‘Inisititiuti
Vahe 30: ʻAlamā 32–35


Vahe 30

ʻAlamā 32–35

Talateú

Naʻe malangaʻi ʻe ʻAlamā mo hono ngaahi tokouá e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Sōlamí, ʻa ia naʻa nau ʻi ha tuʻunga ʻo e hē mei he moʻoní. Tupu mei he ngaahi ʻahiʻahí, naʻe mateuteu ha kulupu ʻo e kau Sōlamí ke tali e folofolá. Naʻe fekauʻaki e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā mo ʻAmulekí ki he lotu fakatāutahá mo fakatokolahí, mo e ngaahi tafaʻaki mahuʻinga taha ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: ko e mālohi ʻo e Fakaleleí, fakatomalá, tuí mo e folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e mahuʻinga ʻo e lotú. Tānaki atu ki heʻena ngaahi fakamoʻoní, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki e ngaahi fakamoʻoni mo e pōpoaki ʻa ha kau palōfita fakakuongamuʻa ʻe toko tolu. Naʻe hoko ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalá

ʻAlamā 32. Maʻu ʻa e Tuí ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

  • Ko ha poini tefito ʻi he ʻAlamā 32 ko e maʻu e tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā ʻi he taimi ʻoku tō ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kelekele lelei ʻo e lotó, ʻe kamata ke tupulaki pea tupu ia. ʻI heʻete fai ki he folofolá, pe tanumaki ia ʻi he talangofuá, ʻe ʻomai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ha fua ʻoku mātuʻaki mahuʻinga, ʻoku melie ange ia ʻi ha toe meʻa ʻoku melie, hinehina ange ia ʻi ha meʻa ʻoku hinehina, pea haohaoa ange ia ʻi ha meʻa ʻoku haohaoa. ʻE ʻikai ʻomai ha fua pehē ʻi hono fakaliʻeliʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.

    ʻE tanumaki fēfē ʻetau tui ki he folofola [ʻa e ʻOtuá] ke tau keinanga ai ʻi he fua ko ʻení? Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē, “Kapau ʻoku tau fie maʻu ha tui ʻoku moʻui pea tolonga, kuo pau ke tau fakahoko kakato kotoa hotau fatongia ko e mēmipa ʻo e Siasí” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:311).

    Naʻe fai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ako meimei tatau: “ ʻOku ʻi ai e tui he taimi ʻokú te falala moʻoni ai ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki aí, fakataha mo e talangofua kakato ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ka ʻikai maʻu ʻa e tolú ni kotoa—ʻuluakí, ko e falala moʻoní; uá ngāue; pea ko e tolú, ke talangofua kakato ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní—ka ʻikai maʻu ʻa e tolú ni kotoa, ta ko e fakangalingali ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí, ko ha tui ia ʻoku vaivai mo taʻeʻaonga” (ʻi he Conference Report, Oct. 2002, 89; pe Liahona, Nōvema 2002, 83).

ʻAlamā 32–34. ʻAkau ʻo e Moʻuí

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo hono ako fakataha ʻo e ʻAlamā 32–34:

    “ʻI he fakamatala fakaʻofoʻofa [ʻo e ʻAlamā 32], naʻe ueʻi ai ʻe ʻAlamā e kau lautohí mei ha fakamatala fakalūkufua ki he tuí ʻo fakatatau e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakaú ke fakamamafaʻi ha fetalanoaʻaki ki he tui kia Kalaisí ʻa ia ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo tupu ko ha ʻakau fua, ʻa ia ko ha fuʻu ʻakau ʻoku fua ʻo hangē tofu pē ko ia ne fakakaukau ki ai ʻa Līhai ʻi he ʻofa ʻa Kalaisí. … Ko Kalaisi ʻa e mā ʻo e moʻuí, vai ʻo e moʻuí, mo e vaine moʻoniá. Ko Kalaisi ʻa e tengaʻi ʻakaú, fuʻu ʻakaú, mo e fua ʻo e moʻui taʻengatá.

    “Ka ʻe mole ʻa e loloto mo e uho ʻo e ʻAkau ʻo e Moʻuí ʻi heʻene hā ʻi he fetalanoaʻaki ko ʻení, pe kuo liliu hano konga lahi, ʻo kapau ʻe ʻikai ke hokohoko atu ʻa e tokotaha laukongá ki he vahe ʻe ua hoko mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná” (Christ and the New Covenant [1997], 169).

    ʻĪmisi
    Ko hono toli ʻe ha ongomeʻa mali ha fua mei he ʻakau ʻo e moʻuí

    Jerry Thompson, © IRI

ʻAlamā 32:8–16. “ʻOku Monūʻia ʻa Kinautolu ʻOku Lotofakatōkilaló”

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻa e mateuteu ʻa e kau Sōlami masivá ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí. Naʻe kau ʻa hono fakasītuʻaʻi kinautolu ʻe he kau Sōlami tuʻumālié ke nau loto fakatōkilalo ai.

    Naʻe akoʻi ʻe Pīsope Lisiate C. ʻEsilī ʻo e kau Pīsopeliki Pulé ko e lotofakatōkilaló mo e fakavaivaí ko ha ongo ʻulungāanga fakaeangamaʻa ia ʻokú na fakaʻatā ha taha ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí: “ʻOku moʻui pe ngāue hatau tokolahi ʻi ha ʻātakai ʻoku faʻa maʻu hala ai ʻo pehē ko e loto fakatōkilaló ia ko ha vaivai. ʻOku siʻi ʻaupito ha ngaahi kautaha pe ngaahi akoʻanga ʻoku nau lau ʻa e loto fakatōkilaló ko ha meʻa ʻoku mahuʻinga pe ko ha ʻulungāanga ʻoku fie maʻu ki hono fakalele ʻo ʻenau kautahá. Ka ʻi heʻetau ako ko ia ʻo kau ki he ngaahi founga ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku fuʻu mahino ʻaupito ai e mālohi ʻoku maʻu ʻe ha laumālie ʻoku fakatōkilalo mo ne fakavaivaiʻi iá. ʻI he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e lahí ʻoku kamata ia mei heʻete loto fakatōkilalo mo fakavaivaiʻi kitá. Ko e ongo ʻulungāanga lelei ko ʻení, ko ha ʻuluaki sitepu mahuʻinga ia ke fakaavaʻaki ʻa e matapā ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko hai kitautolu pe ʻoku tau ʻasi ngali māʻolunga atu ki tuʻa mo lahi ʻetau ngaahi tohi fakamoʻoni akó. Ko hotau mālohiʻangá mo ʻetau ʻamanaki leleí, ʻa ʻetau loto fakatōkilalo pea fakavaivaiʻi kitautolu ki he ʻEikí, pea ʻalu fakataha ia mo ʻetau maʻu ha loto fakafetaʻí” (in Conference Report, Oct. 2003, 104; pe Liahona, Nōvema 2003, 98).

  • ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ki he lotofakatōkilaló pea ʻokú Ne faʻa tokoniʻi kitautolu ke tau lotofakatōkilalo. Naʻe hā he ʻAlamā 32:8–16 ha founga ʻe ua ke tau hoko ai ʻo lotofakatōkilalo. ʻOku fakamatala ʻa e Veesi 13 kiate kinautolu ʻoku “fakamālohiʻi ke lotofakatōkilalo”; ʻoku fakamatala ʻa e veeesi 14 mo e 16 kiate kinautolu ʻoku lotofakatōkilalo ʻiate kinautolu peé “koeʻuhí ko e folofolá.”

  • Naʻe toe fakamatala ʻa ʻEletā Kālosi E. ʻEisī (1926–99) ʻo e Kau Fitungofulú ki ha kulupu ʻe ua: “ ʻOku tokolahi hotau niʻihi ʻoku tau maʻu ʻa e ‘founga ʻa e kau Nīfaí’ ko e konga hotau ʻulungāangá. ʻOku ai ha taimi ʻoku akoʻingofua ai kitautolu; ʻoku fakaʻatā ʻe heʻetau lotofakatōkilaló ke tau aʻusia e tumutumu fakalaumālié. Pea ʻi he taimi ʻe taha ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku tau tuʻu lelei pea fakafuofuolahi ʻi he loto hīkisia. … Hono ʻikai lelei ange ke tau tauhi ʻi hono manatua ʻa hotau ʻOtuá mo ʻetau tui fakalotú pea maumauʻi e founga angamahení ʻaki hoʻo hokohoko atu hoʻo huú mo e moʻui angatonú. Hono ʻikai lelei ange kapau te tau lotofakatōkilalo ʻi he folofola ʻa e ʻEikí pea mālohi feʻunga ʻi he laumālié ke manatuʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē te tau aʻu ki ai” (Family Pecan Trees: Planting a Legacy of Faith at Home [1992], 193–94). Ki ha toe fakamatala lahi ange mo ha fakatātā ki hono fakahaaʻi ʻo e siakale ʻo e hīkisiá, vakai ki he “Ko e Siakale ʻo e Anga Māʻoniʻoní mo e Faiangahalá” ʻi he fakalahí (peesi 475).

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ki he ngaahi founga ʻe lava ai ke tau lotofakatōkilalo pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau faʻa fakamālohiʻi kitautolu ke lotofakatōkilaló:

    “Te tau lava ke lotofakatōkilalo ʻi hono lavaʻi ʻo e tāufehiʻa ki hotau kāingá, fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻo hangē ko kitautolú, pea hiki hake kinautolu ke māʻolunga pe māʻolunga ange ʻiate kitautolu (vakai, T&F 38:24; 81:5; 84:106).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ke tali ʻa e akonakí mo e fakatonutonú (vakai, Sēkope 4:10; Hilamani 15:3; T&F 63:55; 101:4–5; 108:1; 124:61, 84; 136:31; Lea Fakatātā 9:8).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ʻaki hono fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fai kovi mai kiate kitautolú (vakai, 3 Nīfai 13:11, 14; T&F 64:10).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ʻaki hono fakahoko ha ngāue tokoni taʻesiokita (vakai, Mōsaia 2:16–17).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea malangaʻi e folofolá ke ne ʻai e niʻihi kehé ke nau lotofakatōkilalo (vakai, ʻAlamā 4:19; 31:5; 48:20).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ʻaki ʻetau toutou ʻalu lahi ange ki he temipalé.

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ʻaki ʻetau vete hia pea siʻaki ʻetau ngaahi angahalá pea fanauʻi foʻou ʻi he ʻOtuá (vakai, T&F 58:43; Mōsaia 27:25–26; ʻAlamā 5:7–14, 49).

    “Te tau lava ʻo fili ke lotofakatōkilalo ʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, tuku hotau lotó kae fai Hono finangaló, pea fakamuʻomuʻa Ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí (vakai, 3 Nīfai 11:11; 13:33; Molonai 10:32)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 6; pe Ensign, Mē 1989, 6–7).

ʻAlamā 32:17–18. ʻOku ʻIkai Langa ʻa e Tuí ʻi ha Ngaahi Fakaʻilonga

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fakatuʻutāmaki ʻo e fekumi ke maʻu e tuí ʻi ha ngaahi fakaʻilongá:

    “ʻE hoko hono fakahaaʻi ʻo ha fakaʻilongá ko ha fakamalaʻia kiate kinautolu ʻoku nau fekumi ki aí. ʻOku mole meiate kinautolu ʻa e faingamālie ke tupulaki e tuí, pea ʻoku nau moʻulaloa ki ha tautea ʻoku fefeka angé koeʻuhí ko ʻenau fakaʻauʻauhifo ʻi he ʻulungāanga māʻoniʻoní ʻiate kinautolu ʻoku fakalakalaka fakalaumālie ʻi hono fakahoko e founga totonu ki hono fakatupulaki ʻo e tuí.

    “ʻOku toe ʻi ai foki mo ha ‘ngaahi fakamalaʻia’ kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha ngaahi fakaʻilonga teʻeki ke nau tomuʻa fakatupulaki e tui ne fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke tomuʻa faí.

    “Ko e fakamalaʻia ʻe tahá ko hono takihalaʻi kitá. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻIsileli ʻo onoʻahó fekauʻaki mo e kau palōfita naʻa nau ʻoange ha ngaahi fakaʻilonga mo ha ngaahi meʻa fakaofo pea toki feinga ke taki kinautolu ke nau hē pea hū ki he ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻikai totonú. (Teutalōnome. 13:1–3.) Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻaposetoló, ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻʻe tuʻu hake foki ʻa e kau Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, pea te nau fakahā ʻa e ngaahi fakaʻilonga lalahi mo e ngaahi meʻa fakaofo, pea ko ia, kapau ʻe lava, te nau kākaaʻi ʻa e kakai filí, ʻio, ʻa ia ko e kakai kuo fili ʻo fakatatau ki he fuakavá.’ (LSS Mātiu 24:22; vakai foki, Mātiu 24:24; Maʻake 13:22.) …

    “… ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ia e maná mo e ngaahi fakaʻilongá ko ha founga ke akoʻi pe fakalotoʻi ʻaki e tokotaha taʻetuí. Ko hono olá, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻeke ha ngaahi fakaʻilonga ʻi he taumuʻa ko ʻení, pea ʻoku totonu ke tau huʻuhuʻu ʻiate kinautolu ʻoku pehē ne nau maʻu ha ngaahi fakamoʻoni fakalaumālié” (The Lord’s Way [1991], 85–86).

ʻAlamā 32:21
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Tui mo e ʻAmanaki Lelei

  • Naʻe tokoni mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke toe mahino ange e ʻuhinga ʻo e tuí:

    “Ke maʻu ʻa e tuí, kuo pau ke fakatefito e tuí ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi. Ke maʻu ʻa e tuí kuo pau ke fakalaka atu e tuí ʻi he meʻa pē ko ia ʻe lava ke fakamoʻoniʻí. Ke maʻu ʻa e tuí kuo pau ke ʻalu atu e tuí ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiló. Ke maʻu ʻa e tuí, kuo pau ke tau fononga ki he ngataʻanga ʻo e māmá, pea manga atu ki he fakapoʻulí. Kapau ʻe ʻilo e meʻa kotoa pē, kapau ʻe fakamatalaʻi e meʻa kotoa pē, pea kapau ʻe ʻi ai ha tohi fakamoʻoniʻi ʻo e meʻa kotoa pē, tā ʻoku ʻikai ke fie maʻu e tuí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha feituʻu moʻona. …

    “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ʻe ua ʻo e tuí. Ko e taha ʻoku ngāue angamaheni pē ʻi he moʻui ʻo e laumālie kotoa. Ko e faʻahinga tui ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusiá; ʻokú ne fakamoʻoniʻi mai ʻe hopo hake ha ʻaho foʻou, ʻe hoko mai e taimi failaú, pea ʻe ʻi ai ha tupulaki. Ko e faʻahinga tui ia ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e loto falala ki he meʻa ko ia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ke hoko maí. …

    “ʻOku ʻi ai mo ha faʻahinga tui ʻe taha, ka ʻoku hāhāmolofia ʻene hokó. Ko e faʻahinga tui ʻeni ʻokú ne fakatupu e hoko ʻo ha ngaahi meʻá. Ko ha faʻahinga tui ʻoku taau pea mateuteu mo taʻeueʻia, pea ʻokú ne ʻai ke hoko ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai mei hoko. Ko ha faʻahinga tui ʻokú ne ueʻi e kakaí. Ko ha faʻahinga tui ʻokú ne faʻa ueʻi ha ngaahi meʻa. … ʻOku tupulaki māmālie pē ia. ʻOku fakaofo pea ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kita, ko ha ivi ʻoku moʻoni pea ʻoku ʻikai hā mai ʻo hangē pē ko e ivi fakaʻuhilá. ʻE ʻaonga lahi kapau ʻe fakataumuʻa mo mapuleʻi totonu ia. …

    “ʻI ha māmani ʻoku fonu ʻi he taʻetuí mo e veiveiuá, ko e pehē ko ia ko e ‘sió ko e tuí ia’ ʻokú ne tokoniʻi e faʻahinga tōʻonga ko ʻení, ‘Fakahā mai, pea te u toki tuí.’ ʻOku tau tomuʻa fie maʻu e kotoa e ngaahi fakamoʻoní mo hono fakapapauʻí. Hangē ia ʻoku hā faingataʻa ke fai ha meʻa ʻi he tuí pē.

    “Te tau ako fakakū nai ʻoku ngāue ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi hono fehangahangaí—ko e tuí ko e mamatá ia? ʻOku muʻomuʻa ʻa e tui fakalaumālié ʻi he ʻilo fakalaumālié. ʻI heʻetau tui ko ia ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau sio ki ai ka ʻoku moʻoní, ʻoku tau maʻu ʻa e tuí” (“What Is Faith?” ʻi he Faith [1983], 42–43).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fekauʻaki ʻo e ʻamanaki leleí, tuí, mo e ʻiló pea fakamatala ki he anga ʻenau ngāué ʻi ha founga ʻoku loloto pea mālohi: “ ʻOku fengāueʻaki pē e tuí mo e ʻamanaki leleí, pea ʻikai lava ke fakakehekeheʻi maʻu pē kinaua. Pea neongo ʻoku ʻikai ko e ʻilo haohaoa e ʻamanakí, ka ko ʻene ngaahi fakatuʻamelié ʻoku moʻoni mo “fakapapauʻí” (ʻEta 12:4; vakai foki, Loma 8:24; Hepelū 11:1; ʻAlamā 32:21)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 45; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 42).

ʻAlamā 32:23. ʻOku Maʻu ʻe he Fānau Īkí ha Ueʻi Fakalaumālie

  • ʻOku faʻa tākiakiʻi ʻa e tui e fānau īkí ki ha ngaahi fakakaukau fakalangi. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ki he hoko ʻenau sīpingá ko ha akoʻanga kiate kinautolu ʻoku matuʻotuʻa angé:

    “ʻOku ʻi ai ʻa e taimi lahi ʻoku ‘fakataumuʻa ai ʻa e loto mo e fakakaukau’ ʻa e fānaú ki he ʻEikí. Neongo ʻoku teʻeki ke nau motuʻa, ka ko e fānau peheé ʻoku lahi ʻenau tuí! ʻOku nau kei iiki ke ui kinautolu ki ha faʻahinga lakanga faka-Siasi, ka kuo ‘ui kinautolu ke nau hoko’ ko e kau faʻifaʻitakiʻanga, pea ʻoku nau toe lelei makehe ange ʻo kapau kuo tāpuekina ʻa kinautolu ʻaki ha ‘mātuʻa lelei’ (1 Nīfai 1:1).

    “Hangē pē ko hono fakapapauʻi mai ʻi he folofolá, ‘ʻoku faʻa ʻoatu ki he fānau īkí ha ngaahi lea’ (ʻAlamā 32:23). Hangē ko ʻení, naʻe hanga ʻe Kalaisi kuo toetuʻú ʻo fakahā ha ngaahi meʻa ki he fānau Nīfaí, pea naʻa nau toki akoʻi ki he kakai lalahí mo e ngaahi mātuʻá ha ngaahi meʻa ʻoku ‘maʻongoʻonga ange’ ʻi he ngaahi meʻa ne akonaki ʻaki ʻe Sīsuú (3 Nīfai 26:14).

    “Ne u lau ko haku faingamālie ke u hanga ʻo fakamaʻu ha fānau ohi tokolahi kia Neni mo Teni Paaka, ʻa ia ʻokú na nofo ʻi ʻAlesona he taimí ni. Naʻe ʻikai fuoloa mei heni, ne pehē ange ʻe Neiti ʻa ia naʻe teʻeki fuoloa ʻa e hoko hono taʻu tolú: ‘ʻE fineʻeiki, ʻoku ʻi ai ha kiʻi taʻahine ʻe taha ʻoku totonu ke haʻu ki hotau fāmilí. ʻOku lanu-ʻuliʻuli hono louʻulú mo hono kanoʻimatá pea ʻokú ne nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo mei heni.’

    “Naʻe fehuʻi ange ʻe he faʻē poto ko ʻení, ‘Naʻá ke ʻiloʻi fēfē ia?’

    “‘Naʻe tala mai ʻe Sīsū kiate au ʻi he loki ʻi ʻolungá.’

    “Naʻe pehē leva ʻe he faʻeé, ‘Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai hatau loki ʻi ʻolunga,’ ka naʻe vave ʻene ongoʻi hono mahuʻinga makehe ʻo e meʻa ne hokó ʻi he fetuʻutaki ko ʻení. Naʻe fai ha ngaahi feinga mo ha ngaahi lotu lahi, pea naʻe toe haʻu ai ʻa e fāmili Pāká ki he loki silá ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1995, pea naʻe fakamaʻu ai kiate kinautolu ki he moʻuí ni mo e taʻengatá kotoa, ha kiʻi taʻahine louʻulu lanu-ʻuliʻuli mo kanoʻimata lanu ʻuliʻuli mei Kasakisiteni. ʻOku kei fakahā pē ʻe he fānau ʻoku ueʻi fakalaumālié ki heʻenau mātuʻá ha ‘ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo’ (3 Nīfai 26:14)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 95–96; pe Tūhulu, Siulai 1996, 76–77).

ʻAlamā 32:27–37. Te Tau Lava ʻo Ului ʻi Heʻetau Fakatotolo he Folofolá

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻoku tākiekina ki he uluí ʻa ʻete loto ke ngāue ʻaki e founga naʻe tuku mai ʻe ʻAlamā ke tau ʻahiʻahiʻí:

    “ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku meimei ke ului kakato ange ʻa e kāingalotú mo e kau teʻeki Siasí ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha loto fie ʻahiʻahiʻi e folofolá (vakai, ʻAlamā 32:27). Ko e faʻahinga ongo ʻeni ia ʻo e ʻatamaí pea mo e lotó ʻoku kau ai ʻa e holi ke ʻilo ʻa e moʻoní pea mo ha loto fie ngāueʻi ʻo e holi ko iá. Kiate kinautolu ʻoku nau fie ʻilo ki he Siasí, ko e foungá ʻoku faingofua ʻaupito, he ko ʻenau loto pē ke lau e Tohi ʻa Molomoná, ke lotua ia, pea fekumi faivelenga ke ʻilo pe ko ha palōfita ʻa e ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita.

    “ʻOku fou mai ʻa e ului moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālié. ʻI he taimi ʻoku ongo ai ʻa e Laumālié ki he lotó, ʻoku liliu leva ia. ʻI he taimi ʻoku fakatou ongoʻi ai ʻe he fakafoʻituituí, ʻo tatau pē ʻi he kāingalotú mo e kau fie fanongó, ʻa e ngāue ʻa e Laumālié ʻiate kinautolú, pea ko e taimi ʻoku nau fakatokangaʻi ai ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí, ʻoku langaki mo fakamālohia fakalaumālie ai kinautolu pea tupulaki mo ʻenau tui kiate Iá. ʻOku hoko fakanatula pē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻo e fengāueʻaki mo e Laumālié ʻi he taimi ʻoku loto ai ha taha ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá. Ko e founga ʻeni te tau ongoʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 97; pe Liahona, Sānuali 2001, 89).

  • ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke hā kituʻa ʻa e tupulaki ʻi homou lotó, langaki e laumālié, fakamaama e ʻatamaí, pea fakaʻau ke melie ia mei he Laumālié ʻoku lau ki ai ʻi he ʻAlamā 32:28. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai fakasiʻia e moʻoni ʻo e ongó ni ʻi he faingataʻa ko ia ke fakahā ki tuʻá.

    Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha meʻa naʻá ne aʻusia ʻokú ne fakamatalaʻi e faingataʻa ʻo hono lea ʻakí. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoní ki ha tangata taʻe tui ʻOtua ʻo ne pehē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Naʻe pehē ʻe ha tangatá ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa pehē. Naʻe fakahoa ʻe Palesiteni Peeka ʻa ʻene fakamoʻoní mo e ʻiló ʻo hangē pē ko e ʻilo e ifo ʻo e māsimá (vakai, fakamatala ki he ʻAlamā 30:15–16 ʻi he peesi 214); vakai foki, “The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 51–52).

ʻAlamā 32:28–30. “Fakaʻatā ha Potu, Ke Tō ai ha Tenga” pea Kamata ke Tupu

  • Ko e tupulaki ʻo e tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ko e taha ia ʻo e ngaahi fua ʻoku maʻu mei he ngaahi tengaʻi ʻakau ʻo e tuí ʻa ia naʻe tō ʻi he kelekele lelei ʻo ha loto ʻoku molū. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi meʻa ʻoku tomuʻa fie maʻu ke ke tupulaki mo matuʻotuʻa ʻa e tuí mo e ʻiló: “ ʻOku … fie maʻu ke tau teuteuʻi lelei ʻa e konga kelekele ʻo e tuí. Pea koeʻuhí ke tau lavaʻi ia, ʻe fie maʻu ke tau palau lelei ʻa e konga kelekelé ʻaki haʻatau lotu fakaʻaho ʻi he loto fakatōkilalo, ʻo kole ha ivi mo ha fakamolemole. ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻataʻatā ʻa e kelekelé ʻaki haʻatau ikunaʻi ʻetau ongoʻi hīkisiá. ʻOku fie maʻu ke tau teuteu ʻa e konga kelekelé ʻaki haʻatau tauhi ʻa e ngaahi fekaú ki he lelei taha te tau lavá. ʻOku fie maʻu ke tau faitotonu ki he ʻEikí ʻi hono totongi ʻetau vahehongofulú mo ʻetau ngaahi foaki kehé. ʻOku fie maʻu ke tau moʻui taau mo malava ke ui mai ʻa e ngaahi mālohi maʻongoʻonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne tāpuakiʻi kitautolu, mo hotau fāmilí, pea mo e niʻihi kehe ʻa ia ʻoku tau tokangaʻí. ʻOku ʻikai ha toe feituʻu lelei ange ia ki he ngaahi tengaʻi ʻakau fakalaumālie ʻo ʻetau tuí ke fafangaʻi ai ka ko e loto fale ungaʻanga mo mamalu ʻo hotau ngaahi temipalé mo hotau ngaahi ʻapí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 61; pe Liahona, Sānuali 2000, 56–57).

    ʻĪmisi
    Tā Fakatātā ʻo e hoko ʻa e tengaʻi ʻakaú ko ha fuʻu ʻakaú
  • ʻOku ʻikai tupu fakafokifā hake pē ha tengaʻi ʻakau ʻo e tuí ne tō. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki he mahuʻinga ʻo e faʻa kātakí lolotonga ʻa ʻete tali ke tupu ʻa e tengaʻi ʻakaú:

    “Fakatatau mo e meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku ʻikai ke fakaʻohovale pē kuo maʻu haʻatau fakamoʻoni, Ka ʻoku tupulaki ia mei he tengaʻi ʻakau ʻo e tuí, ʻo hangē ko e lau ʻa ʻAlamaá. …

    “ʻOua naʻa mou loto mamahi kapau kuo mou toutou lau ia kae teʻeki ai pē ke mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi. Mahalo ʻoku mou tatau mo e kau ākonga ʻoku lau ki ai e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakafonu kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi ‘kae ʻikai te nau ʻiloʻi iá’ (3 Nīfai 9:20).

    “Fai e lelei taha te ke lavá. Fakakaukau ki he veesi ko ʻení: ‘Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú. Pea ko e tahá, ʻoku ʻaonga ke ne faivelenga koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau’ (Mōsaia 4:27)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 7; pe Lihona, Mē 2005, 8).

ʻAlamā 32:28–35. “ʻOku Fakaʻau ke Melie Ia kiate Au”

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e fakakaukau ki hono ʻahiʻahiʻi ʻo ha meʻa ke fakamatalaʻi ʻa e tupulaki ʻo e fakamoʻoní. Naʻe toe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo ha meʻa ke akoʻi ʻaki e ngaahi tokāteline moʻoní: “Ko ha tokāteline lelei ʻeni. ʻOku ifo ia. ʻOku lava ke u aʻusia e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá, pea ʻe lava ke pehē foki mo koe. … ʻOku ou ʻilo ʻi he taimi ʻoku ou tala atu ai e ngaahi lea ko ʻeni ʻo e moʻui taʻengatá ʻi heʻeku maʻu iá, ʻoku lava ke ke aʻusia kinautolu, pea ʻoku ou ʻilo ʻokú ke tui ki ai. ʻOkú ke pehē ʻoku melie ʻa e honé pehē pē kiate au. ʻOku ou lava foki ke aʻusia e laumālie ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku ou ʻilo ʻoku lelei ia; pea ʻi he taimi ʻoku ou tala atu ai e ngaahi meʻá ni ʻa ia ne ʻomai ʻi he ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ke ke maʻu ia ʻoku melie, pea fiefia ʻo lahi ange ʻaupito” (History of the Church, 6:312; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  • Naʻe lea ʻa Sisitā Sēneti Heili Pekihami, ko ha palesiteni lahi mālōlō ʻa e Kau Finemuí, ki he ngaahi ongo fekauʻaki mo hono lau ʻo e folofolá: “ʻOku hoko ʻa e ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Laumālié ko e konga mahuʻinga ʻo hono tokoniʻi ʻo e tuí ke hoko ʻo moʻoní. Naʻe fakahā mai ʻe heʻeku taʻahine ko Kēlení ha meʻa naʻe hoko kiate ia. Naʻá ne pehē: ‘Naʻá ku kamata lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku kei siʻí. Hili haʻaku lau ia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻá ku aʻu mai ai ki he 1 Nīfai 3:7. … Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ko ha foʻi veesi mahuʻinga ʻaupito ʻeni, ka ʻi heʻeku lau ʻa e veesi ko iá, naʻe ongo moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ka naʻe ʻikai ko ha faʻahinga ongo pē ia naʻe haʻu ki hoku lotó. Ne u mamata ki heʻeku mātuʻá ʻi heʻena hanga ʻo fakaʻilongaʻi ha ngaahi veesi ʻi heʻena ngaahi folofolá ʻaki ha peni lanu kulokula. Ko ia naʻá ku tuʻu hake leva ʻo kumi holo ʻo u maʻu ha peni lanu kulokula ʻi he falé, peá u hanga leva ʻo fakaʻilongaʻi ʻi he ongoʻi molumalu mo mahuʻingaʻia ʻa e veesi ko iá ʻi heʻeku Tohi ʻa Molomoná.’ Naʻe toe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Kēlení: ‘Naʻe hoko mai ʻa e meʻa tatau kiate au ʻi he ngaahi taʻu naʻe hokó ʻi heʻeku lau ʻa e folofolá—ʻa ia naʻá ku lau ha veesi pea ongo mamafa ia ki hoku lotó. Naʻe faifai pea toki aʻu ki he taimi naʻá ku toki ʻiloʻi ai ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ongo ko iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 104; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 96).

ʻAlamā 32:35. “Pea Ko Ia, ʻIkai ko e Moʻoní ʻEni?”

  • Hangē ko e lea ʻa ʻAlamā ki he kau Sōlami masivá, naʻá ne kole ange ke nau feinga ke ʻilo e moʻoni ʻo ʻene pōpoaki ʻiate kinautolu pē. He ʻikai ako ʻe ha taha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí maʻá ha taha kehe. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻe lava ke tau ʻilo ʻa e pau ʻo e ngaahi moʻoni fakalangí:

    “Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ki he tupulaki ʻo e tuí pea mo e anga ʻo e hoko ʻa e tuí ko ha ʻiló fakataha mo e fakakaukaú mo e ongo ʻoku aʻusia ʻe he tokotaha ʻoku tuí. Hili ko ia hono fakalahi e mahino ʻa e tokotaha ʻoku tuí pea mafao atu mo ʻene fakakaukaú, naʻe fehuʻi ʻe ʻAlamā, ‘ʻIkai ko e moʻoní ʻeni?’ Naʻá ne pehē, ʻoku moʻoni ia, koeʻuhí ʻoku ‘mahinongofua ia, ko ia ʻoku pau ke mou ʻilo ʻoku lelei ia.’ (ʻAlamā 32:35.)

    “Ko e moʻoni ʻo e ngaahi tokāteline fakalangi kotoa pē ʻoku mahinongofua kiate kitautolu ʻi ha founga ʻokú ne fakamoʻoniʻi mo fakapapauʻi ʻetau leá, ‘ʻOku ou ʻilo! Ko e Ngaahi Meʻá ʻo Hangē ko Honau Anga Moʻoní [1978], 10).

ʻAlamā 32:33–43. Tauhi ʻa e Folofolá

  • ʻOku fakahaaʻi mai ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú ha konga ʻe ua ʻo hono tanumaki ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻetau moʻuí, ʻaki ʻene fakaʻaongaʻi e fakatātā ʻo e ngoué ʻi hono ngāue ʻaki ʻe ʻAlamaá: “ʻOku tau tupulaki he founga ʻe ua—ʻa ia ko hono toʻo e ngaahi meʻa ʻoku kovi te ne ʻomi e mamahí ki heʻetau moʻuí kae fai e ngaahi meʻa lelei ʻe maʻu ai e fiefiá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tāpuekina ʻe he Fakamoʻuí fakatouʻosi e ongo kongá—kapau te tau fai ʻetau kongá. Kuo pau ke tau tomuʻa taʻaki fuʻu mo toutou fakaʻauha e felefele ʻo e angahalá mo e ngaahi fili ʻoku halá. ʻOku ʻikai feʻunga ke liʻaki atu pē ha kiʻi konga ʻo e angahalá. Taʻaki fakamālohiʻi kinautolu mei honau aká, ʻo fakatomala kakato ke fakafiemālieʻi e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻaloʻofá. Ka ko e fakamolemolé ko ha kiʻi konga pē ia ʻo ʻetau tupulakí. ʻOku ʻikai ko haʻatau totongi moʻua pē. Ko ʻetau taumuʻá ke hoko ko ha kakai fakasilesitiale. Ko ia, ʻi heʻetau lava pē ke toʻo fakaʻaufuli e angahalá mei hotau lotó, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau tō, taʻataʻaki, mo fafangaʻi e ngaahi tengaʻiʻakau ʻoku ʻi ai ha ngaahi lelei fakalangí. Pea ʻoku tokoni leva ʻetau ngāue mālohí ke tau tupulaki ke maʻu ʻEne ngaahi meʻaʻofá, pea ‘ʻe huaʻi hifo leva e ngaahi tāpuakí mei langí’ [“Lolotonga ʻEku Nofo,” Ngaahi Himi, fika 133], ʻo hangē pē ko e ʻamanaki leleí mo e angavaivaí. ʻE lava ke tupu ʻiate kitautolu ha fuʻu ʻakau moʻui, ʻo maʻu ha fua ʻoku fuʻu melie ke maʻamaʻa kotoa ai ʻetau kavengá ‘ʻi he fiefia ʻi hono ʻAló’ [ʻAlamā 33:23]. Pea ʻi he taimi kuo tau fakatupulaki ai ʻa e ʻofá ʻi hotau lotó, te tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻaki e mālohi ʻo e ʻofa ʻa Kalaisí [vakai, Molonai 7:48]” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 100–101; pe Liahona, Mē 2004, 97–98).

ʻAlamā 32:37–38, 42–43. Hoko ko ha Ākonga ʻa Kalaisi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e kāingalotu ʻo e Siasí ki he founga ʻo e hoko ko ia ko ha ākonga ʻa Kalaisí:

    “Ko e hala nonga ʻeni ki ha taha ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisi.

    “Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ko hano fakaleleiʻi pe fakamoʻui fakatovave hake pē.

    “Naʻe toki tohi mai haku kaungāmeʻa ʻo ne vahevahe mai ʻa e faingataʻa ke ne pukepuke ha fakamoʻoni ʻoku mālohi mo moʻui ʻāfaʻafá. Naʻe kole faleʻi mai.

    “Ne u tali ange ʻene tohí peá u fokotuʻu ange ʻi he angaʻofa ha fanga kiʻi meʻa ʻe lava ke ne fai ke fakatonutonu ai ʻene moʻuí ke ofi ange ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Ne u ofo heʻene tali mai ʻeku tohí ʻi he uike pē ʻe taha mei ai. Ko e uho ʻeni ʻo ʻene tohí: ‘Ne u ʻahiʻahiʻi e meʻa naʻá ke fokotuʻu maí. Naʻe ʻikai ola lelei. Ko e hā mo ha toe meʻa te u fai?’

    “Kāinga, kuo pau ke tau hokohoko atu hono fai iá. ʻOku ʻikai ke foʻi manga pē ʻe taha pea tau maʻu e moʻui taʻengatá—ko ha lova ʻeni ia ʻo e kātakí. Kuo pau ke tau fakahoko mo toutou fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ke tau toutou ngāueʻi fakaʻaho kinautolu ke nau hoko ko e konga ʻo ʻetau moʻui angamahení.

    “Lahi e taimi ʻoku tau vakai ai ki he ongoongoleleí ʻo hangē ha tangata ngoue ʻokú ne tō ha tengaʻi ʻakau ʻi he pongipongí peá ne ʻamanaki ʻe tupu pē ia ʻo fua he hoʻataá. ʻI he taimi naʻe fakatatau ai ʻe ʻAlamā e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻiʻakaú, naʻá ne pehē ʻoku tupu māmālie ʻa e tengaʻi ʻakaú ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau fua ko e ola ia ʻo ʻetau ‘tuí, mo [ʻetau] faivelengá, mo e faʻa kātakí mo e kātaki fuoloá’ [ʻAlamā 32:43]. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki ʻoku vave ʻene hoko maí: hili pē ʻetau tō e tengaʻi ʻakaú ʻi hotau lotó, kuo kamata ke pupula ia ʻo huli pea tupu pea te tau ʻilo heni ko e tengaʻi ʻakau lelei ia. Talu mei he momeniti ne tuʻu ai hotau vaʻé ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, mo ʻetau mātā e ngaahi tāpuaki fisikituʻa mo fūfūnaki kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú.

    “Ka he ʻikai lava ke tau maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá ʻo kapau te tau ‘taʻetokangaʻi ʻa e fuʻu ʻakaú ʻo ʻikai tokanga ke tauhi ia’ [veesi 38].

    “ʻOku ʻikai feʻunga pē ʻa hono ʻiloʻi ko ha tengaʻi ʻakau lelei iá. Kuo pau ke tau ‘tauhi fakalelei ia koeʻuhí ke tupu hono aká’ [veesi 37]. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke tau kai ai he fua ʻoku ‘melie hake he meʻa melie kotoa pē, pea … maʻa ange ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku maʻá’ pea tau ‘kai he fua ko ʻení kae ʻoua ke [tau] mākona, ʻo ʻikai te [tau] toe fiekaia pe te [tau] toe fieinua [veesi 42].

    “Ko e tuʻunga fakaākongá ko ha fononga ia ʻoku fai. ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi lēsoni ʻi he fonongá ke ne faʻu hotau ʻulungāangá mo fakamaʻa hotau lotó. ʻI heʻetau ʻaʻeva faʻa kātaki ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku tau fakahaaʻi ai kiate kitautolu ʻa e lahi ʻo ʻetau tuí mo ʻetau loto fiemālie ke tali ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai fai ki hotau lotó.

    “ʻOku ʻikai feʻunga ke lea pē ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pe talaki ko ʻEne kau ākonga kitautolu. ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻātakaiʻi kitautolu ʻaki e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai ko ha matavaʻinga pē. He ʻikai lava ke tau aʻusia e ngaahi tāpuaki ʻo e tuí ʻo kapau ʻoku tau tuʻu fakalongo pē he tapaʻi lainé, pea ʻoku tatau ia mo e ʻikai lava ke tau moʻui lelei ʻo kapau ʻoku tau heka sea pē ʻo sio sipoti he televīsoné mo faleʻi e kau sipotí, taʻefai ha meʻa. Ka ʻoku ʻi ai foki ha niʻihi ia ʻoku hoko e, ‘ākonga matavaʻingá’ ia ko e founga lotu ʻoku nau saiʻia taha aí.

    “ʻOku ʻikai ko ha tui fakalotu sēkeniheni ʻeni. He ʻikai lava ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki o e ongoongoleleí ʻi heʻetau foʻi mamata pē mei he tafaʻakí ki he ngaahi lelei ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku fie maʻu ke tau tuʻu mei he tapaʻi lainé ʻo fai e meʻa ʻoku tau malanga ʻakí. …“… Ko e taimi ʻeni ke tau tali ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, hoko ko ʻEne ākonga pea ʻaʻeva ʻi Hono halá” (“Ko e Hala ʻo e Ākongá, Liahona, Mē 2009, 76–77).

ʻAlamā 33:2–19. Ngaahi Tokāteline Hala ʻa e Kau Sōlamí

  • Naʻe toutou fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e folofolá ke tali ki he ngaahi tokāteline hala ne akoʻi ʻe he kau Sōlamí. Naʻá ne ʻuluaki fehangahangai mo e fakakaukau hala ko ʻete toki lava pē ke lotu ʻi he Lameiumitomí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi e folofolá ke fakamatalaʻi ʻoku lava pē ke nau lotu mo hū ki he ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē; ʻi honau “feituʻu maomaonganoá,” ʻi heʻenau “ngoué,” ʻi honau “falé,” pea pehē ki heʻenau “potu liló” (vakai, ʻAlamā 33:2–11). Naʻe lea ʻa ʻAlamā ki he moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kotoa ki he hāʻele mai ʻa ha Kalaisí (vakai, ʻAlamā 33:14–22; vakai foki, Sēkope 7:11).

ʻAlamā 33:3–11; 34:17–27, 39. ʻOhake Homou Lotó ʻi he Lotu Maʻu Ai Pē

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ʻuhinga ko ia ke ʻulungāanga ʻaki e faʻa lotú:

    “ʻI hono fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau lotú, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e ‘lotu taʻetuku’ mo e ‘lotu maʻu ai pē’ pea mo e ‘fuʻu lotu lahi.’

    “ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he fekau ko iá ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi kupuʻi lea lahi. Ko hono moʻoní, kuo fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai fie maʻu ke liunga lahi ʻetau leá he taimi ʻoku tau lotu aí. Ko e lotu faivelenga ko ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá, ʻoku ʻikai fie maʻu ki ai ha lea fakahekeheke ia pe ngaahi houa lahi ʻo e fakaumiuminoá. …

    “ʻE toki lava pē ke ofi ange hotau lotó ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku fonu ai ʻi he ʻofá mo e falala kiate Iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 17; pe Liahona, Sānuali 2002, 18).

ʻAlamā 33:19–23. Ko Hono Ohi ʻo ha Taha Anga Faka-Kalaisi ʻi he Maomaonganoá

  • Tupu mei he lāunga ʻa e kau ʻIsileli ʻo onoʻahó, naʻe ʻomai ai ʻe he ʻEikí ha fanga ngata huhu kona ke fakavaivaiʻi ʻaki e ngaahi laumālie koví. Ne tokolahi ʻa kinautolu ne maté, pea naʻe tafoki ʻa kinautolu ne fakatomalá ki he palōfitá ʻo kolea ke kole ki he ʻEikí ke toʻo ʻa e fanga ngatá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke ngaohi ha ngata palasa pea hiki hake ia ʻi ha vaʻakau. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe fakamoʻui ʻa kinatolu ʻe mamata ki he ngatá (vakai, Nōmipa 21:4–9).

    Ko e ngata palasá ko ha fakataipe. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ko e fakataipé ko ha “tatau pe fakamanatu ʻo ha meʻa” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 51; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 46).

    Naʻe akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē ko e fakamoʻoni kiate Ia ʻa e fakataipe naʻe hiki ki ʻolunga ʻi he maomaonganoá: “Pe hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻa e ngatá ʻi he toafá, ʻe pehē hono hiki ʻa e Foha ʻo e tangatá ki ʻolunga: koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate Iá ke ʻoua naʻa ʻauha ia, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:14–15). Tupu mei he fefeka honau lotó mo e taʻetuí, naʻe fakaʻikaiʻi ai ʻe he tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí e founga faifakamoʻui faingofua ko ʻení (vakai, 1 Nīfai 17:41). Naʻe fakaafeʻi kotoa ʻe ʻAlamā kinautolu ke “kamata ke tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea mo ʻene hāʻele mai ke huhuʻi ʻa hono kakaí, mo … fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá” (ʻAlamā 33:22; vakai foki, Hilamani 8:14–15). Naʻe talaʻofa ʻa ʻAlamā ʻe maʻamaʻa e kavengá pea tākiekina ai ha taha ki he moʻui taʻengatá ʻi hono tanumaki ʻo e fakamoʻoni ko ʻení (vakai, ʻAlamā 33:23).

ʻAlamā 34:9–12. ʻOku Taʻefakangatangata mo Taʻengata ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

  • Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e lahi ʻo e taʻefakangatangata mo e taʻengata ʻo e feilaulau ʻa e ʻEikí: “ʻI he taimi ʻoku lea ai e kau palōfitá ki he fakalelei taʻefakangatangatá, ʻoku ʻuhinga pē ia ki ai. ʻOku kāpui ʻe hono olá e tangata kotoa pē, māmaní pea mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻi aí, pea aʻu atu ki he tapa kotoa pē ʻo ʻitānití” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 64; vakai foki, Mōsese 7:30).

  • Naʻe lau fakalautelau ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi founga ʻoku taʻefakangatangata ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:

    “ʻOku taʻefakangatangata ʻEne Fakaleleí—ʻo ʻikai hano ngataʻanga [vakai, 2 Nīfai 9:7; 25:16; ʻAlamā 34:10, 12, 14]. ʻOku ʻikai foki hano ngataʻanga he ʻe fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa mei he faʻa-maté. Naʻe taʻefakangatangata ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo ʻene mamahi lahí. Naʻe taʻefakangatangata hono taimí, he naʻá ne fakangata ʻa hono feilaulau ʻaki ʻa e fanga monumanú. Naʻe toe taʻefakangatangata ia ʻi hono lahí—he naʻe pau ke fai tā tuʻo taha [vakai, Hepelū 10:10]. Pea naʻe ʻikai ngata pē ʻa ʻene aʻu atu ʻa e ʻaloʻofa ʻo e Fakaleleí ki ha niʻihi tokolahi, ka ki he ngaahi māmani foki naʻá Ne ngaohí [vakai, T&F 76:24; Mōsese 1:33]. Naʻe ope atu ia ʻo ʻikai malava ʻe ha meʻafua fakaetangata ke fakafuofuaʻi pe ma-aʻusia ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá.

    “Ko Sīsū pē taha naʻá Ne lava ke foaki ha fakalelei taʻefakangatangata pehē, he naʻe fanauʻi ia ʻe ha faʻē fakamatelie pea mo ha Tamai taʻe-faʻa-mate. Pea koeʻuhí ko e tuʻunga fanauʻi makehe ko iá, naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha Tokotaha taʻefakangatangata” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 46; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 40–41).

ʻAlamā 34:14. “Tuhu Hono Kihiʻi Konga Siʻi Kotoa Pē ki he Fuʻu Feilaulau Lahi mo Fakaʻosi Ko Iá”

  • Naʻe pehē ʻa ʻAmuleki ko e ʻuhinga kakato ʻo e fono ʻa Mōsesé ke takiakiʻi e kakaí ki he tumutumu ʻo e “fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi” ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemani mo Kolokotá. Naʻe taʻefaʻalaua mo e kehekehe ʻa hono fakahoko e ngaahi feilaulaú ʻaki e monumanú, ngaahi kātoanga kaí mo e ngaahi fakafiefiá, pea mo e ngaahi ngāue fakaʻahó, ki hono tataki e fānau ʻo ʻIsilelí kia Kalaisí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he sākalamēnití kiate kitautolu ʻi ha founga tatau e misiona fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea hangē ko e kātoanga fakakuongamuʻa ʻo e Laka Atú, ko ha fakamanatu fakataʻu ia ʻo hono ʻomai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. ʻOku hoko ʻa e Toetuʻú he ʻahó ni ko ha fakamanatu fakataʻu ʻa e lava ke huhuʻi kitautolu mei he pōpula fakalaumālié ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e ʻEikí.

    ʻĪmisi
    Fai feilaulau ʻa ʻĀtama mo ʻIví

    © 1995 Del Parson

ʻAlamā 34:14–17. “Tui ke Fakatomala”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti E. Ueili ʻi heʻene hoko ko ha Fitungofulú ki he tui ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻaki ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí ke tau ʻinasi he tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:

    “‘ʻOku lahi fēfē nai e tui ʻoku ou fie maʻu ke ʻaonga ai e fakalelei ʻa Kalaisí kiate aú?’ ʻI hono toe ʻai ʻe tahá, ʻoku lahi fēfē nai e tui ʻoku fie maʻu ke u maʻu hoku fakamoʻuí? ʻI he tohi ʻa ʻAlamaá … ʻoku tau maʻu ai ʻa e talí. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAmulekí e tefitoʻi moʻoni faingofua mo maʻongoʻonga ko ʻení: ‘Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, … te ne ʻomi ai ha ngaahi founga ki he tangatá ke nau maʻu ai ha tui ke fakatomalá’ (ʻAlamā 34:14–15; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    “Kātaki kae fakatokangaʻi ange e foʻi lea ko ʻeni ʻe tolú: tui ke fakatomalá. Ko e kiʻi tokoní ia. Naʻá ne ngāue ʻaki tuʻo fā ia ʻi ha veesi ʻe tolu [vakai, ʻAlamā 34:15–17]. …

    “ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa hono fakatahaʻi ʻo e tui kia Kalaisí mo e tui ke fakatomalá. ʻOku kau ia ʻi he fakakaukau maʻongoʻonga ʻoku tau maʻu ki he mahuʻinga ʻo ha tui ʻoku faingofua pea mahinongofua—tui feʻunga ke fakatomala. ʻOku pehē foki ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e tui feʻunga ko ia ke hiki ha moʻungá; ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e tui feʻunga ke lea ʻi he lea fakafonua kehekehé, pe tui ke fakamoʻui e mahakí; ko e meʻa pē ʻoku tau fie maʻú ko ha tui feʻunga ke tau fakatokangaʻi kuo tau faiangahala pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ke tau ongoʻi mamahi koeʻuhí ko kinautolu, pea holi ke ʻoua ʻe toe faiangahala ka ke fakahōifua kia Kalaisi ko e ʻEikí. Pea ʻe hoko leva ʻa e mana maʻongoʻonga tahá, ʻa e Fakaleleí, ʻa ia ʻoku fakahaofi ai kitautolu ʻe Kalaisi mei he ngaahi tautea naʻe totonu ke tau aʻusiá, pea naʻe fakahoko ia koeʻuhí ko kitautolu” (“The Liahona Triad,” in Bruce A. Van Orden and Brent L. Top, eds., Doctrines of the Book of Mormon: The 1991 Sperry Symposium [1992], 6–7).

ʻAlamā 34:15–16. “ ʻOku Lava ʻe he ʻAloʻofá ʻo Totongi ki he Ngaahi Tuʻutuʻuni ʻa e Fakamaau Totonú”

  • ʻOku konga ua e fakamaau totonú:

    1. ʻOku ʻomai ʻe he talangofua ki he fonó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi e fiefiá (vakai, T&F 130:20–21).

    2. ʻOku ʻomai ʻe he talangataʻa ki he fonó ʻa e ngaahi tautea ʻokú ne ʻomi e mamahí (vakai, ʻAlamā 42:22).

  • ʻOku founga ʻe ua ʻa hono fakahoko ʻo e fakamaau totonú:

    1. ʻOua naʻa maumauʻi e fonó.

    2. ʻI hoʻo maumauʻi e fonó, totongi e tauteá.

    Palopalemá: ʻOku ʻikai ke fakatonuhiaʻi ha taha fakakakano ʻi he fonó (vakai, 2 Nīfai 2:5); kuo faiangahala kotoa pē (vakai, Loma 3:23). Ko ia ai, kuo pau ke totongi ʻa e tauteá.

  • ʻOku ʻi ai e nunuʻa ʻe ua ʻo e faiangahalá:

    1. ʻOku motuhi ʻa kitautolu ʻe he fono fakamāmaní—moʻua ki he fakamaau totonú (vakai, ʻAlamā 42:14).

    2. ʻOku tau mate ʻi he fono fakalaumālié—“ʻoku ʻikai lava ʻo hū ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (1 Nīfai 15:34).

    “ʻOkú ne ʻoatu [ʻe Sīsū] ia ke hoko ko ha feilaulau koeʻuhi ko e angahalá, ke fakakakato ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fonó” (2 Nīfai 2:7).

  • Naʻe kamataʻi ʻe Kalaisi ʻa e fono ʻo e ʻaloʻofa, ka naʻe anga fēfē?

    1. Naʻá Ne haohaoa ʻi hono tauhi ʻo e fonó pea naʻe ʻikai Haʻane angahala. Naʻe fakatonuhiaʻi Ia ʻe he fonó.

    2. Naʻá Ne mamahi pea totongi e tauteá ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí, ʻo hangē ko ē naʻá Ne halaia ki he angahala kotoa pē ne fakahokó.

    3. Ko hotau Fakalaloa Ia ki he Tamaí (vakai, ʻAlamā 33:11; T&F 45:3–5).

ʻAlamā 34:32–34.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“ʻOua Naʻa Mou Toloi ʻa e ʻAho ʻo Hoʻomou Fakatomalá”

  • ʻE lava ke uesia ʻe he fakatoloí mo e fakataʻetaʻepaú ʻetau feinga ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē, “ʻI hono ngāue ʻaki e fakatoloí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, ʻokú ne kaihaʻasi e moʻui taʻengatá—ko e moʻui ia ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló” (The Way to Perfection [1970], 202).

ʻAlamā 34:34–35. Ko e Laumālie Pē Ko Iá Te Ne Puleʻi Kitautolú

  • Naʻe fakamahino ʻe ʻAmuleki ʻoku ʻave kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fili fakaʻahó ke puleʻi pe tākiekina ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí pe ʻe he tēvoló. Naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) hono fakamatalaʻi ko ʻeni ʻo e ʻAlamā 34:35: “Ko kinautolu ko ia ne mate ʻi he angahalá, ʻo teʻeki ai ke fakatomalá, ʻoku pehē ʻi he ngaahi folofolá ʻe maʻu kinautolu ʻe he tēvoló maʻana (vakai, ʻAlamā 34:35), ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko ʻenau toki lava pē ke totongi e taupotu taha e tautea ki he meʻa ne nau faí, ko hono toki huhuʻi ia kinautolu mei he haʻi ʻa e tēvoló. ʻI hono tuku kinautolu ʻi ha taimi feʻunga ke fehangahangai mo e ngaahi matangi mālohi ʻa Sētané pea feʻunga ke fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonú, ʻe fakahaofi kinautolu mei he haʻi ko ʻeni ʻa Sētané pea vahe ki he maama fakasilesitiale, telesitiale mo e tilesitiale ʻa ʻetau Tamaí ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia mei heʻenau moʻui ʻi he māmani ko ʻení” (The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 59).

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Melivini J. Pālati (1873–1939) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e mahuʻinga ʻo e fakatomala lolotonga e nofo ʻi māmaní:

    “Ko e moʻuí ni ko e taimi ia ke fakatomala ai ʻa e tangatá. ʻOua naʻa fakakaukau ha taha ʻo kitautolu te tau mālōlō ki he faʻitoká ʻoku teʻeki ai ke tau lavaʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻo e kakanó pea pehē ʻe mole ʻi he faʻitoká ʻa ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi tākiekina ki he koví. Te nau ʻiate kitautolu. Te nau fakataha mo e laumālié ʻi he taimi ʻe mavahe ai mei he sinó.

    “… ʻI he [moʻui fakamatelié] ko e taimi ia ʻoku faingofua ange ai ke liliu mo takiekina e tangatá” (The Three Degrees of Glory: A Discourse [Sept. 22, 1922], 11–12).

ʻAlamā 35. Ko Hono Lekooti ʻo e Tau ʻa e Kau Nīfai-Leimaná ʻi he ʻAlamā 43–62

  • ʻI hono fakahokohokó, ʻoku hoko atu ʻa e, ʻAlamā 43 ʻi he ʻAlamā 35. “Ko ʻeni ko ʻAlamā, naʻá ne loto mamahi lahi ko e tupu ʻi he fai hia ʻa hono kakaí, ʻio koeʻuhí ko e ngaahi taú, mo e lilingi totó,” naʻa ne fakatahaʻi mai hono ngahi fohá “takitaha” ke ne fakahā “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní” (ʻAlamā 35:15–16). Naʻe fakatokanga fakahangatonu mai ʻe Molomona ʻa ʻene poupou mālohi ki he ngaahi lea ʻa ʻAlamā ki hono ngaahi fohá, kia Hilamani, Sipiloni, mo Kolianitoni—kimuʻa peá ne foki ki he “fakamatala ʻo e ngaahi tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná” (ʻAlamā 43:3; fakafehoanaki e ngaahi ʻaho ʻi lalo he ngaahi peesi ʻo e ʻAlamā 35 mo e ʻAlamā 43).

    ʻOku fakamatala ʻa e ʻAlamā 35 ki he meʻa ne tupunga ai e tau ʻa e kau Leimaná mo e kau Nīfaí, ʻa ia ʻoku fakakau kotoa ia ʻi he vahe 43–62. Ko e ngaahi fekeʻikeʻí pea aʻu ki he taú ʻoku toʻo kongokonga lalahi ia mei he ʻAlamā 35:

    1. Ko e “kau Sōlami tuʻukimuʻa tahá … naʻa nau ʻita koeʻuhí ko e folofolá, he naʻe fakaʻauha ʻe ia ʻa ʻenau ngāué [ngāue fakataulaʻeiki kākaá]” (veesi 3).

    2. Ko e kau Sōlami ko ia naʻe uluí, “naʻe kapusi ki tuʻa mei he fonuá; pea naʻa nau tokolahi” (veesi 6), naʻa nau ʻalu pea nau nofo mo e kakai ʻo Selesoní (kakai ʻo ʻĀmoní). Naʻe fafangaʻi kinautolu, fakakofuʻi pea foaki ange mo ha ngaahi konga kelekele ke hoko ko honau tofiʻa, pea naʻe feau ʻenau ngaahi fie maʻú kotoa (vakai, veesi 9). Naʻe lau kinautolu ʻi he fonua ne nau ʻi ai kimuʻá ko e masiva, meʻa ʻuli mo taʻeʻaonga (vakai, ʻAlamā 32:2–3).

    3. Naʻe hoko e angaʻofa ʻa e kakai ʻo Selesoní ʻi hono tali e kau ului foʻoú ko ha meʻa fakatupu ʻita ki he kau Sōlamí (vakai, ʻAlamā 35:8). Naʻe fai ʻe he pule lahi ʻo e kau Sōlamí ha “ngaahi lea fakamanamana lahi kiate kinautolu” (veesi 9). “Naʻe ʻikai manavahē ʻa e kakai ʻo ʻĀmoní” (veesi 9), naʻe ueʻi hake ʻe he meʻá ni ke toe ʻita lahi ange ʻa e kau Sōlamí mo honau takí .

    4. Naʻe “kamata ke fetuʻutaki [e kau Sōlami naʻe ʻikai ke uluí] mo e kau Leimaná, ʻo nau ueʻi hake mo kinautolu foki ke nau ʻita” ki he kakai ʻo ʻĀmoní, ʻa ia ko ha kau Leimana ne ului (veesi 10; vakai foki, ʻAlamā 43:6–7).

    Ko e ngaahi meʻa ne hokó ʻa ia ne lekooti ʻi he ʻAlamā 35 ʻoku hā ai e founga ne kamata ai e tau ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻi ha taimi lōloá ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he ʻAlamā 43–62. Naʻe ueʻi ʻe Sētane e loto ʻo e kau Sōlamí ke ʻita (vakai, 2 Nīfai 28:20). Naʻa nau takiekina ai e kau Leimana mo e kau Nīfai angatuʻú ke nau ʻita pea tauʻi ʻa kinautolu naʻe faileleí.

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻE founga fēfē nai ha “fonu, [ha loto ʻo ha taha] pea ʻunuʻunu atu ʻi he lotu” maʻu ai pē ki he ʻEikí? ʻAlamā 34:27).

  • Ko e hā nai e ʻuhinga ne hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e tokotaha pē te Ne lava ʻo fakahoko e fakalelei taʻefakangatangatá?

  • Ko e hā ʻoku faʻa fakatoloi ai ʻe he kakaí ʻa e fakatomalá? Ko e hā e fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi hono fakatoloi ko ʻení?

Ngāue ke Faí

  • Faʻu fakaikiiki angé ha lisi ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā ki hono fakatupulaki ʻo e tuí mei he ʻAlamā 32. Fakahaaʻi angé ʻa e founga ʻoku tanumaki ai ʻa e tuí mei he ʻamanaki leleí ke aʻu ki he ʻilo haohaoá pea ko e hā e fatongia ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá he ngāué ni.

  • Fakaʻaongaʻi e fakahinohino ki he lotu ʻi he ʻAlamā 33–34, ke maʻu ha ngaahi founga pau ʻe lava ke toe lelei ange ai hoʻo lotú.