Laipelí
Ngaahi Folofolá


ʻĪmisi
ko ha tangata ʻokú ne ako ʻa e folofolá

Ako ʻo e Tokāteliné

Ngaahi Folofolá

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi folofolá ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo tataki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau lava ʻo haʻu kiate Ia pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi folofola totonu ko ia kuo fakamafaiʻi ʻe he Siasí, ʻoku faʻa ui ko e ngaahi tohi folofolá, ko e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Vakai Fakalūkufuá

ʻI he taimi ʻoku tohi pe lea ai ʻa e kau tangata māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ʻenau ngaahi leá “ʻe hoko ia ko e folofola, ʻe hoko ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e fakakaukau ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e leʻo ʻo e ʻEikí, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4). Ko e ngaahi folofola totonu ko ia kuo fakamafaiʻi ʻe he Siasí, ʻoku faʻa ui ko e ngaahi tohi folofolá, ko e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi folofolá ke fakamoʻoni kia Kalaisi mo tataki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau lava ʻo haʻu kiate Ia pea maʻuʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Sione 5:39; 20:31; 1 Nīfai 6:4; Mōsaia 13:33–35). Na‘e akonaki ʻa Molomona ko e palōfita he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē:

“Ko ia ia ʻe loto ki aí, te ne puke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku moʻui mo mālohi, ʻa ia ʻe taʻofi ʻa e kākā olopoto kotoá mo e ngaahi tauhelé mo e fakakaukau kākā kotoa pē ʻa e tēvoló ʻo tataki atu ʻa e tangata ʻa Kalaisí ʻi he hala ʻoku fāsiʻi mo lausiʻí ki he ngutungutu ʻe taha ʻo e vanu taʻengata ʻo e mamahí ʻa ia kuo teuteu ke folo hifo ʻa e kau angahalá—

“Pea aʻutaki atu honau laumālié, ʻio, ʻa honau laumālie taʻe-faʻa-maté ki he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga ʻo e langí, ke nofo hifo mo ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, pea mo ʻetau ngaahi tamai māʻoniʻoni kotoa pē, ʻo ʻikai toe hū ki tuʻa” (Hilamani 3:29–30).

ʻOku hokohoko atu ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tatau “ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata” (2 Nīfai 29:9), ke fakahā mai ʻa e folofolá ʻi onopooni ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahoko ʻi onoʻahó. ʻOku akonakiʻi ʻe he kau palōfita ʻi he ʻaho kimui ní ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke ako fakaʻaho ʻa e ngaahi folofolá, kau ai ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku nau poupouʻi ʻa e ako folofola fakafoʻituituí mo fakafāmilí. ʻOku nau poupou mai ʻo hangē ko hono fakalotolahiʻi ʻe Nīfai hono kāingá, ke fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolu, mo kumi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala toputapú ʻi heʻetau moʻuí ʻi he ʻahó ni (vakai 1 Nīfai 19:23–24). ʻOku nau naʻinaʻi mai ke tau “kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú” (Sione 5:39) pea “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3). ʻOku tokoni ʻa e ako folofola fakaʻaho ʻoku ʻaongá ke ongoʻingofua ai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku langaki ai ʻa e tuí, maluʻi mei he fakatauelé, fakamāmaʻi, mo tokoni ke ʻunuʻunu ofi ange ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e Tohi Tapú

ʻOku konga ua ʻa e Tohi Tapú: ko e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Ko e Fuakava Motuʻá ko ha lekooti toputapu ia ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo Hono kakai ʻo e fuakavá ʻi he Fonua Tapú. ‘Oku kau ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita hangē ko Mōsese, Sōsiua, ʻĪsaia, Selemaia, mo Taniela. ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e ʻaloʻi, ngāue fakamatelie, mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakaʻosi ʻaki ia ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí.

Koe‘uhí kuo tuʻo lahi hono liliu ʻo e Tohi Tapú, ʻoku paaki ia ʻi ha ngaahi tatau kehekehe. ʻI he lea faka-Pilitāniá, ʻoku tali ʻe he Siasí ʻa e Tatau ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ko e folofola.

‘I he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tohi Tapú mo hono ngaahi akonaki toputapú. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi, nonga, mo e fakahinohino mei he ngaahi fakamatala ʻi he tohi tapú ki he ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí.

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

Naʻe ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kuonga fakakosipelí ni ʻi he finangalo ʻa e ʻEikí. Ko ha lekooti ia ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai naʻe nofo ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kuongamuʻá. Na‘e tohi tongi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻa e ngaahi ʻuluaki lekōtí ʻi he ʻū lauʻi peleti koula. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa “hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:9; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12).

ʻI he ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, naʻe foaki ʻe ha ʻāngelo ko Molonai—ko e palōfita fakamuimui ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻa e ngaahi lekooti ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ‘I he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻe liliu ai ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e lekōtí ki he lea faka-Pilitāniá. Talu mei ai, kuo liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha ngaahi lea fakafonua lahi.

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná). ʻOku akoʻi ai ko e kakai kotoa pē “kuo pau ke haʻu … kiate ia, pē ʻe ʻikai fakamoʻui ʻa kinautolu” (1 Nīfai 13:40). Naʻe pehē ‘e Siosefa Sāmita ko e Tohi ‘a Molomoná “ko e maka-tuʻu-loto ia ‘o ‘etau tui fakalotú, pea ‘e ofi ange ha tangata ki he ‘Otuá ‘i haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ‘i ha toe tohi kehe” (talateu ki he Tohi ‘a Molomoná).

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakafoki mai ai foki ʻa e ngaahi moʻoni “mahinongofua mo mahuʻinga” kuo mole mei he Tohi Tapú ʻi he ngaahi fehalaaki ʻi he liliú pe naʻe “toʻo mei ai” ʻi he ngaahi feinga ke “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ʻo e ʻEikí” (vakai, 1 Nīfai 13:24–27, 38–41). Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná “ʻe fakatahaʻi ia, ke veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá, pea fakangata ʻa e ngaahi fakakikihí, pea fokotuʻu ʻa e melinó” (2 Nīfai 3:12).

ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku akoʻi mai ai ʻe he palōfita ko Molonaí ʻa e founga te tau lava ʻo ʻiloʻi ai ʻoku moʻoni ʻo e tohí: “ʻI hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4; vakai foki, Molonai 10:3 mo e Molonai 10:5).

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā naʻe foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ‘Oku kau foki ai ha ngaahi fakahā ʻe niʻihi aʻe foaki ki he kau palōfita kehe ʻi he ʻaho kimui ní, ʻi mui ʻia Siosefa Sāmitá. ‘Oku makehe ʻa e tohi folofolá ni he ʻoku ʻikai ko ha liliu ia ʻo ha ngaahi tohi fakamatala fakakuongamuʻa. Ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau palōfita kuo filí ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ní.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá “ko e makatuʻunga ia ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e meʻa ʻaonga ia ki he māmani, ʻa ia ʻoku fakahā ai kuo toe ʻomi ki he tangatá ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo hotau Fakamoʻuí” (ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70).

Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá

ʻOku ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e tohi ʻa Mōsesé, tohi ʻa ʻĒpalahamé, liliu fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Mātiu vahe 24, mo ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa e Palōfita ko Siosefá.

Ko e tohi ʻa Mōsesé ko ha kiʻi konga ia naʻe toʻo mei he liliu fakalaumālie ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú. Ko ha lekooti kakato ange ia ʻo e ngaahi tohi ʻa Mōsesé ʻi he kamataʻanga ʻo e tohi Sēnesí ʻi he Fuakava Motuʻá. ‘Oku ʻi ai ha ngaahi tokāteline mo e ngaahi akonaki lahi ne mole mei he Tohi Tapú pea ʻomi ha fakamatala lahi ange kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí, ko e fakatupu ʻo e māmaní, mo e fengāueʻaki ʻa e ʻEikí mo ʻĀtama mo ʻĪnoké.

Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko ha liliu ia ʻo e ngaahi lekooti fakakuongamuʻa naʻe hiki ʻi he kiliʻi manu naʻe maʻu ʻe he Siasí ʻi he 1835. Na‘e liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi lekōtí ʻi he fakahā. ‘Oku ʻi he tohí ni ʻa e ngaahi moʻoni kau ki he Fakataha Alēlea ʻi Langi he maama fakalaumālié, ko e fakatupu ʻo e māmaní, natula ʻo e ʻOtuá, mo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e Siosefa Sāmita—Mātiu ko ha toʻo ia mei he (Mātiu 24) ʻi he toe vakaiʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú naʻe tataki fakalaumālié pea fakalahi mai ki heʻetau ʻilo ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí.

‘Oku kau ʻi he ngaahi tohi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e:

Siosefa Sāmita—Hisitōliá, ʻa ia ko ha toʻo mei he hisitōlia ʻa e Palōfitá ki he Siasí. Ko ha fakamatala ia ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo aʻu ki he fakafoki mai ʻo e Siasí, kau ai e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, ko e ʻaʻahi mai ʻa Molonai ki he Palōfita ko Siosefá, ko hono maʻu e ʻū lauʻi peleti koulá, mo e fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ʻa ia naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e ngaahi tefitoʻi fakamatala ki he tuí mo e tokāteliné.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

  • Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

Ngaahi Vitioó

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

How Firm a Foundation (ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

 

ʻOku ou fāifeinga ke ako ʻa e folofolá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ako kinautolú?Liahona, Tīsema 2016

Rosemary Thackeray, “Ko ha Founga ki he Akó,” Liahona, ʻOkatopa 2016

 

     

ʻOku Akonaki ʻAki mo Fakamoʻoni ʻa e Folofolá kia Sīsū Kalaisi,” Liahona, Sānuali 2011

Adam C. Olson, “Mālohi Fakafolofolá,” Liahona, ʻEpeleli 2011

David A. Edwards, “Haʻi Fakataha ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Sune 2010

Sandra Tanner mo Cristina Franco, “Tohinoa ʻo e Folofolá,” Liahona, Sānuali 2010

Ko Hono Paotoloaki ʻo e Ako Folofolá,” Liahona, ʻAokosi 2008

Linda Christensen, “Ko e Mālohi ʻOku ou Maʻu ʻi he Taimi Kotoa Pē ʻOku ou Laukonga Aí,” Liahona, Fēpueli 2008

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Talanoa mo e Ngaahi ʻEkitivitī ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

 

Mītiá

Hivá