‘Inisititiuti
Vahe 46: 3 Nīfai 27–30


Vahe 46

3 Nīfai 27–30

Talateú

ʻI he ofi ke ʻosi e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fokotuʻu ʻEne ongoongoleleí. Ko e ngaahi vahe ko ʻeni ʻi he 3 Nīfai 27–30 ʻoku toe lahi ange ai ʻa e fakamatala ki he kakai ne liliu (ko e kau ākonga Nīfai ʻe toko tolú) ʻo laka ange ia haʻane toe ʻasi ʻi ha feituʻu kehe he folofolá. ʻI hono ako ʻo e vahe 28, te ke maʻu ai ha mahino lahi ange ki he ʻuhinga ne fili ai ʻe he ʻEikí ke liliu ha niʻihi ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki fakamatelié. Fakaʻosí, ʻoku fakaʻosi ʻaki e 3 Nīfaí ʻa hono fakamatalaʻi ʻe Molomona ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea mo e fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he kau Senitaile ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (fakafou ʻia ʻAlamā) ke fakatomala pea tafoki kiate Ia. Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻeni ke toe fai ha fakatukupā ʻo ngāue ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí pea fakaafeʻi mai ha niʻihi kehe ke haʻu ki he Fakamoʻuí.

Fakamatalá

3 Nīfai 27:3–8. “Fakahā Mai Kiate Kimautolu ʻa e Huafa Ke Mau Ui ʻAki ʻa e Siasí ni”

  • ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻai ai kiate kitautolu Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasí ʻeni. ʻI he fuofua lea fakakonifelenisi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne lea kau ki he fekauʻaki toputapu ʻa e Siasí, mo hono hingoá, pea mo hono ngaahi fatongia ʻoku kau ki aí:

    “ ʻOku ʻikai ko e Siasi ʻeni ʻo e Palesitení. Ko Sīsū Kalaisi ʻoku ʻulu ki aí, pea kuo tau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá. ʻOku tau kau fakataha kotoa pē ki he ngāue mahuʻinga ko ʻení. ʻOku tau ʻi hení ke tau tokoni ki heʻetau Tamaí ʻi Heʻene ngāué mo Hono nāunaú, ‘ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá’ (Mōsese 1:39). ʻOku mamafa tatau pē homou tufakangá mo e tuʻunga ʻo homou fatongiá, pea mo hoku tufakangá mo e tuʻunga ʻo hoku fatongiá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fatongia ʻi he Siasí ʻe siʻisiʻi pe taʻemahuʻinga. ʻI heʻetau tulifua ke fakahoko hotau fatongiá, ʻoku ʻaonga ia ki he moʻui ʻa e kakai kehé. Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongiá takitaha ʻo pehē:

    “‘Ko ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.’ T&F 81:5

    “‘Pea ʻi he fai ʻa e ngaahi meʻá ni, te ke fai ʻa e ngāue ʻaonga taha ki ho faʻahingá pea langaʻi hake ʻa e nāunau ʻo ia ʻa ia ko ho ʻEikí’ (T&F 81:4)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 94; pe Tūhulu, Siulai 1995, 86).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻi hono tali e fehuʻi pe ko e hā e hingoa ʻoku totonu ke ui ʻaki Hono Siasí: “Te mou manatuʻi naʻe hili ko ia hono fokotuʻu ʻe Kalaisi hono Siasí ʻi he hako ʻo e kakai tuʻufonua ʻo e konitinēnití ni, ʻi he taimi naʻá ne hā mai ai ko ha Tokotaha kuo ʻosi toetuʻu kiate kinautolú, hili ʻene fili mo fakanofo ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke tokangaʻi e ngaahi ngāue ʻa e Siasí, naʻe ʻi ai ha fakafekiki ki he hingoa ʻoku tonu ke ui ʻaki e Siasí, pea ko e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻa nau manatuʻi e talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻa e ʻEikí ʻo kapau te nau ui kiate ia, ʻi he loto taha mo e taumuʻa pē ʻe taha, ʻe pau pē ke Ne fanongo mai, pea nau ʻaukai mo lotu, pea naʻá Ne toe hā mai ʻi Hono sinó kiate kinautolu ʻi heʻenau fakataha alēleá ʻo ʻeke pe ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻú. Naʻa nau talaange, ‘ ʻEiki, ʻoku mau loto ke ke talamai kiate kimautolu ʻa e huafa te mau ui ʻaki e Siasí ni.’ Ko ʻEne talí, kapau te tau fulihi ia ki he lea fakaonopōní, naʻe ʻuhinga ia ki heni: Ko e hā ʻoku toe fehuʻia ai e kiʻi meʻa faingofua ko iá? He ko e siasi ʻeni ʻo hai? Ko e siasi nai ia ʻo Mōsese? Kapau ko ia, ui ʻaki ia, ʻio, ʻi he hingoa ʻo Mōsesé; pea kapau ko e siasi ia ʻo ha tangata, pea ui ʻaki ia hono hingoá, ka ʻo kapau ko hoku Siasí ia, ʻo hangē ko hoʻomou laú, ko ia, pea ui ia ʻi hoku hingoá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1922, 70).

3 Nīfai 27:5–6. “ ʻAi Kiate Kimoutolu ʻa e Huafa ʻo Kalaisí”

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fekāingaʻaki hono ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí pea mo e fono ʻo e talangofuá mo hono maʻu e tāpuaki ʻo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

    “Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ʻetau toʻo ko ia kiate kitautolu Hono huafá ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau foua ʻi he moʻuí. Ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau aʻusia e meʻa ko iá ʻoku ʻikai maʻu ha mahino kakato ia kiate kitautolu.

    “Ko e toko fiha nai ʻo ʻetau fānaú—ko e toko fiha nai ʻo kitautolu—ʻoku mahino moʻoni ki ai ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí pea ʻoku ʻikai ko ia pē, ka ʻoku tau toʻo foki kiate kitautolu mo e fono ʻo e talangofuá?

    “ ʻOku tau palōmesi ʻi he uike takitaha ʻi he sākalamēnití ke tau manatuʻi ʻa e feilaulau fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau fuakava ʻi he papitaisó. ʻOku tau palōmesi ke tau fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí—ke tau talangofua ki he Tamaí pea tauhi maʻu pē ʻa ʻEne ngaahi fekaú. Ko e tāpuaki ʻoku tau maʻu aí, ko ʻetau maʻu ʻa Hono Laumālié ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Sānuali 2001, 8).

3 Nīfai 27:13–22. “Ko e Ongoongolelei ʻEni ʻa ia Kuó u ʻOatu Kiate Kimoutolú”

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faingofua ʻo e ongoongoleleí pea ko e ʻuhinga lahi ia ʻoku faʻa faingataʻa ai ia ke tali ʻe ha kakai ʻe niʻihí:

    “ ʻOku ʻi ai ha fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí, ‘Vakai ko e ongoongoleleí ʻeni, ʻa ia ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolú,’ pea naʻá Ne toki fakamatalaʻi leva ʻa ʻene ongoongoleleí. (Vakai, 3 Nīfai 27:13–18.) Ko ha talanoa faingofua ia ʻo ha māmani naʻe fekauʻi mai ki ai ha Fakamoʻui ʻa ia ʻe tali pe taʻetali ʻe he tangatá, ka neongo iá, ko hai koā ʻa e Mīsaiá.

    “Ko e kiʻi talanoa faingofua ko iá ʻa e tefitoʻi meʻá, ʻio, ʻoku ʻikai tali ia ʻe he māmaní, koeʻuhí ko ʻene fuʻu faingofuá pea ʻi ai e niʻihi ʻoku nau ʻita loto pē ʻi he ʻuhinga ʻoku fuʻu faingofua ai e ongoongoleleí. …

    “… ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau vahevahe ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi tuí mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, ka ʻoku hoko hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha fakatūkiaʻanga pea ʻikai lava ke nau tali ia. Ka ki he tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e meʻa ko ia ʻoku tau talá ko e ‘vale ia’” (For the Power Is in Them [1970], 47–48).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí tonu pē ʻa ʻEne ongoongoleleí ko e tui, fakatomala, papitaiso, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 27:19–20) pea kātaki ki he ngataʻangá (vakai, veesi 16). Naʻá Ne toe fakamatalaʻi foki ko e ongoongoleleí ko ʻEne hāʻele mai ki he māmaní ke fai e finangalo ʻo e Tamaí pea ke “hiki hake ki he kolosí” (veesi 13–14).

3 Nīfai 27:24–26. ʻE Fakamāuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Māmaní mei he Ngaahi Tohí

  • “He vakai, ʻe fai mei he ngaahi tohi kuo tohí, pea mo e ngaahi tohi ʻe faí, ʻa hono fakamāuʻi ʻo e kakaí ni, he ʻe ʻilo mei ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.

    “Pea vakai, ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo tohi ʻe he Tamaí” (3 Nīfai 27:25–26).

    Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻa e fatongia ʻo e ngaahi lekooti kuo tohí ki hono fai ʻo e Fakamāú:

    “ ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo hiki ha lekooti ʻa ia ʻe fakamāuʻi mei ai ʻa e māmaní hono kotoa. Pea ko kimoutolu ʻa e kakai tangata ʻoku maʻu e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—ʻa kimoutolu ʻa e kau ʻaposetolo, kau palesiteni, kau pīsope, mo e kau taulaʻeiki lahi ʻi Saioné—ʻe ui kimoutolu ko e kau fakamaau ʻo e kakaí. Ko ia ai, ʻoku ʻamanaki atu te mou fokotuʻu ʻa e tuʻunga moʻui ke nau aʻu ki aí, pea vakai ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e ongoongoleleí, fakahoko honau fatongiá, pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Te mou hiki ha lekooti ʻo ʻenau ngaahi ngāué. Te mou hiki e taimi naʻa nau papitaiso aí, taimi ne fakamaʻu ai kinautolú, pea mo e taimi ne nau maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá. Te mou hiki he lekōtí ʻa e taimi ne nau haʻu ai ki Saioné, mo honau mēmipasipi ʻi he Siasí. Te mou hiki pe naʻa nau fua honau fatongia ko e taulaʻeikí, akonakí pe tīkoní, kaumātuʻá, fitungofulú pe taulaʻeiki lahí. Te mou hiki ʻenau ngaahi ngāué, ʻo hangē ko e meʻa ʻoku fakahā atu heni ʻe he ʻEikí. Te mou hiki ʻenau ngaahi foaki vahehongofulú … ; ka te tau fakamāuʻi ʻa e kakaí, ʻo ʻuluaki fie maʻu kinautolu ke fua honau fatongiá. Ke malava ʻo fai iá, ko kinautolu ʻoku hoko ko e takí kuo pau ke nau tā e sīpingá” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 157).

3 Nīfai 27:27
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Ko e hā ʻa e Anga ʻoku Taau mo Kimoutolú?”

  • Naʻe nofotaha e tokanga ʻa ʻEletā Sione M. Metiseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he foʻi lea ko e taau ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ke hangē pē ko Iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Metiseni ko e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻoku mahulu atu ia he fakaafe ʻataʻatā peé, ka ko ha fie maʻu ia ʻo ʻetau ngaahi fuakavá:

    “Ke maʻu Iá pea ke ʻilo Iá, ko kitautolu kotoa ʻe faʻahinga ʻo e tangatá kuo pau, ke tau hangē ko e enginaki ʻa Molonaí, ʻo ‘haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia’ (Molonai 10:32; ko e toki tānaki atu ʻa hono fakamamafaʻí). ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke tau haʻu kia Kalaisi pea feinga ke ‘hoko’ ʻo hangē ko Iá (vakai, Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 40–44; pe Liahona, Sānuali 2001, 42).

    ʻĪmisi
    Ko hotau ʻEiki toetuʻú

    Harry Anderson, © IRI

    “Naʻe folofola ʻa e ʻEiki Toetuʻú: ‘Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu ke mou hangē pē ko aú’ (3 Nīfai 27:27). Ko e foʻi lea ko e taau, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi Heʻene fehuʻí ‘Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?’ ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia ki hono fakamahinoʻi ʻo ʻEne talí, ‘Ke mou hangē pē ko aú.’ Ko e foʻi lea ko e taau ʻoku ʻuhinga ia ‘ki he fie maʻu’ pe ‘ko ha totonu pe fatongia pe tufakanga’ (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 7th ed. [1993], ‘taau’; vakai foki, Luke 24:26), ʻa ia ʻoku fokotuʻu mai ai—pea ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi folofola māʻoniʻoní ʻo tatau pē ki he kuonga muʻá mo e kuongá ni—ʻoku ‘fie maʻu,’ pea ʻoku tau ‘haʻisia,’ ʻo hangē ko ia ʻi he fuakavá, ‘ke tau [hoko],’ ʻo hangē kuó Ne folofola ʻakí, ‘ke mou hangē pē ko aú’ (3 Nīfai 27:27; vakai foki, 3 Nīfai 12:48; Mātiu 5:48; 1 Sione 3:2; Molonai 7:48)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 93; pe Liahona, Siulai 2002, 88).

3 Nīfai 28:1–6. Ngaahi Fakaʻamu mo e Ngāue ʻa Sione ʻOfeiná

  • Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) mo ʻŌliva Kautele ha fakahā fakahangatonu ʻo fakafou mai he ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe hokó mo e ngaahi tāpuaki ʻe hoko ʻi he kole ko ia ʻa Sione ke nofonofo atu pē ʻi he kakanó. Ko e fakamatala ko ʻení naʻe toʻo ia mei ha “kiliʻi manu” naʻe tohi pea fufuuʻi pē ʻe Sione, ka ko hono moʻoní naʻe mole. ʻI ʻEpeleli 1829, ko e fehuʻi fakahangatonu ko ia naʻe fai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻi he konga ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná naʻe maʻu ai e fakahā ʻa ia naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 7.

3 Nīfai 28:9–10, 36–40. Ko e Tokāteline ʻo e Sino Liliú

  • ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fakamatalá ni ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e sino liliú, liliú, mo e toetuʻú. Fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he niʻihi ʻoku sino liliú pea mo e tuʻunga fakataimi ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku liliú:

    Ko e kakai sino liliú. “Ko e niʻihi ʻoku liliu ke ʻoua naʻa nau aʻusia ʻa e mamahí pe maté kae ʻoua ke nau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ko e Kakai Sino Liliú”).

    “ ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fakakaukau ko e tokāteline ʻo e sino liliú ko ha tokāteline ia ʻoku ʻave fakahangatonu ai e tangatá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ki he moʻui taʻengata kakató, ka ko ha foʻi fakakaukau hala ʻeni. Ko e feituʻu te nau nofo aí ko e tuʻunga fakatelesitialé, pea ʻoku teuteu ha feituʻu pehē ki he faʻahinga pehē ʻa ia ʻokú Ne tuku fakatatali ko e kau ʻāngelo tauhi ki ha ngaahi palanite lahi, pea ʻoku teʻeki ai ke nau hū kinautolu ki ha fuʻu kakato ʻoku lahí ʻo hangē ko kinautolu ʻoku toetuʻu mei he maté” (Joseph Smith, History of the Church, 4:210).

    Liliú. “Ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku liliu fakataimi ʻa honau fōtungá mo honau angá—ʻa ia kuo, hiki hake ʻa kinautolu ki ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange—koeʻuhí ke nau lava ʻo kātakaiʻi ke tuʻu ʻi he ʻao mo e nāunau ʻo ha kakai fakalangi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliú”).

    Toetuʻú “Ko e fakataha ia ʻa e sino fakalaumālié pea mo e sino fakakakanó mo e ngaahi huí ʻi he hili ʻa e maté. Ka hili ʻa e toetuʻú ʻe ʻikai pē toe mavahevahe ʻa e laumālie ia mo e sinó, pea ʻe hoko leva ʻa e tangatá ʻo taʻe-faʻa-mate” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Toetuʻú”).

3 Nīfai 29:1–4. Ngaahi Fuakava mo e Fānau ʻa ʻIsilelí

  • Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fekauʻaki mo e fatongia ʻoku fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki hono fakakakato e fuakava ʻa e ʻOtuá pea mo ʻIsilelí:

    “Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Molomona ʻene fakamatala ki he faʻahitaʻu fakaʻeiʻeikí ni [ʻa e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí … ha fakamoʻoni ko e taimi ko ia ʻe aʻu mai ai ha lekooti ʻo e ʻaʻahi ʻa [Sīsū Kalaisi] ki he kau Senitailé (ʻi he tuʻunga ʻo e Tohi ʻa Molomoná), ʻe toki ʻilo ʻe he taha kotoa pē ko e fuakava mo e ngaahi talaʻofa ki ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí kuo ‘ ʻosi kamata ke fakahoko.’ …

    “ ʻE tauhi kotoa ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava mo hono kakai ʻo e fuakavá. He ʻikai ke lava ʻe ha taha ke ‘fakatafoki ʻa e toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻEikí ki he toʻohemá’ ʻi he meʻá ni. Pea ko e ui ki he kau Senitailé, ʻa ia naʻe pulusi e ʻaʻahi ʻa Kalaisi ki he kau Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e fakahā taupotu ia ʻi he ʻaho kimui ní, ke nau maʻu ai e fuakava mo e ngaahi talaʻofa tatau” (Christ and the New Covenant [1997], 308).

3 Nīfai 29:4–8. ʻOua ʻe Manukiʻi ʻa e Ngaahi Folofola ʻa e ʻEikí

  • ʻI he 3 Nīfai 29 ko e lea ko e manuki mo e lāungá ʻoku fakaʻaongaʻi ia ke fakatokanga ki he kau laukonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke ʻoua naʻa fakavaʻivaʻingaʻaki ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí mo ʻIsilelí. Ko e manukí ʻoku ʻuhinga ia “ke fakafisingaʻi ʻi he fakaliliʻa” mo e lāungá ko e “fakahaaʻi ʻo e fakaliliʻa pe taʻeloto ʻaki e lāunga” (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 1828 [1967]). ʻOku fokotuʻu mai ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi lea ko iá ko e taimi ʻe haʻu ai e Tohi ʻa Molomoná ʻe fuʻu siʻisiʻi ʻa e mahinó, tuí, mo e ʻapasiá ʻo tatau pē ki he moʻoni ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí pea mo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí (tautefito ki he faʻahinga ʻo Siutá).

3 Nīfai 30:2. Tafoki mei Hoʻomou Ngaahi Ngāue Koví

  • ʻI he fakaʻosinga e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻe toe fakafoki ʻe Molomona ki he kaveinga tefito ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he kakaí—ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe fakafisingaʻi ʻe he kau Senitailé ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí pea tupulaki he fai angahalá ʻo fakaʻauha ai kinautolu (vakai, 3 Nīfai 16:10; 21:14–21). ʻOku hangē ne ʻi ai ha fuʻu uesia lahi moʻoni ʻo Molomona ʻi he ngaahi tohi ʻo e 3 Nīfaí. ʻI he fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Molomoná, naʻá ne toe lau ai ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi kikite ʻa e Fakamoʻuí ne fakamalaʻiaʻi ai ʻa e fai angahalá mo e loí pea mo e ngaahi meʻa ʻulí mo e mālualoí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻI he ngaahi veesi fakaʻosi ʻo e 3 Nīfai, naʻe ʻomi ai ʻe Molomona ʻa e faitoʻo pē ʻe taha ki he ngaahi meʻa fakatupu ʻauha ko ʻení—ke haʻu kia Sīsū Kalaisi pea maʻu ha tui kiate Ia, fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá, pea papitaiso, mo fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke “lau ʻa kimoutolu fakataha mo hoku kakaí, ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (3 Nīfai 30:2).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke ui ʻaki e huafa ʻo e Fakamoʻuí?

  • ʻE anga fēfē haʻo ʻai kiate koe ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí ke toe kakato angé?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku kehekehe ai e sino liliú mo e liliu fakataimí ? Ko e hā ha meʻa ʻokú na faitatau aí? ʻOku anga fēfē ʻa e kehe ʻa e sino liliú mo e liliu fakataimí mei he toetuʻú?

  • Naʻe ʻilo ʻe Molomona ha ngaahi founga kovi ʻe niʻihi. ʻOku anga fēfē ʻenau ʻasi mai ki he māmaní he ʻaho ní?

Ngāue ke Faí

  • Hiki ha lisi ʻo e niʻihi e ngaahi ʻulungāanga ʻo e Fakamoʻuí ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga tahá. Fai hano siviʻi fakatāutaha hoʻo moʻuí ʻo fakafehoanaki ki he ngaahi ʻulungāanga ko ʻení pea faʻu ha palani ke fakahoko lelei ange ai ʻEne fekau ko ia ke “hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27 ).

  • Lau e 3 Nīfai 27:5 pea mo e ongo lotu ʻo e sākalamēnití (Molonai 4:3; 5:2). Fakaʻilongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe talamai ʻe tokoni ke mahino ai kiate koe ʻa hono ʻai e huafa ʻo Kalaisí kiate koé.