Laipelí
Tui ki a Sīsū Kalaisí


“Tui ki a Sīsū Kalaisí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Sīsū Kalaisí

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Tui ki a Sīsū Kalaisí

Falala ki Hono mālohí, Hono potó, mo ʻEne ʻofá

ʻOku angamaheni pē ke ongoʻi taʻefeʻunga, lōmekina, pea aʻu pē ʻo ongoʻi hē. Ko e tafoki ki a Sīsū Kalaisí ko e solovaʻanga maʻu pē ia ʻo e ngaahi ongo peheé. ʻI heʻetau tui ki a Sīsū Kalaisí, ʻoku tau falala kiate Ia—ʻo falala ki Hono mālohí, potó, mo e ʻofa taʻe-fakangatangatá. ʻOku tau tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ia. Koeʻuhí kuó Ne ʻosi aʻusia ʻetau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá kotoa, ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá. (Vakai, ʻAlamā 7:11–13.)

Ko e Hā ʻa e Tui ki a Sīsū Kalaisi?

Ko e tui ki a Sīsū Kalaisí ko e ʻuluaki tefitoʻi-moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻuhinga ke tui kiate Iá ka ke ke falala kiate Ia. ʻOku kau ʻi he maʻu ʻo e tuí ʻa e ʻamanaki lelei mo e tui ki he ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo sio pe mahino kakato kiate koé. Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Tui ki a Sīsū Kalaisí

Fakahinohino ki hono ako ʻo e ongoongoleleí: Sīsū Kalaisi, ʻAmanaki Lelei, Manavaʻofa, Fakatomala, Ngaahi Mana

Konga 1

ʻE Tokoni Hono Fakamālohia ʻEtau Tui ki a Sīsū Kalaisí ke Tau Ikunaʻi e Ngaahi Faingataʻá

ʻĪmisi
tā valivali ʻo ha kau tangata ʻi ha vaka mo ha tangata melemo ʻoku kakapa hake ki ha tokoni

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻai hoʻomou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, … pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻekimoutolu” (Mātiu 17:20). ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e tengaʻi mūsitá, ka ʻoku tupu ia ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau lahi.

Te ke fakatupulaki fēfē leva hoʻo tui ki he Fakamoʻuí? Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻoku fiemaʻu ha ngāue kae tupulaki hoʻo tui mo e falala ki a [Sīsū Kalaisi].” Naʻá ne akoʻi: “ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe he ʻEikí ha tui haohaoa meiate kitautolu kae toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá. Ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau tui.”1 ʻOku tokoni ʻa e tui ki a Sīsū Kalaisí ke ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní pea lotua ha tataki fakalangi. ʻI hoʻo ako kau ki a Sīsū Kalaisi mo ongoʻi ʻEne ʻofá mo Hono Laumālié, ʻe tupulaki ai hoʻo tui kiate Iá.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Mamataʻi e foʻi vitiō “Exercise Faith in Christ” (1:43). Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā fekauʻaki mo e ngāue ʻi he tuí? Ko e hā te ke fai ke fakaʻaongaʻi ai hoʻo tui ki a Sīsuú?

  • ʻOku ʻikai faingofua e tui ki a Sīsū Kalaisí, pea he ʻikai ke ke ngāue haohaoa ʻaki maʻu pē hoʻo tuí. Fakakaukau ki he aʻusia ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ʻi he Mātiu 14:25–33. ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke ngāue ʻaki ai ha kiʻi tui kiate Iá?

  • Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻAlamaá kapau te tau tō ʻa e tenga ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau lotó pea tanumaki ia ʻaki ʻetau tuí, te tau lava ʻo fakatupulaki māmālie ʻetau fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ako ʻa e ʻAlamā 32:21–43 pea fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo ngāue ʻaki e tuí ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní.

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mahalo te ke fiemaʻu ke fakahoko fakataha ha ngaahi fakamālohisino pea talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe he fakamālohisinó ki he sinó. Lau leva ha ngaahi konga ʻo e lea ʻa ʻEletā Huani Papulo Vilá“Ko Hono Ngāueʻi Hotau Mālohinga Fakalaumālié,”2 mei he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2019, pea talanoa ki he ʻuhinga ʻo e tui ki a Sīsū Kalaisí.

Ako lahi ange

Konga 2

Ko e Tuí ko ha Tefitoʻi Moʻoni Ia ʻo e Mālohi

ʻĪmisi
tā valivali ʻo ha tangata kui ʻoku kakapa ki a Sīsū

ʻI he tui ki a Kalisí, te tau lava leva ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo malava ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. ʻE lava ʻe he tui moʻoní ʻo fakahoko ʻa e ngaahi maná ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ʻi he tuí ʻa e ivi ke fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa pea tupulaki fakalaumālie. ʻOku tau to e lava lelei ange foki ke fehangahangai mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo e ngaahi tūkunga faingataʻá ʻi he taimi ʻoku tau tui ai ki he ʻEikí mo falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá. Ko e lotu fakamātoató ko e founga ia ke maʻu ai e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻoku tau kolea ʻi he tui ʻa e tokoni mo e fakahinohino fakalangi ʻoku tau fiemaʻú (vakai, ʻĪnosi 1:15).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Lau ʻa e Maʻake 5:21–42. Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e tuí ʻi he ngaahi mana ko ʻení? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke siviʻi ai hoʻo tuí?

  • Lau pe mamataʻi ʻa e lea ʻa ʻEletā Peleni H. Nilasoni “ʻOku ‘i Ai Nai ha Lolo Faitoʻo ʻi Kiliati?3 Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe ʻEletā Nilasoni ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻú? Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo kumi ha ngaahi tāpuaki pea naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá. ʻE fakamāohia fēfē hoʻo tui ki a Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo fai iá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mamataʻi ʻa e foʻi vitiō “Mountains to Climb” (5:05). Te mou lava leva ʻo ngāue fakataha ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe Sīsū mo e Tamai Hēvaní. Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hono ngāue ʻaki e tui ki a Sīsū Kalaisí ke ke kātakiʻi mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá?

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku Fiemaʻu ʻa e Taimí mo e Faʻa Kātakí ki Hono Maʻu ʻo e Tuí

ʻĪmisi
laʻitā ʻo ha finemui ʻoku tūʻulutui ʻo vakai ki tuʻa ʻi ha matapā sioʻata

Mahalo kuó ke aʻusia ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe ʻikai ongona hoʻo ngaahi lotú pe naʻe lahi ange ho ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he meʻa te ke lava ʻo makātakiʻí. Naʻe haʻu ha tangata ki a Sīsū Kalaisi mo ha faʻahinga tūkunga pehē. Naʻe fiemaʻu ke fakamoʻui hono fohá, pea naʻe kole ʻe he tangatá ki a Sīsū ke tāpuakiʻi ia. Ko e taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Kalaisi ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻoku tuí, naʻe kaila ʻa e tangatá, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí.” (Vakai, Maʻake 9:14–27.) Naʻá ne maʻu ha tui feʻunga ke kole, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai kakato ʻene tuí. ʻI he taimi ʻokú ke lotua ai ha tokoni ke fakatupulaki hoʻo tuí, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sīsū—pea te Ne fai ia.

Ko e aʻusia ʻa e tokotaha takitaha ʻi he langaki ʻo e tui ki a Sīsū Kalaaisí ʻoku makehé. Kapau ʻoku fefaʻuhi e kakai ʻokú ke ʻofa aí mo ʻenau tuí, manatuʻi ke tokoni ʻi he angaʻofa mo e loto ʻofa. Kapau te nau haʻu kiate koe mo ha ngaahi fehuʻi, te ke lava ʻo fakafanongo ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki kiate kinautolu mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fekumi ki he moʻoní. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga te nau lava ʻo kumi ai ki he ngaahi talí. Pea te ke lava ʻo talaange ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolú.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e taimi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe puputuʻú, te ke lava ʻo “pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi iló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange.”4 Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he tui ki a Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai talí?

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo e Tuí