‘Inisititiuti
Vahe 42: 3 Nīfai 15–17


Vahe 42

3 Nīfai 15–17

Talateú

ʻI he taimi ʻo Mōsesé naʻe kia kekeva mo loto fefeka e fānau ʻa ʻIsilelí. Pea ko hono olá, naʻe mole meiate kinautolu ʻa e faingamālie ke moʻui ʻaki e kakato ʻo e fono ʻoku māʻolunga angé (vakai, Mōsaia 13:29–31). Ka naʻe kei fakangofua pē ke nau moʻui ʻaki fakataha mo ha ngaahi konga ʻo e fono māʻolunga angé, ʻa e fono ʻa Mōsesé (ko e fono māʻulalo angé) ʻa ia naʻe tānaki atu ke tokoniʻi kinautolu ke haʻu kia Kalaisi (vakai, T&F 84:18–27). Hili e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí naʻá Ne akoʻi e kau Nīfaí kuo fakahoko e fono ʻa Mōsesé ʻiate Ia (vakai, 3 Nīfai 12:17–18). Naʻá Ne akoʻi kuo “mole atu e ngaahi meʻa motuʻá” (3 Nīfai 15:2–4) pea ko Ia ia “ko e fonó, pea mo e maama” ke muimui ki aí (3 Nīfai 15:9).

ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 15–17, fakatokangaʻi e faikehekehe ʻi he kau Siu taʻetuí mo e kau Nīfai ne akoʻingofuá. Fakafehoanaki e ngaahi moʻoni naʻe taʻofi ʻe he Fakamoʻuí meiate kinautolu ʻi Selusalemá mo e fakahā fakaofo naʻe foaki ʻi ʻAmeliká. Fakatokagaʻi angé ʻoku fie maʻu ʻa e tuí, fakalaulaulotó, mo e lotú ke mahino ʻEne ngaahi akonakí. Te ke ʻiloʻi ʻa e fuʻu mahuʻinga ʻo e ngāue ke maʻu ʻení ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e fiefia ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi naʻe aʻusia ʻe he kau ākonga faivelengá ni mo e ngaahi mana kuo aʻusia ʻe heʻenau fānau tuí.

Fakamatalá

3 Nīfai 15:1–10. Naʻe Foaki mo Fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi e Fono ʻa Mōsesé

  • Naʻe akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kuonga ki muʻá ʻʻe ʻi ai ha taimi ʻe fakakakato ai e fono ʻa Mōsesé. Naʻe teuteuʻi ʻe Nīfai, Sēkope, mo ʻApinetai e kotoa honau kakaí ke nau tali lelei e taimi ʻe ngata ai e fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakahā mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe malava ai ʻe he kau Nīfaí ʻo tukuange ʻa e fono motuʻá kae tali lelei ʻa e fono foʻoú:

    “Ko hono moʻoní naʻe mahino mo mateuteu lelei ange ʻa e kakai Nīfaí ʻi he meʻá ni ʻi he kakai Siú, koeʻuhí pē he naʻe tokanga ʻaupito e kau palōfita Nīfaí ke akoʻi e founga ʻo e fetongi ʻa e fonó. Naʻe pehē ʻe ʻApinetai, ‘ ʻOku ʻaonga ke mou kei tauhi ʻa e fono ʻa Mōsesé; ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hokosia ʻa e taimi ʻe ʻikai toe ʻaonga ai ke tauhi ki he fono ʻa Mōsesé.’ [Mōsaia 13:27.] Pea ʻi he laumālie tatau naʻe fakamamafaʻi mai ʻe Nīfai, ‘ ʻOku mau lea ʻo kau ki he fonó koeʻuhí ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he mate ʻa e fonó; pea ʻi he ʻilo ki he mate ʻo e fonó te nau lava ʻo ʻamanaki ki he moʻui ko ia ʻoku ʻia Kalaisí, pea ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tuku mai ai ʻa e fonó. Pea hili hono fakahoko ʻo e fonó ʻia Kalaisí, ʻe ʻikai ʻaonga ke nau fakafefeka honau lotó kiate ia ʻi he taimi ʻoku totonu ke liʻaki ai ʻa e fonó.’ [2 Nīfai 25:27; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

    “Ko e faʻahinga akonaki ko iá—ko ha fakatokanga ki ha taha ʻokú ne fakafefeka hono lotó kia Kalaisi ʻi hono taukapoʻi taʻeʻilo e fono ʻa Mōsesé—naʻe mei malava ʻo ngāue (pea fakahaofi) ha niʻihi tokolahi ne moʻui ʻi he Maama Motuʻá pea ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní” (Christ and the New Covenant [1997], 156–57).

3 Nīfai 15:2–8. Ko e Fono ʻa Mōsesé pea mo e Fono Māʻolunga Angé

  • Naʻe folofola ‘a Sīsū “kuo ʻosi ʻa e ngaahi meʻa motuʻá, pea kuo hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo foʻou” (3 Nīfai 15:3). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e fono ʻa Mōsesé naʻe ʻi he tumuʻakí, pea naʻe fakakau ai e ngaahi konga lahi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe ʻosi ʻi ai pē ia ki muʻa. Naʻe ʻikai ke fakataumuʻa ia ke hoko ko ha konga kehe pe fakamavaheʻi, pea mahino moʻoni ʻoku ʻikai ke fakafepaki ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko hono taumuʻá naʻe ʻikai ʻaupito ke kehe ia mei he fono māʻolunga angé. Naʻe fakataumuʻa fakatouʻosi pē ke ʻomi e kakaí kia Kalaisi” (Christ and the New Covenant, 147). Pea ko ia naʻe lava ke folofola ʻa Sīsū, “He vakai, ʻoku teʻeki ai fakahoko hono kotoa ʻo e fuakava ʻa ia naʻá ku fai mo hoku kakaí; ka ko e fono ʻa ia naʻe foaki kia Mōsesé ʻoku ngata ia ʻiate au” (3 Nīfai 15:8).

    Ki ha fakamatala lahi ange kau ki he kau Nīfaí pea mo e fono ʻa Mōsesé, vakai fakamatala ki he Mōsaia 13:27–35 (peesi 152).

3 Nīfai 15:5–8. ʻOku Teʻeki Ai Fakahoko Hono Kotoa ʻo e Fuakavá

  • Ki hano aleaʻi e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene pehē, “ ʻOku ʻikai te u fakataʻeʻaongaʻi ʻa e kau palōfitá” (3 Nīfai 15:6), vakai, fakamatala ki he 3 Nīfai 12:17–20, 46–47 (peesi 349-350).

    Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene pehē, “ ʻOku teʻeki ai fakahoko hono kotoa ʻo e fuakava ʻa ia naʻá ku fai mo hoku kakaí”? (3 Nīfai 15:8.) Naʻe fakahoko ʻe Sihova mo ʻĒpalahame ha fuakava he kuonga muʻá. Naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahame ʻe (1) taʻengata hono hakó, (2) ha fonua ʻe hoko ha ʻaho ko e puleʻanga fakasilesitialé, mo e (3) mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Naʻe toe fai foki mo e ngaahi talaʻofá ni ki he hako ʻo ʻĒpalahamé (vakai, T&F 132:30–31) pea ʻe fakahoko kotoa ia ʻi he kahaʻú.

3 Nīfai 15:11–13. “Ko e Fonua ʻEni ʻo Homou Tofiʻá”

  • Naʻe vahe ki he faʻahinga takitaha ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí ha fonua ke hoko ko honau tofiʻa ʻi he fonua ko Kēnaní. Pea tānaki atu ki he meʻa ne maʻuʻe he hako ʻo Siosefá mei he Fonua Toputapú, naʻe talaʻofa ange te nau maʻu ʻa e fonua ko ʻAmeliká ke hoko ia ko ha konga honau tofiʻá. Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ko kinautolu mo honau kakaí ko ha “toenga ʻo e fale ʻo Siosefá” (3 Nīfai 15:12) pea “ko e fonua ʻeni ʻo homou tofiʻá” (veesi 13).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻŌsoni F. Uitenī (1855–1931) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fonua ʻo e tofiʻá ʻo hangē ko ʻení: “Ko e hingoa ʻe taha ʻo ʻAmeliká, ʻi hono fakamafaiʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ko e Fonua ʻo Siosefá, hangē ko e lau ko ia ʻa e Pēteliake ko Sēkopé ʻi heʻene tāpuakiʻi hono ngaahi foha ʻe toko hongofulu mā uá (Sēnesi 49:22–26), pea mo e Palōfita ko Mōsesé ʻi heʻene lea fakamāvae fakaʻosi ki he faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí (Teutalōnome 33:13–15). Ko e lau ko ia ʻa Sēkope kia Siosefa ‘ko e vaʻa fua ia ʻoku ofi ki he vaí, ʻoku kaka hake hono ngaahi vaʻá ʻi he funga ʻaá, naʻe fakahoko ia ʻi he hiki ʻa Līhai mo hono kaungā fonongá mei ʻĒsia ki ʻAmeliká ʻo folau atu he ʻŌseni Pasifikí. ʻOku mahuʻinga pē ke tānaki atu, ko e taha e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e ngaahi konitinēniti ko ʻeni ʻo e hihifó ko e ngaahi ʻotu moʻunga maʻongoʻonga, ʻo e ʻEnitisí pea mo e ʻOtu Moʻunga Maká, naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe he Pēteliake Hepeluú ‘ko e ngaahi moʻunga taʻengatá,’ ko e feituʻu ia ʻoku tānaki ki ai ʻe natula ʻa e ‘ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e māmaní’—koulá, silivá, mo e ngaahi maka koloa kehe—pea mo e ‘ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e langí’—ko e ngaahi lekooti toputapu naʻe ʻosi ʻiló pea mo e ngaahi lekooti kehe ʻoku teʻeki ai ke ʻomí” (“The Book of Mormon: Historical and Prophetic Phases,” Improvement Era, Sept. 1927, 944–45).

3 Nīfai 15:17. “Tauhi Pē Taha”

  • ʻOku faʻa ui ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tauhisipi Leleí (vakai, T&F 50:44; Sione 10:7–18; ʻAlamā 5:38–60; Hilamani 7:18). Ko e tala heliaki ko ia ʻo e tauhisipí mo ʻene fanga sipí ʻoku fakaʻuhingaʻi ia ki he tokanga mo e hohaʻa fakatāutahá. Naʻe lea ha taha ʻo e kau fakamafola lea ʻo onopōní ʻo kau ki he ngāue ʻa e tauhisipí ki he tokangaʻi fakatāutahá:

    ʻĪmisi
    Ko Kalaisi ʻa e Tauhisipi Leleí

    “ ʻOku nofo ʻa e tauhisipí mo ʻene fanga sipí ʻi he ʻaho pea mo e pō. … Naʻe mahuʻinga ʻeni koeʻuhí ko e natula ko ia ʻo e fonuá, pea mo e fakatuʻutāmaki ko ia mei he fanga manu fekaí mo e kau kaihaʻá. Ko e taha e ngaahi meʻa angamaheni mo fakaʻofoʻofa taha ke vakai ki ai ʻi he ʻĪsité ko ha tauhisipi ʻokú ne tataki atu ʻene fanga sipí ki he musie leleí. … ʻOkú ne falala ʻe muimui ange e fanga sipí, pea ʻamanaki mai mo e fanga sipí he ʻikai ke ne teitei liʻaki kinautolu. …

    “… Koeʻuhí he ʻoku ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa e tauhisipí, pea fuʻu tokanga ʻaupito kiate kinautolu, ʻoku lava leva ke fuʻu ʻiloʻi lelei ʻene fanga sipí. … Naʻe ʻeke ʻe ha faifekau ʻi ha ʻaho ʻe taha ki ha tauhisipi he ngaahi potu vaotā ʻo Lepanoní, ha ngaahi fehuʻi kehekehe fekauʻaki mo ʻene sipí, mo ʻeke ange pe ʻokú ne lau maʻu pē ʻene fanga sipí he pō kotoa. Naʻá ne tali mai ʻikai, pea ʻeke atu pe ʻokú ne ʻilo fēfē pe ʻoku kakato e fanga sipí pe ʻikai. Ko ʻene talí eni, ‘ʻEiki, kapau te ke haʻi hoku matá, pea ʻomai ha faʻahinga sipi pē kiate au pea tuku atu hoku nimá ke u ala ki honau matá, te u lava ke tala atu he taimi pē ko iá pe ko ʻeku sipi ia pe ʻikai’” (George M. Mackie, Bible Manners and Customs [n.d.], 33, 35).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kau ki he tokanga fakatāutaha ko ʻení:

    “ ʻOku fuʻu tokanga taha ʻa Sīsū ʻi Heʻene founga tauhi sipí mo e founga akoʻí! …

    “… ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū pea tokangaʻi ʻa e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē; ʻokú Ne tokanga moʻoni ʻo aʻu ki he meʻa ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻingá” (That Ye May Believe [1992], 204–5).

3 Nīfai 16:1–3. Fanga Sipi Kehe

  • ʻOku fakamahino mai ʻe he veesi 1–3 ʻo e 3 Nīfai 16 ʻoku ʻi ai e “fanga sipi kehe” makehe mei he kau Nīfaí pea ʻoku palani e Fakamoʻuí ke ʻaʻahi kiate kinautolu. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻi he 3 Nīfai 17:4 ko e fanga sipi kehé ni ko e “faʻahinga ia ʻo ʻIsileli ne molé.” ʻOku tokanga e Tauhisipi Leleí ki he kotoa ʻo ʻEne tākangá, pea tokangaʻi kinautolu ʻo ka fie maʻu.

3 Nīfai 16:3–13. Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

3 Nīfai 16:4–7. Te Tau Maʻu ha ʻIlo kia Kalaisi mei he Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ke tau maʻu ha ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí:

    “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOku laka hake he ngaahi veesi ʻe 6,000 tupu he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamatala ʻataʻatā pē kiate Ia.

    “Pea, ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau ki heʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 8; pe Liahona, Mē 2005, 8–9).

3 Nīfai 16:4–13. Ko Hai ʻa e Kau Senitailé?

  • Ko e lahi taha e ngaahi fakaʻuhinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he foʻi lea senitailé naʻe ʻuhinga ia ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha Siu. Ko e Siú ko ha taha mei he hako ʻo Siutá pe ko ha taha mei he fonua ko Selusalemá—hangē ko e fānau ʻa Līhaí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻi he fakaʻuhinga ko ʻení naʻe tokolahi ha kau Senitaile naʻa nau maʻu e toto ʻo ʻIsilelí: “ ʻI he Kuonga Faka-Kosipeli ko ʻeni ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá, ʻe tomuʻa ʻomi e ongoongoleleí ki he kau Senitailé pea toki fou atu ai ki he kau Siú. [Vakai, T&F 19:27.] Neongo iá, ko e konga lahi taha ʻo e kau Senitaile ʻoku nau maʻu e ongoongoleleí, ko e kau Senitaile ʻoku nau maʻu e totoʻi ʻIsilelí ʻi honau sinó” (Answers to Gospel Questions, fakatahatahaʻi ʻe Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:39).

    Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni: “Ko ia ai ʻoku mau fakamahino heni ko e kau Siú ʻe fakaʻuhingaʻi fakatouʻosi pē ko e kakai tuʻufonua ʻo e puleʻanga ʻo Siutá pea mo honau hako hangatonu mei honau totó, ʻa ia ʻoku ʻikai fai ha felāveʻi ia mo e fepikitaki fakamatakalí. Pea ko ia ʻoku mau pehē, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e lea ko ʻení, ko e kakai kehe kotoa pē ko e kau Senitaile, kau ai e toenga ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ne mole pea fakamoveteveteʻí ʻa ia ʻoku fetafeaki ʻiate kinautolu ʻa e toto mahuʻinga ʻo e tokotaha naʻe ʻiloa ko ʻIsilelí. Ko ia ai ko Siosefa Sāmitá, ʻo e matakali ʻo ʻIfalemí, ko e haʻa tefito mo lahi taha ia ʻo ʻIsilelí, ko e Senitaile ia ne maʻu mei hono nimá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau maʻu e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku nau tupu mai pē mei he toto ʻo ʻIsilelí, ko e kau Senitaile ia ne nau ʻave ʻa e fakamoʻuí ki he kau Leimaná pea ki he kau Siú” (The Millennial Messiah [1982], 233).

3 Nīfai 17:1–3. “Fakalaulauloto ki he Ngaahi Meʻa ʻa ia Kuó u Leʻa ʻAkí”

  • ʻOku ʻi ai ha fānau ako ʻe niʻihi te nau ongoʻi mahalo ʻoku feʻunga pē ʻenau lau e folofolá pe fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Neongo iá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nīfaí ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻenau fanongo ki Heʻene ngaahi leá ka ke “mou foki atu ki homou ngaahi ʻapí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa ia kuó u lea ʻakí” (3 Nīfai 17:3). Naʻá Ne akoʻi, ko ʻeni ʻa e meʻa ʻe tokoni kiate kinautolu ke mahino mo teuteuʻi honau “ ʻatamaí ki he ʻapongipongí” ʻi he taimi te Ne toe foki mai aí (veesi 3). ʻOku fenāpasi ʻeni mo e ngaahi konga kehe ʻo e ngaahi folofolá ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke fakalaulauloto ki he meʻa ne tau laú, mātaá, mo fanongoá. Naʻe hiki ʻe Molonai ko e fakalaulaulotó ʻa e taha e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, Molonai 10:3). Naʻe tala ʻe Nīfai ki heʻene kau laukongá, “ ʻOku fiefia hoku laumālié ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí; pea ʻoku fakalaulauloto maʻu pē ʻa hoku lotó ki he ngaahi meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí” (2 Nīfai 4:16).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mālohi ʻo e fakalaulaulotó:

    “‘I heʻeku lau ʻa e ngaahi folofolá, ʻoku ou fefaʻuhi mo e foʻi lea ko e fakalaulaulotó, ʻa ia ʻoku faʻa toutou ngāue ʻaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tikisinalé ko e fakalaulalotó ʻoku ʻuhinga ia ‘ke fakakaukauʻi ʻi he ʻatamai, fakakaukau lahi ʻaupito ki ha meʻa, fifili, fakakaukauʻi.’ …

    Ko ʻeku ongoʻí, ko e “fakalaulaulotó ko ha sīpinga ia ʻo e lotú. Kae kehe, ko ha feinga ʻi ha taimi lahi ke maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku tala mai ʻe Nīfai ha taha ʻo e ngaahi lotu ko iá:

    “Naʻá ne tohi, ‘He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hili ʻeku holi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ʻa ʻeku tamaí, pea ʻi heʻeku tui ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ko iá kiate au, naʻe lolotonga ʻeku nofo ʻo fakalaulauloto ʻi hoku lotó naʻe ʻave au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻio, ki ha moʻunga māʻolunga ʻaupito. …’ (1 Nīfai 11:1. Ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.)

    “Pea hoko mai ai e fakamatala ʻa Nīfai ki he mata-meʻa-hā-mai maʻongoʻonga naʻe ʻoange kiate ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, koeʻuhí he naʻá ne tui ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí ko e palōfita peá ne maʻu ha fuʻu holi lahi ke ʻilo lahi ange ko ia ai naʻá ne fakalaulauloto mo lotua ke ʻilo kinautolu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1973, 117–18; pe Ensign, July 1973, 90).

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻoua naʻa tau fakafiefiemālie ʻi heʻetau hū kiate Iá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻikai ke moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e ongoongoleleí. “Naʻe fulihi ʻe he kau lotu ʻi he Lameiumitomí ʻenau founga lotú ʻo ʻikai ke nau toe lau ki honau ʻOtuá ‘kae ʻoua kuo nau toe fakataha kotoa mai’ ki he tuʻunga toputapú hili ha uike ʻe taha. (ʻAlamā 31:23.) Fakatokangaʻi ange ʻa e faikehekehe ʻi he founga ne fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Hono kau muimuí ʻi he hemisifia ko ʻení: [3 Nīfai 17:3.] Vakai ki he tokanga taha ʻa e ʻEikí ki he fāmilí—ke fakalaulauloto, lotu, mo teuteu fakataha! ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo, kapau te tau lotu ʻi he founga tatau maʻu pē pea ʻikai ke fakamuʻomuʻa taha pē ʻa e puleʻangá, kae tuku hotau lotó mo e ʻatamaí ke takai noaʻia holo he ngaahi meʻa kehé” (Wherefore, Ye Must Press Forward [1977], 30–31).

3 Nīfai 17:4. ʻOku ʻIkai ke Puli ki he Tamaí ʻa e Faʻahinga ʻo ʻIsileli ne Fakamoveteveteʻí

  • Neongo ʻoku puli mei he ʻilo ʻa e tangatá ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ne fakamoveteveteʻí, ka ʻoku ʻikai puli kinautolu ia mei he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻi aí, “he ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e potu kuó ne ʻave ʻa kinautolu ki aí” (3 Nīfai 17:4). Ko ʻEne ʻafio kiate kinautolú pea mo e ʻaʻahi naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he faʻahinga ʻo ʻIsileli ne molé ʻokú ne fokotuʻu mai ai ʻa e malava ke tau maʻu ʻi ha ʻaho ha toe ngaahi fakamatala kehe ʻo e ʻaʻahi ʻa Sīsū ki Heʻene fanga sipi kehé.

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “Ko e ngaahi tohi ʻoku molé ko e ngaahi koloa ia ʻoku teʻeki ke maʻu maí. ʻOku laka hake he ngaahi tohi pehē ʻe uanoa ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi folofola ko ʻeni ʻoku tau maʻú. Pea mahalo ko e fakaofo tahá mo e lahi tahá ʻa e ngaahi lekooti ko ia ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli naʻe molé (vakai, 2 Nīfai 29:13). Naʻe ʻikai ke tau mei lava ʻo ʻilo ki he fakamoʻoni hono tolu kia Kalaisí ka ne taʻe ʻoua e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakamoʻoni hono ua kia Kalaisí! ʻE hanga ʻe he seti lekooti toputapu ko ʻeni hono tolú ʻo fakakakato ha kulupu ʻe tolu ʻo e moʻoní. Pea hangē ko e lea ko ia ʻa e Tauhisipi Haohaoá, ‘Pea ʻe tānaki fakataha foki ʻa ʻeku ngaahi leá ke taha pē’ (veesi 14). Pea ʻe ʻi ai ʻa e ‘loto ʻā sipi pē taha mo e tauhi pē taha’ (1 Nīfai 22:25) ko ha fakafehokotakiʻanga ke fakatahaʻi kotoa ai e ngaahi kuonga faka-Kalisitiane kotoa pē he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, T&F 128:18)”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 70; pe Ensign, Nov. 1986, 52).

3 Nīfai 17:5–10. Naʻe Fakamoʻui mo Tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e Kakaí

  • Naʻe hā mahino ʻa e manavaʻofa lahi ʻa Sīsū ki he kakaí, Hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ʻa ia ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 17:5–10. Naʻá Ne kole ke ʻomi e kakai mahakí kiate Ia, pea naʻá Ne fakamoʻui kotoa kinautolu. Naʻe tukutaha ʻe tokanga ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní ʻi he mālohi fakalaumālie ʻo e momeniti ko ʻení: “ ʻI hono fekau ke ʻomi e kakai mahakí pea mo e kuí, ko e heké mo e pipikí, ko e kiliá pea mo e niʻihi ne mate ha kupu honau sinó, mo kinautolu naʻa nau ‘puke ʻi ha faʻahinga mahakí,’ naʻe fekau ʻe Kalaisi ke ʻomi kinautolu ke Ne fakamoʻui. … Naʻá Ne ongoʻi ʻi he ʻilo faka-ʻOtuá ʻoku loto e kakaí ni ke nau mamata ki he ngaahi meʻa mana naʻá Ne fakahoko ki honau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi Selusalemá, pea ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻoku feʻunga ʻenau tuí ke fai ai ha fakamoʻui mahaki, pea naʻe tali ʻe Kalaisi ki he fie maʻu kotoa mei he kakaí, ‘pea naʻá Ne fakamoʻui ʻa e taha kotoa pē naʻe ʻomi kiate Iá.’ Pea ʻi he tali ki ha faʻahinga manavaʻofa mo ʻaloʻofa lahi pehē, ko e kotoa e kakaí, ʻa e kau mahakí mo e kakai moʻui leleí, naʻa nau ‘punou hifo ʻi hono lalo vaʻé, ʻo nau hū kiate ia; pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lava ke ō maí … naʻa nau ʻuma ki hono vaʻé, ʻo nau fufulu ai hono vaʻé ʻaki ʻa honau loʻimatá.’ [3 Nīfai 17:5–7, 9–10.]” (Christ and the New Covenant, 268–69).

3 Nīfai 17:11–24. “Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí”

  • Lolotonga e hoko ʻa Sisitā Misaelini P. Kalasilī ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, naʻá ne lau ki he malava ʻa e fānaú ʻo maʻu aʻusia ha ngaahi meʻa fakalaumālié:

    “ʻOku mahuʻinga kiate au hono … fai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi akonaki toputapu tahá ki he fānaú pē, pea vete ange honau ʻeleló pea lava ke nau akoʻi e kakaí. (Vakai, 3 Nīfai 26:14.)

    ʻĪmisi
    Ko Kalaisi mo e fānau ʻa e kau Nīfaí

    © 1995 Del Parson

    “ ʻOku fai nai ha ofo he hili e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻa nau nofo melino mo māʻoniʻoni ʻi he taʻu ʻe uangeau? Koeʻuhi ko e ngaahi fakahinohino fakaofó, ngaahi tāpuakí, mo e tokanga naʻa nau maʻu mo ʻenau fānaú, naʻe paotoloaki leva ʻe heʻenau fānaú mo honau makapuná ʻa e māʻoniʻoní ʻi he ngaahi toʻu tangata lahi.

    “ ʻOua naʻa tau maʻu hala ki he ivi mo e mālohi ʻoku malava ʻe he fānau he ʻaho ní ke paotoloaki e māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ha falukunga kakai ʻi he Siasí ʻe toe lahi ange ʻenau fie fanongo ki he moʻoní ʻo hangē ko e fānaú” (“Behold Your Little Ones,” Ensign, Nov. 1992, 92–94).

  • Naʻe aʻusia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Sileí ha meʻa tatau ʻi he taimi ne ʻaʻahi atu ai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) kiate kinautolú: “Ne u mamata he taimi ʻe taha ki hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa lahi ki he fānaú lolotonga ʻeku hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi Sileí. Naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki Silei ki ha konifelenisi faka-ʻēlia. Naʻe fakatahataha mai e kāingalotu ʻo e Siasí mei he fonua ʻe fā ki ha fuʻu fale mamataʻanga sipoti ʻa ia naʻe malava ke nofo ai ha kakai ʻe toko taha mano nima afe. Naʻa mau ʻeke ange kia Palesiteni Kimipolo pe ko e hā e meʻa te ne loto ke fai hili ʻa e konifelenisí. Naʻe fonu loʻimataʻia hono fofongá, peá ne pehē mai, ‘ ʻOku ou loto ke u feʻiloaki mo e fānaú.’ Naʻe fakahā leva ʻe ha taha ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he maiká ʻoku loto ʻa Palesiteni Kimipolo ke lulululu pe tāpuakiʻi ʻa e fānau kotoa ʻi he fale mamataʻanga sipotí. Naʻe ofo e kakaí—pea ʻi ai e fuʻu lōngonoa. Naʻe feʻiloaki tahataha ʻa Palesiteni Kimipolo mo ha fānau tāutaha ʻe toko uaafe, ʻo tangi pē mo lulululu mo kinautolu pe ʻuma kiate kinautolu pe hili hono nimá ki honau ʻulú mo tāpuakiʻi kinautolu. Naʻe fuʻu ʻapasia kotoa e fānaú ʻo sio kiate ia mo nau tangi foki mo kinautolu. Naʻá ne pehē ne teʻeki ai ke ne ongoʻi ha faʻahinga laumālie pehē ʻi heʻene moʻuí. Ko ha toki momeniti fakaofo ia ki he moʻui ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí naʻe ʻi aí” (Janet Peterson mo Eduardo Ayala, “Friend to Friend,” Friend, Mar. 1996, 6–7).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga e lea ʻa e Fakamoʻuí, “Vakai, ko au ʻa e fonó, pea mo e māmá”? (3 Nīfai 15:9).

  • Ko e hā e ʻuhinga ne fekau ai ʻe Sīsū Kalaisi ki he kakaí ke fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻá Ne akoʻí pea kole ki he Tamai Hēvaní ke nau maʻu ha mahinó? Ko e hā e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai e founga ko ʻení ʻi hono teuteuʻi kinautolu ki Heʻene ʻaʻahi hono hokó?

  • Ko e hā ha meʻa mahuʻinga kuó ke fokotuʻu mei he mahino ʻokú ke maʻu ki he ngaahi fuakava he Tohi ʻa Molomoná?

Ngāue ke Faí

  • Vahevahe mo hao kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ha fakamatala kau ki he “fanga sipi kehé” ʻa ia ʻoku hā ʻi he Sione 10:16 vakai ki he.

  • Aleaʻi mo hao kaungāmeʻa ha meʻa naʻe mei hoko kapau naʻe kau he niʻihi ne nau sio tonu he ngaahi mana fakaofo mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 15–17.