‘Inisititiuti
Vahe 19: Mōsaia 4—8


Vahe 19

Mōsaia 4–8

Talateú

ʻI he fanongo ʻa e kau Nīfaí ki he Tuʻi ko Penisimaní ne nau ʻilo ʻa ʻenau fie maʻu e mālohi huhuʻi ʻo e Fakaleleí. Ko hono olá, naʻa nau lotua ha fakamolemole, maʻu ha nonga ʻo e konisēnisí, pea ʻai kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Pea hangē ko e kau Nīfai ko iá, te tau lava foki ʻo aʻusia ha liliu ʻo e lotó pea moʻui ʻi ha founga te tau “fiefia maʻu pē, pea fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá.” Naʻe fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he founga ke “tupulaki ʻi he ʻilo ki he nāunau ʻo ia naʻá ne fakatupu [ʻa kitautolú]” (Mōsaia 4:12) ʻi he tui, fakatomala, mo hono fai mo tauhi e ngaahi fuakavá.

Fakamatalá

Mōsaia 4:1–2, 5, 11. “Siʻi Hifo ʻi he Efu ʻo e Kelekelé”

  • Naʻe vakai ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní kiate kinautolú ʻoku nau “siʻi hifo ʻi he efu ʻo e kelekelé.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he leá ni ʻa e foʻi moʻoni ko ia neongo ʻoku talangofua ʻa e efu ʻo e kelekelé ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Hilamani 12:7–8), ka ʻi heʻenau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke nau talangofua maʻu pē ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku ʻilo ʻenau fakafalala kakato ki he ʻOtuá—kuo pau ke falala ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē: moʻuí mo e mānavá, meʻakai mo hono malava ke ngaohi iá, moʻui leleí mo e mālohí, fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá. Kapau ne ʻikai ha ʻOtua mo ha Fakalelei, ko e tangatá, ʻi hono ʻai moʻoní, ko e foʻi noa pē. ʻOku maʻu e angavaivaí ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau fakafalala ki he ʻEikí. Ko e kī ki heʻetau lavameʻá ko hono manatuʻi ʻoku ʻikai ke tau lava ha meʻa taʻekau ai ʻa Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Pea hangē ko e ako ʻa Sēkopé, kapau naʻe ʻikai ha Fakalelei ne ʻikai te tau toe moʻui ka te tau hoko ko e kau ʻāngelo ʻa e tēvoló (vakai, 2 Nīfai 9:7–9).

Mōsaia 4:2–3. Ngāue ʻaki ʻa e “Taʻataʻa Fakalelei ʻo Kalaisí”

  • Naʻe ʻilo ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻoku fie maʻu ha mālohi ʻoku mahulu atu ʻi honau mālohí ke ikunaʻi ai honau tuʻunga angahalá. Naʻa nau lotua ha ʻaloʻofa mo kole ki he Tamai Hēvaní ke “ngāue ʻaki e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí” (Mōsaia 4:2) kae lava ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he Fakaleleí ʻo fakamoʻui kitautolu mei heʻetau ngaahi fehālaakí:

    “ ʻOku tau halaia kotoa pē ʻi ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakatupu pē ʻetau kafó pea tau fakalaveaʻi lahi mo e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻo fakaleleiʻi. ʻOku tau lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻe kitautolu ʻo fakaleleiʻi. ʻOku hoko leva ko hotau natula ʻa ʻetau ongoʻi halaia pea tau ongoʻi mā mo faingataʻaʻiá, ʻa ia he ʻikai te tau lava ʻo faitoʻo. Ko e taimi ia ʻoku tokoni mai ai ʻa e mālohi fakamoʻui ʻo e Fakaleleí …

    “Kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe Kalaisi ʻEne Fakaleleí, ʻe tānaki fakatahaʻi mai e ngaahi tautea ki he ngaahi fehālākí. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻi he moʻuí. Ka naʻá Ne hōifua ke fai ʻa e feilaulaú koeʻuhi ke lava ʻo huhuʻi kitautolu. …

    “Te tau lava foki ʻo ‘tauhi maʻu ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá’ [Mōsaia 4:12]. Ko e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku lava ke fakafoʻou ʻa e fuakava ko iá ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike takitaha [vakai, T&F 27:2].

    “ ʻOku ʻi ai hono mahuʻinga fakangāue, fakafoʻituitui ʻo e Fakaleleí ʻi he ʻaho kotoa pē ki heʻetau moʻuí. ʻE lava ʻo ngāueʻi ia ʻaki ʻa e kiʻi kamataʻanga faingofua ʻo e lotú. ʻE ʻikai te mou tauʻatāina ai mei he faingataʻá mo e ngaahi fehālākí, ka te tau lava ʻo toʻo atu ʻa e loto-halaiá ʻi heʻetau fakatomala pea tau nonga mo fiemālie ai” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 28–29; pe Liahona, Siulai 2001, 26–27).

Mōsaia 4:3.“Fiemālie ʻo e Konisēnisí”

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku maʻu e fiemālie ʻo e konisēnisí mei he fakatomala fakamātoato mo e moʻui māʻoniʻoní:

    “ ʻOku finangalo e ʻOtuá ke fiefia kotoa ʻEne fānaú he tāpuaki tuʻukimuʻa ʻo e nongá mo e fiemālie ʻo e lotó [vakai, Mōsaia 4:2–3]. ʻOku hanga ʻe he loto ʻoku fiemālié ʻo fakatauʻatāinaʻi ia mei he mamahí, faingataʻaʻiá, ongoʻi halaiá, ongoʻi fakamaá pea mo e fehiʻa ʻiate kitá. ʻOkú ne ʻomi ha fakavaʻe ʻo e fiefiá. …

    “… Te ke lava ke maʻu e fiemālie ʻo e lotó ʻaki hono fakatomalaʻi e ngaahi maumaufono fakatāutaha ne tupu ai hoʻo puputuʻu fakaelotó. …

    “ ʻOku hanga ʻe hono maumauʻi ʻo ha fono ʻi he faiangahalá pe maumaufonó, ʻo fakatupu ʻa e mamahi ki he ʻatamaí mo e lotó, mei ha konisēnisi ʻoku fakalaveaʻi. Naʻe hanga ʻe Heʻetau Tamai Taʻengatá ʻo ʻafioʻi e maumauʻi ʻEne ngaahi fonó ʻe Heʻene fānau fakalaumālié, tuku kehe pē Hono ʻAlo pē Taha ne Fakatupú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ia naʻá Ne teuteuʻi ha founga ke fakatonutonu ʻaki e ngaahi nunuʻa ʻo e tōʻonga ko iá. Pea ʻe tatau ai pē pe ko e fehālaaki ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ka ʻoku tatau pē e founga hono fakaleleiʻí: ko e fakatomala kakato ʻo fou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí tuʻunga ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Oct. 2004, 14–15; pe Liahona, Nōvema 2004, 15–16).

  • Naʻe enginaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he fiemālie ʻo e konisēnisí ʻi he fakatomalá ke hokohoko atu kae ʻoua kuo nau maʻu ha fakamolemole:

    “He ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻe lava ke maʻu ʻa e fiemālié mei he mamahí mo e ongoʻi halaiá ʻo tuʻunga pē ʻi he fakatomalá. Tuku kehe pē kinautolu ko ia kuo nau fili ke muimui ki he ngaahi hala ʻo e malaʻia taʻengatá ʻi he hili ʻo ʻenau maʻu ʻa hono kakató, he ʻoku ʻikai ha faʻahinga ʻulungāanga pe anga tuʻu maʻu, pe fakafetau, pe ha maumaufono, pe ko ha fai hala ʻe fakasītuʻaʻi mei he talaʻofa ʻo e fakamolemoleʻi kakató. …

    “Ko e ʻata ʻo e pongipongi ko ia ʻo e fakamolemolé mahalo naʻa ʻikai hoko fakaʻangataha mai. Kae ʻoua muʻa naʻá ke foʻi ʻo kapau he ʻikai te ke lava ʻi hoʻo ʻuluaki feingá. ʻOku faʻa hoko maʻu pē ʻa e konga ko ia ʻo ʻete fakamolemoleʻi ʻe kita ʻa kitá ko ha konga faingataʻa taha ia ʻo e fakatomalá. ʻOku hoko foki mo e loto foʻí ko ha konga ia ʻo e siviʻi ko iá. ʻOua naʻá ke foʻi. He ʻe hoko mai pē ʻa e pongipongi fakaʻofoʻofa ko iá.

    “Pea ʻe toki hoko mai leva ʻa e ‘melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he … [faʻa ʻiló]’ ki hoʻo moʻuí. [Filipai 4:7]. Pea te ke hangē ai, ko Iá, ʻo ʻikai ke toe manatuʻi hoʻo ngaahi angahalá. ʻE anga fēfē leva haʻo ʻiloʻi? Te ke ʻiloʻi pē ʻe koe! [vakai, Mōsaia 4:1–3]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 22, 24; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 19–20).

Mōsaia 4:4–8. Maʻu ha ʻIlo ki he Fakaleleí

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fie maʻu ke ako mo tali ʻe he Kāingalotú kotoa ʻa e Fakaleleí:

    “Siʻoku kāinga, tuofāfine mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ou haʻu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ki he tuʻunga malangá ni he pongipongí ni koeʻuhí ʻoku ou fie lea ʻo kau ki he meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he hisitōliá kotoa. Ko e meʻa makehe ko iá ʻa e Fakalelei taʻe-hano-tatau ʻa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e ngāue mahuʻinga taha ʻeni kuo fakahokó, pea ko e ngāue faingataʻa taha ia ke ʻiloʻi hono mahuʻingá.

    “ ʻOku kiʻi siokita ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻa ʻeku ʻuhinga ki heʻeku fie ako ʻa e meʻa kotoa pē te u lava ʻo ako ʻo kau ki he Fakaleleí: ʻOku makatuʻunga hotau fakamoʻuí ʻi heʻetau tui mo tali ʻa e Fakaleleí [vakai, Mōsaia 4:6–7]. ʻOku fie maʻu ʻi hono tali ko iá ʻa e feinga maʻu pē ke ʻiloʻi kakato iá. ʻOku hanga ʻe he Fakaleleí ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ako ke fakahoko ʻetau taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié, ʻi heʻene tokoniʻi kitautolu ke tau haohaoa [vakai, Molonai 10:32]. Kuo tau fai angahala kotoa pē pea fie maʻu ke tau fakatomala koeʻuhí ke tau lava ʻo totongi ʻa ʻetau konga ʻo e moʻua ko iá. Ko e taimi ko ia ʻoku tau fakatomala fakamātoato aí, ʻoku hanga leva ʻe he Fakalelei fakaofo naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻo totongi hono toeʻo e moʻua ko iá [vakai, 2 Nīfai 25:23]” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 19; pe Liahona, Sānuali 2002, 19).

Mōsaia 4:12. “Tauhi Maʻu ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá”

  • Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau hokohoko mo faʻa fakatomala ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá: “Naʻe fakamamafa ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hano maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 4:26). ʻ ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakalaulauloto lahi ʻi he Siasí ki he foʻi fakakaukaú ni. ʻOku totonu ke toe lahi ange ʻetau fakakaukau ki aí. ʻOku mahino mai ko hono pukepuke maʻu ʻo e fakamolemolé ʻoku makatuʻunga ia ʻi hono toutou fai ʻetau fakatomalá. ʻOku tau hohaʻa ʻi he siasí, pea ʻoku totonu ke pehē, ki hono pukepuke ʻo e kau mēmipa foʻoú, ka ʻoku fai ha hohaʻa lahi ki hono toutou fai ko ia hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá” (“King Benjamin’s Sermon: A Manual for Discipleship,” ʻi he John W. Welch and Stephen D. Ricks, eds., King Benjamin’s Speech: “That Ye May Learn Wisdom” [1998], 16).

Mōsaia 4:14–15. Ohi Hake ha Fānau Māʻoniʻoni

  • Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí mo e fie maʻu ha mātuʻa anga māʻoniʻoní. Naʻe toe fakamoʻoni foki mo e kau palōfita ʻo onopōní naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākonga faivelengá ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māʻoniʻoni pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí: “ ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ki hono ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hīnoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, [mo] tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Tūhulu, Sune 1996, 10).

  • ʻI he hoko ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha fakamoʻoni fakaeonopooni ki he fatongia ʻo e mātuʻá ki hono akoʻi ʻenau fānaú, naʻá ne fakahā mai ha ngaahi folofola lahi ke tokoni ki he mātuʻá ke mahino honau fatongiá: “ ʻOku fakahinohino ʻe he folofolá e mātuʻá ke akoʻi e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, Molonai 8:10]. ʻOku fie maʻu ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí [vakai, Mōsese 6:58–62] mo e mahuʻinga ʻo e moʻui kakató ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá [vakai, Levitiko 10:11; Teutalōnome 6:7; Mōsaia 4:14]. He ka ʻikai, ʻe mamahi moʻoni ʻenau fānaú ʻi he taʻeʻilo ki he huhuʻi ʻa e ʻOtuá mo e fono ʻo e fakatauʻatāiná [vakai, 2 Nīfai 2:26]. ʻOku totonu foki ke faiako ʻaki ʻe he mātuʻá ha sīpinga ʻo e founga fakatapui ʻenau moʻuí—fakaʻaongaʻi honau taimí, talēnití, vahehongofulú, mo e koloá [vakai, Mōsaia 4:21–26; 18:27; ʻAlamā 1:27] ki hono fokotuʻu e Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní [vakai, LSS, Mātiu 6:38]. ʻE tāpuekina moʻoni honau hakó kapau ʻe pehē ʻenau moʻuí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 85; pe Liahona, Sānuali 2002, 82).

Mōsaia 4:16–25. Foaki ki he Masivá

  • Naʻe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko e kau kolekole kotoa kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻoku totonu ke tau fakahā ʻa e ʻaloʻofá ki he niʻihi kehé kapau ʻoku tau fie maʻu ha ʻaloʻofa. ʻI he meʻa tatau, naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke tau manavaʻofa ki he niʻihi kehé:

    [“Fakatauange te tau toe manavaʻofa ange. Tau tukuange e hīkisiá mei heʻetau moʻuí, ʻa e kākaá, mo e siokitá. Tau toe manavaʻofa lahi ange, angalelei ange, fakafonu ʻaki e mapuleʻí mo e faʻa kātakí pea mo ha fefakakaʻapaʻapaʻaki ʻoku lahi angé. ʻI hono fai iá, ʻe hanga ʻe heʻetau sīpingá ʻo ueʻi e niʻihi kehé ke toe angalelei ange, pea ʻe lahi ange leva ʻetau maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia te Ne angalelei kiate kitautolu ʻi Heʻene ʻofá.

    “‘He vakai ʻoku ʻikai koā ko e kau paea kotoa pē ʻa kitautolu? …’ [Mōsaia 4:19].

    “Pea ko e lea ia ʻa e Tuʻi ko Penisimaní. Pea te u tānaki atu ki ai ko e mālohi ʻo e ʻEikí ʻoku pau pea ko ʻEne folofolá ʻoku moʻoni. Te Ne tauhi ʻEne palōmesí kiate kinautolu ʻoku manavaʻofá. ‘ ʻOku monūʻia ʻa e manavaʻofá: he te nau maʻu ʻa e ʻofa’ (Mātiu 5:7).

    “ ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe ʻi ai ha taimi ʻe hoko mai kiate kitautolu kotoa, ʻi he puke pe mahamahaki, ʻi he masiva pe faingataʻaʻia, ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi mei he tangatá pe natula, kuo pau ke tau fakaʻamu ke maʻu ha manavaʻofa. Pea kapau, ʻi he lolotonga ʻetau moʻuí, naʻa tau fai ʻofa ki he niʻihi kehé, te tau maʻu mo e ʻofá”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1990, 89; pe Ensign, May 1990, 70).

Mōsaia 4:27. “He ʻOku ʻIkai Fie Maʻu ke Lele ʻa e Tangatá ʻo Vave Ange ʻi he Mālohi ʻOkú Ne Maʻú”

  • Naʻe talamai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻoku fakangatangata pē hotau taimí mo e iví, pea kuo pau ai ke tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá:

    “ ʻI heʻetau lele ʻo vave ange he meʻa ʻoku tau malavá, ʻoku tau ongoʻi helaʻia mo taʻeʻaonga. …

    “ ʻOku ʻi he holisi hoku ʻōfisí ha fakamanatu ʻaonga meia Anne Morrow Lindbergh ʻo kau ki he taha ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ne tohi, ‘He ʻikai te u lava ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou loto ke faí ke tokoniʻi ai e kakai kehé.’ Ko e faleʻi lelei ia maʻakitautolu kotoa, ʻo ʻikai ko ha fakatonuhiaʻi ke tuku ai ʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé, ka ko ha faleʻi fakapotopoto ia maʻatautolu mo e fie maʻu ki ha feohi ʻoku leleí” (Deposition of a Disciple [1976], 58).

Mōsaia 5:2. “Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻi Loto ʻIate Kimautolu”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e founga te tau aʻusia ai ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó: “ ʻOku fakamālohia ʻetau fakamoʻoní ʻi he akó, lotú, mo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí, hili ʻetau maʻu ko ia ha fakamoʻoni mei he Laumālié. ʻI he tupulaki ko ia ʻetau fakamoʻoní, ʻoku tupulaki leva ai mo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne palani ʻo e fiefiá. ʻOku fakalotoʻi leva kitautolu ke tau fakatomala pea tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻo tau toki ului kakato ai. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau liliú, ha fakamolemole ʻoku fakalangí, fakamoʻuí, fiefiá, pea mo ha holi ke vahevahe atu ʻetau fakamoʻoní ki he niʻihi kehé” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 31–32; pe Liahona, Nōvema 2003, 31).

Mōsaia 5: 7–8. Hoko ko e Fānau ʻa Kalaisi

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) e founga te tau lava ke ui ai ʻa Sīsū Kalaisi ko ʻetau Tamaí:

    “Kapau ʻoku tau pehē ko Sīsū Kalaisi ʻa ʻetau Tamaí, ʻoku ʻikai ke hala ia koeʻuhí, ʻi he ʻuhinga fakalaumālié, naʻá ne fakatupu kitautolu. ʻOku ʻikai toe fehuʻia ia—naʻá ne fakatahaʻi e laumālié mo e sinó, ʻo malava ai ke toetuʻu ʻa e meʻa moʻui kotoa pē. ʻOku ʻikai hala ʻetau lau e Fakamoʻuí ko hotau ʻOtuá, mo ʻetau Tamaí, pea ko e ʻAlo foki ia ʻo e ʻOtuá koeʻuhí he ʻokú Ne maʻu e mafaí kotoa. Naʻe fakahā ʻe Sīsū naʻe foaki ʻe he Tamaí ʻa e mafaí kotoa kiate Ia, pea ʻokú Ne hoko ai ko ha Tamai maʻatautolu. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá ne fakatupu fakalaumālie kitautolu ʻi he Toetuʻú. …

    “… Ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu. Ko ha Tamai Ia kiate kitautolu koeʻuhí he naʻá Ne fakatupu kitautolu mo fakahaofi kitautolu mei he maté, ʻo fakatahaʻi e laumālié mo e sinó. He ko e hā ʻa e tamai ka ko ha taha ʻokú ne foaki e moʻuí?” (“The Fatherhood of Christ” [lea ki he kau ngāue he semineli mo e ʻinisititiuti fakalotú ne teʻeki ai pulusi, ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, Siulai 17, 1962], 5–6).

    Vakai, fakamatala ki he Mōsaia 15:1–7 (peesi 174-75).

Mōsaia 5:8–10. Toʻo Kiate Kitautolu ʻa Hono Huafá

  • Naʻe fakalolotoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻetau mahino kau ki hono toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí:

    [“ ʻOku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso ai ʻi Hono huafá, ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ki Hono Siasí mo fakahā ʻetau tui kiate Iá, pea mo e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻo Hono puleʻangá.

    “ ʻOku toe ʻi ai pē foki mo ha ngaahi ʻuhinga kehe, ha ngaahi ʻuhinga loloto ange ʻoku totonu ke mahino ki he kāingalotu kuo matuʻotuʻa ange ʻi he Siasí ʻo fakalaulauloto ki ai he taimi ʻokú ne maʻu ai e sākalamēnití.

    “ ʻOku mahuʻinga he taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití ʻoku ʻikai ke tau fakamoʻoni ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto ke fai ia. (Vakai, T&F 20:77.) Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau fakamoʻoni pē ki heʻetau loto ke fai peheé ʻoku fokotuʻu mai ai ʻoku ʻi ai ha meʻa kehe ia kuo pau ke hoko kimuʻa pea tau toki toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa toputapu ko iá ʻi he ʻuhinga mahuʻinga tahá. …

    “ ʻE lava ke mahino ko e loto ko ia ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ko hono toʻo ia kiate kitautolu ʻa e mafai ʻo Sīsū Kalaisí. Fakatatau ki he ʻuhingá ni, ʻi hono maʻu ko ia ʻo e sākalamēnití ʻoku tau fakamoʻoni ai ki heʻetau loto ke kau ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé pea mo maʻu e ngaahi tāpuaki māʻolunga taha ʻe lava ke fou mai he huafa mo e mafai ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻokú Ne finangalo ai ke foaki mai kinautolu kiate kitautolú.

    “… ʻOku fakapapauʻi mai ʻi heʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau tukupā ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke lau ai kitautolu ʻi he niʻihi kuó Ne fili ke ʻi Hono toʻomataʻú pea ui ʻaki Hono huafá he ʻaho fakaʻosí. ʻI he tuʻunga toputapú ni, ko ʻetau fakamoʻoni ko ia ʻoku tau loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku tau fakafofongaʻi hono fakahaaʻi ʻetau hoko ko ha taha ʻoku feinga ke maʻu e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e hakeakiʻí ʻa e moʻui taʻengatá, ‘ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá’] (T&F 14:7)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 102–3, 105; pe Ensign, May 1985, 80–81, 83).

(Mōsaia 5:12). “ ʻIloʻi ʻa e Leʻó”

  • ʻOku mahuʻinga ki he fakalakalaka fakalumālié ʻa e ako ke ʻiloʻi mo muimui ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻamanaki mai e ʻOtuá ke tau fanongo mo ʻilo ki Hono leʻó ʻi he moʻuí ni: “ ʻI he taimi ʻe ʻosi ai ʻeku ngāué, ʻoku ʻikai ko ha lea mālie ne u faí ʻe fuʻu mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; ka ko e meʻa ʻe mahuʻinga kiate Iá ko ʻeku fanongo ki Hono leʻó mo talangofua ki Heʻene ngaahi ueʻí” (“Respond to the Prompting of the Spirit” [an evening with Elder M. Russell Ballard, Jan. 8, 1988], 4, www.ldsces.org).

Mōsaia 6:4–7. Tuʻi ko Mōsaiá

  • Naʻe fakahingoa ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono fohá ki heʻene tamaí. Ko ia ai, te tau lava, ke pehē ko e tamai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ko Mōsaia1 pea ko e foha ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ko Mōsaia2. Ko Mōsaia 1 naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ke ʻave kinautolu ʻe muimui kiate iá ʻo mavahe mei he fonua ko Nīfaí ki he maomaonganoá koeʻuhí ko e angahala ʻa e kau Nīfaí (vakai, ʻAmenai 1:12). Ko e tohi ko ia ʻa Mōsaiá, ʻoku fakahingoa ia kia Mōsaia2; ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne tauhi e lekōtí.

Mōsaia 7:1–14; 8:7–21. Ngaahi Fononga ʻa e Kau Nīfaí

  • Ke mahino e puipuituʻa fakahisitōlia ʻo Mōsaia 7–8, mahalo ʻe fie maʻu ke vakaiʻi e ngaahi meʻa ne hokó ʻoku ʻasi ʻi he ʻAmenai 1:27–30 mo hono fakamatalaʻi fakanounou ʻo e vahé mei he Mōsaia 7–8. ʻOku fakamatala ʻa e ngaahi vahé ni ki he kau taki ʻo e kakai ʻi he fonua ko Seilahemalá (Mōsaia1, Tuʻi ko Penisimaní, mo Mōsaia2) kau ai mo e ngaahi tuʻi ʻi he fonua ʻo Līhai-Nīfaí (Sēnifi, Noa, mo Limihai). ʻOku nau toe fakamatalaʻi foki ai mo e ngaahi fefonongaʻaki ʻa e falukunga kakai ʻi he vahaʻa ʻo e kolo ko Seilahemalá mo e nofoʻanga ʻo Sēnifí ʻi he fonua ko Līhai-Nīfaí. Ke mahino lahi ange e ngaahi fefonongaʻaki ko ʻení, ako e mape ʻoku ʻoatú.

Mōsaia 8:13. Kau Liliu Leá

  • Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e foʻi fakakaukau fakahisitōlia ko ʻeni ʻo e “kau liliu leá” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

    “Naʻe maʻu ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ‘… ʻa e ongo maka ʻa ia naʻe fakamaʻu ki he ongo kau ʻo e meʻa fuopotopotó’ [Mōsaia 28:13] ne ui ʻe he kau Nīfaí ko e ‘meʻa liliu lea,’ ʻa ia naʻá ne liliu ʻaki e lekooti ʻa e kau Sēletí [Mōsaia 28:11–14], ʻa ia naʻe tukufakaholo mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata pea ko hono taumuʻá ke liliu ʻaki ʻa e ngaahi leá. ʻOku ʻikai ke talamai ʻe he lekōtí kiate kitautolu, ʻa e founga ne maʻu ai ʻe Mōsaia ʻa e ʻongo maká’ ni ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ka ko hono talamai pē ko ha ‘meʻa-foaki mei he ʻOtuá’ [Mōsaia 21:28]. Naʻe maʻu ʻe Mōsaia ʻa e ‘meʻa-foakí’ ni pe ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí kimuʻa ia pea toki ʻilo ʻe he kakai ʻo Limihaí ʻa e lekooti ʻa ʻEtá. Mahalo pē naʻa nau maʻu kinaua he taimi naʻe ʻomi ai kia Mōsaia e ‘fuʻu maká’ ʻa ia ne tuʻu ai ha ngaahi tā tongitongi, ʻa ia naʻá ne liliu ʻaki e ʻmeʻa-foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá’ [ʻAmenai 1:20–21]. Mahalo pē naʻe foaki kinaua kiate ia, pe ki ha niʻihi ʻo e kau palōfita kehe kimuʻa ʻi hono taimí, ʻo hangē pē ko e tokoua ʻo Sēletí naʻá ne maʻu kinaua—mei he ʻEikí.

    “Ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe maka ʻe uá, ʻa ia ne foaki ki he tokoua ʻo Sēletí ʻoku mahino ko ia pē naʻe maʻu ʻe Mōsaiá ʻo hangē ko e ngaahi fakamatala ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

    “Naʻe fekauʻi e tokoua ʻo Sēletí ke fakamaʻu e ngaahi meʻa naʻá ne tohi kau ki he mata-meʻa-hā-mai ki he hā ʻa Kalaisi kiate iá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa lava hono kakaí ʻo lau. Ko e mata-meʻa-hā-mai ko ʻení naʻe hiki ia ʻi ha lea ʻoku ʻikai lava ʻo lau, he naʻe ʻikai ngofua ke ʻalu atu kae ʻoua kuo hili e toetuʻu ʻa Kalaisí. Naʻe fakamaʻu foki mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ngāue ʻaki ia ki hono liliu ʻo e ngaahi tohi toputapu ko ia ʻo e mata-meʻa-hā-mai ko ʻení, kae ʻoua leva ke hokosia e taimi kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻEikí ʻa e tangatá ke liliu kinautolú. ʻI he taimi ʻe fakahā ai kinautolú, ʻe liliu ʻaki ia e tokoni ʻa e ʻŪlimi mo e Tūmemi tatau pē [ʻEta 3:21–28]. …

    “Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, fakataha mo e ‘sifa-fatafatá’ mo e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe fufuuʻi ʻe Molonai ke toki ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko ha meʻa ia ke lava ʻo liliu ʻaki e lekooti fuoloá, pea ko e ʻŪlimi mo e Tūmemi pē ia naʻe foaki ki he tokoua ʻo Sēletí [T&F 17:1]” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:160–62).

Mōsaia 8:15. “Lahi Ange ʻa e Tangata Kikité ʻi ha Palōfita”

  • ʻĪmisi
    ʻOku pukepuke ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tohi ʻoku hiki ai ha fakamatala

    Alvin Gittins, © 1959 IRI

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻa e fatongia makehe ʻo ha tangata kikite pea mo e anga ʻoku kehe ai e vakai ʻa e tangata kikité ki he ngaahi meʻá mei he niʻihi kehé: “Ko e tangata kikité ko ha tokotaha ia ʻoku lava ʻo sio ki ha ngaahi meʻa. ʻOku ʻikai ke ne sio ʻaki hono mata fakanatulá ka ko hono mata fakalaumālié. Ko e meʻafoaki ʻo e tangata kikité ko ha meʻaʻofa ʻoku ope atu he fakakaukau fakaetangatá” (The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 224).

  • Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou (1872–1952) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e tangata kikité ko ha taha ʻoku “mahino ki ai e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku hā nenefu ki he niʻihi kehé; ko ia ia ʻa e tokotaha fakaʻuhinga lea te ne fakamahinoʻi e moʻoni ʻoku taʻengatá. ʻOkú ne mamata ki he kahaʻú mei he kuohilí pea mo e lolotongá. ʻOkú ne fakahoko ʻeni ʻaki e mālohi ʻo e ʻEikí ʻokú ne maʻu fakahangatonú, pe ʻikai ʻomi fakahangatonú ka ʻoku fai mai ia ʻaki ha ngaahi meʻangāue tokoni fakalangi hangē ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí. Ko hono fakanounoú, ko ia ʻa e tokotaha ʻoku sió, ʻoku ʻaʻeva he maama ʻa e ʻEikí mo ha fofonga ʻoku ʻā” (Evidences and Reconciliations, fokotuʻutuʻu ʻe G. Homer Durham [1960], 258).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

Ngāue ke Faí

  • Vakaiʻi e Mōsaia 4:5–13 pea ʻilo ai e niʻihi ʻo e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá naʻe fakahā mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi heʻene malangá.

  • ʻOku toe fakamanatu mai ʻi he Mōsaia 4:12–16 e ngaahi konga lahi ʻo kau ki hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fili mei ai ha ua ʻoku ʻuhinga mālie taha kiate koé pea faʻu ha palani ke fakaʻaongaʻi kakato kinautolu ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Significant Nephite Journeys in the Book of Mosiah

Ngaahi Fononga Mahuʻinga ʻa e Kau Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Mōsaiá

Kī ki he Mapé

ʻĪmisi
Ngaahi Fononga Mahuʻinga ʻa e Kau Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Mōsaiá

A

Kolo ko Seilahemalá

Kolo ko Seilahemalá

1

6

2

7

5

Fonua ko Līhai-Nīfaí

E

Kolo ko Līhai-Nīfaí

3

Fakaʻauha e puleʻanga ʻo e kau Sēletí

Hisitōlia ʻo e kau Sēletí ʻi he tohi ʻa ʻEtá

I

ʻOku ʻikai ha ʻilo pe ko e hā e mamaʻo ki he tokelau ʻo Seilahemalá ʻa e fonua ʻo e kau Sēletí.

4

Heilami

H

8

Fokotuʻu ʻo e kolo ko Heilamí

F

Ngaahi Vai ʻo Molomoná

N