‘Inisititiuti
Vahe 38: Hilamani 13–16


Vahe 38

Hilamani 13–16

Talateú

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha faingamālie ki he kakai kotoa pē ke liliu. ʻI he konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “[naʻe]kovi maʻu ai pē ʻa ʻenau ngaahi ngāue” ʻa e kau Leimaná; ka naʻe iku e “malanga ʻa e kau Nīfaí” (Hilamani 15:4) ki hono maʻu ʻe he “tokolahi ange ʻo kinautolu” ʻa e ongoongoleleí (Hilamani 6:1) pea hoko ha liliu lahi ʻo e lotó. ʻI he tohi ko ʻeni ʻa Hilamaní ʻoku mahino ai ha fetongi tuʻunga—ko ha kakai ne akoʻi kimuʻa kuo nau hoko ko ha kau faiako. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ne hoko e kau Nīfai tokolahi ʻo loto hīkisia pea ʻikai tokanga ki honau kau palōfitá, ko ia ne fekauʻi atu ai ʻe he ʻEikí ha palōfita Leimana ke fakatokanga kiate kinautolu ke nau fakatomala mo teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Vakai ki he ngaahi tali fakakātoa mo fakafoʻituitui ʻa e kau Nīfaí ki he talafekau Leimana ʻa e ʻEikí. Ne mahuʻinga feʻunga e ngaahi lea ʻa Samuelá ki he Fakamoʻuí ke Ne poupouʻi kinautolu lolotonga ʻa ʻEne ngāue fakafaifekau fakatāutaha ʻi he Ongo ʻAmeliká pea fakamoʻoniʻi kuo fakahoko kinautolu (vakai, 3 Nīfai 23:9–13).

Fakamatalá

Hilamani 13:3. “ʻA e Meʻa Kotoa Pē ʻe Hā Mai Ki Hono Lotó”

  • Naʻe ʻikai fakakaukauʻi pē ʻe he palōfita ko Samuelá ʻa e meʻa ke ne malanga ʻaki ki he kau Nīfaí. ʻOku tau lau ʻi he Hilamani 13:3 naʻá ne ako “ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻe hā mai ki hono lotó.” Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he founga ʻoku faʻa hoko mai ai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he founga maʻu fakahā ko ʻení:

    “[ʻOku hoko mai e fakahaá ko ha ngaahi lea ʻoku tau ongoʻi ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau fanongó]. Naʻe tala ange ʻe Nīfai ki hono ongo tokoua talangataʻá, [ʻa ia ne] ʻaʻahi [kiate kinaua ha ʻāngelo], ‘Naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai ke mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá’ [1 Nīfai 17:45; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí].

    “ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi kupuʻi lea hangē ko e ‘Naʻe matoʻo ʻa e [veilí] mei homa ʻatamaí, pea [naʻe] fakaava ʻa e mata ʻo ʻema ʻiló’ [T&F 110:1], pe ‘Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea i ho lotó’ [T&F 8:2], pe ‘[Naʻá ku] fakamaama ho ʻatamaí’ [T&F 6:15], pe ‘Lea ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau te u fakahū ki homo lotó’ [T&F 100:5]. ʻOku lau [ngeau] ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau akoʻi mai ʻa e fakahaá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 77; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 69).

Hilamani 13:11–16. Fakahaofi Koeʻuhí ko ha Kakai Angamāʻoniʻoni Tokosiʻi

  • Kuo ʻi ai e ngaahi taimi ne fakahaofi ai e kau fai koví mei he fakaʻauhá koeʻuhí he naʻe ʻi ai ha kakai angamāʻoniʻoni ne ʻi honau lotolotongá. Ne ʻi ai e totonu ke fakamālōʻia ʻe he kakai fai kovi ʻo Seilahemalá ʻa e kakai angamāʻoniʻoni ʻi hono fakahaofi kinautolu mei he fakaʻauhá, neongo ne ʻikai ke nau ʻiloʻi ia. Ne hili pē ha ngaahi taʻu siʻi kuo mole e maluʻi taʻefakahoungaʻi mo fakalongolongo ko ʻení mei Seilahemala pea fakahoko ai e ngaahi lea ʻa Samuelá (vakai, 3 Nīfai 9:3). Ne mei fakahaofi ʻa Sōtoma mo Komola kapau ne ʻi ai ha kakai angamāʻoniʻoni ʻe toko 10 ne nofo ai (vakai, Sēnesi 18:23–33).

    ʻOku lava ʻe heʻetau founga moʻuí ʻo fai ha liliu. ʻE lava ke hoko e angamāʻoniʻoni ʻa ha niʻihi tokosiʻi ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻi hotau fāmilí tonu mo e tukui koló.

Hilamani 13:19–22. Ngaahi Koloá mo e Tuʻunga Fakalaumālié

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e meʻa fakamatelié mo e tuʻunga fakalaumālié:

    “[ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe he meʻa fakamatelié ʻa e ngaahi fie maʻu fakaemāmaní mo e ngaahi koloá ʻa ia ʻoku fehangahangai ia mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai totonu ke tau tokonaki ha ‘koloa ʻi māmani, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi’ (Mātiu 6:19). ʻOku totonu ke tau tokonaki ha koloa ʻi he langí: ‘He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó’ (Mātiu 6:21). …

    “ ʻOku ʻikai ke kovi e paʻangá ia. Ne fakaʻaongaʻi ʻe he tangata Samēlia Leleí ʻa e paʻanga tatau ke tokoniʻi ʻaki ʻa hono kāingá mo ia ne fakaʻaongaʻi ʻe Siutasi ke lavakiʻi ʻaki ʻa e ʻEikí. Ko e ‘ʻofa ki he koloá ko e tefito ia ʻo e kovi kotoa pē’ (1 Tīmote 6:10; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko e meʻa mahuʻinga ʻokú na faikehekehe aí ko e lahi ko ia ʻo e tuʻunga fakalaumālie ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi hono mamataʻi, vakaiʻi, mo hono tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení mo e meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi aí.

    “Kapau ‘e tuku ke hoko e paʻangá ko ha meʻa ke lotu ki ai pe fakamuʻomuʻa, ʻe lava ke ne ngaohi kitautolu ke tau siokita, loto hīkisia, ‘hīkisia ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní’ (ʻAlamā 5:37). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe fakaʻaongaʻi ia ke fakahoko ʻaki hotau ngaahi fatongia fakalaó pea ke totongi ʻetau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe he paʻangá ʻa e angatonú pea fakatupulaki e taʻesiokitá. ʻE lava ke teuteuʻi kitautolu ʻe hono fakaʻaongaʻi fakalaumālie mo fakamāmaʻi e koloá ki ha fono māʻolunga ange ʻo ha nāunau faksilesitiale]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1985, 78; pe Ensign, Nov. 1985, 62–63).

Hilamani 13:23–29. Muimui ʻi he Palōfita Moʻuí

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa hono mahuʻinga ko ia ke muimui ʻi he kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló: “Ko ia ai siʻoku [kāinga], mou tokanga ki he ngaahi meʻa kuo akoʻi atu ʻe he kau taki ʻo e Siasí. … Fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ko ia ʻe tokoni [kiate] koe mo ho fāmilí. Tuku ke tau haʻu kotoa, neongo pe ko e hā e ngaahi tūkunga fakafāmili ʻoku tau ʻi aí, ʻo ʻomi ki hotau ngaahi ʻapí e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke fakamālohia ʻetau feohi mo e niʻihi kehé, mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, kapau te mou fakafanongo ʻaki homou lotó, kae ʻikai ko homou telingá pē, ʻe fakahaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kia[te] kimoutolu hono moʻoni ʻo e ngaahi pōpoaki ne fai ʻe [he Palesiteni ʻo e Siasí], ʻe hono ongo tokoní, kau ʻAposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. ʻE ueʻi kimoutolu ʻe he Laumālié ki he meʻa ke mou fai fakafoʻituitui mo fakafāmilí ke mou muimui ai ki heʻemau faleʻí kae lava ʻo fakamālohia hoʻomou fakamoʻoní pea mou maʻu ha nonga mo ha fiefia” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 86; pe Liahona, Siulai 2001, 82).

Hilamani 13:38. ʻOku Fehangahangai e Faiangahalá mo e Natula ʻo e Fiefiá

  • Naʻe fakatokanga ʻa Samuela ki he kau Nīfai ne nau fekumi ki he fiefiá ʻi hono fakahoko e fai angahalá, ʻa ia ʻoku fehangahangai ia mo e natula ʻo e fiefiá. ʻI he lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he palopalemá ni mo e founga hono maʻu ʻo e fiefia moʻoní, naʻá ne pehē ko e fiefiá ʻoku haʻu pē ia mo e angamāʻoniʻoní:

    “Kuo mou fakatokangaʻi ʻapē ʻa e founga ʻoku fai ʻe Sētane ke puke e ʻatamaí mo e lotó, ʻaki ʻa e ngaahi fakatātā koví, fasi longoaʻá, pea mo fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi ongo fakaesino kotoa ki he taupotu tahá? ʻOkú ne feinga faivelenga ke fakafonu e moʻuí ʻaki ha ngaahi ngāue, ngaahi fakafiefia, pea mo ha ngaahi founga fakaʻaiʻai koeʻuhí ke ʻoua ʻe toe fifili ha taha ki he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaahi fakaafe fakaolooló. Kiʻi fakakaukau ki ai. ʻOku fakataueleʻi ha niʻihi ke nau maumauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi fekau ʻa e ʻOtuá koeʻuhí pē ko ha ngaahi tōʻonga ʻokú ne tohoakiʻi kinautolu ke pehē oku tali lelei ia. ʻOku ngaohi ʻeni ia ke ngali matamatalelei, pea mo fiemaʻua. Hangē ia ʻoku ʻikai ha nunuʻa fakatuʻutāmakí, ka ko e fiefia mo e nēkeneka taʻetuku pē. Ka mou meaʻi ko e ngaahi faiva ko iá ʻoku puleʻi ia ʻe he fakalea ʻo e faivá mo kinautolu ʻoku kau he foʻi faivá. Ko e ola ʻo e fili ko iá ʻoku filioʻi ia ki he fie maʻu ʻa e tokotaha ʻokú ne faʻú.

    “ʻOku ʻikai pehē ʻa e moʻuí ia. ʻIo, ʻoku hanga ʻe he tauʻatāina ke filí ʻo fakaʻatā koe ke ke fili ʻa e meʻa te ke fie filí, ka he ʻikai ke ke lava ʻo fili hono ola pe nunuʻa hoʻo ngaahi filí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e nunuʻa ʻo hoʻo ngaahi filí, ʻo ʻikai tatau ia mo e ngaahi fakatupu loi ʻa e tangatá. ʻE ʻomi ʻe he talangofuá ʻa e fiefiá ka he ʻikai ke ʻomi ia ʻe hono maumauʻi ʻo ʻEne ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 105; pe Liahona, Mē 2004, 102).

Hilamani 14. Ko e Kikiteʻi ʻe Samuela e Hāʻele Mai ʻa e Fakamoʻuí

Hilamani 14:11. “Koeʻuhí Foki ke Mou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Tuʻunga ʻo e Fakatomalá”

  • Naʻe ako aki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo kau ki he ngaahi tuʻunga ʻo e fakatomalá:

    “[ʻI he Mana ʻo e Fakamolemolé,] naʻe hanga ʻe Sipenisā W. Kimipolo ʻo fai mai ha fakahinohino fisifisimuʻa moʻoni kau ki he fakamolemolé [ʻo fakafou] ʻi he fakatomalá. Kuo tokoniʻi ai ha kakai tokolahi ke nau ʻilo honau hala ke foki mai aí. Naʻá ne fakamahinoʻi mai ai ha ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻe nima ʻo e fakatomalá:

    Mamahi koeʻuhí ko e angahalá. Ako mo fakalaulauloto koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa hono mamafa ki he ʻEikí ʻa hoʻo angahalá. [Te ne ʻomi ha mamahi fai fakamoʻui mo ha ongoʻi halaia]. Te ne ʻomi foki mo ha holi fakamātoato ke te liliu, mo ha loto-lelei ke fakavaivai ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻe he fakamolemolé. …

    Liʻaki ʻo e angahalá. Ko ha fakapapau [taʻeueʻia, maʻu ai pē] ke ʻoua naʻa toe fai ʻa e [maumaufono] tatau. [ʻI heʻetau] tauhi ʻa e tukupā ko ʻení, [he ʻikai ke tau toe foua e mamahi ʻo e angahala ko iá. …

    Vete ʻo e angahalá. ʻOku fie maʻu maʻu pē ke mou vete hoʻomou ngaahi angahalá ki he ʻEikí. Kapau ko ha ngaahi angahala mamafa ia, hangē ko e taʻeangamaʻá, kuo pau ke vete ia ki ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki. Mou fakamolemole ʻo fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ko e fakatomalá ʻa e vete ʻo e angahalá. Ko ha sitepu mahuʻinga ia, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia ʻiate ia pē. [He ʻikai tokoni ke fakaleleiʻi ha ngaahi maumaufono mamafa ange ʻoku teʻeki vete ʻi haʻo vete hia fakakonga pē ʻaki haʻo fakamatala ha ngaahi fehālaaki iiki ange]. …

    Fakaleleiʻi ʻa e angahalá. Kuo pau ke ke fakaleleiʻi mo fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe kaihaʻasi, maumauʻi pe ʻuliʻí. ʻOku hoko [e loto lelei ke fakaleleiʻí ko ha fakamoʻoni pau ki he ʻEikí ʻokú ke tukupā ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke ala lavá ke fakatomala].

    Talangofua ki he ngaahi fekau kotoa pē. ʻOku hanga ʻe he talangofua kakató ʻo ʻomi ʻa e mālohi kakato ʻo e ongoongoleleí ki hoʻo moʻuí mo ha ivi ke ke tokanga mālohi ki hono liʻaki ʻo ha angahala [pau]. ʻOku kau ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te mou [fakakaukau ko e konga ia ʻo e] fakatomalá, hangē ko e maʻu ʻo e ngaahi houalotú, totongi ʻo e vahehongofulú, fai ha [ngāue tokoni] mo e fakamolemoleʻi ʻo e kakai kehé. …

    ʻĪmisi
    Taukapoʻi ʻe Sīsū Kalaisi e fefine feʻauakí

    Paul Gustave Dore

    “ʻOku ou fie tānaki atu ha sitepu fika ono: ʻIloʻi ʻo e Fakamoʻuí. [ʻI he ngaahi sitepu kotoa ʻoku fie maʻu] ki he fakatomalá, ʻoku ou fakamoʻoni atu ko e sitepu mahuʻinga taha kiate kimoutolú, ko hoʻomou maʻu ha [loto fakapapau ʻoku maʻu ʻa e fakamolemolé koeʻuhí ko e] Huhuʻí. ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ʻe toki fakamolemoleʻi pē koe ʻo fakatatau ki Hono finangaló” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 102; pe Tūhulu, Siulai 1995, 93).

  • Makehe mei he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ia ne akoʻi ʻi ʻolunga ʻe Palesiteni Kimipolo mo ʻEletā Sikotí, kuo pau foki ke kau ʻa e liliú ʻi he fakatomalá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Kuo pau ke tau liliu ha faʻahinga meʻa pē ʻoku hoko ko ha konga ʻo e palopalemá. … Tau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono tuku mai ke tau liliú pea tau fakafetaʻi kia Sīsū ʻi he lava ke tau liliú, pea fakamuimānoa ʻaki ʻa ʻetau toki lava ʻo fakahoko ia ʻi Heʻena tokoni fakalangí. Ko hono moʻoní foki ʻoku ʻikai ko e meʻa kotoa pē oku tau fekuki mo iá ko ha nunuʻa ia ʻo ʻetau ngaahi angafaí. ʻI he taimi lahi, ko ha nunuʻa ia ʻo ha angafai ʻa ha niʻihi kehe pe ko ha ngaahi meʻa fakamatelie ʻo e moʻuí. Ka, kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa te tau lava ke liliu, ʻoku totonu ke tau liliu ia, pea kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa hono toé. ʻI he foungá ni, he ʻikai lava ke mole ʻa ʻetau totonu ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻetau taʻemalava ke māvae mo hotau ngaahi vaivaí. Te Ne hoko atu leva ʻe Ia mei ai” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 70–71; pe Liahona, Mē 2006, 70).

Hilamani 14:11–12. Ko e Taumuʻa ʻa Samuela ʻi he Akoʻí

  • ʻI he Hilamani 14:11–12 naʻe hiki ʻe Samuela ha ngaahi moʻoni ʻe fā naʻá ne fie maʻu ke ʻilo ʻe he kakaí mei heʻene ngaahi akonakí:

    ʻIloʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá

    ʻIloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e fakatomalá

    ʻIlo ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí

    ʻIlo ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne hāʻele maí

Hilamani 14:15–19. ʻOku Ikunaʻi ʻe he Fakaleleí ʻa e Maté

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻa e faikehekehe ʻi he mate fakaesinó, ʻuluaki mate fakalaumālié, mo e mate fakalaumālie hono uá—pea pehē ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi mate ko ʻení.

    Mate fakaesinó. Ne fakaʻuhingaʻi ʻe ʻEletā ʻEli C. Tangi ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e mate fakaesinó mo kinautolu te nau foua iá: “Ko e mate fakaesinó ko e fakamavaheʻi ia ʻo e laumālié mei he sinó. Pea tuʻunga ʻi he Hinga ʻa ʻĀtamá, ʻe foua ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e mate fakaesinó” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 74; pe Liahona, Mē 2006, 73).

    Ko e ʻuluaki mate fakalaumālié. Ko e mate fakalaumālié ko e taimi ia ʻoku “motuhi [ai ha taha] mei he ʻao ʻo e ʻEikí” (ʻAlamā 42:9).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e ongo maté ni fakatouʻosi ko e ola ia ʻo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví: “[Ne talangataʻa ʻa ʻetau ʻuluaki ongomātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá. ʻI heʻena kai e fua ne tapuí, naʻá na hoko ai ʻo matelie. Ko ia ai, naʻá na moʻulaloa ai mo hona hakó kotoa ki he mate fakaesino mo e fakalaumālié fakatouʻosi (mate fakaesinó, ko e fakamavahe ʻo e sinó mei he laumālié; mo e mate fakalaumālié, ko e fakamavahe ʻo e laumālié mei he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e maté ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e laumālié)] ” (ʻi he Conference Report, Apr. 1978, 7; pe Ensign, May 1978, 6).

    Kiate kitautolu, ne hoko e mate fakalaumālie ko ʻení ʻi heʻetau mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea fāʻeleʻi kitautolu ki he matelié. Ne ui ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻa e mavahe mei Hono ʻaó ko e “ʻuluaki maté” (Hilamani 14:16).

    Ne akoʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ko e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ia ne moʻui ʻi he matelié, te nau ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó mo e mate fakalaumālié ʻi he ngaahi mālohi pe Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Hilamani 14:17). ʻOku fakamoʻoni foki ha ngaahi potufolofola lahi kehe ki he moʻoni ko ʻení (vakai, 2 Nīfai 2:9–10; 9:15, 22, 38; ʻAlamā 11:43–44; 12:12–15, 24; 42:23; 3 Nīfai 26:4).

    Ko e mate fakalaumālie hono uá. Ko e mate fakalaumālie hono uá ko e mate taupotu tahá pe mate fakalaumālie fakaʻosí ʻa ia ʻoku ʻikai hoko mai ia ko e mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fāʻeleʻi ki he matelié, ka ʻoku hoko mai ia ko e angahala fakatāutaha kuo teʻeki ke fakatomalaʻí.

    Kuo ʻomi foki ʻe he Fakamoʻuí ha tokoni ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālie ko ʻeni hono uá. ʻI Heʻene mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻokú Ne ʻomi ai ha faingamālie kiate kitautolu ke fakatomala. Ka kiate kinautolu ʻoku ʻikai fakatomalá, ʻe “toe hoko kiate kinautolu ha mate fakalaumālie, ʻio, ko ha mate ʻanga ua, he ʻoku toe motuhi atu ʻa kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní” (Hilamani 14:18). ʻOku ʻuhinga ʻeni he ʻikai lava ha taha ʻoku teʻeki fakaleleiʻi ʻene angahalá ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá hili ʻa hono fakafoki kiate Ia ke fakamāuʻí.

    Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tūkunga ko ʻení:

    “[Ka hoko mai e mate fakaesinó kuo teʻeki fai hano fakatonutonu ʻo ha ngaahi fehālaaki fakaeangamaʻa, ʻe mole e faingamālie ke fai ai ha fakatomalá. Ko ia ai, ‘ko e huhu [moʻoni] ʻo e maté ko e angahalá’ (1 Kolinitō 15:56).

    “[He ʻikai lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi heʻetau angahalá. Te Ne huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, ka ʻe makatuʻunga pē ia ʻi heʻetau fakatomalá. ʻOku tau fatongia ʻaki ʻa ʻetau moʻui pe mate fakalaumālié] (vakai, Loma 8:13–14; Hilamani 14:18; T&F 29:41–45)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 102; pe Ensign, May 1992, 73).

Hilamani 15:3–4. Ko e ʻOfa Fakalangi ʻa e ʻOtuá

  • ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he kakai kotoa pē ka he ʻikai lava ke Ne kātakiʻi e faiangahalá. Neongo ʻoku fakamatala ʻi he Hilamani 15:4 ne fehiʻa ʻa e ʻEikí ʻi he kau Leimaná “koeʻuhí kuo kovi maʻu ai pē ʻa ʻenau ngaahi ngāué,” ʻoku hoko ʻa Samuela ko ha sīpinga ʻo e kau Leimana tokolahi ne akoʻi ki ai e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí pea ne hōifua ki ai e ʻOtuá hili ʻenau uluí.

    Ne lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻi he kaveinga ko ia ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku fai angahalá: “ ʻOku ʻuhinga nai ʻeni ʻoku ʻikai ʻofa ʻa e ʻEikí ia ki he taha faiangahalá? ʻOku ʻikai pehē ia. Ko e ʻofa fakalangí ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga pea mo kānokato. ʻOku fakatou ʻofa pē ʻa e Fakamoʻuí ki he māʻoniʻoní mo e angahalá. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, ‘ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhí ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú’ [1 Sione 4:19]. Pea naʻe toe fakamatala foki ʻe Nīfai ʻi heʻene mamata ʻi ha meʻa-hā-mai ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he moʻui fakamatelié: ‘… ʻIo, te nau ʻaʻanu kiate ia, pea te ne kātakiʻi ia, koeʻuhí ko ʻene ʻaloʻofá mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá’ [1 Nīfai 19:9; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku tau ʻilo hono lahi ʻo e ʻofa ʻa e Huhuʻí koeʻuhí he naʻe pekia kae lava ʻa e taha kotoa pē ʻe maté ʻo toe moʻui” (“Ko e ʻOfa Fakalangí,” Liahona, Fēpueli 2003, 16).

Hilamani 15:7–8. Ko ha Liliu Tuʻuloa ʻo e Lotó

  • Ne mahino kia Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e mālohi ʻo e ngaahi folofolá ke liliu ʻetau moʻuí, kae tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ko ia hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku akoʻi ʻe heʻetau ngaahi folofola fakaonopōní ke tō loloto ki hotau lotó kae lava ke tau “tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he tuí” (Hilamani 15:8). Ne ako ʻaki ʻe Palesiteni Penisoni, [“He ʻikai hao ʻa e kau ului fakasōsialé, faka-matakalí, fakafonuá pe fakaakó mei he ngaahi faingataʻa hotau kuongá kapau he ʻikai ke nau maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 96; pe Ensign, May 1975, 65).

Hilamani 16:2–3, 6–8. Maluʻi Fakalangi

  • ʻOku ʻikai hāhāmolofia e faʻahinga maluʻi ko ia ne maʻu ʻe Samuela lolotonga ʻene fakahoko ʻene pōpoakí. ʻOku kau ʻi he ngaahi folofolá ha ngaahi sīpinga ʻo ha kau palōfita ne fakamanamanaʻi ka naʻe hoko ha mana ʻo maluʻi kinautolu kae lava ke fakakakato honau misioná. Fakakaukau angé ki he ngaahi sīpinga ko ʻení pea fakamanatu angé ʻa e founga ne lava ai ke nau fakahoko e folofola ʻa e ʻEikí lolotonga ia hono fakamanamanaʻi ke fakalaveaʻi pe tāmateʻi kinautolú: Noa (vakai, Mōsese 8:18), ʻĒpalahame (vakai, Ēpalahame 1:5, 12, 15–19), Līhai (vakai, 1 Nīfai, 1:19–20; 2:1–4), Nīfai (vakai, 1 Nīfai 17:48–55), mo ʻApinetai (vakai, Mōsaia 13:1–5). Ko e taimi ʻe niʻihi ne faifai pea mole e moʻui ʻa ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ka naʻe toki hoko ia ʻo hangē ko e lea ʻa ʻApinetaí, kuo nau “fakahā ʻa e pōpoaki ʻa ia naʻe fekau [kinautolu] ʻe he ʻEikí ke [nau] fakahaá” (Mōsaia 13:3).

    ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “Kuo hanga ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻo feilaulauʻi loto fiemālie ʻenau moʻuí, pea kuo nau fakahoko he loto-toʻa ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo malanga ʻaki ʻEne folofolá. …

    “… Tau muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEiki ki Sīsū Kalaisí mo e kau palōfitá, ʻi he kuohilí mo e lolotonga ní. Mahalo naʻa ʻikai fie maʻu ke tau foaki ʻetau moʻuí ʻo tau hoko ko ha kau mate fakamāʻata ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kau palōfitá. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ko ʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo faivelenga ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava kuo tau fai mo Iá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 49; pe Tūhulu, Siulai 1996, 40).

Hilamani 16:2–20. Ngaahi Tali ki he Palōfitá

  • ʻOku hiki ʻi heHilamani 16 ʻa e ngaahi founga ne tali ʻaki ʻe he kau faiangahalá ʻa e palōfita ko Samuelá mo ʻene pōpoakí. Ne lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ki he founga hono tali ʻe he kau faiangahalá ʻa e kau palōfita ʻo hotau kuongá:

    “[He ʻikai faʻa manakoa e palōfitá ʻe he māmaní pe ko e niʻihi anga fakamāmaní.

    “ʻI hono fakahā ʻe ha palōfita ʻa e moʻoní, ʻokú ne fakamavahevaheʻi e kakaí. ʻE tokanga ʻa e faitotonú ki heʻene ngaahi leá, ka ko e anga taʻemāʻoniʻoní te ne tukunoaʻi ʻa e palōfitá pe fakafepaki kiate ia. ʻI he taimi ʻoku lea mai ai e palōfitá ʻo kau ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻe fie maʻu leva ʻe he kau anga fakamāmaní ke tāpuniʻi e ngutu ʻo e palōfitá pe ko ʻenau ngāue ʻo hangē ko ia ʻoku ʻikai ke ne ʻi aí, kae ʻikai ke fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai ʻaupito hoko ʻa hono manakoa kitá ko ha sivi ʻo e moʻoní. Kuo lahi ha kau palōfita kuo fakapoongi pe kapusi. ʻI heʻetau fakaofi atu ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke ke ʻamanaki ʻe toe kovi ange ʻa e kakaí, pea siʻi ange ʻenau saiʻia ʻi he palōfitá’ (“Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” ʻi he 1980 Devotional Speeches of the Year [1981], 29; vakai foki, The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 133).

    ʻĪmisi
    Ko Palesiteni mo Sisitā ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha longaʻi fānau

    ʻOku kau ʻi he lisí ni ha ngaahi ʻuhinga ne ʻikai fie tali ai ʻe he kakai ʻi he Hilamani 16:2–21 ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfitá:

    1. ʻIta fakatāutahá (vakai veesi 2)

    2. ʻOku falala ange e kakaí ki honau ivi pē ʻonautolú mo e meʻa ʻoku nau malavá (vakai, veesi 15)

    3. ʻOku faʻa mahalo tonu pē ʻa e kau palōfitá he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻenau kikité (vakai, veesi 16)

    4. ʻOku ʻikai faʻa ʻuhingamālie e ngaahi akonakí (vakai, veesi 18)

    5. Ko e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ko ha ngaahi talatukufakaholo fakapuputuʻu pea ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻoniʻi (vakai, veesi 20)

    6. ʻOku fai faiva fufū mo kākaaʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá kae ʻikai fai ha ngaahi mana moʻoni (vakai, veesi 21)

Hilamani 16:15, 18, 20. Fakafalala Ki Hoto Mālohi mo e Poto Pē ʻOʻotá

  • Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ke ʻoua naʻa tau falala pē ki heʻetau ako fakatāutahá mo e fakaʻuhingá ke fakapapauʻi ʻaki e ngaahi moʻoni fakalaumālié:

    “ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki [ha] fakakaukau ʻi ha faʻahinga kakai ʻoku nau falala pē ki ‘honau ivi ʻonautolú pea ki honau poto ʻonautolú’ pea ki he meʻa ko ia te nau lava ʻo ‘mamata ʻaki [honau] mata ʻonautolú.’ (Hilamani 16:15, 20.) Makatuʻunga ʻi he ʻuhinga ko iá, ne ʻikai tali ai ʻe he niʻihi ko ʻení e ngaahi kikité ʻo nau pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻuhinga lelei ke ʻi ai ha taha ʻo hangē ko ha Kalaisí ʻe hāʻele mai.’ (Veesi 18.) ʻI hono maʻu ʻe ha palōfesa ʻiloa ʻa e fakakaukau tatau, naʻá ne fakafisingaʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e ngaahi lea ko ʻení, ‘ʻOku ʻikai maʻu ha tohi ia mei he kau ʻāngeló. Ko ʻene mahinó pē.’

    “Ko kinautolu ʻoku kumi ʻa e ʻilo ki he ongoongoleleí ʻi he ako mo e fakaʻuhinga peé, ʻoku nau tuʻu laveangofua ki he falala pē kiate kita mo e mahuʻingaʻia pē ʻiate kitá ʻa ia ʻoku faʻa ʻulungāanga ʻaki ʻe he kumi ki he poto fakaʻatamaí. Hangē ko ia ne vakai ki ai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻi hono ʻahó, ‘ʻOku fakafuofuolahi ʻe he ʻiló.’ Naʻá ne fakatokanga ki he kau potó: ‘Tokanga telia naʻa ai ha meʻa ʻe hoko ai hoʻomo u tauʻatāiná ni [ʻiló] ko e tūkiaʻanga kiate kinautolu ʻoku vaivaí. … Pea ko e meʻa ʻi hoʻo ʻilo ʻe ʻauha ai ho kāinga vaivaí, naʻe pekia ai ʻa Kalaisi?’ (1 Kolonitō. 8:1, 9, 11.)” (The Lord’s Way [1991], 46–47).

Hilamani 16:22. ʻOku Fakamafola e Sētane ʻa e Fakakikihí

  • Ko e hā nai ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo e niʻihi kehé? Ne fakamatala ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ko e talí ʻoku foki pē ia ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié:

    “[Ke maʻu ha mahino ki he ʻuhinga kuo fekau mai ai ʻa e ʻEikí ke ‘tuku e fefakakikihiʻakí,’ kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e fakakikihí. Ne fakahā ʻe ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ʻilo mahuʻingá ni kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí. … [Vakai, Hilamani 16:22.] …

    “Ne ʻi ai pē ʻa e fakakikihí kimuʻa pea ngaohi e māmaní. ʻI hono ʻuluaki fanongonongo e palani ko ia ʻa e ʻOtuá ki he fakatupú mo e moʻui fakamatelie ʻi he māmaní, ne kalanga fiefia ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Ne fakafalala ʻa e palaní ki he tauʻatāina ʻa e tangatá ke filí, hili ʻene hinga mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea mo hono ʻomi ʻi he ʻaloʻofa ha Fakamoʻui ke Ne huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá ne feinga mālohi ʻa Lusifā ke liliu ʻa e palaní ʻaki hono fakaʻauha e tauʻataina ʻa e tangatá ke filí. …

    “Ne iku e ngaahi feinga siokita ʻa Sētane ke liliu e palani ʻa e ʻOtuá ki ha fakakikihi lahi ʻi he langí. …

    “Ko e tau ko ʻeni ʻi he langí ne ʻikai ko ha tau ʻo e lingitoto. Ko ha tau ʻo ha ngaahi fakakaukau ne fepaki—ko e kamataʻanga ia ʻo e fakakikihí.

    “ ʻOku toutou fakatokanga mai e ngaahi folofolá ʻoku fakafepakiʻi ʻe he tamai ʻo e fakakikihí ʻa e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakafalala ʻa e founga ʻa Sētané ki he mahaki pipihi ʻo e fakakikihí. Ko e taumuʻa ʻa Sētané: ke maʻu e lāngilangi fakatāutaha ʻo aʻu pē ki heʻene māʻolunga ange he ʻOtuá tonu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 85–86; pe Ensign, May 1989, 68–69).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Fakakaukau angé, kapau naʻá ke moʻui ʻi he kuonga ʻo Samuelá, ʻo tatau pē pe naʻá ke tali e kau palōfitá pe mahalo naʻá ke fakafepakiʻi ʻa e kakaí ʻi hono taukaveʻi kinautolú. Ko e hā nai ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke muimui ai ki he palōfita moʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Hilamani 15:7 ʻa e meʻa naʻá ne taki ʻa e kau Leimaná ki he fuʻu liliu lahi ʻo honau lotó. Kuó ke ʻiloʻi nai ha taha kuo hoko ki ai ha meʻa ʻo liliu ai ʻa ʻene moʻuí hili hano taki ia ki he ngaahi folofolá?

  • Lau ʻa e Hilamani 16:22. Ko e hā nai ha meʻangāue kuó ke ʻilo kuó ne tokoni ke tauhi ʻa e melinó mo e uouangatahá ʻi homou fāmilí pea mo kinautolu ʻoku mou feohí?

Ngāue ke Faí

  • Tohi ki ha faifekau. Fakakau ʻi hoʻo tohí ha fakamatala ʻo ha tefitoʻi moʻoni kuó ke ako mei he ngaahi akonaki ʻa Samuelá. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻokú ke fakakaukau ʻoku ʻaonga ai ia ʻi hoʻo moʻuí.

  • Akoʻi ha lēsoni ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ki hono faikehekehe ʻo e maʻu ko ia ha loto fefeká mo ha loto mafesifesí. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola mei he Hilamani 16:13–23 mo e 3 Nīfai 9:20.