2010
O Se Tasi o le Aiga
Aokuso 2010


Talalelei i Lo’u Olaga

O se Tasi o le Aiga

Sa ou faapea o le a le taliaina au e tagata o la’u uarota—ae na ou iloaina e sese au.

A o matou fegalegaleai ma isi talavou nofofua matutua, na ou iloa ai o nisi taimi e mafai ona faigofie le taulai atu i lo matou tulaga faalefaaipoipoga ma matou le amanaia ai i latou o loo siomia i matou. Mo se faataitaiga, ina ua faatoa amata ona ou auai i se uarota faaleaiga nai lo se uarota a le autalavou nofofua, na ou talitonu sa ou moomia se faaopoopoga o le manatu mai, alofa, ma vaaia lelei ona sa ou nofofua. Ou te lei mauaina lava se faataitaiga na i ai se uiga faapena, na faia ai se mea lelei mo au.

I le tausaga muamua i la’u uarota, sa ou ofo i le tele o isi o o’u manatu na foliga mai o ni mea le moi. Sa ou iloa e mafai ona ou faauo i tagata ua faaipoipo ma tagata nofofua ma e mafai ona ou faia se eseesega i olaga o tagata. O ni isi tina e matua fiafia lava e asiasi atu se uo pe a malaga o latou taitoalua e faigaluega po o i i se valaauga o le Ekalesia. E tele foi ina faafetai matua pe a mafai e se tagata matua ona tuuina atu se taimi faapitoa mo a latou fanau, ma o le toatele e naunau e “tuuina atu” a latou fanau mo tifaga ma isi lava gaoioiga.

Sa ou iloa ai foi e le na o au se tagata e nofofua. O isi tagata o le uarota ua faaipoipo ma ua matutua a latou fanau ma ua o ese atu, ua tetea, pe o se tagata nofofua ua maliu lana soa ma o loo tauivi foi i le feagai ai na o i latou ma tulaga o le olaga. Ma e ui i lou talitonuga o tagata ua faaipoipo e sili atu le fiafia, sa ou feiloai i nisi o e na feagai ma faanoanoaga, i le leai o se galuega, po o le i ai o ni fanau e le atoatoa le tino ma le mafaufau po o le ese mai ai. O i latou o e na tauivi e fiafia lava e le aunoa i se taliga e faalogo atu.

Peitai e lei tupu faafuasei nei mautinoaga ma faauoga. Sa umi se taimi ma se taumafaiga a o ou auai atu i au fonotaga a le Ekalesia mai lea taimi i lea taimi, auauna atu i ni tofiga, ma vaaia ni avanoa e fesoasoani ai. Ina ua talosaga mai le matou epikopo ou te aoaoina le vasega o le ono tausaga, sa ou lagona le le atoatoa. Ae peitai, ina ua maea le masina muamua, sa faafetai mai ia te au le tele o matua, ma fai mai i le matua fiafia o a latou fanau e o mai i le vasega. E oo mai i le aso o ni isi o au uo mamae i le uarota o tagata o aiga o na tamaiti.

Ou te taumafai pea ia ou avanoa e fesoasoani i isi o la’u uarota, ae o ni isi taimi o au le tagata e manaomia se auaunaga. I se tasi taimi sa ou manaomia ai le valiina o se potu i lo’u fale ae ou te lei siitia ese, sa ou i ai i le ogatotonu o suega faaiu ma e tatau foi ona ou tuua lo’u nuu mo se faaipoipoga. Ina ua ou ta’u atua nei tulaga i se uso i la’u uarota, sa ia fai mai ia te au o le a ia aumaia ni isi uso e valiina le potu. O la latou auaunaga na faasaoina ai le tele o lo’u taimi ma a’u tupe.

O tagata o la’u uarota e foliga latou te le matauina au pe faaipoipo aua ou te le o faailoa atu foi lea tulaga. I talanoaga ou te le talanoaina le leai o sa’u soa; nai lena, ou te talanoa i la’u galuega, a’u suesuega, ma mea ou te fiafia i ai, ma lo’u aiga. I le tulimatai o nei autu, e silafia e tagata o loo i ai se mea e sili atu ia te au nai lo le mea e le o i ai.

O se uo atamai sa ia tau mai ia te au o le faauoga o se auala e valalua; e le mafai ona e foai atu e aunoa ma le toe mauaina mai. Sa ou iloa o au faauoga uma o le a le mafai ona aumaia ia te au ia aafiaga talitutusa lea e mafai ona aumaia e se toalua ma se fanau, ae ou te iloa foi e alofa le Tama Faalelagi i Ana fanau uma. E tusa lava po o le a lo tatou tulaga i le olaga, e mafai lava ona lagona le alofa ma le taliaina.

Ata na tusia e Dilleen Marsh