Laipelí
ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí


ʻĪmisi
ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Ako ʻo e Tokāteliné

ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita lolotonga ʻene lotu ʻi ha vao ʻakau ne ofi ki hono ʻapí ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. ʻOku ʻiloa ʻa e meʻa naʻe hoko ko ʻení ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

Vakai Fakalūkufuá

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita lolotonga ʻene lotu ʻi ha vao ʻakau ne ofi ki hono ʻapí ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. ʻOku ʻiloa ʻa e meʻa naʻe hoko ko ʻení ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. (Ke laukonga kau ki he mata meʻa-hā-maí ʻi he ngaahi lea ʻa Siosefá, lomiʻi heni.)

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1800 ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe ʻi ai ha vēkeveke lahi fekauʻaki mo e tui fakalotú. Naʻe kau ha kau mēmipa ʻo e fāmili ʻa Siosefá ki ha ngaahi siasi kehekehe, ka naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí.

ʻI he taʻu 14 ʻa Siosefá, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻe he Sēmisi 1:5, ʻa ia ʻoku talaʻofa mai, “Ka ai ha mou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.” Naʻe fakapapau ʻa Siosefa ke lotu ke ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí pea ke kolea ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá.

ʻI he taimi naʻe tūʻulutui ai ʻa Siosefa ke ʻohake ʻa e ngaahi holi ʻo hono lotó, naʻe kāpui ia ʻe ha mālohi fakapoʻuli. ʻI he takatakaiʻi ia ʻe he fakapoʻuli matolú, naʻe maʻu hono ʻēleló. Naʻe feinga ʻaki ʻe Siosefa hono mālohí kotoa ke ui ki he ʻOtuá.

Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne hoko aí:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“… ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

ʻI he taimi naʻe hā mai ai e māmá, naʻe ongoʻi ʻe Siosefa kuo fakahaofi ia mei he filí ʻa ia naʻá ne haʻi iá. Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa ha fiefia lahi mo e ʻofa hili ha ngaahi ʻaho mei ai.

Lolotonga e mata meʻa-hā-maí, naʻe fehuʻi ʻe Siosefa pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku tonú, pea naʻe folofola ange ʻe Sīsū Kalaisi kia Siosefa ke ʻoua naʻa kau ki ha taha ʻo kinautolu. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he ʻEikí ko e ngaahi siasi ʻi he ʻaho ko iá ne nau tui “ki ha ngaahi tokāteline ʻoku hala, pea ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ha taha ʻo kinautolu ko Hano Siasi mo e puleʻanga” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 508; Times and Seasons, Mar. 1, 1842, p. 707; vakai foki Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19).

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻa e kamataʻanga ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení. Naʻe fili ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Hili ha ngaahi taimi, kuo fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono mafaí mo e Siasí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. Naʻe toe tāpuekina ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e fakahā ʻo fakafou ʻi he kau palōfita naʻe ui ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he kuonga fakatohitapú. ʻOku hokohoko mai ʻa e fakahaá ʻo aʻu ki he kuongá ni ʻo fakafou ʻi he kau palōfita takitaha kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa ia kuo nau fetongi ʻa Siosefa Sāmitá.

 

Ki ha toe fakamatala lahi ange, lau ʻa e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú.”

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

 

 

 

 

 

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Joseph Smith’s First Prayer (Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufua

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá,” ChurchofJesusChrist.org

 

   

 

Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

 

Ted Barnes, “Koeʻuhí ko Siosefa,” Liahona, ʻEpeleli 2015

Sīsū Kalaisi mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí,” Liahona, Sānuali 2013

 

 

 

     

What Had to Happen?Liahona, Māʻasi 2005

 

 

 

 

   

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mūsiká