Laipelí
Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


“Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Kuo ʻosi foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai ke ngāue ʻi Hono huafá

Fakakaukau angé pe naʻe mei kehe fēfē hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava, ngaahi ouau, mo e ngaahi meʻafoaki fakalangi kehé ke mou lava ʻo maʻu mo homou ngaahi ʻofaʻangá. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ʻa ʻEne foaki ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau tamaioʻeiki ʻi he Siasí. ʻOku kau ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mafai ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. ʻOku tāpuekina ha lauimiliona he ʻahó ni ʻe he ngaahi fuakava, ngaahi ouau, mo ha ngaahi tāpuaki toputapu kehe ʻoku foaki mai ʻi he mafai mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Kuo tāpuekina ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo māmaní. ʻI he hili ʻo e pekia ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisí ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe mole ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Kimui ʻaupito ange ai, ʻi he 1800 tupú, naʻe omi ha kau talafekau fakalangi ʻo foaki ʻa e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Naʻe hoko hono fakafoki mai ko ʻeni ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá ko ha konga mahuʻinga ʻo e Fakafoki kakato mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasí. ʻOku kei ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻa e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e Hā ʻa e Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí?

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi mo e mafai ia ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaʻatā ʻe he mafai fakalangi ko ʻení ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. Naʻe mole ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko iá ʻi he hili ʻa e pekia ʻa e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1800 tupú, naʻe fakafoki mai ʻe ha kau talafekau fakalangi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki māmani ʻaki hano foaki ia kia Siosefa Sāmiita mo ʻŌliva Kautele.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Siosefa Sāmita, Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú

Konga 1

ʻOku Vahevahe ʻe he ʻOtuá Hono Mālohi Lakanga Fakataulaʻeikí ke Tāpuekina ʻEne Fānaú

ʻĪmisi
kakai ʻoku luelue ki he temipalé

Kuo foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí talu mei he kamataʻangá (vakai, Mōsese 6:7). Naʻe maʻu ʻe he kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá ʻĀtama, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese mo ha niʻihi taʻefaʻalaua kehe, ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taumuʻa ke tāpuakiʻi e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hono kakaí, ke nau vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo fakahoko e ngaahi ouau toputapú ko ha konga ʻo ʻenau lotú. Ko e taimi kotoa pē kuo ui ai ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita, kuó Ne fakahinohinoʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he fakahā fakalangi pea foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku maʻu ʻe he mēmipa kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ʻetau lava ke maʻu ʻa e papitaisó, hilifakinimá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo ha ngaahi meʻa kehe. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa hono fakahā “ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20), ʻo teuteuʻi ai kitautolu ke tau tatau lahi ange mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • ʻOku hanga ʻe he fakahoko mo e tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakatupu ha fehokotaki fakalaumālie mahuʻinga ʻiate koe mo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani: “ʻOku hoko … ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi he faiʻanga papitaisó pea mo e temipalé ke tau maʻu ai ha ivi ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e loto-mamahi ʻo e moʻui fakamatelié. Ko e tokāteline ʻoku kau fakataha mo e ngaahi fuakava ko ʻení ʻoku fakafaingofuaʻi ai ʻetau fonongá mo ʻomi ha ʻamanaki lelei, fakafiemālie mo e nonga.”1 Ko e hā ha meʻa te ke fai ke fakahoko pea mo tauhi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻoku lava ke ke maʻu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí? Te ke lava fēfē ke poupouʻi ʻa e niʻihi kehé mo tokoni ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa hoʻomou kulupú ke nau lau ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

    “Koeʻuhí kuo fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku fakatou malava ʻe he houʻeiki fafine mo tangata tauhi fuakavá ke maʻu e ʻngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18], pe ʻe lava pē ke tau pehē, ki he ngaahi koloa fakalaumālie kotoa ʻa e ʻEikí maʻa ʻEne fānaú.

    “ʻE lava ke maʻu hangatonu ʻe he fefine mo e tangata kotoa ʻokú ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá, pea moʻui taau ‘o kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu kuo fakakoloaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻenau fuakavá, fakataha mo ha meʻafoaki ʻo e ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi ko iá.”2

    Ko e hā ha niʻihi ʻo e “ngaahi koloa fakalaumālie” pe ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hono maʻu e ngaahi ouaú pea ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá?

Ako lahi ange

Konga 2

Naʻe foaki ʻe Sione Papitaiso kuo Toetuʻú ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

ʻĪmisi
Ko Sione Papitaiso ʻokú ne foaki ʻa e lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

Kuo ʻosi teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga maau ki hono tufaki ʻo e mafai ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí. He ʻikai lava ke toʻo ʻe he houʻeiki tangatá ʻa e mafai ko ʻení kiate kinautolu (vakai, Hepelū 5:4). Ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí te nau lava ʻo fakanofo ha niʻihi kehe, pea te nau toki lava pē ‘o fai ia ʻi he taimi ʻoku fakamafaiʻi ai kinautolu ʻe he ni’ihi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ki he fakanofo ko iá (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:5).

Lolotonga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá na vakai ki ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e papitaisó. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo ia (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68) peá na fakakaukau ke fehuʻi ki he ʻEikí. Naʻá na ō ai ki he vao ʻakaú ke lotu, pea naʻe hā mai ʻa Sione Papitaiso kiate kinaua ʻo foaki ange ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he hilifaki ʻo e nima (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13). Naʻá ne fakahinohinoʻi kinaua ke na fepapitaisoʻaki mo fefakanofoʻaki ki he lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ngaahi akonaki fakalotu ʻo hono kuongá. Naʻá ne tafoki ai ki he ʻOtuá ʻi he lotu, ke kumi ha fakahinohino, pea naʻe ʻaʻahi mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17–20. ʻOku tokoni fēfē atu ʻa e potufolofola ko ʻení ke mahino lelei ange ʻa e ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ke fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mamata mo e kau mēmipa hoʻomou kulupú ʻi he foʻi vitiō “Restoration of the Priesthood (2:00), ʻo fakafanongo ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí koeʻuhí ko e fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Te tau lava fēfē ke maʻu kakato ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻetau moʻuí?

Ako lahi ange

Konga 3

Naʻe Fakafoki Mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻe he Kau Talafekau Fakalangi ko Pita, Sēmisi, mo Sione

ʻĪmisi
Ko e foaki ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione ʻa e lakanga taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmitá

Hili ha māhina ʻe taha mei he ʻaʻahi mai ʻa Sione Papitaisó, naʻe toe haʻu mo ha kau talafekau fakalangi tokolahi ange kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe foaki ai ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e Fuakava Foʻoú, ko Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa mo ʻŌliva ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12–13; 128:20). Neongo naʻe foaki ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa mo ʻŌliva ʻa e mafai ke faipapitaisó, ka naʻe foaki ange ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e mafai ke na tokangaʻi ʻa e Siasí mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.

Naʻe foaki kimui ange kia Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ha ngaahi kī kehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e mafai ke tokangaʻi mo tataki ha ngaahi konga ʻo e Siasí mo hono misioná. ʻI he Temipale Ketilaní, naʻe foaki ai ʻe ha kau talafekau fakalangi kehe—ʻe Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā—ʻa e ngaahi kī ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ko e kuonga fakakosipeli ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé (ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fakafoki mai ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé), mo e ngaahi kī ki he mālohi ʻo e faisilá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • ʻE lava ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa ʻo muimuiʻi hono mafaí ʻo aʻu ki he meʻa toputapu naʻe hoko ʻo hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Te tau lava ʻe kitautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻo muimuiʻi ʻa e hokohoko ʻo e laine ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he tīkoni foʻou taha ʻi he uōtí, pīsope ʻokú ne tokangaʻi iá, pea mo e palōfita ʻokú ne tokangaʻi kotoa kitautolú. ʻOku foki e laine ko iá ʻi ha hokohoko ʻoku ʻikai toe motu, ki he kau ʻāngelo talafekau naʻe omi mei he ʻAlo Tonu ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻomai ʻa e meʻaʻofa taʻe-hano-tatau ko ʻení mei he langí.”3 ʻE lava ke kole mei he hetikuota ʻo e Siasí ʻa e laine mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí .

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Kuo fēfē haʻo ongoʻi ha liliu ʻi hoʻo moʻuí ʻi he hili haʻo maʻu ha ouau ‘o e lakanga fakataulaʻeikí? ʻI hoʻo fakakaukauʻi mo e toenga ʻo e kulupú ʻa e fehuʻi ko ʻení, lau ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:74: “[Kuo] fakamāmaʻi [ʻeni] homa ʻatamaí, naʻe kamata ke fakamahinoʻi mai ki homa ʻatamaí ʻa e ngaahi folofolá, pea fakahā mai ki homa ʻatamaí ʻa e ʻuhinga moʻoni mo e taumuʻa ʻa honau ngaahi potu tohi mahinongataʻa tahá, ʻi ha founga naʻe ʻikai te ma lava ke maaʻusia kimuʻa, pea naʻe teʻeki ai ke ma fakakaukau ki ai kimuʻa.”

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí