‘Inisititiuti
Vahe 50: ʻEta 1–5


Vahe 50

ʻEta 1–5

Talateú

ʻOku ʻikai ke fokotuʻutuʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakatatau ki he taimi naʻe hoko aí. Kapau naʻe pehē, ʻe fika ʻuluaki ʻa e tohi ʻa ʻEtá. ʻOku kamata e lekooti ʻo e kau Sēletí meimei ʻi he taʻu 2200 K.M. ʻOku kamata e ʻuluaki Nīfaí ʻi he taʻu 600 K.M. ʻOku fakamatala ʻa e tohi ʻa ʻEtá ʻo laka hake he taʻu ʻe 1,700 ʻo e hisitōliá mei he taʻu 2200 K.M. ʻo aʻu hifo ki he taimi ʻo Kolianitomulí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi totonu ʻa e taimi ne moʻui ai ʻa Kolianitomulí, ka naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 500 mo e 250 K.M. ʻOku fakamatala ʻa e toenga ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he 1 Nīfaí kia Molonai ki he ngaahi taʻu ʻe 1,000 nai ʻo e hisitōliá.

Hili ʻa e Lōmaki ʻi he kuonga ʻo Noá, naʻe kamata faiangahala ha niʻihi tokolahi ʻo e ngaahi hako ne fakahaofí. Ne feinga ha kulupu ʻe taha ke nau langa ha taua “[ke] aʻu hono tuʻafalé ki langi” (Sēnesi 11:4). Naʻe kamata ʻa e talanoa ʻo e puleʻanga Sēletí mei hono langa ʻo e Taua ʻo Pēpelí. Naʻe tupulaki ʻa e faiangahala ʻa e kakaí pea naʻe veuveuki ʻe he ʻEikí ʻenau leá pea fakamoveteveteʻi kinautolu ki he funga ʻo e māmaní (vakai, ʻEta 1:33; Sēnesi 11:5–8).

Naʻe tautapa e tokoua ʻo Sēletí ki he ʻEikí ke fakatolonga muʻa ʻa e lea hono ngaahi kaungāmeʻa mamaé mo hono fāmilí. ʻI he fuʻu tui lahi mo hono tataki ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, naʻe malava ʻe he tokoua ʻo Sēletí ke tataki e kulupu ko ʻení ki ha fonua kehe. ʻOku fonu ʻa e talanoa ʻo e hikifonua ko ʻení ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí he ʻahó ni. ʻOku kau ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ngāueʻi ʻo e tuí ke maʻu ha tokoni fakalangi pea mo e fatongia ʻo e lotú ʻi hono ikunaʻi ha ngaahi ngāue faingataʻá. ʻI hoʻo ako ki he moʻui ʻa e tokoua ʻo Sēletí, te ke ako ai ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he fakafoʻituituí ha tui mālohí.

Ko hono toe vakaiʻi ʻeni ʻo e tupuʻanga ʻo e tohi ʻa ʻEtá:

  • Naʻe tauhi ʻe he kau palōfita Sēletí ʻa e hisitōliá ʻo aʻu ki he palōfita Sēleti fakamuimuitahá ko ʻEta (vakai, ʻEta 1:6).

  • Naʻe maʻu ʻi he fekumi ʻa Limihaí ʻa e konga ʻo e lekooti ʻo e kau Sēletí—ʻi he ngaahi peleti koula ʻe 24 (vakai, Mōsaia 8:7–11).

  • Naʻe liliu ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ʻa e lekooti ʻa e kau Sēletí (vakai, Mōsaia 28:10–17).

  • Naʻe fakanounouʻi pe fakaleleiʻi ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻo e kau Sēletí pea fakakau ia kimuʻa ʻi heʻene ngaahi tohi ʻaʻaná (vakai, ʻEta 1:1–6).

Fakamatalá

ʻEta 1:1–2. Ko Hono ʻIlo ʻo e Peleti ʻe 24

  • Lolotonga e nofo pōpula ʻa e kakai ʻo Limihaí, naʻe fekauʻi atu ʻe he Tuʻi ko Limihaí ha kau tangata ʻe toko 43 ke fekumi ki he fonua ko Seilahemalá (vakai, Mōsaia 8:7; 21:25). Neongo naʻe ʻikai ke ola lelei ʻa e fekumi ki Seilahemalá, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fekumí ha fonua kuo ʻufiʻufi ʻaki ʻa e ngaahi hui mo e ngaahi toetoenga ʻo ha faʻahinga kakai kuo fakaʻauha (vakai, Mōsaia 8:8). Naʻe maʻu ʻe he kau fekumí ha lekooti ʻo e ngaahi peleti koula ʻe 24, ʻa ia naʻa nau foki mo ia ki he Tuʻi ko Limihaí (vakai, Mōsaia 8:9–10). ʻI he taimi ne fāifai pea fakaʻatā ai ʻa e kakai ʻo Limihaí mei he pōpulá (vakai, Mōsaia 22), naʻe ʻoange e ngaahi peleti ko ʻení ki he Tuʻi ko Mōsaiá ke liliu (vakai, Mōsaia 28:1–17).

ʻEta 1:3–4. Ko ha Fakamatala ʻo e Fakatupú Kimuʻa ʻi he Kuonga ʻo Mōsesé

  • ʻOku mahuʻinga hono fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻe he tohi ʻa ʻEtá naʻe ʻi ai ha fakamatala ʻo e Fakatupú, ʻĀtama, pea mo ha hisitōlia ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu mai ki he taimi ʻo e Taua ʻo Pēpelí kimuʻa ia ʻi he kuonga ʻo Mōsesé. Mahalo ne mole ʻa e fakamatalá ni tuʻunga ʻi he hē mei he moʻoní mo e faiangahalá, ko ia ne fie maʻu ai ke toe fakafoki mai ʻa e ʻilo ko ʻení ʻo fakafou ʻi he fakahā kia Mōsese ke tau lava ʻo maʻu ʻa e lekōtí he ʻahó ni (vakai, Mōsese 1:40).

ʻEta 1:6–32. Ko e Tohihohoko ʻo e Kau Sēletí

  • ʻOku ʻomi ʻe he vahe 1 ʻo e tohi ʻa ʻEtá ha tohihohoko ʻo e palōfita ko ʻEtá. ʻOku hāhāmolofia ke hoko ʻa e tohihohoko ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku fakamatalaʻi ia ʻo peheni: “ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e hā ʻa e ngaahi tohihohokó ʻi he Tohi Tapú. Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa e kau Hepeluú ʻi he ngaahi hisitōlia ʻo honau ngaahi fāmilí, pea ngalingali naʻe tauhi fakalelei ʻa e ngaahi tohihohokó; ko e mataʻifika ʻi he ngaahi folofolá ko ha fakamahino ia ki honau mahuʻingá. Fakatokangaʻi ange kinautolu ʻi he Sēnesi 5, 11, 46; Nōmipa 26; 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 1–9; lau foki ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he ʻĒsela 9–10 ʻa ia ʻoku nau ʻomi ha fakaʻilonga ʻo e mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi hisitōlia fakafāmilí. Neongo ia, ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha sīpinga pē ʻe taha ʻo ha tohihohoko mahino mo kakato, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ʻEta 1:6–32. ʻOkú ne ʻomai ʻa e tohihohoko ʻo ʻEtá, ko e palōfita fakamuimui ia ʻo e kakai Sēletí, ʻa ia ʻoku fakatotoloʻi e hako ko iá ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻe uofulu mā hiva pe lahi ange kimui ʻo aʻu kia Sēleti, ʻa ē ne mavahe mei he Taua ʻo Pēpelí mo hono fāmilí ʻi he taimi ne veuveuki ai ʻa e lea ʻa e kakaí. Makehe mei he sīpinga ko ʻení, ʻoku lava ke maʻu ha ngaahi fakamatala movetevete pē ʻo e tohihohoko ʻoku fai ki ai ʻa e tokangá”] (Sidney B. Sperry, “Types of Literature in the Book of Mormon,” ʻi he Journal of Book of Mormon Studies, vol. 21, no. 1 (1995): 117).

ʻEta 1:34–35. Ko e Hingoa ʻo e Tokoua ʻo Sēletí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siaosi Leinolo (1842–1909) ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e hingoa ʻo e tokoua ʻo Sēletí (vakai, ʻEta 2:13) naʻe fakahā ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44): “Lolotonga e nofo ʻa ʻEletā Leinolo Kahuni ʻi Ketilaní naʻe fanauʻi kiate ia ha foha. ʻI he ʻaho ʻe taha ne fou atu ai ʻa Palesiteni Siosefa Sāmita ʻi hono ʻapí peá ne fakaafeʻi ia ki fale mo kole ange ke tāpuakiʻi hono fohá mo fakahingoa ʻa e pēpeé. Naʻe fai ia ʻe Siosefa peá ne fakahinoga ʻa e tamasiʻí ko Mahonilai Molianikumea. ʻI he hili ʻene tāpuakiʻi ʻa e tamasiʻí naʻá ne fakatokoto ia ki he mohengá, peá ne tafoki kia ʻEletā Kahuni ʻo pehē ange, ko e hingoa kuó u fakahingoa ʻaki ho fohá ko e hingoa ia ʻo e tokoua ʻo Sēletí; kuo toki fakahā mai ia kiate au ʻe he ʻEikí. Naʻe tuʻu ʻa ʻEletā Viliami F. Kahuni ʻo ofi atu ki ai peá ne fanongo ki he lea naʻe fai ʻe he Palōfitá ki heʻene tamaí; pea ko e fuofua taimi ʻeni naʻe ʻiloa ai ʻa e hingoa ʻo e tokoua ʻo Sēletí ʻi he Siasí ʻi he kuonga fakakosipelí ni” (“The Jaredites,” Juvenile Instructor, May 1, 1892, 282).

ʻEta 1:33–38. Ko e Lea ʻo e Kakai ʻo Sēletí mo Hono Tokouá

  • ʻOku lekooti ʻi he ʻEta 1:34–38 ʻa e ʻikai ko ia ke veuveuki ʻe he ʻEikí ʻa e lea ʻo e fāmili ʻo Sēletí, hono tokouá, mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he kuonga ʻo e Taua ʻo Pēpelí. Ne ako ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ngalingali ne lea ʻaki ʻe he kau Sēletí ʻa e lea ʻa Ātamá: “[ʻOku hā ʻi he Tohi ʻa ʻEtá naʻe kole ʻe Sēleti mo hono tokouá ki he ʻEikí ke ʻoua naʻa liliu ʻena leá ʻi he taimi ko ia ʻo e fetaʻemahinoʻaki ʻi he leá ʻi he Taua ʻo Pēpelí. Naʻe tali ʻena kolé, pea naʻe hoko atu ʻenau ngāué ʻaki ʻa e lea ʻa ʻenau ngaahi tamaí, ʻa e lea faka-ʻĀtamá, ʻa ia naʻe fuʻu mālohi pea naʻa mo hono tohí, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ne hiki ʻe Mahonilaí ʻnaʻe mālohi ʻo aʻu … ki hono fakalotoa ʻo e tangatá ke lau kinautolu.’ Ko e faʻahinga lea ia naʻe maʻu ʻe ʻĀtamá pea ko e lea ʻeni naʻe malava ai ʻe ʻĪnoke ke ikunaʻi ʻEne ngāue maʻongoʻongá”] (The Way to Perfection [1970], 69).

ʻEta 1:38–42. Ko Ha Fonua Kuo Fili

  • Hangē pē ko hono ui ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ko ha kakai filí—kuo fili ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí—ʻoku ʻuhinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he Ongo ʻAmeliká ko ha fonua kuo fili—fili ke hoko ko ha feituʻu ke Toe Fakafoki Mai ai ʻa e ongoongoleleí, pea aʻu ki ha taimi, ke hoko ko e Selusalema Foʻoú. Kuo fili fakatouʻosi ʻa e kakai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí mo e Ongo ʻAmeliká ke tokoni ki he Tamai Hēvaní ʻi hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa.

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e kotoa ʻo ʻAmelika Noate mo Saute ko ha fonua kuo fili: “ ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e kotoa ʻo ʻAmeliká, ʻa e Noaté mo e Sauté fakatouʻosi, ko ha fonua kuo fili ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kehé, ko hono fakalea ʻe tahá—ko Saione. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau Sēletí te Ne tataki kinautolu ki ha fonua ʻ ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kotoa pē ʻo e māmaní’ [ʻEta 1:42]” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:73).

  • Naʻe toe lea foki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo kau ki he Ongo ʻAmeliká ko ha fonua kuo fili: “ʻI he 1844, naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fanongonongo fakaʻeiʻeikí ni: ʻKo Saione ʻa e kotoa ʻo ʻAmeliká mei he noaté ki he sauté’ (Teachings [of the Prophet Joseph Smith], p. 362). Naʻe folofola tonu ʻaki ʻe he ʻEikí: ‘Ko ha fonua ʻeni ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kehe kotoa pē’ (ʻEta 2:10). Ko e puleʻangá ni ko e konga ia ʻo e fonua ʻo Saioné. Ko e fonuá ni naʻe fakatapui ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku lau ai ʻa e palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, naʻe fakahingoa ʻa e hemisifia ko ʻení ko e ʻlelei’ (Sēkope 5:25–26)” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 123).

ʻEta 1:43. “Ko e Fuoloa Taimi ʻo Hoʻo Tangi Kiate Aú”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí kuo ʻomi ʻa e ngaah tāpuakí ki hono kakaí ko e ola ia ʻo e ngaahi lotu ne fai he taimi fuoloá. ʻOku mālohi ʻa e ō fakataha ʻa e talangofua ʻi he faʻa kātakí mo e lotu hokohoko maʻu peé. ʻI ha lea fekauʻaki mo e Fefakatauʻakí ʻi he 1839 ʻi ʻIlinoisí, ne ako ʻaki ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie tatau. Haʻu ki he ʻOtuá ʻo hokohoko atu hoʻo lotu kiate Iá kae ʻoua kuó Ne tāpuakiʻi koe he ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he ngaahi tāpuaki tatau” ([naʻe lekooti ʻi he Willard Richards Pocket Companion, 78–79] naʻe lau ʻi he The Words of Joseph Smith: The Contemporary Accounts of the Nauvoo Discourses of the Prophet Joseph, comp. Andrew F. Ehat mo Lyndon W. Cook [1980], 15).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e meʻa tatau, ʻa ia kuo pau ke tau lotu fakamātoato pea kuo pau ke tau lotu maʻu ai pē:

    “ [ʻOku mou maʻu nai ha ngaahi tali ki hoʻomou ngaahi lotú? Kapau ʻoku ʻikai, mahalo ʻoku teʻeki pē ke mou fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fakahoko]. ʻOku mou fai nai ha ngaahi lea fakangalingali pe ko ha ngaahi lea [kuo toutou ngāue ʻaki], pe ʻoku mou talanoa [fafale] ki he ʻEikí? ʻOku tātātaha pē nai hoʻo lotú he taimi ʻoku totonu ke ke toutou lotu, hokohoko mo maʻu ai pē? ʻOkú ke totongi nai hao ngaahi moʻua lahi ʻaki ha sēniti hili ko iá ʻoku totonu ke ʻave ha paʻanga ke tāmateʻi ʻaki e moʻua ko iá?

    “ ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke lea pē, pe ʻokú ke toe fakafanongo nai? Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, ‘Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au’ Fakahā 3:20

    “… Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí naʻa ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga” (“Lotú,” Tūhulu, Mē 1980, 4 5).

ʻEta 2:7–12. “Ko Ha Fonua ʻo e Talaʻofá”

  • ʻOku hā ʻi he Eta 2:8–11 ʻa e meʻa naʻe ui ʻe Molonai “ko e tuʻutuʻuni taʻengata ia ʻa e ʻOtuá” (veesi 10) ʻo kau ki he fonua ko ʻeni ʻo e talaʻofá. Ne ʻasi tuʻo tolu pe tuʻo fā, pea ko e tuʻutuʻuni ko ʻení “ ʻilonga ha puleʻanga ʻe maʻu iá [ʻa e fonuá ni] kuo pau ke nau tauhi ʻa e ʻOtuá, pe ʻe tafiʻi atu ʻa kinautolu” (veesi 9).

    Ne ako ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻoku mahuʻinga ʻa e talangofuá kapau ʻe tauhi ʻe he fonua ʻo e talaʻofá hono ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻakí: “ ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo e fonua ko ʻeni ko ʻAmeliká. Kuo fakahā mahino mai kiate kitautolu, ʻko e fonua mahuʻinga ʻeni, pea ko e puleʻanga te ne maʻu iá ʻe tauʻatāina mei he nofo pōpulá, pea mei he puke pōpulá, pea mei he ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē ʻi he lalo langí, kapau pē te nau tauhi ki he ʻOtua ʻo e fonuá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi’ (ʻEta 2:12). Ko e konga mahuʻinga taha ʻeni ʻo e meʻa ko iá—ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 89; pe Liahona, Sānuali 2001, 84 85).

ʻEta 2:14. Naʻe Valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Tokoua ʻo Sēletí

  • Ne akonaki ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakaonopōní, “Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ʻoku ou tauteaʻi foki koeʻuhí ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá, he ʻoku ou teuteu fakataha mo e tauteá ha ngaahi founga ke fakahaofi ai ʻa kinautolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē mei he ʻahiʻahí, pea kuó u ʻofa kiate kimoutolu” (T&F 95:1). Naʻe lau ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mālohi ʻo e ʻulungāanga ʻoku fie maʻu ke kātakiʻi ʻaki ʻa e tauteá: “ ʻOku faingataʻa ke fakakaukauloto atu pe ʻe anga fēfē ha valoki mei he ʻEikí ʻi ha houa ʻe tolu, ka naʻe kātekina ia ʻe he tokoua ʻo Sēletí. Naʻá ne fakatomala he taimi pē ko iá pea lotu, pea toe kolea ʻe he palōfita ko ʻení ha tataki ki he fononga kuo ʻosi vahe ke nau fakahokó pea mo kinautolu te nau fakahoko iá. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene fakatomalá pea ʻi Heʻene ʻofá naʻá Ne ʻoange mo ha toe fakahinohino lahi ange ki honau misiona mahuʻingá” (Christ and the New Covenant [1997], 15).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻokú Ne valokiʻí: “ ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e ʻEikí ke valokiʻi ʻa kinautolu ʻokú Ne ʻofa aí, kau ai ʻa kinautolu ʻoku tuʻu-ki-muʻa fakalaumālie tahá. Ne fuʻu fuoloa ʻa e ʻikai ke lotu ʻa e Tokoua ʻo Sēletí (vakai, ʻEta 2:14). Naʻa mo kinautolu ʻoku leleí ʻe lava ke nau taʻetokanga ʻo ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e ʻEikí ke valokiʻi kinautolu. Kimui ange aí, naʻe mamata ʻa e Tokoua ʻo Sēleti ne valokiʻí kia Kalaisi! (vakai, ʻEta 3:13–16)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 37; pe Ensign, Nov. 1987, 31).

ʻEta 2:19–3:6. Ko e Meʻa Fakatupulaki Hono Maʻu ʻo e Māmá

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe he tokoua ʻo Sēletí ki he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻe kitautolú:

    “Ka naʻe ʻikai foki ha maama ʻi he ngaahi vaka ko ʻení. Naʻe hohaʻa heni ʻa e tokoua ʻo Sēletí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke folau fakapoʻuli ʻa hono fāmilí; ko ia naʻe ʻikai tali ia ke toki fekauʻi mai, ka naʻá ne ʻave hono loto hohaʻá ki he ʻEikí. ‘Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí: Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?’ [ʻEta 2:23].

    “Naʻe fie maʻu ha ngāue lahi ia ke fai ki he tali ʻa e tokoua ʻo Sēletí ki he fehuʻí ni: Naʻá ne kaka ai ʻi he Moʻunga ko Seilemí ‘ ʻo ngaohi ʻi he afi mei he maká ʻa e maka iiki ʻe hongofulu mā ono’ [ʻEta 3:1]. Naʻá ne kole leva ki he ʻEikí ke ala mai Hono toʻukupú ki he ngaahi foʻi maká ke nau lava ʻo ulo.

    ʻĪmisi
    Ko e mamata ʻa e tokoua ʻo Sēletí ki he ala ʻa [e ʻEikí] ki he ngaahi foʻi maka ʻe 12

    Robert Barrett, © 1986 IRI

    “ ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá mo e kau takí, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ‘ ʻikai taau mo e [ʻEikí] ke fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ [T&F 58:26]. Hangē ko e tokoua ʻo Sēletí, kuo pau ke tau fakakaukauʻi fakalelei ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa hotau fāmilí, fokotuʻu ha palani ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ko iá pea ʻave leva ʻetau palaní ki he ʻEikí ʻi he lotu. ʻE fie maʻu ki heni ʻa e tuí mo hotau tūkuingatá, ka te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fekumi ki Heʻene tokoní mo fai Hono finangaló” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 15; pe Liahona, Mē 2003, 16).

  • ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau tupulaki mo ako ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngaahi filí. ʻOkú Ne finangalo foki ke tau ʻave maʻu pē kiate Ia ʻetau ngaahi aofangatukú ke Ne fakapapauʻi. ʻI he kole ʻe he tokoua ʻo Sēletí ki he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e maama ki he ngaahi vaká, naʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻaki Haʻane fehuʻi: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?” (ʻEta 2–23). Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií (1899–1973), naʻe tatau ʻa e fehuʻi ʻa e ʻEikí mo e pehē:

    “‘Sai, ʻoku ʻi ai nai haʻo fakakaukau lelei? Ko e hā te ke fokotuʻu mai ʻoku totonu ke ta fai ke maʻu ai ha māmá?’ …

    “Pea mavahe atu ʻa e ʻEikí kae tuku ia ke ne nofo toko taha. Hangē pē naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate iá, ‘Vakai, ne u foaki atu kiate koe ha ʻatamai ke ke fakakaukau ʻaki, pea ne u ʻoatu mo e tauʻatāina ke filí ke ke ngāue ʻaki ia. Taimi ní fai ʻa ia kotoa pē te ke lavá ke tokoniʻi koe ʻi he palopalemá ni; hili hoʻo fai kotoa ʻa ia ʻokú ke lavá, te u tokoniʻi leva koe.’ ”

    Hili hono fakakaukauʻi ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e ngaahi meʻa ʻe malavá, naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene tui lahi ʻaki ʻene kole ki he ʻEikí ke ala ki he ngaahi foʻi maka ʻe 16 ke lava ʻo ulo. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e kolé ni pea naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamaama ʻa e ngaahi vaká ka naʻe ʻoange ki he tangata faivelengá ni ha meʻa-hā-mai naʻe ʻikai ke toe tatau ai mo ha taha kehe.

    Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻeni ʻe Palesiteni Lī: “Ko hono ngāueʻi ʻeni ʻo e tefitoʻi moʻoní. Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e tāpuakí, ʻoua te ke tūʻulutui pē ʻo lotua iá. Teuteuʻi koe ʻi ha founga ʻokú ke fakakaukau te ke lava ʻo fakafeʻungaʻi ai koe ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻokú ke fekumi ki aí” (Stand Ye in Holy Places [1974], 243–44).

ʻEta 2:22–23. ʻOku Fie Maʻu ʻe he Lotú ʻa e Ngāué

  • Kuo faʻa toutou lea ʻaki ʻo pehē ʻoku totonu ke tau lotu kapau ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí pea ngāue kapau ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautolu. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kuó ne faʻa fanongo ki he pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻe anga fēfē hano fai ha meʻa, tuku kehe ʻo kapau te u tūʻulutui ʻo tautapa ke maʻu ha tokoni peá u toki tuʻu hake ʻo ʻalu atu ʻo fai ʻa e ngāué” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 18; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 19).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ʻi heʻetau fekumi ki Heʻene tokoní. Fekauʻaki mo e meʻa ne aʻusia ʻe he tokoua ʻo Sēletí, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Makongikī: [“Naʻe folofola nounou ʻa e ʻEikí kiate ia ʻo kau ki ai peá Ne folofola ʻaki ʻeni: ‘Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?’ (ʻEta 2:23.) Ko hono moʻoní, ‘Ko e hā ʻokú ke kole meiate aú? Ko e meʻa ʻeni ia ʻoku totonu ke ke fakaleleiʻi.’ Peá Ne toe folofola ange, mo Ne toe fai ange ʻa e ʻelito ʻo e fehuʻí: ‘Ko e hā ʻokú ke loto ke u teuteu maʻamoutolu ke mou maʻu ai ha maama ki he taimi ʻe folo hifo ai ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi loloto ʻo e tahí?’ (ʻEta 2:25.) Ko hono fakalea ʻe tahá, ‘Molianikumea, ko hoʻo palopalemá ʻeni. Ko e hā ʻokú ke fakahohaʻasi ai aú? Kuó u foaki atu kiate koe ʻa e tauʻatāina ke filí; kuo fakakoloaʻi ʻaki koe ʻa e ʻatamai leleí mo e lavameʻá. Hū ki tuʻa ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá’”] (“Agency or Inspiration?” New Era, Jan. 1975, 40–41).

ʻEta 3:1–16. “Vakai, ʻE ʻEiki, ʻOkú Ke Faʻa Fai ʻEni”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo kau ki he anga fakatamasiʻí, mo e tui faingofua naʻe fakahā ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻi heʻene pehē, “Vakai, ʻE ʻEiki, ʻokú ke faʻa fai ʻeni” (ʻEta 3:5):[ “ ʻOku ongoʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē pē ko e tokotaha laukongá ʻokú ne lau ha meʻa ʻoku makehe ʻi he anga fakatamasiʻi taʻehalaia mo e loto ʻaki ʻi he tui ʻa e tangatá ni. ‘Vakai, ʻE ʻEiki, ʻokú ke faʻa fai ʻeni.’ Mahalo ʻoku ʻikai ha lea mo ha tui ʻe mālohi ange kuo lea ʻaki ʻe ha tangata ʻi he folofolá. Hangē ʻokú ne fakalotolahi ki he ʻOtuá, falala kiate Ia, fakapapauʻi kiate Ia. Kae ʻikai ko e, ʻ Vakai, ʻE ʻEiki, ʻoku ou tui te ke lava ke fai ʻeni.’ ʻIkai ko e ‘Vakai, ʻE ʻEiki, kuó ke fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ʻi he meʻá ni.’ Neongo ha veiveiua ʻa e palōfitá ʻi hono poto ʻoʻoná, ʻoku ʻikai haʻane veiveiua ki he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha meʻa heni ka ko ha lea, mahino, loto-toʻa, mo fakapapau ʻa ha taha ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakaʻali mai pe ha fakaʻilonga ʻo ha veiveiua. Ko ha fakalotolahi ia kiate Ia ʻa ia ʻoku ʻikai ke Ne fie maʻu ha fakalotolahí ka kuo pau pē naʻe ongo moʻoni kiate Ia. ʻVakai, ʻE ʻEiki, te ke lava ke fai ʻeni’” (“Rending the Veil of Unbelief,” ʻi he Nurturing Faith through the Book of Mormon: The 24th Annual Sidney B. Sperry Symposium [1995], 12).

ʻEta 3:15. “Kuo Teʻeki Ai Te U Fakahā Au ki ha Tangata”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e ngaahi fakamatala mahino ʻe ono ʻo kau ki he folofola ko ia ʻa Sīsuú kuo teʻeki ai te Ne fakahā Ia ki ha tangata kimuʻa ʻi Heʻene fakahā Ia ki he tokoua ʻo Sēletí:

    “Ko e fakamatala ʻe taha ko ha lau ʻeni naʻe fai ʻi he puipuituʻa ʻo ha kuonga fakakosipeli ʻe taha pea naʻe ʻuhinga pē ia ki he kakai ʻo Sēletí mo e kau palōfita ʻo e kau Sēletí—kuo teʻeki ke fakahā ʻe [he ʻEikí] Ia ki ha taha ʻo ʻenau kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá. …

    “Ko ha fokotuʻu ʻe taha ko e fakaʻuhinga ki he ʻtangatá’ ko e kī ia ki he veesi ko ʻení, ʻokú ne fokotuʻu mai kuo teʻeki ke fakahā ʻe he ʻEikí Ia ki he tangata fakakakano kuo teʻeki ke fakamāʻoniʻoniʻi, taʻetui, fakamatelia mo fakamāmaní. Ko hono fakaʻuhingaʻí ko kinautolu pē kuo nau liʻaki ʻa e tangata fakakakanó [pea kuo] fakamāʻoniʻoniʻí (hangē ko ʻĀtamá, ʻĪnoke, pea mo e tokoua ʻo Sēletí)—ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki he faingamālié ni [vakai, T&F 67:10–11].

    “ ʻOku tui e niʻihi naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí kuo teʻeki ke Ne fakahā pehē Ia kimuʻa ki ha tangata. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakakaukau ko ʻení ko e ngaahi hā fakalangi ki he kau palōfita ʻi he kuonga muʻá ne teʻeki ke tatau hono ʻkakató,’ kuo teʻeki ai ke mavaeua ʻa e veilí kimuʻa ke ne ʻomi ha fakahā kakato ʻo e natula ʻo Kalaisí.

    ʻĪmisi
    Ko e Fakahā ʻe he ʻEikí Ia ki he tokoua ʻo Sēletí

    Robert Barrett, © 1986 IRI

    “Ko ha toe fakamatala lahi ange ʻe taha ko e fuofua taimi ʻeni ne hā ai [e ʻEikí] mo fakahā Ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, fakataha mo hono fakaʻuhingaʻi ʻo e vēsí ʻ‘kuo teʻeki ke u fakahā au [Sīsū Kalaisi] ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia kuó u fakatupú.’ ʻOku toe fakamamafaʻi mai ʻa e fakamatala ko iá ʻi hono lau ʻo e tohi ko ia ʻa Molonaí ne toki fakaleleiʻi kimuí: ʻ ʻI heʻene maʻu ʻa e ʻilo haohaoá ni ki he ʻOtuá, naʻe ʻikai faʻa taʻofi ia ʻe he veilí; ko ia naʻá ne mamata kia Sīsū.

    “Ko ha toe fakaʻuhinga ʻe taha ʻo e vēsí ni naʻe fuʻu lahi ʻa e tui ko ia ʻa e tokoua ʻo Sēletí he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene mamata ki he louhiʻinima mo e sino fakalaumālie ʻo Sīsuú (ʻa ia ne pehē ne mamata foki ki ai ʻa e kau palōfita kehé) ka naʻe fakahā mahino foki ai mo e ngaahi konga ʻo e sino ʻo e kakano, toto, mo e hui ʻo Kalaisí. …

    “Ko ha fakamatala fakaʻosi—pea ko e tākiekina lahi tahá ia ʻoku kau ki he tui ʻa e tokoua ʻo Sēletí—ʻa ia ko e folofola ʻa Kalaisi ki he tokoua ʻo Sēletí, [ʻKuo teʻeki ke u fakahā au ki ha tangata ʻi he angá ni, taʻe te u loto ki ai, ʻa ia ʻoku fakahoko pē ʻaki ʻa e tui ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻu iá.’ Ko ha tuʻutuʻuni ʻeni, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kau palōfitá ki he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻokú Ne fakangofua ke nau hū ki Hono ʻaó pea ko kinautolu pē kuó Ne fakahaohaoaʻí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, hangē kuo tuiaki atu ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he veilí, ʻo ʻikai ko ha tokotaha ʻaʻahi ne ʻikai talitali lelei ka mahalo ko e ʻuhinga ha tokotaha naʻe ʻikai ke fakaafeʻi. Naʻe folofola [e ʻEikí], ‘Kuo teʻeki ai hū ha tangata ki hoku ʻaó ʻi he fuʻu tui lahi pehē ʻo hangē ko ia ʻokú ke maʻú; he kapau naʻe ʻikai ke pehē he ʻikai te ke faʻa mamata ki hoku louhiʻi nimá. … Kuo teʻeki ai tui ha tangata kiate au ʻo hangē ko koé.’ ʻOku mahino naʻe fakafehokotaki tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa e tui taʻe-hano-tataú pea mo e meʻa-hā-mai taʻe-hano-tatau ko ʻení. Kapau naʻe ʻikai makehe ʻa e mata-meʻa-hā-maí ni, pea kuo pau pē ko e tuí mo e founga ne maʻu ai ʻa e mata-meʻa-hā-maí naʻe taʻe hano tatau. Ko e founga pē naʻe lava ke fakaofo ai ʻa e tuí ko e malava ko ia ke ʻalu ʻa e palōfitá, taʻe fakaafeʻi, ki ha feituʻu ne toki lava pē ʻa e niʻihi kehé ke ʻalu ki ai ʻi hano fekau ʻe he ʻOtuá” (Christ and the New Covenant, 21–23).

ʻEta 3:23–24, 28. Ko e Ongo Maka ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá

  • Naʻe ngāue ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻŪlimi mo e Tūmemi tatau naʻe “ tuku ki he tokoua ʻo Sēletí ʻi he moʻungá, ʻi he taimi naʻá ne fefolofolai ai mo e ʻEikí ko e mata ki he mata” (T&F 17:1). Naʻe hiki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ha hisitōlia nounou ʻo kau ki he ʻŪlimí mo e Tūmemí:

    “Naʻe maʻu ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ‘ha ongo maka ʻa ia naʻe fakamaʻu ki he ongo kauʻi meʻa fuopotopotó,’ ko hono ui ia ʻe he kau Nīfaí Kau Liliu Lea, Nīfaí, ʻa ia naʻá ne liliu ʻaki ʻa e lekooti ʻa e kau Sēletí [Mōsaia 28:11–14], pea tukufakaholo mai mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata ki he ngaahi taumuʻa ʻo e fakatonuleá. ʻOku ʻikai fakahā mai ʻe he lekōtí ʻa e founga ne maʻu ai ʻe Mōsaia ʻa e ongo maká pe ʻŪlimí mo e Tūmemí, ka ko e pehē pē ko ha ‘meʻafoaki mei he ʻOtuá’ [Mōsaia 21:28]. Naʻe maʻu ʻe Mōsaia ʻa e meʻafoakí ni pe ʻŪlimí mo e Tūmemí kimuʻa ia ʻi hono maʻu ʻe he kakai ʻo Limihaí ʻa e lekooti ʻo ʻEtá. Mahalo ne nau maʻu ia ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻa e ʻfuʻu maka’ ʻa ia naʻe tuʻu ai ha ngaahi tā tongitongi, ʻa ia naʻá ne liliu ia ʻ ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá’ [ʻAmenai 1:20–21]. Mahalo pē naʻe ʻoange kiate ia , pe ki he kau palōfita kehe kimuʻa ʻi hono kuongá, hangē pē ko hono maʻu kinautolu ʻe he Tokoua ʻo Sēletí—mei he ʻEikí.

    “ ʻOku hā mahino mei he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe ongo maká, ʻa ia naʻe tuku ki he Tokoua ʻo Sēletí ko e ongo meʻa ia naʻe maʻu ʻe Mōsaiá. Naʻe fekauʻi ʻa e Tokoua ʻo Sēletí ke fakamaʻu ʻa e ngaahi meʻa kuó ne tohi ʻo kau ki heʻene mata-meʻa-hā-maí ʻi he taimi naʻe hā ange ai ʻa Kalaisi kiate iá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa lau ia ʻe hono kakaí. … Naʻe fakamaʻu foki mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí ke ʻoua naʻa nau fakaʻaongaʻi ke fakataumuʻa ke liliu ʻaki ʻa e ngaahi tohi toputapu ʻo ʻene mata-meʻa-hā-maí, kae ʻoua kuo aʻu ki ha taimi ʻe finangalo ai ʻa e ʻEikí ke liliu kinautolu ʻe he tangatá. ʻI he taimi naʻe fakahā ai kinautolú, naʻe pau ke liliu kinautolu ʻaki e tokoni ʻa e ʻŪlimi mo e Tūmemi tatau [ʻEta 3:21–28]. …

    “Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo e sifa-fatafatá mo e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe fufuuʻi ʻe Molonai ke toki ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko ha founga ia ke liliu ʻaki ʻa e lekooti fakakuongamuʻá, ʻa ia naʻe tuku ki he Tokoua ʻo Sēletí [T&F 17:1]” (Doctrines of Salvation, 3:223–25).

ʻEta 3:25; 4:1–7. Ko e Konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná Naʻe Fakamaʻú

  • Naʻe tohi ʻe Molonai ʻo pehē naʻe lekooti ʻe he tokoua ʻo Sēletí (Molianikumea) ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí ʻa e kotoa ʻo e kakai naʻe nofo ʻi he māmaní mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki he ngataʻangá (vakai, ʻEta 3:25; vakai foki, ʻEta 2:13). ʻOku fakahā ʻe he mata-meʻa-hā-maí ni “ ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ʻo aʻu ki hono ngataʻangá” (2 Nīfai 27:10). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai naʻe “teʻeki ai fakahā ha ngaahi meʻa ʻoku maʻongoʻonga” ʻi he ngaahi meʻa naʻe mamata ki ai ʻa e tokoua ʻo Sēletí (ʻEta 4:4). ʻOku tau ʻilo naʻe fakamaʻu ʻe Molonai ha tatau ʻo e mata-meʻa-hā-mai ko ʻení mo e ngaahi peleti naʻá ne tuku kia Siosefa Sāmitá (vakai, ʻEta 4:5; 5:1). Naʻe toe fakahā mai ʻe Molonai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe fakamahino ʻe he ʻEikí kuo pau ke ʻi aí pea toki ʻomi e konga ko ʻeni ʻo e lekōtí kuo fakamaʻú. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá kuo pau ke tau fakatomala; ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻEikí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokoua ʻo Sēletí; pea hoko ʻo māʻoniʻoniʻ (vakai, ʻEta 4:6–7).

ʻEta 5. Ngaahi Fakahinohino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

  • Naʻe maʻu ʻe Molonai “ ʻa e ngaahi kī ʻo e lekooti ʻo e vaʻakau ʻa ʻIfalemí” (T&F 27:5). ʻI he tohi ʻa ʻEta 5, naʻe fakahā ʻe Molonai ʻa e tokotaha te ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomolá ʻi he kahaʻú, neongo ʻe ʻosi ha meimei senituli ʻe 14 kimuʻa pea toki lau ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene ngaahi leá.

ʻEta 5. Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoní

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻEta 5:2 kiate kinautolu “te ke [Siosefa Sāmita] fakahā ki ai ʻa e ngaahi peletí,” tautefito ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. ʻOku ʻuhinga ʻa e veesi 3–4 ki he “toko tolu” te nau mamata ki he ngaahi peletí “ ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá,” ʻa ia ko ha maʻuʻanga tokoni pau ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakahaaʻi foki ʻe he veesi 4 ko e folofolá “ ʻe tuʻu ia ko ha fakamoʻoni,” ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku hoko tonu pē mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni. ʻOku toe fakahaaʻi foki ʻe he veesi tatau pē ko e Toluʻi ʻOtuá ko e kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

    ʻOku ʻuhinga pau ʻa e ʻEta 5:2–4 ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI Sune 1829, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā “ ʻe fekauʻi atu ha kau fakamoʻoni makehe. Vakai, ʻEta 5:2–4; mo e 2 Nīfai 11:3 mo e 27:12. Naʻe ueʻi ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻe ha holi fakalaumālie ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni makehé” (T&F 17, konga ki he talateú). ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ni, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ ʻOku totonu ke fai ha fakakaukau lahi moʻoni ki he fakamoʻoni mamalu ne hiki ʻe he kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ʻo kau ki he meʻa ne nau mamata mo fanongoá—ko e toko ua ne na maʻu fakataha pea ko e fika tolú ʻi he hili pē hono maʻu ʻe he toko ua kimuʻá ʻa ʻena fakamoʻoní. Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻiloʻi kuo hoko mo tali ha ngaahi mana lahi ʻe ha kakai tui fakalotu lahi ʻo makatuʻunga ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha taha ʻo kinautolu, pea ʻi he māmani fakamatelié, kuo tala ko e fakamoʻoni ʻa ha toko tahá ʻoku feʻunga mo ha fakamaau mo ha ngaahi tautea mamafa.

    “Ko e niʻihi ko ia ʻoku nau taukei ʻi hono fakafuofuaʻi ha fakamoʻoni ʻa ha tahá, ʻoku nau faʻa fakakaukauʻi e faingamālie ʻoku maʻu ʻe ha fakamoʻoni ke ne vakaiʻi ai ha meʻa naʻe hoko pea mo haʻane lava ke tala keheʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha kau fakamoʻoni kehekehe ʻoku nau fai ha fakamoʻoni tatau pē ki ha meʻa tatau naʻe hokó, ʻoku fekumi leva ʻa e kau taʻetuilotú ke nau maʻu ha fakaʻilonga naʻe fai ha felotoi fakapulipuli ʻiate kinautolu pe ko haʻanau fekumi ke maʻu ha kau fakamoʻoni kehe te nau lava ke fakafepakiʻi ʻenau fakamoʻoní.

    “ ʻI hono fuatautau atu ko ia ki he kotoa ʻo e ngaahi fakafepaki ko ʻeni ʻe lava ke hokó, ʻoku tuʻuloa ʻi he ivi lahi ʻa e fakamoʻoni ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo e toko tolú ni ha ʻuhinga pea mo ha faingamālie feʻunga ke nau fakaʻikaiʻi ai ʻenau fakamoʻoní ʻo kapau naʻe loi, pe ke fakataʻetaʻepauʻia ʻi he ngaahi fakaikiīkí ʻo kapau naʻe ʻikai totonu. Kae hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, koeʻuhí ko e ngaahi taʻefemahinoʻaki pe femehekaʻaki ne tofanga ai e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻe tuʻusi kotoa ai ʻe kau fakamoʻoni ko ʻeni ʻe toko tolú mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he teʻeki ke ʻosi ha taʻu ʻe valu mei hono pulusi ʻenau fakamoʻoní. Naʻe takitaha fononga e toko tolú ni ʻi hanau ngaahi hala kehekehe, ʻo ʻikai ke nau ʻomi ha fakaʻilonga ne fai felotoi ha faʻahinga kākā. Pea aʻu pē ki he fakaʻosinga ʻo ʻenau moʻuí—ʻi ha vahaʻataimi mei he taʻu ʻe 12 ki he taʻu ʻe 50 hili hono tuʻusi kinautolu mei he Siasí—ne ʻikai ha taha ʻi he kau fakamoʻoni ko ʻení te ne fakaʻikaiʻi pe fakakeheʻi ʻa ʻene fakamoʻoni kuo ʻosi pulusí pe foaki ha lea ʻe ngali fakaʻuliʻulilātai ki hono moʻoní.

    “ ʻIkai ngata aí, ʻoku tuʻu taʻefakakikihiʻi ʻenau fakamoʻoní ʻe ha kau fakamoʻoni kehe. ʻE lava ʻe ha taha ia ʻo fakafisingaʻi e fakamoʻoni ko ʻení, ka ʻe fakamatalaʻi fēfē nai ʻe ha taha ha kau tangata ʻulungāanga lelei ʻe toko tolu ne nau faaitaha mo kīkīvoi ʻi hono pulusi ʻenau fakamoʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻuí, ʻi he uhouhonga ʻo hono manukiʻi lahi mo ʻene kau kovi fakatāutaha kiate kinautolú? Hangē tofu pē ko ia ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻikai ha fakamatala ʻe toe lelei ange ka ko ia ʻoku hā ʻi heʻenau fakamoʻoní, ʻa e fakamatala māluʻia ʻa ha kau tangata lelei mo faitotonu ʻo fakahā ʻa e meʻa ne nau mamata ki aí. …

     “… ʻOku mahuʻinga ʻa e fakamoʻoní, pea ʻoku molumalu mo falalaʻanga e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 46, 49; pe Liahona, Siulai 1999, 35–37).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakakau ai ʻe Molonai ʻa hono fakanounouʻi ʻo e tohi ʻa ʻEtá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke tau laú?

  • Neongo naʻe ʻiloa pea ʻoku ʻiloa ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi heʻene faivelengá, ko e hā naʻe valokiʻi ai ia ʻe he ʻEikí? Te tau fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻeni ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni naʻe ako ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ki ai ʻa e ʻEikí meiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakafehuʻi ai Iá?

  • ʻOku lava ke fakamālohia fēfē nai hoʻo fakamoʻoní ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná?

Ngāue ke Faí

  • Fakakaukau ki ha palopalema ʻokú ke lolotonga fefaʻuhi mo ia. Fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga naʻe ngāue ʻaki ʻe he tokoua ʻo Sēletí ke fakaleleiʻi ʻaki ʻene palopalemá, fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ʻi hoʻo ngāueʻi ho tūkungá. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke fakaleleiʻiʻaki hoʻo palopalemá?

  • Fakakaukauloto ki he mālohinga ʻo hoʻo ngaahi lotú ʻaki haʻo fakafuofuaʻi hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Fakatokanga: Ko e fakafuofua ko ʻení ko e meʻa fakatāutaha pē pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fakahāhāholo.)

    ʻĪmisi
    Chart of How Are Your Prayers?

    ʻOku Fēfē Hoʻo Ngaahi Lotú?

    Fakafuofuaʻi ʻo kamata mei he 1–10, ʻoku fēfē hoʻo fakafuofuaʻi hoʻo ngaahi lotu fakatāutahá? (ko e māʻulalo tahá ʻa e 1, pea ko e māʻolunga tahá ʻa e 10):

    ʻOku nau fakamātoato feʻunga nai?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    ʻOku nau lōloa feʻunga nai?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    ʻOku feʻunga nai hono faʻa toutou fakahokó?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    ʻOku poupouʻi nai kinautolu ʻe he talangofuá?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    ʻOku ou fakafanongo nai ki ha ngaahi tali hili ʻeku leá?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    ʻOku ou fetuʻutaki nai mo e ʻEikí kae ʻikai ko e talatalanoa pē kiate Ia?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10