tokoni. Tali ʻi he ongoʻi ʻofa, neongo ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí pe lea ʻakí. Kumi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai ʻa e manavaʻofá mo e angaʻofá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku nau fai ai ha ngaahi fili ʻoku ʻikai ke ke loto ki aí.

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni te nau tokoniʻi koe ke ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki he kakaí ʻi he taimi ʻoku nau vahevahe ai ʻenau ngaahi fehuʻí mo koé:

  • Lea ʻi he angaʻofa. Fetuʻutaki ʻi he loto-fakatōkilalo, angaʻofa, mo e loto-fakamātoato. ʻOku ʻikai fuʻu ʻaonga ʻa e ngaahi fakakaukau pōtoʻi lea mo leleí ʻi hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. Toutou fakahaaʻi hoʻo ʻofá ʻi ha founga faingofua, fakamātoato, mo tuʻo lahi. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié, kumi ʻa e taimi mo e founga totonu ke fakahaaʻi “ha ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate koé.”___ 1

  • Tokoniʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga ʻuhingamālie. Kumi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofá mo e tukupaá. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ke nau ongoʻi ʻoku nau mahuʻingá mo e founga te ke lava ʻo poupouʻi ai kinautolú. Fakakaukau leva ki he founga te ke lava ai ʻo ngāueʻi e meʻa ʻokú ke akó. ʻE fakamālohia ʻe hoʻo ngāue tokoní ʻa hoʻo ngaahi lea ʻofá pea te ne fakapapauʻi ki he tokotaha ʻokú ke loto-tokanga.

  • Tauhi homo vā fetuʻutakí. ʻOku mahuʻinga ange ke tanumaki ha vā fetuʻutaki ʻo e ʻofá mo e falalá ʻi hano ʻomi ha ngaahi tali vave. Mahalo ko ha taumuʻa lelei ke hoko atu pē ʻa e fepōtalanoaʻakí. Ko e founga lelei taha ke hokohoko atu ai hono maʻu ha ivi tākiekina leleí ko hono tauhi maʻu ho vā fetuʻutakí lolotonga hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá.

  • Vakai kiate kinautolu ʻi he Fofonga ʻo e ʻEikí Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teila G. Lenilani ʻo pehē, “He ʻikai lava ke tau fakahoko kakato hotau tufakanga fakafuakavá ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, kae ʻoua ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá.”2 Ko ho kaungāmeʻá pe ʻofaʻangá ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá mo ha ivi fakalangi. ʻOku nau aʻusia e ngaahi faingataʻa naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Pitá te tau feiloaki mo ia ʻi he moʻuí.3 ʻOku akonaki ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ke nau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kinautolú.4 Lotua ha tokoni ke ke lava ʻo vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko Iá.

  • ʻOfa ʻiate kinautolu taʻe-ha-makatuʻunga. ʻI he taimi ʻoku fili ai ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai ke tui ki ha meʻa kehe mei he meʻa ʻoku tau tui ki aí pe fakahoko ha ngaahi fili ʻoku ʻikai ke mahino kiate kitautolu, ʻe lava ke tau kei fili pē ke fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí pea kei ʻofa pē ʻiate kinautolu tatau ai pē pe ko e hā. Te tau lava ʻo fai ʻeni ʻo ʻikai liʻaki ʻetau ngaahi tui fakalotu mahuʻingá. Naʻe ako mai ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo pehē: “Te tau lava ʻo feʻofaʻaki kae ʻikai tukunoaʻi e ngaahi fakakaukau fakalangi fakatāutahá. Pea te tau lava ʻo lea ʻa e e ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá kae ʻikai tuku hifo ai ʻa e niʻihi kehé.”5

Ngaahi potufolofola mahuʻinga: Lea Fakatātā 15:1; Sione 13:34–35; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:16; 121:41–42