‘Inisititiuti
fakamatala fakalahi-tānaki


Ko hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

Ko hai ʻa e Fale ʻo ʻIsilelí?

“Ko e Fale ʻo ʻIsilelí” ʻoku ʻuhinga ia ki he hako ʻo Sēkopé ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ki he ʻIsilelí ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, Sēnesi 32:27–28). ʻI he Tohi ʻa Molomoná naʻe fakalahi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi he hako totonu ʻo ʻIsilelí (vakai, 3 Nīfai 20:25–27) ka ke kau kotoa ai ʻa e Kau Senitaile ʻoku fakatomalá, ʻo papitaiso pea haʻu kia Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 21:6).

ʻE Tānaki ʻa ʻIsileli ʻi hono Fakahoko ʻo e Fuakavá

Ko e tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko hano fakahoko ia ʻo e fuakava ʻa [e ʻEikí] naʻe fakahoko mo e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá (vakai, ʻĪsaia 11:12; Selemaia 31:10; ʻIsikeli 34:12; 1 Nīfai 19:15–16; ʻĒpalahame 2:9–11). Naʻe toe fakahoko mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e palōmesi ko ʻení ʻi he 3 Nīfai 20:12–13, 29, ʻi he taimi naʻá Ne fakahā ai ko e fuakava ke tānaki ʻa ʻIsilelí naʻe ʻuluaki fakahoko mo ʻĒpalahame ko ha konga ʻo e fuakava Faka-ʻĒpalahamé (vakai, 2 Nīfai 29:14; 3 Nīfai 20:25; ʻĒpalahame 2:9–11).

Ko e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 21:1–7 ko hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kotoa kuo kamata hono tānaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava kuó Ne fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé (vakai foki, 3 Nīfai 29:1; ʻEta 4:17).

Naʻe akonaki ai ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē “ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e ʻelito ʻo e ngāué ni. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻo e tānakí. ʻOkú ne ueʻi e kakaí ke nau ako ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, tui ki Heʻene ongoongoleleí, pea nau kau ki Hono Siasí. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e tānaki fakataha ia ʻo ʻIsileli ne talaʻofa ʻakí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2006, 84; pe Liahona, Nōvema 2006, 80).

Ko e Tānaki ʻo ʻIsilelí ʻOku Fakatouʻosi e Fakalaumālie mo e Fakatuʻasino

Ko e tānaki fakalaumālie ʻo ʻIsilelí ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe ha taha ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea papitaiso ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e mahuʻinga ʻo e tānaki fakalaumālié ʻi heʻene pehē: “ʻOku muʻomuʻa ʻa e tānaki fakalaumālié ʻi he fakatuʻasinó. … ʻE lava ke fakahaofi ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻoku nofo ai, ka he ʻikai lava ke fakahaofi kinautolu, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau nofó ʻi fē, kae ʻoua ke nau tali e ongoongoleleí pea haʻu kia Kalaisi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 567).

Naʻe akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻe ʻi ai ha feituʻu ʻe ua ʻo e tānakí—ko e Selusalema Foʻoú mo e Selusalema Motuʻá (vakai, 3 Nīfai 20:21–22, 29). ʻI he fakalahi ʻa e mēmipasipi ʻo e Siasí ki he ngaahi fonua kehé, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ko e fē pe feituʻu ʻoku nofo ai ha taha ko e feituʻu ia ke fai ki ai e tānaki ʻi he ʻaho ní: “Ko e tānaki ʻo ʻIsileli maʻá e Kakai Mekisikoú ʻoku ʻi Mekisikou; ʻi Sikenitinēvia, maʻá e niʻihi ʻo e ngaahi fonua he fakatokelaú; ko e feituʻu tānaki maʻá e Kau Siamané ʻoku ʻi Siamane; mo e kau Polinisiá, ʻi he ngaahi ʻotu motú; maʻá e kau Palāsilá, ʻi Palāsila; maʻá e Kau ʻĀsenitiná, ʻi ʻĀsenitina” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 4; pē Ensign, May 1975, 4).

Ko Hotau Fatongiá ke Tokoni ki hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

“Ko e hoko ko ha ʻea ki he fuakava Faka-ʻĒpalahamé ʻoku ʻikai ke ne ʻai ʻe ia ha taha ko ha ‘tokotaha kuo fili’ ʻiate ia pē, ka ʻoku ʻuhinga ia ko kinautolu kuo filí ko honau fatongiá ko hono ʻave ʻo e ongoongoleleí ki he kakai kotoa ʻo e māmaní” (Bible Dictionary, “Abraham, Covenant of,” 602). Ko e talaʻofa ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí kuo fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻi hono ʻai e huafa ʻo e ʻEikí ki he hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé, ʻEne malangá, mo ʻEne lakanga fakataulaʻeikí ki he ngaahi fāmili kotoa pē ʻi he māmaní, pehē ki hono ʻoange kiate kinautolu e “tāpuaki ʻo e Ongoongleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ʻo e moʻui taʻengatá” (ʻĒpalahame 2:11).

“ ʻOku taau mo e tangata kotoa pē kuo fai ki ai ʻa e fakatokangá ke ne fakatokanga ki hono kaungāʻapí foki” (T&F 88:81).