‘Inisititiuti
Vahe 20: Mōsaia 9—17


Vahe 20

Mōsaia 9–17

Talateú

ʻOku fakamatala e Mōsaia 9–24 ki he hisitōlia ʻo ha nofoʻanga ne tataki ʻe Sēnifi mei he fonua ko Seilahemalá ki he fonua ko Līhai-Nīfaí. ʻOku meimei ke kāpui ʻe he lekōtí ha taʻu ʻe 80 , mei he 200 K.M. ʻo aʻu ki heʻenau foki ki he fonua ko Seilahemalá ʻi he 121 K.M. Ko e meimei taimi tatau pē ia ne pule ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá1, Penisimani, mo Mōsaia2 ai ʻi he fonua ko Seilahemalá; kae pule ʻa Sēnifi, Noa, mo Limihai ʻi he fonua ko Līhai-Nīfaí.

Lolotonga e pule ʻa e Tuʻi ko Noá, naʻe fakatokanga ai e palōfita ko ʻApinetaí ke fakatomala e kakaí. Naʻá ne toe kikiteʻi foki ha fakaʻauha ʻoku fakatatali mai koeʻuhí ko ʻenau tafoki mei he ʻOtuá. Naʻe toe fakahaaʻi foki ʻe he ngaahi akonaki ʻa ʻApinetaí e faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí, ko ʻEne taha mo e Tamaí, pea mo e fuʻu feilaulau lahi ʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi hono fai ʻo e Fakaleleí. ʻI hono ako e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí, te ke lava ai ke fakafoʻou hoʻo ngaahi ongoʻi houngaʻia ki he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ai ha houngaʻia lahi ange ki he Fakaleleí.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he pekia fakamāʻata ʻa ʻApinetaí ʻene fuʻu loto-toʻá. Naʻe makatuʻunga mei he fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí e fakaului ʻo ʻAlamaá kae mole ai e moʻui ʻa ʻApinetaí. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa he ngāue ʻa ʻApinetaí, fakakaukau ki he ivi tākiekina ʻa ha tangata māʻoniʻoni ʻe taha ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Pea tuʻunga mei heʻene foʻi fakaului pē ʻe toko tahá—ko ʻAlamā—ne hoko mai ai e ngaahi toʻu tangata ʻo e kau palōfita ʻo teuteuʻi ai e kakaí ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí. Pea hangē ko ʻApinetaí, te ke lava ʻo liliu lahi ho fāmilí mo e niʻihi kehe ʻokú ke ʻiló ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoní mo e moʻui angatonú.

Fakamatalá

Fakamatala kimuʻa ʻi he Mōsaia 9

  • Ko e ʻuluʻi fakamatala kimuʻa he fakamatalaʻi fakanounou ʻo e vahé ki he Mōsaia 9 ko e konga ia ʻo e lekooti totonu ko ia ne foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, fakamatala ki he Ko e ʻUluaki Tohi ʻa Nīfaí: Ko ʻEne Pulé mo e Ngāué he peesi 13). Ko e kupuʻi lea “Fakakau ai e vahe 9 ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e vahe 22” naʻe tānaki ia he taimi naʻe pulusi ai e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻai fakavahé ʻi he pulusinga ʻo e 1879.

Mōsaia 9. Ko e Lekooti ʻa Sēnifí

  • ʻOku fakatou fakamatalaʻi ʻe he Mōsaia 9:1–4 mo ʻAmenai 1:27–29 e talanoa ʻo e fuofua fononga ʻa Sēnifi ke toe nofoʻi e fonua ko Nīfai-Līhaí; ka neongo iá, ʻoku fakahā mai ʻi he Mōsaia 9:1–2 e ʻuhinga naʻe hoko ai ha tau fakalotofonua he ʻuluaki fonongá pea nau toe foki ai ki he fonua ko Seilahemalá. Naʻe ʻikai fiefia ʻa Sēnifi ia he taú ka naʻe loto ke nofo melino pē ʻi he kau Leimaná. Naʻe tohi ʻe Sēnifi ʻa e Mōsaia 9–10 pea ʻikai fai ai ha fakanounou pe fakamatala ʻa Molomona. Fakatokangaʻi ange ko e taimi ko ia he Mōsaia 8 ko e 121 K.M. Ko e ʻaho ko ia ʻi he Mōsaia 9 ko e 200 K.M. ʻOku toe fakafoki e lekōtí ʻi ha taʻu ʻe 80 ke fakamatalaʻi e meʻa naʻe hoko ʻi he fonua ko Līhai-Nīfaí lolotonga e taimi ʻo e pule ʻa Penisimani mo Mōsaia ʻi Seilahemalá.

Mōsaia 9:16–18; 10:10–11, 19. “ ʻI he Mālohi ʻo e ʻEikí”

  • Naʻe hiki ʻe Sēnifi naʻa nau tau “ ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí” he taimi naʻa nau tau ai mo e kau Leimaná (vakai, Mōsaia 9:16–18; 10:10–11, 19). Neongo naʻe fuʻu tokosiʻi e kakai Sēnifí, ka naʻa nau ikunaʻi e kau Leimana fītaʻá pea tokosiʻi pē ʻenau kau maté. Naʻe makatuʻunga ʻenau ikuná mei heʻenau faivelenga ki he ʻOtuá. Naʻe ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻenau tangí mo tāpuekina kinautolu ʻaki ha mālohi. ʻI he meimei kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku tau sio ai ko e taha ia e ngaahi ʻaloʻofa mo e angalelei ʻa e ʻOtuá ʻa hono foaki ko ia e mālohí ki Hono kakaí. Naʻe ikunaʻi ʻe he kakai ʻo Penisimani ʻi Seilahemalá e kau Leimaná koeʻuhí he naʻa nau tau “ ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:14).

    ʻI he tohi ʻa ʻAlamaá, naʻe makatuʻunga e ikuna e kau tau ʻa e kau Nīfaí ʻi heʻenau malava ke falala ki he ʻOtuá ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau taú kae ʻikai ʻi he tokolahi ʻo e kau taú (vakai, ʻAlamā 2:27–31; 43:49–51; 56:56). Neongo ko ʻetau ngaahi taú ʻoku ʻikai ko e tau fakaesino, ka ko e kupuʻi lea “ ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí” ʻoku akoʻi ai kitautolu te tau lava ke kole ha tokoni mei he ʻOtuá ke foaki mai kiate kitautolu ha mālohi ke ikunaʻi ʻaki hotau ngaahi filí.

Mōsaia 9–22. Ko e Hisitōlia ʻo Sēnifi mo Hono Kakaí

  • ʻOku faʻa fai e puputuʻu ʻi he tohi ʻa Mōsaiá koeʻuhí ko e kehekehe e ngaahi talanoá mo hono toe fakafoki kimui e ngaahi meʻa fakahisitōliá ʻa ia ʻoku hoko ia ko e konga ʻo e tohí (vakai ki he saati “Ngaahi Meʻa ne Toe Fakafoki Kimui meia ʻAmenai kia Mōsaia” ʻi he fakahokohoko fakamotuʻaleá, peesi 413). Ko e hisitōlia ko ia he Mōsaia vahe 9–22 naʻe toe fakafoki ki mui ʻi ha meimei taʻu ʻe 80 ki he taimi ne mavahe ai ʻa Sēnifi mo ha kakai tokosiʻi mei he fonua ko Seilahemalá ke toe foki ki he fonua ko Nīfaí. ʻOku hiki ʻi he lekōtí ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi Tuʻi ko Sēnifi, Noa, mo Limihai. ʻOku hanga ʻe hono toe fakafoki ki mui ʻo e talanoá ʻo fakafoki e tokotaha laukongá ki he hisitōlia he Tohi ʻa Molomoná ki he toe fakataha ʻa e kulupu ʻa Sēnifí mo e kakai ʻo Seilahemalá ʻi he Mōsaia 25.

Mōsaia 10:11–17. Ngaahi Talatukufakaholo Halá

  • Naʻe tui e kau Leimaná ki ha moʻoni ne ʻikai falalaʻanga kau ki he ngaahi meʻa ne hoko he fuofua fononga mei Selusalemá. Naʻe tukuʻau mai e ngaahi tukufakaholo hala ko ʻení mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo fakatupu ai ha tāufehiʻa lahi pe ko ha “fehiʻa taʻengata” ʻa e kau Leimaná ki he kau Nīfaí (Mōsaia 10:17). Naʻe fakatokanga mai e ʻEikí ʻi ha fakahā kimuí ni ki hono ngāue ʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi talatukufakaholo halá ke toʻo “atu ʻa e māmá mo e moʻoní” (T&F 93:39; vakai foki, T&F 123:7–8). Koeʻuhi ko e ngaahi talatukufakaholó ni ne ongoʻi ai ʻe he kau Leimaná ʻoku fakatonuhiaʻi pē ʻa e fakapoó, kaihaʻá, mo e feinga ke fakaʻauha pe fakapōpulaʻi e kau Nīfaí (vakai, Mōsaia 10:17).

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ha fāmili pe tukufakaholo fakafonuá mo e palani ʻa e ʻOtuá pe ngaahi tuʻunga moʻuí. Naʻá ne faleʻi mai ke tau sivisiviʻi tokanga ʻetau moʻuí ke fakapapauʻi e ngaahi talatukufakaholo ʻoku kehe mei he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí:

    “Ne vahe koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ke fanauʻi mai ʻi ha hako pau ke maʻu ai ho tofiʻa fakamatakalí, anga fakafonuá, pea mo ho talatukufakaholó. ʻOku ʻoatu ʻe he laine ʻo e hako ko iá ha talatukufakaholo lelei mo ha ʻuhinga maʻongoʻonga ke ke fiefia ai. Neongo iá, ko ho fatongia ke ke fakafuofuaʻi pe ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e talatukufakaholo ko iá kuo pau ke siʻaki he ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi e palani ʻa e ʻEikí ki he fiefiá.

    “Mahalo te mou fehuʻi pe ʻe lava fēfē ʻo ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e taimi ʻoku fepaki ai e tala tukufakaholó mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí peá ne siʻaki iá? ʻOku ʻikai faingofua. Ne u ʻilo hono faingataʻá ʻi haʻaku feinga ʻaʻaku ke u ikunaʻi haku ngaahi talafukufakaholo naʻe ʻikai totonu. … Kuo hoko e ngaahi anga fakafonuá mo e ngaahi talatukufakaholó ko hotau kakano. ʻOku ʻikai faingofua ke fakafuofuaʻi fakaʻuhinga. Ka mou ako fakalelei e folofolá mo e faleʻi ʻa e kau palōfitá ke mahino e finangalo ʻo e ʻEikí ki hoʻomou tōʻonga moʻuí. Pea mou vakavakaʻiʻi lelei leva e ngaahi tafaʻaki kotoa hoʻomou moʻuí, ʻo fai ha ngaahi liliu ʻo ka ʻoku fie maʻu. Kumi tokoni mei ha niʻihi ʻokú ke falala ki aí ʻa ia kuo nau ʻosi lava ʻo siʻaki ha ngaahi loto pe tala tukufakaholo ʻoku ʻikai fenāpasi mo e palani ʻa e ʻEikí. …

    “ ʻI homou anga fakafonuá, ʻoku pule fefeka, mo fakaaoao nai ai e ngaahi husepānití mo nau fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga kotoa pē maʻá e fāmilí? ʻOku fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻa e sīpinga ko iá koeʻuhí ke fakatou lava ʻa e husepānití mo e uaifí ʻo hoko ko ha hoa-ngāue tuʻunga tatau, ʻo tuʻutuʻuni ʻi he uouangataha maʻanaua mo hona fāmilí. …

    “Ko ha ngaahi tukufakaholo kehe ʻeni ʻoku totonu ke tukuange—ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e anga fakafonuá:

    “Te ne maumauʻi e Lea ʻo e Potó.

    “ ʻOku fakamālohiʻi ai ha taha ke talangofua ʻaki ha tuʻunga talatukufakaholo ʻo ha taha.

    “ ʻOku fakaʻaiʻai ai ha fakatuʻutuʻunga fakamatakali.

    “ ʻOku fakatupu ai ha fepaki mo ha ngaahi anga fakafonua kehe” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 112–13; pe Liahona, Siulai 1998, 105).

Mōsaia 11:2–19, 27. Naʻe ʻAʻeva ʻa Noa ʻo “fakatatau mo e Ngaahi Holi ʻa Hono Loto ʻOʻoná”

  • Ki hono aleaʻi e kau sinifú, vakai, fakamatala ki he Sēkope 1:15 ʻi he peesi 115.

  • Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe Molomona e faiangahala ʻa e Tuʻi ko Noá (vakai, Mōsaia 11:2–19, 27). ʻI he konga kimuí, naʻe ngāue ʻaki ʻe Mōsaia e sīpinga ʻa e Tuʻi ko Noá ko e ʻuhinga tefito ia ke toʻo ai e puleʻaga fakatuʻí: “Ko e hā hano lahi ʻo e angahala ʻoku fakatupu ʻe ha tuʻi faiangahala, ʻio, pea hono ʻikai lahi ʻa e fakaʻauhá! ʻIo, manatuʻi ʻa e tuʻi ko Noá” (Mōsaia 29:17–18). ʻOku kei tuʻu ko ha fakatokanga ki he kau laukonga ʻo onopōní ʻa e ikuʻanga ʻo e faʻahinga fakafoʻituitui ʻoku nau hangē ko e Tuʻi ko Noá ʻo fekumi ke fakakakato e holi fakakakanó.

Mōsaia 11:20. Ko e Palōfita ko ʻApinetaí

  • Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e loto-toʻa mo e loto ʻa ʻApinetai ke talangofua ki he ʻEikí: “Naʻe hanga ʻe he fakamoʻoni loto-toʻa ʻa ʻApinetai fekauʻaki mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakatupu e houhau lahi ʻa e Tuʻi ko Noá. Ko ia ne iku ʻo fakahoko ai ʻe he faifekau maʻongaʻongá ni ʻa e feilaulau taupotu tahá, koeʻuhi ko ʻene fakamoʻoní mo ʻene tuí ka naʻe toki hoko ia hili e ongo ʻene fakamoʻoni haohaoá ki ha taha naʻe loto tui. Ko ʻAlamaá, ko e taha ia ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Noá, naʻá ne ‘fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá … , [ʻo ne tali ko e Kalaisí ʻa Sīsū,] ʻo ne ʻalu holo fakafufū ʻi he kakaí, ʻo ne kamata ke akonaki ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí’ (Mōsaia 18:1). Naʻe ului ha tokolahi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha ola fakahangatonu ʻo e fakamoʻoni mālohi ne fai ʻe ʻApinetai ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe tui pē ki ai ha foʻi toko taha—ko ʻAlamā” (ʻi he Conference Report, Oct. 2004, 43; pe Liahona, Nōvema 2004, 41).

    ʻĪmisi
    Ko ʻApinetai ʻi he fakamaauʻanga ʻo e Tuʻi ko Noá
  • Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletā Kali L. Kofooti ʻi he Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ivi tākiekina mo e sīpinga ʻa ʻApinetaí: “Ko e hā e meʻa ʻoku fuʻu makehe ai ʻa ʻApinetaí? Mahalo pē ko ʻene talangofua kakató ʻi heʻene ʻalu atu, toko taha pē, ʻiate kinautolu naʻá ne ʻilo kuo pau te nau toʻo ʻene moʻuí, ke ʻoatu e folofola ʻa e ʻEikí pea kalanga ʻaki e fakatomalá ki he kakaí. Mahalo ko e foʻi moʻoni ko ia ko e siʻi ʻetau ʻilo kau ki aí, pe mahalo pē ko e faingofua ʻa e founga naʻá ne fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ne hoko mai ki heʻene moʻuí ʻi ha founga hangatonu, founga ‘tatau mo e māmaní.’ Pe ko e hā pē ʻuhingá, naʻe makehe pea ʻoku makehe ʻa ʻApinetai. Naʻá ne moʻui, ia he taimi fuoloá, ka ʻokú ne kei maʻu pē ʻa e mālohi ke fakafiefiaʻi e ʻatamaí mo fakatupu ha ongo mālohi” (“Abinadi,” ʻi he Heroes from the Book of Mormon [1995], 69–70). ʻOku tau ʻilo ko ʻApinetaí ko ha tangata naʻe haʻu pē mei he kakaí, ʻikai mei ha feituʻu kehe. Naʻe mahino moʻoni ko ha tangata māʻoniʻoni ia naʻe ui ke fakatokanga ki hono kakaí kapau he ʻikai ke nau fakatomala, ʻe hoko mai ʻa e pōpulá mo e ʻauhá.

Mōsaia 11:21; 12:1–2, 8. Ngaahi Fakatokanga ʻa ʻApinetaí

  • ʻI he ʻikai ko ia ke talangofua e kakai ʻo Noá ki he ʻuluaki fakatokanga ʻa ʻApinetaí (vakai, Mōsaia 11:21) naʻe toe hoko mai ha fakatokanga mamafa ange ʻi heʻene toe foki mai hili ha taʻu ʻe ua. Ko hono nunuʻá ko ʻenau pōpula, pea kapau he ʻikai ke nau fakatomala ʻe fakaʻauha kinautolu (vakai, Mōsaia 12:1–2, 8). Ko e meʻa pē eni ʻoku hoko he moʻuí—he taimi ʻoku tau talangataʻa aí pe fakatolotoloi e muimui ki he palōfitá, ʻoku tau ʻomi ai ha ngaahi nunuʻa kovi ange kiate kitautolu.

Mōsaia 12:15–24. “ ʻO Ia ʻOkú Ne ʻOmi ʻa e Ngaahi Ongoongo Leleí”

  • Ne ʻi ai ha taha ʻo e kau taulaʻeiki angakovi ʻa e Tuʻi ko Noá naʻá ne fakafepakiʻi ʻa ʻApinetai: “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea … : Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo leleí; ʻa ia okú ne fakahā ʻa e melinó; ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo lelei ʻo e leleí”? (Mōsaia 12:20–21). ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 12–15, fakatokangaʻi e tali mahino ʻa ʻApinetai ki he fehuʻí ni.

Mōsaia 12:34–36; 13:11–26. Ko e Fekau ʻe Hongofulú

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e Fekau ʻe Hongofulú (vakai, ʻEkesōtosi 20:3–17 ) [ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he toʻu tangata kotoa pē: “[Ko e] Fekau ʻe Hongofulú [naʻe] tohi ʻaki ia e louhiʻi toʻukupu ʻo Sihová ʻi he ngaahi maká ki he fakamoʻui mo e malu, ki hono maluʻi mo e fiefia e fānau ʻa ʻIsilelí pea mo e toʻu tangata kotoa pē ʻe hoko mai ʻamui ʻiate kinautolú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 71; pe Ensign, Nov. 1991, 51).

Mōsaia 13:28. “ ʻIkai ke Hoko Mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fonó Pē”

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fie maʻu moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo aʻu ai pē ki heʻetau moʻui angatonú: [“ ʻOku ʻikai toe fehuʻia e mālohi lahi ʻoku maʻu ʻe he kakai tangata mo fefine ke fakahoko ha ngaahi fuʻu meʻa lalahí. Ka ʻi he hili kotoa ʻetau talangofuá mo e ngaahi ngāue leleí, he ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu mei he maté pe mei he ola ʻo ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí taʻekau ai e ʻaloʻofa taʻefakangatangata ʻo e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamahino mai ʻeni ʻe he Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne akoʻi ai ʻoku ‘ ʻikai ke hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he fonó pē’ (Mōsaia 13:28). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi hono tauhi ʻataʻatā pē ʻo e ngaahi fekaú. ‘Pea ʻoku ʻikai ke fakatonuhiaʻi ha taha fakakakano ʻi he fonó’ (2 Nīfai 2:5). ʻO hangē pē ko kinautolu kuo feinga ke talangofua mo tauhi ki he ʻOtuá ʻaki honau lotó, mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa ʻoku nau kei hoko pē ko e ‘kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga’ (Mōsaia 2:21). ʻOku ʻikai lava e tangatá ke ne maʻu hono fakamoʻui pē ʻoʻoná”] (“Another Testament of Jesus Christ,” Ensign, Mar. 1994, 67).

Mōsaia 13:34. “ ʻE Hāʻele Hifo ʻa e ʻOtuá Tonu”

  • Ko e foʻi lea ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki heʻetau Tamai Hēvaní, pea ko Ia ʻoku tau hū tāfataha ki aí. ʻOku toe moʻoni pē foki ko Sīsū Kalaisí ko e ʻOtua. Ko e kau Māʻoniʻoni ʻi he taimi ʻo e Fuakava Motuʻá naʻa nau ʻilo Ia ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tokoni e ngaahi folofolá ke mahino kiate kitautolu ʻa e faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono fatongia ko ha ʻOtuá: “ ʻOku mau fakamoʻoniʻi e mafai fakafolofolá ki hono fakapapauʻi ko ia ko Sīsū Kalaisí naʻe ʻOtua pea ko e ʻOtua Ia ʻo e Fakatupú, ko e ʻOtua naʻá Ne fakahā Ia kia ʻĀtama, ʻĪnoke, mo e kau pēteliake tukufakaholo kotoa mo e kau palōfita ʻo aʻu kia Noa; ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope; ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ha kakai kuo fakatahatahaʻi, pea mo e ʻOtua ʻo ʻIfalemi mo Siuta hili hono veuki e puleʻanga Hepeluú; ko e ʻOtua kuo ʻai ke ʻiloʻi Ia ʻe he kau palōfitá meia Mōsese kia Malakai; ko e ʻOtua naʻe tohi he Fuakava Motuʻá; pea ko e ʻOtua ʻo e kau Nīfaí. ʻOku mau fakapapauʻi ko Sīsū Kalaisi naʻe hoko pea ʻoku hoko ko Sihová, ko e Tokotaha Taʻengatá” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 32).

Mōsaia 13:27–35. Ko e Fono ʻa Mōsesé mo Sīsū Kalaisi

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e anga e fekauʻaki e fono ʻa Mōsesé mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí:

    “ ʻOku ʻikai totonu ke sio e kau laukonga ʻo onopōní ki he fono ʻa Mōsesé—he taimi fuoloá pe ʻi he onopōní—ʻo lau ko ha ngaahi ouau fakalotu pē ʻoku ʻikai toe fehuʻia (pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali fakamālohi) pea muimui mai ai ha kakai kia kekeva ʻoku ʻikai tali ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e fuakava fakahisitōlia ko ʻení, foaki mei he toʻukupu tonu pē ʻo e ʻOtuá … naʻe … hoko ko ha fakahinohino ki he meʻa fakalaumālié, ko ha matapā kia Kalaisi. …

    “… ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e fono ʻa Mōsesé ko ha tānaki mai, pea ʻoku kau ai, e ngaahi konga lahi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ne ʻosi ʻi ai pē kimuʻá. Naʻe ʻikai ke teitei fakataumuʻa ia ko ha meʻa kehe pe fakamavaheʻi, mo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku fakafepaki ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko hono taumuʻá naʻe ʻikai ke ʻai ia ke kehe mei he fono ʻoku māʻolunga angé. Naʻe fakataumuʻa fakatouʻosi pē ke ʻomi ai e kakaí kia Kalaisi” (Christ and the New Covenant [1997], 136–37, 147).

Mōsaia 14:1–12. Kikite ʻa ʻĪsaia ki he Mīsaiá

  • Naʻe lau ʻe ʻApinetai e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ke akoʻi mālohi e mahuʻinga ʻo e Fakaleleí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻĪsaia 53 (Mōsaia 14) ko ha fakamoʻoni ki he fatongia ʻo e Fakamoʻuí: “Ko hono moʻoní ko e fakaʻofoʻofa tahá, ko e lōloa taha mo e fakahā fakapunake lelei taha ʻo e moʻui, pekia, mo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku maʻu ia he vahe 53 ʻo ʻĪsaiá, pea lau kakato ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe ʻApinetai ʻi heʻene tuʻu kuo haʻi sēini he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá” (Christ and the New Covenant, 89).

Mōsaia 14:5. “Ko e Meʻa ʻi Hono Ngaahi Kafó Kuo Tau Moʻui Ai”

  • Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻe meʻá ni, ʻi he lau ki he mamahi ʻa Sīsū Kalaisí lolotonga e Fakaleleí mo Hono mālohi faifakamoʻuí:

    “He toki nonga mo fakafiemālie moʻoni ia, ka ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku tau maʻú ʻo fakafou mai ʻi he mohu ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. …

    “… Neongo naʻe haohaoa mo ʻataʻatā ʻEne moʻuí ʻo ʻikai Haʻane angahala, ka naʻá Ne totongi e tautea ʻo e angahalá—ʻa hoʻo angahala ʻaʻaú, ʻaʻakú, pea mo kinautolu kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní. Naʻe lahi pehē fau ʻa ʻEne mamahí ʻi he fakakaukaú, lotó, pea ʻi he laumālié naʻe tafe ai ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí (vakai, Luke 22:44; T&F 19:18). Neongo iá naʻe loto fiemālie pē ʻa Sīsū ke Ne mamahiʻia koeʻuhí ke tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e faingamālie ke fufulu kitautolu ke tau maʻa—ʻo fakafou ʻi heʻetau tui kiate Iá. … Ka ne taʻe ʻoua e Fakalelei ʻa e ʻEikí, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea he ʻikai lava ke tau taau mo mateuteu ke toe foki atu ʻo nofo ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 86–87; pe Liahona, Mē 2004, 84–85).

Mōsaia 15:1–7. Ko e Founga ʻOku Hoko ai ʻa Kalaisi ko e Tamaí mo e ʻAló

  • ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa ngāue ʻaki ʻe he folofolá kia Sīsū Kalaisi ʻa e hingoa “Tamai.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻa e ʻuhinga ʻoku faʻa ui ai ʻa Sīsū Kalaisi he taimi ʻe niʻihi ko e Tamaí mo e ʻAló:

    [“ ʻOku lava fēfē ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai mo e ʻAlo? ʻOku ʻikai ke ngali faingataʻa ia hangē ko ʻene tuʻú. Neongo ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko Ia ʻa e ʻulu ki he Siasí, ʻa ia ko e fāmili ia ki he kau tuí. ʻI he taimi ʻoku tau toe fanauʻi fakalaumālie aí, ʻoku ohi leva kitautolu ki Hono fāmilí. ʻOkú Ne hoko leva ko ʻetau Tamai pe taki. …

    “ ʻOku ʻikai ke teitei hanga ʻe he tokāteline ko ʻení ʻo tukuhifo ai e fatongia ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. Ka, ʻoku tau tui ʻokú ne fakalahi ʻetau mahino ki he fatongia ʻo e ʻOtua ko e ʻAló, ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi. Ko e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní ko e Tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié; ʻoku tau lau ki he ʻOtua ko e ʻAló ko e Tamai ia ʻo e māʻoniʻoní. ʻOku lau Ia ko ha ‘Tamaí’ koeʻuhí ko Hono vā mo kinautolu kuo tali ʻEne ongoongoleleí, ʻo nau hoko ai ko e kau ʻea hoko ki he moʻui taʻengatá. Pea ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻi ai hono misiona fakahangatonu ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he moʻoní ʻa ia ʻoku kau ki he faka-ʻOtua ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻOtua ko e ʻAló”] (“Building Bridges of Understanding,” Ensign, Jun. 1998, 66–67).

  • ‘I he ʻaho 30 ʻo Sune, 1916, ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmitá, naʻe fakahoko mai ai ʻe he Kau Takí ha fakamatala fakaʻāuliliki ʻo e Tamaí mo e ʻAló ne fakahingoa ko e: Ko e Tamaí mo e ʻAló: Ko ha Fakamatala Fakatokāteline naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.” Ko ha konga ʻo e fakamatala fakaʻāulilikí ni ʻokú ne fakamatalaʻi e founga ʻoku ʻiloa ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá ko e “ ʻAló” pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e “Tamaí”:

    [“Ko e ‘Tamaí’ ko e Tokotaha Fakatupú. … ʻOku totonu ke mahino ko e ngaahi folofola ko ia ʻoku talamai ai ko e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē ko e Tamai ʻo e ngaahi langí pea mo e māmaní ko hono fakamahino ia ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha Tufungá, ko e Tokotaha naʻá Ne Fokotuʻutuʻú, ko e Tokotaha Fakatupu ʻo e ngaahi langí pea mo e māmaní.

    “Pea ʻi he ʻuhingá ni, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa, ko Sihova, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo ʻElohimí, ʻoku ui ‘ko e Tamaí,’ pea aʻu ai pē ‘ko e Tamai Taʻengata moʻoni ʻo e langí pea mo e māmaní’ [vakai, ʻEta 4:7; ʻAlamā 11:38–39; Mōsaia 15:4; 16:15]. …

    Ko Sīsū Kalaisí ko e ‘Tamai’ Ia ʻa Kinautolu ʻoku Nofo ʻi Heʻene Ongoongoleleí. [Ko e taha] e ʻuhinga ʻoku tala ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ‘Tamaí’ koeʻuhí ko e anga Hono vā mo kinautolu kuo tali ʻEne ongoongoleleí pea nau hoko ai ko e kau ʻea hoko ʻo e moʻui taʻengatá. …

    “Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeiki faivelenga ʻi he kuonga lolotongá, ‘ ʻOua ʻe manavahē, ʻe fānau iiki, he ʻoku ʻaʻaku ʻa kimoutolu, pea kuó u ikunaʻi ʻa e māmaní, pea ʻoku mou kau kiate kinautolu kuo foaki ʻe heʻeku Tamaí kiate aú’ (T&F 50:41). …

    Ko Sīsū Kalaisí ko e ‘Tamai’ ne Fakanofo ʻi he Mafai Fakalangi. … Kuo fakafofongaʻi ʻe Sīsū ko e ʻAló ʻa ʻElohimi ko ʻEne Tamaí ʻi he mālohi mo e mafai. … Pea ko ia kuo tuku ʻe he Tamaí Hono huafá ki he ʻAló; pea lea ʻa Sīsū Kalaisi mo ngāue ʻaki ia ʻo fakafou ʻi he huafa ʻo e Tamaí; pea ko e lau ki he mālohi, mafai, mo e faka-ʻOtuá ʻo felāveʻi mo ʻEne ngaahi leá mo e ngāué naʻe ʻo e Tamaí pea ʻoku ʻo e Tamaí ʻa kinautolu”] (“The Father and The Son,” Ensign, Apr. 2002, 14–15, 17).

Mōsaia 15:10–13. Ko e Hako ʻo Kalaisí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e founga ke hoko ai ha taha ko ha foha pe ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisí: [“Mei he ngaahi folofola mahuʻingá ni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau ako ai kiate kinautolu ʻoku feʻunga ʻi he tui mo e fakatomalá pea talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻe fua ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻenau ngaahi angahalá. ʻI hono fakalea fakalaumālie mo fakapunaké te nau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Kalaisi, ko e kau ʻea hoko ʻi Hono puleʻangá. Ko kinautolu ia ʻe ui ʻaki Hono huafá ʻi he aho fakaʻosí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 104; pe Ensign, May 1985, 82).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Melili J. Peitimani lolotonga ʻene ngāue ʻi he Kau Pīsope Pulé ʻa e founga ʻe vakai mai ai ʻa Sīsū ki Hono hakó: “ ʻOku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu takitaha ʻe he Fakamoʻuí, ʻi Heʻene hoko ko e tokotaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia mo e palōfita ko ʻApinetaí, ‘ ʻoku ngaohi [ʻe Kalaisi] hono laumālié ko e feilaulau koeʻuhí ko e angahalá, te Ne mamata ai ki Hono hakó’ (ʻĪsaia 53:10; fakafehoanaki mo e Mōsaia 15:10). Naʻe pehē ʻe ʻApinetai ko ‘Hono hakó’ ʻa e kau māʻoniʻoní, ʻa kinautolu ʻoku muimui ki he kau palōfitá (vakai, Mōsaia 15:11). Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa kitautolu takitaha ʻi he ngoué pea ʻi he funga kolosí, ʻo ʻikai ngata ʻi Heʻene fua ʻetau ngaahi angahalá, ka naʻá Ne ongoʻi foki ʻa e ngaahi ongo kotoa ʻa hotau lotó koeʻuhí ke Ne ʻafioʻi ai ʻa e founga ke fakafiemālieʻi mo fakamālohia ai kitautolú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 15–16; pe Tūhulu, Siulai 1995, 16).

Mōsaia 15:13–20. Hono ʻIkai Fakaʻofoʻofa ʻa e Vaʻé

  • Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe ʻApinetai ʻi heʻene toe fakalea ʻa ʻĪsaiá ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo maʻu pea ʻoku teu ke maʻu ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni kotoa te nau fakahā ʻa e melinó (vakai, Mōsaia 15:15–17) pea ki he Fakamoʻuí, ʻa ia “ko e tupuʻanga ʻo e melinó” (vakai, Mōsaia 15:18). Ko e pōpoaki fakanonga ko iá ʻe haʻu e Huhuʻí pea ko e moʻoni kuo haʻu ke huhuʻi hono kakaí mei he angahalá pea fakahoko ai e toetuʻu ʻa e kau pekiá (vakai, Mōsaia 15:18, 20).

  • Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletā Kālosi E. ʻEisī (1926–99) ʻi he Kau Fitungofulú, naʻá ne vahevahe ha fakakaukau ki he heliaki ʻo e fakamatala meia ʻĪsaiá:

    “ ʻOku ʻikai ha taha ʻe fakaʻofoʻofa ange pe mohu tāpuekina ange ʻiate kinautolu ʻoku ngāue ki he ʻOtuá ʻi hono malangaʻi mo fakahaaʻi ʻa e moʻoní. Ko e meʻa toputapu mo fakaʻofoʻofa taha ia ʻi he ngāue kotoa pē! …

    “ ʻE mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa maʻu pē ki he kau ului foʻoú ʻa e vaʻe, leʻo, fofonga, pea mo e sino kotoa ʻo e kau malanga ne nau vahevahe ange ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, tautefito kiate kinautolu kuo nau faingataʻaʻia ʻi heʻenau ngaahi angahalá. ʻI he fofonga ʻo kinautolu kuo ako kau kia Kalaisi mo Hono mālohi ke fakahaofí, ʻoku siʻisiʻi pe ʻoku ʻikai ha mele ʻo e kau faifekau ne fai ha fononga lōloa ke ʻoatu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí” (The Seven M’s of Missionary Service [1996], 135–36).

Mōsaia 15:20–31. Ko e ʻUluaki Toetuʻú

  • Ko Sīsū Kalaisi ʻa e fuofua tokotaha ʻi he māmaní ke toetuʻú. Ko ia ai, ko e kuonga ko ia ʻoku fakamatala ki ai e folofolá naʻe kamata e ʻUluaki Toetuʻú ʻaki ʻEne ikunaʻi ʻa faʻitoká pea hokohoko atu ʻi he Nofotuʻí. Naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai ko kinautolu ko ia ʻe haʻu ʻi he ʻUluaki Toetuʻú ʻe kau ai “ ʻa e kau palōfitá, mo kinautolu kotoa ne tui ki heʻenau ngaahi leá” (Mōsaia 15:22), mo kinautolu naʻe mate ʻi he taʻeʻiló pea naʻe teʻeki ai “fakahā ʻa e fakamoʻuí kiate kinautolu” (Mōsaia 15:24; vakai foki, T&F 45:54), mo e fānau īki ne mate ki muʻa teʻeki ala ʻekeʻi meiate kinautolú ʻenau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 15:25; Molonai 8:1–24).

    ʻĪmisi
    Chart of Order of the Resurrection

    Hokohoko ʻo e Toetuʻú

    ʻĪmisi
    Saati ki he Hokohoko ʻo e Toetuʻú

    Toetuʻu ʻo e kakai silesitialé

    Toetuʻu ʻa Kalaisí

    Toetuʻu ʻo e kakai telesitialé

    Kamataʻanga ʻo e Nofotuʻí

    Toetuʻu ʻo e kakai tilesitialé

    Toetuʻu ʻo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá

    Fakaʻosi e toetuʻu ʻa e kau angatonú

    Ngataʻanga ʻo e Nofotuʻí

    Kamataʻanga e toetuʻu ʻa e kau faikoví

    Brian D. Garner, Fekumi Faivelenga ʻi he Ngaahi Meʻá ni (2003), 151.

Mōsaia 15:25. ʻOku Maʻu ʻe he Fānau Īkí ʻa e Moʻui Taʻengatá

  • Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e fānau īkí, “ ʻE fakakalauni e fānaú ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e Lamí … ; te nau fiefia ai he kakato ʻo e māmá, nāunaú mo e potó, ʻa ia naʻe teuteuʻi he puleʻanga fakasilesitialé” (History of the Church, 4:555–56).

Mōsaia 17:6–20. Ko e Sīpinga ʻa ʻApinetaí

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fie maʻu ke muimui ki he sīpinga loto-toʻa ʻa ʻApinetai ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú:

    “ ʻOku totonu ke hoko ʻa ʻApinetai ko ha sīpinga lahi kiate kitautolu kotoa! Naʻá ne talangofua ʻi he loto-toʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí—neongo naʻe mole ai ʻene moʻuí!

    “Kuo hanga ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo feilaulauʻi loto-fiemālie ʻenau moʻuí, pea kuo nau fakahoko ʻi he loto-toʻa ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo malanga ʻaki ʻEne folofolá.

    “Naʻe ʻalu atu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘ ʻo hangē ko ha lami ke tāmateʻí’ (T&F 135:4), ʻo ʻikai haʻane foʻi ʻi heʻene fakahoko ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

    “Pea mou fakakaukau ki he sīpinga ʻa hotau Fakamoʻuí. … naʻá Ne kātaki ki he ngataʻangá, ʻo fakahoko ʻa ʻEne misiona fakalangí mo fakakakato e feilaulau huhuʻi maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

    “… ʻOfa ke tau muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne kau palōfita, ʻi he kuohilí mo e lolotonga ní. Mahalo naʻa ʻikai fie mau ke tau foaki ʻetau moʻuí ʻo tau hoko ko ha kau mate fakamāʻata, ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kau palōfitá. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ko ʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo faivelenga ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava kuo tau fai mo Iá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 49; pe Tūhulu, Siulai 1996, 40–41).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ʻai e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻo “tohi ia ʻi homou lotó”? (Mōsaia 13:11).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ko e Fakamoʻuí naʻe ʻOtua pea ko e ʻOtuá? ʻOku anga fēfē hano uesia ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa ʻetau tuí ki Heʻene malava ke fakamoʻui kitautolú?

  • ʻE anga fēfē ha lava ke ke moʻui angatonu neongo ʻoku ʻākilotoa koe ʻe he angahalá?

Ngāue ke Faí

  • ʻI hoʻo lau ko ia e Mōsaia 12:34–13:24, kumi mo fakaʻilongaʻi kotoa e ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Fili ha taha ʻo e ngaahi fekaú ni ke ke talangofua kakato ange ki ai. Hiki ʻi hoʻo tohinoá ʻa e founga te ke lavaʻi ai ʻení.

  • Lau ʻa e Mōsaia 14 pea fakafehoanaki ia mo e Mōsaia 3:7–8. Hiki ha peesi ʻe taha ko hono fakamatala fakanounou ʻo e Mōsaia 14 ʻi he lea pē ʻaʻau, pe ko ha peesi ʻe taha ko e fakamoʻoni ki he ʻuhinga ʻo e Fakamoʻuí kiate koé.