‘Inisititiuti
Vahe 1: Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú


Vahe 1

Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

Talateú

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, (1805–44) “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.” (History of the Church, 4:461; Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

Naʻe hiki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná [“ ʻoku totonu ke pehē ko e tohi fakalotu fakaofo mo mahuʻinga taha ia ke tuku mai talu mei hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Foʻoú he meimei taʻu ʻe ua afe kuo hilí. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke pehē ko e Tohi ʻa Molomoná ‘a e tohi fakalotu fakaofo mo mahuʻinga taha kuo ʻomi ki he māmaní, ʻi hono fatongia ko hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni fakafolofola mahinongofua mo mahuʻinga ne molé, pea toe tānaki mai e ngaahi moʻoni lahi mo foʻou ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo teuteu ʻa e hala ki hono toe fakafoki kakato mai ʻo ʻEne ongoongoleleí pea mo e ʻaho nāunauʻia ʻo ʻEne toe hāʻele mai ki he nofotuʻí”] (Christ and the New Covenant [1997], 9–10).

ʻI he kamata hoʻo ako ki he Tohi ʻa Molomoná, fekumi ki he ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ʻoku ʻi aí. ʻOku fakatefito ʻa e fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí mo e moʻoni ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻIkai ngata aí, ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fuakava ʻa e ʻOtuá mo e fale ʻo ʻIsilelí pea fakahaaʻi mai ʻa e fie maʻu ke tau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú. ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e voliume ko ʻeni ʻo e folofolá, ʻe loloto mo mālohi hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo hono Toe Fakafoki Mai ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Fakamatalá

Peesi Talamuʻakí

  • ʻOku kamata ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ha peesi talamuʻaki: “Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamatala ia naʻe hiki ʻe he nima ʻo Molomoná ki he ngaahi peleti naʻe toʻo mei he ngaahi peleti ʻa Nīfaí.” ʻOku hoko atu heni ʻa e palakalafi ʻe ua, ngalingali naʻe hiki ʻe Molonai, ko e foha ‘o Molomona, ko e palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamatala ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha liliu moʻoni ia, naʻe toʻo mei he peesi fakamuimuitaha ʻo e tafaʻaki toʻohema ʻo e tohí pe ngaahi lauʻi peletí, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e lekooti naʻe ʻosi liliú, ko hono kotoa ʻo e fakamatalá naʻe meimei ke tatau kotoa mo e ngaahi tohi faka-Hepeluú [ʻa ia naʻe kamata mei toʻomataʻu ki toʻohema]; pea ko e peesi talamuʻaki ʻoku fai ki ai ʻa e laú ʻoku ʻikai ko ha teitei faʻu fakaonopooni ia, ʻaʻaku pe ko ha toe taha kuo moʻui pe ʻoku moʻui ʻi he toʻu tangatá ni” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, vahe 4:70–1).

“Ke Toki ʻOmai ʻi Hono Taimi Totonu”

  • ʻOku hanga ʻe he ʻuluaki palakalafi ʻo e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakahaaʻi mai ʻe “toki ʻomai [ʻa e lekooti toputapú] ʻi hono taimi totonu.” Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku fakahaaʻi ʻe he taimi naʻe toki ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻa hono mahuʻingá ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí:

    “Ko e … fakamoʻoni mālohi ki he mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko hono fakatokangaʻi ʻa e taimi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke ʻomi ai ia ʻi he kamataʻanga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻe muʻomuʻa aí, ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fakahā fakaofo ko iá, ʻa e anga-totonu ʻo e ʻOtuá, pea naʻe ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ne fai. Naʻe hoko mai ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

    [“Fakakaukau ki ai ʻo fakatatau ki hono ʻuhingá. Naʻe muʻomuʻa ʻa e ʻomi ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe pulusi ia ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí. Naʻe foaki ki he kāingalotú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke nau lau, kimuʻa pea toki foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahā ko ia naʻe fakamahinoʻi mai ai ʻa e ngaahi tokāteline mahuʻinga hangē ko e nāunau ʻe tolú, mali fakasilesitialé, pe ko e ngāue ki he kau pekiá. Naʻe ʻuluaki ʻomi ia kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí. ʻIkai ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he meʻá ni ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he ngāue toputapu ko ʻení?”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 3; pe Tūhulu, Sān. 1986, 4).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe hiki maʻa hotau kuongá: “Naʻe mahino kakato kiate kinautolu ne nau hiki e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakataumuʻa ʻenau ngaahi tohí ki he kakai ʻo e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú, kae ʻikai ko e kakai ʻi honau toʻu tangata pē ʻonautolú. Naʻe tohi ʻa Molonai ki hotau toʻu tangatá ʻo pehē, ʻVakai ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē kuo mou ʻi hení’ (Molomona 8:35)” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 5; pe Liahona, Nōvema, 2005, 6–7).

  • ʻI he lau ki heʻetau fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki heʻetau moʻuí, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: [“Kapau naʻa nau sio ki hotau ʻahó pea fili e ngaahi meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻikai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, ʻKo e hā e ʻuhinga ne ueʻi fakalaumālie ai ʻa Molomona (pe Molonai pe ʻAlamā) ʻe he ʻEikí ke fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni ʻoku ou lava ʻo ako mei ai ke tokoniʻi au heʻeku moʻui he ʻaho ní mo e kuonga ko ʻení?”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 5; pe Ensign, Nov. 1986, 6).

    Naʻe fokotuʻu mai foki ʻe ʻEletā Peuli ha founga mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku tau lau ai e Tohi ʻa Molomoná: “Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau lau ai e Tohi ʻa Molomoná, mahalo ʻoku totonu ke tau fehuʻi loto pē, “Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fili ai ʻe he niʻihi ne nau hiki e tohí, ʻa e ngaahi talanoa tukupau pe ngaahi meʻa ko ia ke fakakau ʻi he lekōtí? Ko e hā honau mahuʻinga kiate kitautolu he ʻaho ní?’” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 5; pe Liahona, Nōvema 2005, 7 8).

Liliu ʻaki e Meʻafoaki ʻa e ʻOtuá

  • ʻOku ʻi he ngaahi lauʻi peleti koulá ha talaʻofa ʻe lava ke liliu kinautolu “ ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Tohi ʻa Molomoná peesi talamuʻakí). Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakamatala fakaofo ʻo kau ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    [“ ʻOku teʻeki ai ke ʻiloʻi kakato ʻa e ngaahi fakaikiiki ki he founga fakaofó ni ʻo hono liliú. Ka ʻoku ʻi ai pē ʻetau fanga kiʻi fakakaukau mahuʻinga. …

    “Naʻe fai ʻe ʻEma Sāmita, ʻa ia naʻá ne hoko ko e tokotaha tohi maʻa Siosefá, ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he 1856:

    “ ʻI he taimi naʻe liliu ai ʻe hoku husepānití ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku hiki hano konga, ʻi heʻene lau mai ʻa e sētesi takitaha, foʻi lea ki he foʻi lea, pea ko e taimi naʻá ne aʻu ai ki ha ngaahi hingoa ne ʻikai ke ne lava ʻo puʻakí, pe ngaahi foʻi lea lōloa, naʻá ne sipela leʻo lahi kinautolu, pea lolotonga ʻeku hiki kinautolú, kapau ne hala ʻeku sipelá, naʻá ne taʻofi au pea fakatonutuonu ʻeku sipelá neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he anga ʻeku tohi kinautolú ʻi he taimi ko iá. Naʻa mo e foʻi lea ko e Sela naʻe ʻikai ke ne lava ʻo puʻaki ʻi he fuofua taimí, ka naʻá ne sipela ia, peá u puʻaki ange ia ki ai.

    “‘ ʻI he taimi kotoa pē naʻe kiʻi mālōlō ai ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi he taimi naʻe toe kamata aí naʻe hoko atu pē ʻi he meʻa naʻe ngata aí ʻo ʻikai toe tatali, pea ʻi he taimi ʻe taha lolotonga ʻene liliu leá naʻá ne taʻofi fakafokifā, kuó ne tea mate peá ne pehē mai, “ ʻEma, naʻe ʻaaʻi takai nai ʻa Selusalema?” ʻI he taimi ne u tali ange ai, “ ʻIo,” naʻá ne tali mai, “ ʻOi! [naʻe ʻikai te u ʻiloʻi]. Ne u tailiili naʻa kuo kākaaʻi au.” Naʻe fakangatangata pē ʻene ʻilo ki he hisitōliá he taimi ko iá he naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi naʻe ʻaaʻi takai ʻa Selusalema.’] (Edmund C. Briggs, ‘A Visit to Nauvoo in 1856,’ Journal of History, Jan. 1916, p. 454). …

    “Neongo naʻe fakaleleiʻi ʻe he Palōfitá ʻene taukei ngāué he ʻalu ʻa e taʻú ka naʻe fakahā ʻe ʻEma naʻe maʻu ʻe Siosefa ha ʻilo siʻisiʻi pē ki he tohí mo e laukongá ʻi he taimi ko ia naʻá ne liliu ai ʻa e ngaahi peleti koulá:

    “‘Naʻe ʻikai ke lava ʻe Siosefa Sāmita … ʻo tohi pe lau ha ngaahi mataʻitohi ʻoku tuʻu hokohoko mo fokotuʻutuʻu lelei; tuku kehe ʻene lau leʻo lahi ha tohi hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Pea, neongo ne u longomoʻui ʻi hono fakahoko e ngaahi meʻa naʻe hā maí, ʻoku fakaofo ia kiate au, “fakaofo mo fakaʻulia,” pea ʻe pehē ki ha taha pē.’ (Ibid)” (“A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 62–63).

ʻOku Fakapapauʻi Mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻIsilelí

  • Ke tānaki atu ki he fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná hono manatuʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne fuakava mo e fale ʻo ʻIsilelí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻa e fale ʻo ʻIsilelí, hono fakamoveteveteʻí, mo hono tānakí:

    “Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ko e ʻIsilelí kia Sēkope, ko e foha ʻo ʻAisaké pea ko e mokopuna foki ʻo ʻĒpalahame ʻi he Fuakava Motuʻá (Sēnesi 32:28; 35:10). ʻOku lava ke ʻuhinga foki ʻa e hingoa ʻIsilelí kia Sēkope, hono hakó, pe ki he puleʻanga naʻe maʻu ʻe hono hako ko iá ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. …

    Ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí: Naʻe maʻu ha foha ʻe toko hongofulu mā ua ʻe he mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé, ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ko ʻIsilelí. Kuo ʻiloa ʻa honau hakó ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí pe ko e fānau ʻo ʻIsilelí. …

    Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí: Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamoveteveteʻi mo fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí koeʻuhi ko ʻenau taʻe-māʻoniʻoní mo e angatuʻú. Ka neongo iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ko ʻeni ʻo hono kakai filí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke tāpuakiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá. …

    Ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí: ʻE tānaki fakataha ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí kimuʻa ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisí (T ʻo e T 1:10). ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa hono kakai ko ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻIsileli”).

  • Ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e konga ia ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻa ia kuo tānaki ke ʻilo ki heʻenau ngaahi tamaí pea mo e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí. Kuo pehē ʻe he ʻEikí, “He ko e fānau ʻa ʻIsileli ʻa kimoutolu, pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame” (T &F 103:17).

  • Naʻe hiki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo pehē: “Fekauʻaki mo e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi mahuʻinga taha ia kuo hikí pe ʻe hikí. Ko e tohi ia ʻokú ne tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí pea ʻokú ne fakahaaʻi, ʻi he lea mahinongofua mo haohaoa, ʻa e tokāteline ʻo hono tānaki ʻo e hako filí. Ko e tohi ia kuo foaki mei he ʻOtuá, ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni mo e faka-ʻOtua ʻo ʻEne ngāue maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá pea ʻokú ne maʻu ai mo e fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtuá. ʻOku ʻilo ʻe he tokotaha kotoa ʻoku ului moʻoní mei he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he laumālie ʻoku ʻiate iá ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakakaukau mo e finangalo mo e leʻo ia ʻo e ʻEikí ki he māmaní he kuongá ni. Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fakatupunga e tui ʻa e kakaí ki he ongoongoleleí pea kau ki he Siasí, pea, ʻi heʻetau vakai atu ki aí, ko e mālohi ia ʻokú ne ʻai ke hoko ʻa e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻI hano vakaiʻi fakalelei, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tohi ʻa Molomona, ʻe ʻikai lava e tānaki ʻo e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻE fanongo e fanga sipi hē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ki he leʻo ʻo honau tauhí ʻa ia ʻoku hā ʻi he tohi ko iá mo, tokanga ki he leʻo ko iá, mo haʻu ki he lotoʻā sipi moʻoní. ʻE ʻikai ha founga ke fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e tohi ʻa Nīfaí ʻi he fakamoʻui ʻo e tangatá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 554).

Fakalotoa e Siú mo e Senitailé “Ko Sīsū ʻa e Kalaisí”

  • Fakatatau ki he peesi talamuʻakí, ko e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻomi ki he Siú mo e Senitailé ʻa e fakapapau ko ia ko “Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú Ne fakahaaʻi Ia ki he ngaahi puleʻangá kotoa.” ʻOku fakamamafaʻi ʻe he talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, ʻene tefitoʻi taumuʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e talamuʻakí:

    “ ʻI he fili fakamuimui naʻe fai ʻe he Kau Takí ne nau pehē ko e Tohi ʻa Molomoná te ne maʻu ʻa e hingoa ʻKo e Tohi ʻa Molomoná’ pea ko hono talamuʻakí ʻKo ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.’

    “Ko e vaʻakau pe lekooti ʻo Siutá—ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú—pea ko e vaʻakau pe lekooti ʻo ʻIfalemí—ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi—ʻa ia ʻoku lalanga fakataha ia ʻi he founga, ko hoʻo lau ko ia ʻa e tohi ʻe tahá ʻe toe tohoakiʻi atu hoʻo tokangá ki he tohi ʻe tahá; ʻi hoʻo ako mei he kupuʻi folofola ko eé, ʻoku toe fakamaama mai ʻa e mahinó ʻe he kupuʻi folofola ko eé. Kuó na taha ʻi hotau nimá. Kuo fakahoko he taimí ni ʻa e kikite ʻa ʻIsikelí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1982, 75; pe Tūhulu, Sānuali 1983, 124).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fuakavá: “‘ ʻOku tau manatuʻi koā ʻa e fuakava foʻoú, ʻio ʻa e Tohi ʻa Molomoná? [vakai, T&F 84:57]. ʻOku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Ko e foʻi lea fakamoʻoní ʻi he lea faka-Pilitāniá, ko e liliu ia mei he foʻi lea faka-Kiliki ʻoku ʻuhinga ki he fuakavá. Ko e meʻa nai ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ui ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha ʻfuakava foʻoú’? Ko e fuakava moʻoni pe fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga, naʻa tau toki tānaki atu ai ʻa e ʻKo ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí’ ki he hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 4; pe Tūhulu, Sānuali 1987, 3).

  • Naʻe faleʻi mai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ ʻI he taimi ʻokú ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná, tokanga taha ki he tokotaha mahuʻinga taha ʻi he tohí—mei hono vahe ʻuluakí ki he vahe fakaʻosí—ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 87; pe Liahona, Sānuali 2000, 82–83).

    Naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ha fakamatala lahi ange:

    “Kuo ʻomai [ʻe he ʻEikí] kiate kitautolu ha fuakava fakaʻosi, ha fakamoʻoni fakaʻosi, ko e konga ia ʻo ʻEne tokoni fakaʻosi ki he faʻahinga ʻo e tangatá kuo hingá. Kuó Ne ʻomi kiate kitautolu ha fakamoʻoni fakaʻosi kuo tohi, ʻo ʻEne ʻofá mo ʻEne ʻaloʻofá ʻa ia kuo ʻomi ko hono fakaʻosí ē. … Ko e fuakava mo e fakamoʻoni fakaʻosí, ko e ʻfuakava foʻou’ kuo toe ʻomi ki he fānau ʻa e tangatá ko e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

    ʻĪmisi
    Liliu Lea ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé

    Del Parson, © 1996 IRI

    “ ʻOku ʻikai ha toe lekooti te ne akoʻi lahi ange e talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tokanga taha ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá ki he ʻAlo Tofu pē Taha ne Fakatupú, ʻa ia ʻʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní … [ʻa ia] te ne fai ha taukapo ki he ʻOtuá maʻá e fānau ʻa e tangatá; pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui kiate iá, ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu’ [2 Nīfai 2:8–9].

    “Ko e fatongia ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ke laka atu ki muʻa ʻi he ‘tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí,’ [ke] vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē[,]… pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá. Ko e halá ʻeni; pea ʻoku ʻikai ha hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ [2 Nīfai 31:19–21].

    “ ʻOku ʻikai ha toe tohi te ne tokoniʻi kitautolu ke fakahoko lelei ʻeni. Ne ʻikai ha toe tohi ne ʻomai fakalangi mo maluʻi pē ki he ʻuhinga ko iá. Ne ʻikai pē ha toe tohi kuo hiki ʻaki ha vīsone kakato ki ha kuonga fakakosipeli he kahaʻú ʻa ia kuo hoko moʻoni ʻa e meʻa naʻe lekōtí. …

     “… ʻI he pōpoaki ʻo e tui kia Kalaisí, ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí, mo e ʻofa haohaoa ʻia Kalaisí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e ʻfuakava foʻou’ fakaʻosi ia ʻa e ʻOtuá—ki Heʻene fānaú” (Christ and the New Covenant, 8–10).

Ko e Founga e Hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e Maka-tuʻu-lotó

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú” (History of the Church, 4:461; Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e fatongia ʻo ha maka-tuʻu-loto:

    “Ko e maka-tuʻu-lotó, ko e maka ia ʻi lotomālie ʻi ha ʻāleso. ʻOkú ne pukepuke ʻa e ngaahi maka kehé ke nau tuʻu maʻu ʻi honau tuʻungá, pea kapau ʻe toʻo ia, ʻe holo leva ʻa e ʻālesó.

    “ ʻOku ʻi ai ha founga ʻe tolu ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻi he fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní” (ʻi he Tūhulu, ʻAokosi 1992,5; pe Ensign, Nov. 1986, 5).

  • Naʻe toe fakalahi atu ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he fakakaukau ko ia ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻetau maka-tuʻu-loto fakatokāteliné:

    “ ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha maka-tuʻu-loto he ʻokú ne fokotuʻu peá ne fālute fakataha mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi akonaki taʻengatá, ʻo ne fakamatalaʻi mai ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Ko e maka koloa fungani taha ia ʻo ʻetau ngaahi tohi folofola māʻoniʻoní.

    “ ʻOku ʻi ai pē foki mo ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku hoko ai ia ko ha maka-tuʻu-loto. ʻI he talaʻofa ne lau ki ai ʻa Molonaí … —naʻe pehē, ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fekumi fakamātoato ki ai ʻi he tui kia Kalaisí—[ʻoku ʻi ai hatau] ngaahi fehokotakiʻanga ʻoku nau fefakamoʻoniʻaki ʻiate kinautolu pē.

    “ ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he fakamoʻoni mālohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá’ pea ʻokú ne toe fakamoʻoniʻi fakalaumālie mai foki ʻa hono faka-ʻOtua ʻo e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmitá pea ko e moʻoni naʻá ne mamata ki he Tamaí mo e ʻAló. ʻI he ʻosi hono fakamoʻoniʻi iá, ʻoku ʻuhingamālie pē ʻa e lava ia ʻa ha taha ke toe maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni e hoko ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha tohi folofola ke ō fakataha mo e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná.

    “ ʻOku hanga ʻe he meʻá ni kotoa ʻo fakamoʻoniʻi mai ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono faka-ʻOtua ʻo e ngāue ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ʻoku tataki ʻe ha palōfita moʻui ʻokú ne kei hokohoko atu ʻa e maʻu fakahaá. ʻOku lava ke tafe mai mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ha mahino fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fai fakamoʻui ʻo hono kakato ʻo e ongoongoleleí.” (“Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” Liahona, Sānuali 2004, 3–4).

“Ofi ange ki he ʻOtuá ʻi he Tauhi ki Hono Ngaahi Akonakí”

  • ʻI he ʻaho Sāpate, 28 Nōvema 1841, naʻe fakataha alēlea ʻaho kakato ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fale ʻo Palesiteni ʻIongí. Lolotonga ʻenau aleaʻi e ngaahi meʻa lahi, naʻá ne pehē, “ ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono [ko e Tohi ʻa Molomoná] ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (History of the Church, 4:461; talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá:

    “ ʻOku … totonu ke tau ʻilo lahi ange ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha toe tohi kehe. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ke tau ʻilo ki he hisitōlia mo e ngaahi talanoa fakatupulaki ki he tuí ʻa ia ʻoku ʻi aí, ka ʻoku totonu ke mahino foki kiate kitautolu ʻa hono ngaahi akonakí. Kapau te tau ako fakalelei ki he Tohi ʻa Molomoná, te tau lava ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá pea maʻu e ngaahi moʻoni te nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tui hala ʻa e tangatá.

    [“Kuó u fakatokangaʻi ʻi he Siasí ha faikehekehe ʻi he ʻatamai ʻiloʻiló, fakakaukaú, tui paú, mo e laumālie ʻo kinautolu ʻoku nau ʻilo mo ʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo kinautolu ʻoku ʻikaí. Ko e tohi ko iá ko ha meʻasivi”] (“Ko Sīsū Kalaisi—Ko e Ngaahi Meʻaʻofá mo e Ngaahi ʻAmanakí,” Tūhulu, Tīsema 1987, 4).

  • Naʻe fakafehokotaki ʻe Palesiteni Malioni G. Lominī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakatolonga ʻene malu fakalaumālié: “ ʻI he kamata ʻa ʻeku ngāue fakalao ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻe kiʻi hohaʻa ha niʻihi ʻi hoku fāmilí ki ai. Naʻa nau manavahē telia naʻa mole ʻa ʻeku tuí. Naʻá ku fakaʻamu ke u ngāue fakalao, ka naʻe toe lahi ange ʻa ʻeku holi ke u tauhi maʻu ʻa ʻeku fakamoʻoní, ko ia naʻá ku fakakaukauʻi ai ha kiʻi founga pea ʻoku ou fokotuʻu atu ia ke mou ngāue ʻaki. Kimuʻa pea kamata ʻeku ngāué ʻi he pongipongi kotoa pē naʻá ku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha miniti ʻe tolungofulu—[ne u lau foki mei he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, ka ʻoku ou lea he taimí ni ʻo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná—pea naʻá ku fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi miniti siʻi ʻi he ʻaho takitaha ʻou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻosi ʻi he taʻu kotoa pē, ʻi ha taʻu ʻe hiva. ʻOku ou ʻilo naʻá ne hanga ʻe ia ʻo ngaohi au ke u feʻunga ke feohi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻene ngaohi au ke u feʻunga mo iá” (vakai, Liahona, Tīsema 1988, 7).

Ko e Fakapapauʻi ʻe he Tokotaha Laukongá ʻa e Meʻa ke Akó

  • ʻOku maʻu ʻe hono Lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha mālohi ke ne ʻomai ha ngaahi tāpuaki fakaofo. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha fatongia maʻongoʻonga ʻoku ʻi he tokotaha laukongá. Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fie maʻu ki ha taha ke ne lau ʻaki e loto mo e fakakaukau ʻoku hangamālie: “Ko e meʻa ʻoku tau ako mei ha tohi, tautautefito ki ha fakamatala toputapu, ʻoku meimei ke makatuʻunga pē ia mei heʻetau teuteu ki hono laú—ʻa e holi mo e mateuteu ke akó pea mo ʻetau feongoongoi mo e maama ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Mē 2006, 77; pe Liahona, Mē 2006, 77).

Maʻu ha Fakamoʻoni Fakatāutaha ki he Tohi ʻa Molomoná

  • Ko e palōfita fakamuimuitaha ke ne tohitongi ʻi he lekooti ʻo e kau Nīfaí ko Molonai, foha ʻo Molomoná. ʻI heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻomai ʻe Molonai ha founga ke maʻu ai ʻe he kau laukongá ha fakamoʻoni fakatāutaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha folofola toputapu ia. Ko e talaʻofá ni, kuo foaki ia ki he tokotaha kotoa ʻokú ne lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea holi ke ʻilo ki hono moʻoní, ʻoku maʻu ia ʻi he Molonai 10:3–5 .

  • He ʻikai ke maʻu ʻe ha tokotaha laukonga fakamātoato ha fakamoʻoni he taimi pē ko ia ʻokú ne lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻIkai ngata aí, mahalo he ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e tupulaki ʻo ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau lau mo lotua ʻa e folofola maʻongoʻongá ni. Ka ʻe hoko mai ʻa e talaʻofa ʻa Molonaí. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ʻene aʻusia fakatāutahá mo ʻene faleʻi kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha fakamoʻoní:

    “ ʻI he fuofua taimi ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná mei muʻa ki heʻene ʻosí, naʻá ku lau e talaʻofa ko ia ʻoku pehē kapau te u ʻkole ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe naʻe moʻoni [ʻa e ngaahi meʻa kuó u laú]; pea kapau [te u] kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, [te] ne fakahā kiate [au] ʻa hono moʻoní, ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Molonai 10:4). Naʻá ku feinga ke muimui ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻo fakatatau mo ʻene mahino kiate aú.

    “Neongo ne u ʻamanaki te u aʻusia ha faʻahinga meʻa fakaofo he taimi pē ko iá ʻi ha fakahā nāunauʻia, ka naʻe ʻikai hoko pehē. Ka ne u ongoʻi fiemālie pea kamata ke u tui. …

    “Ko e meʻa kuó u aʻusiá ʻoku ʻikai ke fakafokifā pē ʻa e hoko mai ʻa ha fakamoʻoni kiate kitautolu. Ka, ʻoku tupulekina mei ha tenga ʻo e tuí, ʻo hangē ko e lea ʻa ʻAlamaá. ‘Te ne fakatupulekina hoʻomou tuí: he te mou pehē ʻoku ou ʻilo ko e tenga lelei ʻeni; he vakai ʻoku huli hake ia mo kamata ke tupu.’ (ʻAlamā 32:30). Kapau te mou tauhi ia, ʻe tupu; pea kapau he ʻikai te mou tauhi ia, ʻe mae (vakai, ʻAlamā 32:37–41).

    “ ʻOua naʻa mou loto mamahi kapau kuo mou toutou lau ia kae teʻeki ai pē ke mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi. Mahalo ʻoku mou tatau mo e kau ākonga ʻoku lau e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakafonu kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi ʻkae ʻikai te nau ʻiloʻi ia’ (3 Nīfai 9:20).

    “Fai e lelei taha te ke lavá. Fakakaukau ki he veesi ko ʻeni: ‘Pea tokanga ke fai fakapotopoto mo maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kātoa; he ʻoku ʻikai ʻaonga ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú. Kae ʻumaʻā foki, ʻoku ʻaonga ke ne faivelenga koeʻuhí ke ne lava ke maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau’ (Mōsaia 4:27)” (ʻi he Conference Report, Mē 2005, 6–8; pe Liahona, Mē 2005, 6, 8).

Ngaahi Fakamoʻoni mei Tuʻa ki he Tohi ʻa Molomoná

  • ʻOku manako e kau ako ʻe niʻihi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi fakamoʻoni fakasiokālafi, ngaahi fakamatala ʻoku nau fekauʻaki, pe ngaahi fakatotolo ki he tupuʻanga fakakuongamuʻa ʻo e tohí. Neongo naʻe faʻa manakoa mo tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ke fakafofongaʻi ʻe he faʻahinga ʻilo foʻou ko ʻení ʻa e ʻelito mo e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakafepakiʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakafalala ʻataʻatā pē ʻi he ngaahi ʻilo foʻou ko ʻení ki heʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná: “Ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní, ki hono totonú ʻi ha māmani ʻoku feinga maʻu pē ki ha fakamoʻoni pau, he ʻikai maʻu ia ʻi he ngaahi fekumi ki he kuohilí pe ko e ako ki he fekāingaʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo hono tupuʻangá pe ngaahi matakali kehé, neongo ʻe lava ke tokoni ia ki ha niʻihi. He ʻikai ke maʻu ia ʻi he fakatotolo ki he leá pe ko hono siviʻi ha ngaahi meʻa fakahisitōlia, neongo ʻe lava e ngaahi meʻá ke fakamoʻoni ki he moʻoní. Ka ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní mo ʻene tonú ʻe maʻu pē ia ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo pau ke lau ʻe ha taha ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kae lava ke ne toki fakamoʻoniʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e tohí. Ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻE tokolahi ha kakai te nau ʻekea ʻa e tupuʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná; ka ko kinautolu kuo nau lau pea lotua hono moʻoní, kuo nau lava ke ʻiloʻi ʻi ha mālohi ʻoku mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku nau ʻiló, ʻa hono moʻoni ʻo e tohí ni, ʻoku ʻi ai tonu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻomai ai e ngaahi moʻoni fakahaofi moʻui ʻo e ongoongolelei taʻengatá, pea naʻe ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻʻi he ivi mo e mālohi ʻo e ʻOtuá’… ke fakamahino ki he Siú mo e Senitailé ko e Kalaisí ʻa Sīsū’ (peesi [talamuʻaki] ʻo e Tohi ʻa Molomoná)” (“Ko e Ngaahi Makatuliki ʻe Fā ʻo e Tuí,” Liahona, Fēpueli 2004, 6).

    ʻĪmisi
    Ko e ngaahi mataʻitohi ʻa e kau ʻIsipité kuo liliu foʻoú

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo tauhi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻi ha tuʻunga lelei fakalaumālié:

    “[Ko e Tohi ʻa Molomoná] ʻoku ʻikai ha toe fakamoʻoni tohi, te ne fakafōtunga mahino mai ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku ʻaʻeva ai ʻa e tangatá mo e ngaahi puleʻangá ʻi he manavahē ki he ʻOtuá mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻoku nau tuʻumālie mo tupulekina ai, ka ʻi he taimi ʻoku nau siʻaki ai Ia mo ʻEne folofolá, ʻoku hoko ha fakaʻauʻauhifo ʻa ia, kapau he ʻikai taʻofi ʻaki ʻa e māʻoniʻoní, ʻe fakaiku ia ki he mole ʻo e ʻamanakí pea mo e maté. …

    “He ʻikai ke u momou ke u palōmesi atu kapau te mou [lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná], … ʻe hoko mai ki hoʻo moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 4–6).

  • Naʻe fakafehokotaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ha aʻusia naʻe vahevahe ʻe ʻEletā F. Peatoni Hauati ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e mālohi ʻo e ivi fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    “Naʻe fakakaukau ʻa Sisitā Sīlia Kulusi ʻAiala ʻo e Misiona Pueto Liko Seni Suaní ke ne foaki ki hano kaungāmeʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ia naʻá ne kofukofuʻi ia ʻi ha laʻi pepa fakaʻofoʻofa pea fononga atu ke ʻave ʻene meʻaʻofá.

    “ ʻI heʻene fononga atú ne ʻohofi ai ia ʻe ha taha kaihaʻa ʻo ʻave ʻene pēsí pea mo ʻene Tohi ʻa Molomona kuo ʻosi kofukofuʻí. ʻI he hili mei ai ha ngaahi ʻaho naʻá ne maʻu ʻa e tohi ko ʻení:

    “ʻE Mīsisi Kulusi:

    “‘Fakamolemoleʻi muʻa au, fakamolemoleʻi muʻa au. He ʻikai te ke ʻilo ʻe koe ʻa e loto fakatomala ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ʻohofi koé. Ka koeʻuhí ko ia, kuo liliu ʻeku moʻuí pea ʻe hokohoko atu pē ʻa ʻene liliú. Ne tokoniʻi au ʻe he tohi ʻi lotó [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ʻi heʻeku moʻuí. He naʻe fuʻu ongo kiate au ʻa e vīsone ko ia ʻa e tangatá ki he ʻOtuá. … ʻoku ou fakafoki atu hoʻo paʻanga ʻe nimá koeʻuhí he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻaongaʻi ia. ʻOku ou fie tala atu ke ke ʻiloʻi ʻoku hangē ʻoku ʻi ai ha maama ʻiate koé. Pea naʻe hanga ʻe he maama ko iá ʻo taʻofi [au mei haʻaku fakalaveaʻi koe] ko ia ne u hola aí.

    “‘ ʻOku fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻi he taimi te ke mamata ai kiate aú, he ʻikai te ke ʻiloʻi au he te u hoko au ko hao tuongaʻane. … Kuo pau ke u fekumi ki he ʻEikí mo ʻalu ki he lotu ʻokú ke kau ki aí ʻi he feituʻu ʻoku ou nofo aí.

    “‘Naʻe hanga ʻe he pōpoaki naʻá ke hiki he tohí ʻo ʻomi ha loʻimata ki hoku matá. Pea talu mei he pō Pulelulú mo e ʻikai ke u lava ʻo taʻofi hono lau iá. Kuó u lotu ʻeni mo kole ki he ʻOtuá ke ne fakamolemoleʻi au [pea] ʻoku ou kole atu ke ke fakamolemoleʻi muʻa au. … Naʻá ku fakakaukau te u lava ʻo fakatau atu hoʻo meʻaʻofa ne ʻosi kofukofuʻí. [Ka] naʻá ne hanga ʻo ʻai ke liliu ʻeku moʻuí. ʻOku ou kole atu ke ke fakamolemoleʻi muʻa au, fakamolemoleʻi muʻa au.

    “‘Ko ho kaumeʻa taʻeʻiloa.’

    “Ko e mālohi fakaului ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 58; pe Tūhulu, Siulai 1996, 48).

Ngaahi Peleti mo e Lekooti ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Kau Tauhi Lekooti ʻa e Kau Nīfaí

Kau Fakamoʻoni ki he Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo ʻEne ngāué:

    “ [ʻI he taimi kuo fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ha kuonga fakakosipeli ʻaki ʻEne fakahā ʻEne ongoongoleleí pea ʻaki ʻEne foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kií ki he faʻahinga ʻo e tangatá, kuó Ne ngāue ʻo fakatatau mo e fono ʻo e fakamoʻoní ʻa ia naʻá Ne fakanofó. Ko e fonó ʻeni: ‘ ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻe fakamoʻoni[ʻi] ʻa e lea kotoa pē.’] (2 Kolinitō 13:1; Teutalōnome 17:6; 19:15; Mātiu 18:15–16. …)

    “He ʻikai pē ke tuʻu toko taha ha tangata ʻi hono fokotuʻu ha kuonga fakakosipeli foʻou ʻo e moʻoni kuo fakahā maí, pe fuesia hono mamafa ʻo ha faʻahinga pōpoaki pehē mo fakatokanga ki he māmaní. ʻI he kuonga fakakosipeli kotoa pē, talu meia ʻĀtama ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, ne kau maʻu pē ha kau fakamoʻoni ʻe toko ua pe tokolahi ange ʻi he fakamoʻoní, ke ʻoua naʻa tulitonuhia e kau fanongó ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú koeʻuhí ko hano taʻe tali ʻo e fakamoʻoní” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 436).

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻa e mahuʻinga ʻo e kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOku ʻikai te u tui ʻe ʻi ai ha fakamaauʻanga fakalao ʻi he māmaní te ne taʻe fakahalaiaʻi ha tangata ki he fakapō kapau naʻe ʻi ai ha kau tangataʻi fonua falalaʻanga ʻe toko hongofulu mā ua ne nau fakamoʻoniʻi ʻi heʻenau ʻiloʻi pau ʻa e ngaahi tūkunga ne fakaiku ai ki he fakapoó, pea ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻe lava ʻo fakamoʻoni ke fakafepaki ki he ngaahi meʻa ne nau lea ʻakí. ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá mo e fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ki he ola ko ia ne ʻoange kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá ha ʻilo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, he naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá mei hēvani kuo liliu ʻa e tohí ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e kau tangatá ni ko ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi. Naʻa nau mavahe mei he Siasí, ka ko e ʻaho ʻo ʻenau maté naʻa nau kei tauhi ʻenau fakamoʻoní fekauʻaki mo e meʻa ne fakahā ange ʻe he ʻāngeló, pea naʻe fekauʻi ke nau fai ha fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e tohí ni, pea ne nau fai ia. Ne ʻi ai ha kau tangata ʻe toko valu, ko e niʻihi ne tuʻusi mei he Siasí, ne nau kei tauhi ʻenau fakamoʻoní he ne nau mamata mo ala ki he ngaahi lauʻi peleti naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ne nau tuʻu maʻu ʻi he fakamoʻoni ko iá ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻenau maté. He ʻikai lava ʻe he taʻe tui ʻa e māmaní ʻo fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e kau tangata ko iá, he ʻoku ʻikai ha kau fakamoʻoni ke fakafepakiʻi ʻenau fakamoʻoní” (ʻi he Conference Report, Apr. 1929, 128). (Vakai ki he “Kau Fakamoʻoni ki he Ngaahi Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he fakamatala fakalahí, peesi 470.)

  • Neongo hono aʻusia ʻo e mamata mo e ala ki he ngaahi peleti koulá ʻi Sune 1829, naʻe ʻikai ke tuʻu maʻu ʻa e kau fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo pehē: “ ʻOku maʻu ʻa e potó ʻi he tui. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻi hotau kuongá mo e taimi ko ʻení ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi peleti koulá [taʻe] te [tau] sio ki ai. ʻOku ʻikai te tau maʻu ia ke tau mamata mo ala ki ai ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau mamata mo ala ki he ngaahi peleti koulá naʻe ʻikai te nau tui faivelenga maʻu pē ki he Siasí. Ko e meʻa fakaofo haʻate mamata ki ha ʻāngelo, ka ʻoku mahuʻinga ange haʻate maʻu ha ʻilo ki he faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí ʻi he tui pē pea mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālié. [vakai, Sione 20:29]” (ʻi he Conference Report, Siulai 2002, 53; pe Liahona, Mē 2002, 53).

Ko e Kau Fakamoʻoni ʻo e Ngaahi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná

  • Vakai ki he “Ko e Kau Fakamoʻoni ki he Ngaahi Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 470. ʻOku hā ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú mo honau ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, feituʻu ne fāʻeleʻi aí, taʻu motuʻá ʻi he taimi ne fakahā ai ʻa e ngaahi peletí kiate kinautolu takitaha, ngāué, fakamatala ʻo e papitaisó, mo e ngaahi ʻaho mo e feituʻu ne nau mate aí.

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā e founga ʻoku hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe hono ako e Tohi ʻa Molomoná ke “ ʻoua naʻa fakaangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá”? (Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke lava ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻo fai ha fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá?

Ngāue ke Faí

  • Hiki ha fakamatala nounou ki he meʻa ʻokú ke ongoʻi ko e ngaahi taumuʻa ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakafehoanaki hoʻo lisí mo e ngaahi taumuʻa naʻe hiki ʻe Molonai ʻi he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Vakaiʻi fakalelei ange ʻa e talaʻofa ʻi heMolonai 10:3–5 pea fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻu ke fai ke maʻu pe fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.