2010
Aoaoina o a Tatou Fanau mai Tusitusiga Paia
Aokuso 2010


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Aoaoina Atu O a Tatou Fanau mai Tusitusiga Paia

O loo i ai i fanau se tomai ofoofogia e malamalama ai i mataupu faavae o le talalelei.

Ata
Cheryl C. Lant

Talu ai nei lava na ou feiloai atu ai i se vaega o tagata mai se isi faatuatuaga o e na matua faagaeetia lava i le naunautaiga o tagata o le Ekalesia e faasoa atu o latou taimi ma taleni e fesoasoani ai i isi. Na latou fia iloa pe faapefea ona tatou aoaoina a tatou fanau ia faapena.

Sa ou faamalamalama i ai o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi ma ua i ai i matua le tiutetauave autu mo le aoaoina ma le faatonuina o a latou fanau. E lagolagoina e taitai ma faiaoga taumafaiga a matua.

O le faamoemoega ia tatou aoaoga uma lava, na ou tau atu ia i latou, o le faia lea o le mea na saunoa mai ai le Perofeta o Iosefa Samita na ia faia ina ua fesiligia pe na faapefea ona ia taitaia le Ekalesia: “Ou te aoao ia i latou mataupu faavae sao, ona latou pulea lea o i latou lava.”1

“Ma o a la na mataupu faavae?” na fesili mai ai le vaega. “O fea e te mauaina ai?”

“I afioga a Keriso,” o lau tali lea.

Taumamafa i Afioga a Keriso

O loo uunaia i tatou e Nifae ina ia “fiafia i afioga a Keriso; aua faauta, e faaalia mai ia te outou i le afioga a Keriso mea uma tou te faia” (2 Nifae 32:3).

E maua le afioga a le Atua i totonu o tusitusiga paia. Afai tatou te mananao ia malolosi a tatou fanau faaleagaga, o le a tatou aoaoina i latou mai tusitusiga paia ma fesoasoani ia i latou e aoao e taumamafa mai na itulau paia.

O loo i fanau se mana ofoofogia e malamalama ai i mataupu faavae o le talalelei. O i latou o e faitau i tusitusiga paia a o laiti e masani lava ona faia se tautinoga i totonu ia i latou lava e mulimuli ai i mataupu faavae lea na aoaoina ia i latou. O le mafuaaga lenei e tatau ai ona tofu tamaiti ma seti o tusitusiga paia. Latou te manaomia e aoao sao mai lava mai tusitusiga paia mea e finagalo lo latou Tama o i le Lagi ia i latou ia iloa ma faia.

Aoaoina o Fanau mai Tusitusiga Paia

E tele auala lelei e aoao ai fanau mai tusitusiga paia. Na ou iloaina le faapitoa o le aoga o lenei mamanu pe a uma ona faitau se mau:

  1. Ia faailoa manino se aoaoga faavae.

  2. Fesoasoani i le fanau ia malamalama i le aoaoga faavae.

  3. Fesoasoani ia i latou e faaaoga le aoaoga faavae i o latou olaga.

  4. Faamalosiau atu ia i latou e tatalo mo se molimau a le Agaga e faapea, e moni mea o loo latou aoaoina.

Ia faaaoga le Moronae 10:4 e fai ma faataitaiga. Faapea la o loo tuuina atu e se tina se lesona o le afiafi faaleaiga. Na te amata i le fai atu i tagata o le aiga e sue a latou kopi o le Tusi a Mamona ma faitau le fuaiupu: “Pe a maua e outou nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe le moni ea nei mea; afai tou te ole atu ai ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Kerso, na te faaalia le tonu i ai ia te outou i le mana o le Agaga Paia.”

Ona sosoo ai lea ma lona aveina o le aiga e faasolo atu i laasaga e fa o loo otooto atu i luga.

Faailoa Atu le Aoaoga Faavae. E fesili o ia: “O le a le mea e finagalo le Tama Faalelagi tatou te faia i lenei fuaiupu? Ma o le a le faamanuiaga ua Ia folafola mai ia i tatou pe afai tatou te faia le mea ua Ia fai mai ai?” E talanoaina e le aiga ia fesili ma filifili faapea e finagalo le Tama Faalelagi ia i tatou e faitau tusitusiga paia ona tatalo lea i le faatuatua, ma se faamoemoega faamaoni ina ia iloa le moni o mea na tatou faitau ai. Ua folafola mai e le Tama Faalelagi le tali mai o a tatou tatalo i le tuuina mai o se molimau o le upu moni e ala mai le Agaga Paia.

Malamalama i le Aoaoga Faavae. Sosoo ai ma le faasoa mai e le tina o le tala ia Iosefa Samita, o lē ina ua faitau i le Tusi Paia e mafai ona ia “ole atu i le Atua” (Iakopo 1:5), sa tatalo po o lē fea ekalesia e tatau ona auai. Na i ai lona faatuatua o le a tali mai lana tatalo. A o tatalo o ia, na faaali mai le Tama ma le Alo ia te ia. Na te faamanatu i le aiga, e moni lava, e le faaali le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i tagata uma o e tatalo, ae o le a tali mai e le Tama Faalelagi tatalo faamaoni i ala e Na te silafia e sili.

Faaaoga le Aoaoga Faavae. Na fesili se tamaitiiti, “O lona uiga la o le a tali mai le Tama Faalelagi i a’u tatalo?” Na tali atu le tina, “Ioe. Fai mai le Moronae e 10:4 o le suesue ma le tatalo o le a mafai ai ona tatou iloa le moni o mea uma lava.” Ona filifili lea o le aiga pe faapefea ona faia se suega o le folafolaga a Moronae.

Ole atu mo se Molimau. Na molimau atu le tina ma faasoa atu le ala na ia iloa ai e moni lenei mau. Na ia faaiuina le lesona i le tautino atu i le aiga o le a latou maua se faamaoniga fiafia o le upu moni e ala mai le molimau a le Agaga—pe a latou faia le mea na fai mai ai Moronae—o le suesueina lea o se mataupu faavae ma se naunautaiga ina ia iloa pe moni.

Aoaoina o Fanau i le Alii

A o tatou aoaoina a tatou fanau ia fiafia i tusitusiga paia ma aoao mai ia i latou, o le a tatou tuuina i o latou loto ma lima se punaoa matagofie o le malosi ma le taitaiga mo aso uma o totoe o o latou olaga. O le a tatou maua le faataunuuina o le folafolaga o loo tuuina mai i le 3 Nifae 22:13: “E aoaoina lau fanau uma lava e le Atua; e tele foi le manuia o lau fanau.”

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 301.

Ata o Sister Lant © Busath.com; ata na tusia e John Luke; mai le agavale: Ua Taunuu Liae ma Lona Aiga i le Nuu Folafolaina, saunia e Arnold Friberg, © 1951 IRI; O Noa ma le Vaa ma Manu, saunia e Clark Kelley Price, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia; Sailia e Iosefa Samita le Poto mai le Tusi Paia, saunia e Dale Kilbourn, © 1975 IRI; O Le Samaria Agalelei, saunia e Walter Rane, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia; Ma na Galala Lo’u Agaga—Enosa, saunia e Al R. Young; Ua Faaali mai Elia i le Malumalu i Katelani, saunia e Daniel Lewis

Mai le agavale i luga: Ua Aoaiina e Nifae ona Uso Fouvale, saunia e Arnold Friberg, © 1951 IRI; Alema o loo Papatiso i le Vai o Mamona, saunia e Arnold Friberg, © 1951 IRI; O Le Liua o Alema, saunia e Gary Kapp, © 1996 IRI; Autau Talavou e Lua Afe, saunia e Arnold Friberg, © 1951 IRI; O Moronae o loo Tanumia Papatusi, saunia e Tom Lovell, © IRI; Repeka i le Vaieli, saunia e Michael Deas, © 1995 IRI; ata na tusia e Phyllis Luch, © 1987 IRI