‘Inisititiuti
Vahe 4: 1 Nīfai 12–15


Vahe 4

1 Nīfai 12–15

Talateú

Ne lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá, ki he holi ʻa e Tamai Hēvaní ke foaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni hotau lotó: “ ʻOku ʻikai ha pōpoaki ʻe tuʻo lahi ange ʻene hā ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi founga lahi ka ko e ʻKole, pea te mou maʻu’ ” (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 26; pe Ensign, Nov. 1991, 21). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e fakaafé ke kole ki he “ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ʻa [ʻene] tamaí, pea ʻi [heʻene] tui ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ko iá” (1 Nīfai 11:1). Naʻe fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa Nīfaí, he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene lekooti ʻa e fakamatala naʻe tatau mo ia kuo mau lekooti ʻo kau ki he mata-meʻa-hā- mai ʻa Līhaí, ka naʻá ne lekooti ha mata-meʻa-hā-mai ʻo kau ki he māmani ko ʻení ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí (vakai, 1 Nīfai 14:18–30). ʻOku faitatau ʻa e mata-meʻa-hā-mai ko ʻení mo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Sione ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi he tohi ʻa Fakahaá. ʻI hoʻo ako ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí, kumi ʻa e ngaahi kikite mahuʻinga ʻa ia kuo ʻosi fakahoko pe ʻe fakahoko he ngaahi meʻa kuo hoko ʻi he hisitōliá—tautautefito ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi ola ʻo e Hē mei he Moʻoní, ʻa e Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ikuna kāfakafa ʻa e leleí.

Fakamatala

1 Nīfai 12:11. “Kuo Fakahinehinaʻi ʻi he Taʻataʻa ʻo e Lamí”

  • Ko e hinehiná ko ha fakataipe ia ʻo e maʻá, angatonú, mo e anga māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ke maʻa kakato ke hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku fakataipe ʻe he tui kāmení ʻa e tokotaha ʻoku kofu ʻi he maʻa, pe ko e maʻa ko iá ko ha ʻulungāanga ʻo e tokotaha fakafoʻituitui ko iá. Ko e faʻahinga maʻa peheé ʻoku toki malava pē ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe lilingi Hono taʻataʻá maʻa ʻetau ngaahi angahalá.

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Sione Teila (1808–87) ki he fie maʻu ke tau mahulu ange ʻi he hoko pē ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kapau ʻoku tau taau feʻunga ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní: “ ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku toe tolonga atu ia ʻi he meʻa ʻoku tau faʻa fakakaukau ki aí he taimi ʻe niʻihi; lolotonga iá, ʻoku tau tala ko e kau muimui kitautolu ʻo e ʻEikí, pea mo tau tala kuo tau ʻosi maʻu ʻa e Ongoongoleleí pea ʻokú ne puleʻi kitautolu, ʻe iku taʻe ʻaonga ʻa e lau ko iá kae ʻoua pē kuo tau fō hotau ngaahi kofu tōtōlofá mo ʻai ke nau hinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí. ʻOku ʻikai feʻunga ia ke ʻi ai pē haʻatau fekauʻaki mo e Saione ʻo e ʻOtuá, he ko e Saione ia ʻo e ʻOtuá kuo pau ke faʻu ʻaki ha kau tangata ʻoku loto maʻa pea maʻa mo ʻenau moʻuí mo taʻe hanau mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, he ko e taumuʻa ia ke tau aʻusiá. ʻOku teʻeki ke tau aʻu ki ai, ka kuo pau ke tau aʻu ki ai kimuʻa pea tau toki mateuteu ke maʻu ʻa e nāunaú mo e hakeakiʻí; ko e faʻahinga fakafōtunga loi pehē ʻo e lotú he ʻikai loko maʻu ha meʻa ia mei ai. … ʻOku ʻikai feʻunga ke tau pukenimā pē ʻa e Ongoongoleleí … mo feohi ai mo e kakai ʻo e ʻOtuá, ō ki [heʻetau] ngaahi houalotú pea maʻu ʻa e Sākalamēniti ʻo e ʻohomohe ʻa e ʻEikí, pea fāifeinga ke laka atu ʻo ʻikai toe ʻi ai haʻatau palopalema fēfē; he kapau he ʻikai ke tau lavaʻi ʻeni kotoa, kapau ʻoku ʻikai tonu hotau lotó, kapau ʻoku ʻikai ke tau loto maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kapau ʻoku ʻikai ke tau loto maʻa mo konisēnisi maʻa, ʻo ʻaʻapa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, he ʻikai ke tau teitei maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuó u lea ki aí, pea mo ia kuo ʻosi fakamoʻoni ki ai ʻa e kau Palōfitá, kae ʻoua pē kuo tau fakatomala.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 133–34).

1 Nīfai 12–14. Vakai Fakalūkufuá

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he saati ko ʻení ke tau sioloto ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻo fakaiku ai ki he fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní:

    ʻĪmisi
    Chart of Sequence of Events

    Hokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hoko ʻo Fakaiku ki hono Fokotuʻu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

    ʻĪmisi
    Nephites’ last battle

    Fakaʻauha e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 12:19–23)

    Fakatolonga e lekooti ʻa e kau Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 13:35, 40)

    ʻĪmisi
    Columbus

    Fuofua ʻiloʻi e fonua ʻo e talaʻofá ʻe he kau Senitailé (vakai, 1 Nīfai 13:12)

    Nofoʻi e fonua ʻo e talaʻofá ʻe he kau Senitailé (vakai, 1 Nīfai 13:13–16)

    ʻĪmisi
    Revolutionary War

    © Comstock.com

    Ko ha tau fakavahaʻa puleʻanga ʻi he fonua ʻo e talaʻofa (Tau feinga Liliu Puleʻangá; vakai, 1 Nīfai 13:16–19)

    Ko e kau Senitaile ʻoku tokanga ki he ʻEikí ʻe “lau ʻa kinautolu fakataha mo e fale ʻo ʻIsilelí” (Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí; vakai, 1 Nīfai 14:1–2)

    ʻĪmisi
    Joseph Smith and Oliver Cowdery translating

    Hoko mai ʻa e folofola foʻoú (vakai, 1 Nīfai 13:35–40; 14:7)

    Toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí (vakai, 1 Nīfai 14:10–17)

1 Nīfai 13:1–9. Ko e Fuʻu Siasi Lahi mo Fakalieliá

  • “Fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku fokotuʻutuʻu maʻu pē ʻe he tēvoló hono puleʻangá ʻi he taimi tatau pē ke fakafepaki ki he ʻOtuá”] (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 6:364).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá: “ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e ongo hingoa ko ia ko e siasi ʻo e tēvoló pea mo efuʻu siasi lahi mo fakalieliá ke fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e siasí kotoa pē … pe ngaahi kautaha ʻi ha faʻahinga hingoa pe natula—ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakapolitikale, fakapoto, fakaʻatamai, fakaʻekonōmika, fakasōsiale, fakafāmili, fakakolo, pe fakalotu—ʻa ia ko ʻenau taumuʻá ke tataki ʻa e tangatá ʻi ha hala kehe mei he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fonó pea mei he fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 137–38).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha faʻu fakamatala ko e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku kau ki aí`:

    “Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha siasi ʻe taha he hisitōliá, pe ha kau tui ʻoku nau maʻu e ngaahi fie maʻu ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá: kuo pau naʻe fokotuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé; kuo pau naʻá ne fakanounou mo puleʻi hono tufaki ʻo e ngaahi folofolá; kuo pau naʻá ne tamateʻi ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá, kau ai ʻa e Kau ʻAposetoló mo e kau palōfitá; kuo pau pē ke ne fengāueʻaki mo e ngaahi potungāue ʻa e puleʻangá mo fakaʻaongaʻi honau mālohi fakapolisí ke fakamālohiʻi ʻene ngaahi fakakaukau fakalotú; kuo pau ke ne pule ʻi he māmaní kotoa; kuo pau ke ne tulifua ki ha tuʻumālie lahi mo e angaʻuli fakasekisualé; pea kuo pau ke tolonga kae ʻoua ke ofi ki he ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻOku ʻikai ha siasi pe faʻahinga tui ʻe feʻunga mo e kotoa ʻo e fakamatalá. Kae kehe, ko e fatongia ʻo Papiloné kuo fakahoko ia ʻe he ngaahi kautaha kehekehe lahi, ngaahi tui, mo e ngaahi siasi ʻi he ngaahi taimi kehekehe. …

    “Te tau lava nai ai ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e kautaha fakahisitōlia ne ngāue ko e fuʻu siasi lahi mo fakalielia ʻi he fuofua kamata mai e tui faka-Kalisitiané? Ko ha faʻahinga fakafofonga pehē ne kamata ʻi he konga hono ua ʻo e senituli ʻuluakí pea lahi ange ʻene ngāué ʻi he vaeua-ʻanga-mālie ʻo e senituli hono uá.

    “Ne ui ʻa e vahaʻataimi ko ʻení ko e taimi ʻo e taʻe ʻilo ha meʻa ʻi he hisitōlia ʻo e tui faka-Kalisitiané, he ko e taimi ʻeni ne fakatolonga ai ʻa e ngaahi tefitoʻi mauʻanga fakamatala fakahisitōlia siʻisiʻi tahá. ʻOku ʻi ai ʻetau maʻuʻanga fakamatala lelei ki he Tui Faka-Kalisitiané ʻi he Fuakava Foʻoú; pea tau pehē ne mate ʻa e māmá, pea tau fanongo ki he ngaahi ongo leʻo siʻi ʻo ha fuʻu tau lahi. ʻI he toe ulo mai ʻa e māmá ʻi he taʻu nai ʻe teau kimui ange aí, ʻoku tau ʻilo kuo toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi nāunaú kotoa ʻe ha tokotaha pea kuo hoko ʻa e tui faka-Kalisitiané ʻo fuʻu kehe ʻaupito mei he kamataʻangá” (Stephen E. Robinson, “Warring against the Saints of God,” Ensign, Jan. 1988, 38–39).

1 Nīfai 13:12. “Ko ha Tangata ʻi he Lotolotonga ʻo e Kau Senitailé”

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ko e tangata ko ʻeni ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé ko Kulisitofā Kolomupusi:

    “Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻha tangata ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé’ (1 Nīfai 13:12) ʻa ia, ne tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne toe ʻilo ʻa e fonua ko ʻAmeliká mo ʻomi ʻa e fonua foʻou ko ʻení ke fakatokangaʻi ʻe he kakai ʻo ʻIulopé. Ko e tangata foki ko iá, ko Kulisitofā Kolomupusi, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻi he meʻa naʻá ne faí.

    ʻĪmisi
    Ko Kulisitofā Kolomupusi ʻi he fungavaká

    © 1992 Robert Barrett

    “Naʻe pehē ʻe Kolomupusi, ʻkuo fakaava ʻe he ʻEikí hoku ʻatamaí, fekauʻi mai au ʻi he funga ʻo e ʻōsení, pea ʻomi mo e afi ki he ngāué. Ne ui au ko e vale, manukiʻi mo kataʻi au ʻe kinautolu ne fanongo ki he ngāue faingataʻa ne u faí. Ka ko hai ia ʻe toe veiveiua kapau ne ueʻi fakalaumālie au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?’ (Jacob Wasserman, Columbus, Don Quixote of the Seas, pp. 19–20.)” The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 200.

  • Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa Kolomupusi ʻi heʻene maʻu e ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí: “ ʻOku ou [ʻiloʻi] foki ʻoku ʻi ai ha kau fakaanga ʻoku nau fakaangaʻi [ʻa Kulisitofā Kolomupusi] ʻi he taʻu fakamanatu ko ʻení. ʻOku ʻikai te u fakafekikiʻi naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe naʻa nau muʻomuʻa mai ʻiate ia ki he Hemisifia Hihifó. Ka ko ia naʻe hanga ʻe heʻene tuí ʻo teuʻi ia ʻaki ha vīsone, ke ne kumi ha hala foʻou ki Siaina, pea tupu ai ʻene ʻiloʻi ʻa ʻAmeliká. Ko e ngāue kāfakafa naʻá ne faí—ke tukufolau mai he ngaahi tahi taʻe ʻiloá, ʻo mamaʻo ange ia ʻi ha toe taha ʻi muʻa ʻiate ia ʻi hono toʻu tangatá. Neongo ʻene fehangahangai mo e fakamanavahē ʻo e taʻe ʻiloá, mo e lāungá, mo e angatuʻu ʻa ʻene kau kauvaká, ka naʻe kei hoko atu pē ʻene folaú, pea faʻa lotu ki he ʻOtua Māfimafí ke Ne tataki ia. Naʻe faʻa fakamahinoʻi ʻe Kolomupusi ʻi heʻene ngaahi lipooti ki he tuʻi mo e kuini ʻo Sipeiní, ko e taumuʻa ʻo ʻene folaú ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, mo fakamafola ʻa e tui faka-Kalisitiané. ʻOku taau ai ke tau fakalāngilangiʻi ia koeʻuhí ko ʻene taʻe manavahē heʻene fehangahangai mo e taʻe ʻiloá mo e fakatuʻutāmakí.” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 73–74; pe Liahona, Sānuali 1993, 65).

1 Nīfai 13:12–19. Ko e Toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he Hisitōlia ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká

  • Naʻe fakafekauʻaki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) hono fokotuʻu ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí: “Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua Māfimafí ʻa e puleʻanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo ʻAmeliká ʻaki ʻa e mālohi taʻefakangatangata ʻo Hono toʻukupú, ke malava ʻo fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Kapau naʻe ʻikai ke teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e halá ʻaki hono fakatoka ʻa e ngaahi fakavaʻe ki he puleʻanga nāunauʻia ko ʻení, naʻe ʻikai ke mei malava (ʻi he malumalu ʻo e ngaahi lao fefeka mo e filifilimānako ʻo e ngaahi puleʻanga fakatuʻi ʻo e māmaní) ke fakatoka ʻa e ngaahi fakavaʻe ki he hoko mai Hono puleʻanga maʻongoʻongá. Kuo fai ʻeni ʻe he ʻEikí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 409).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga hono ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ne nau ʻilo ʻa ʻAmeliká ke fokotuʻu ai ha puleʻanga foʻou mo e tauʻatāina ʻo e lotú kiate kinautolu kotoa ko e teuteu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: “ ʻI he ʻosi ha senituli mei ai [hili hono ʻiloʻi ʻo ʻAmeliká] naʻe hanga ʻe he faʻahinga ongo tatau pē ki he tauʻatāina ʻo e lotú ʻo tataki mai ha niʻihi ne nau fokotuʻu puleʻanga foʻou ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká. Naʻe fakafou ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa ʻenau tauʻatāina ki heʻenau lotú, ʻa e tangataʻi fonua kotoa pē, mo ʻi ai ʻenau konisitūtone ki he Totonu ʻa e Tangatá (Bill of Rights). Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā fā mei ai, naʻe fāʻeleʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1805. Ko e meimei kakato ia e teuteu atu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 94; pe Liahona, Nōvema 2005, 90).

1 Nīfai 13:20–29. Ko e Ngaahi Moʻoni Mahinongofua mo Mahuʻinga ne Toʻo mei he Tohi Tapú

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e “mahinongofua mo mahuʻingá”: “Ko e ngaahi meʻa … ne mole mei he Tohi Tapú naʻe fakatou ʻmahinongofua mo mahuʻinga.’ Naʻe mahinongofua ʻi heʻene faingofua mo mahinó, pea faingofua ke ʻmahino ki he … tangatá’; naʻa nau mahuʻinga he naʻa nau ʻi he tuʻunga maʻa mo fuʻu taau, ki honau mahuʻinga fai fakahaofí mo e mahuʻinga taʻengata ki he fānau ʻa e ʻOtuá” (Christ and the New Covenant [1997], 5).

  • Ne fokotuʻu mai ʻe ha taha ako ʻa e fakamatala ko ʻení ki he ngaahi liliu ʻi he folofolá:

    “Naʻa nau pehē ne pulia vave ʻaupito ʻa e ngaahi tohi ne hiki tonu mei he Tohi Tapú. ʻOku ngali moʻoni ʻeni tautautefito ki he Fuakava Foʻoú. Naʻe pehē ʻe ʻEiki Feletiliki Kenioni, ko e taha ʻo e kau ako maʻongoʻonga taha ki he ngaahi fakamatala fakatohí ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli hono uofulú: ‘Kuo fuoloa e mole ʻa e ngaahi tohi lahi ne hiki tonú. Kuo pau pē ne fakaʻauha kinautolu ʻi he kamakamata ʻo e Siasí; he ʻoku ʻikai ke toe fai ha lau ki ai ʻa ha taha faʻu tohi faka-Kalisitiane.’ ʻOku tautautefito ʻa e mahuʻinga ʻo e lau ʻa Kenioní kiate kitautolu koeʻuhí ʻoku ʻuhinga ia ne ʻikai ha Tohi Tapu kuo hiki tonu ke ne fakahinohino ʻa e tokotaha laukongá ʻi he ngaahi senituli lahi. Naʻa mo e ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ʻo e fuofua siasi faka-Kalisitiané, ne hangē kuo molé e hiki tonu ʻo e folofolá. …

    “ ʻOku fakamahinoʻi ʻe he ʻāngeló [ʻi he 1 Nīfai 13:21–29] ʻoku ʻikai ke ne lau ki ha kiʻi ngāue matuʻutāmaki ʻo e nimá mo e matá, ʻo hoko ai ha fetoʻoaki ha ngaahi mataʻitohi pe ngaahi foʻi lea—ʻi he ngaahi hala taʻe ʻamanekina ʻa e kau hiki tataú. ʻOkú ne lau fakahangatonu mai ki he ngaahi liliu ko ʻení naʻe faʻufaʻu ia ʻe ha kau tangata kākā [vakai, 1 Nīfai 13:27–28]. …

    “ ʻI heʻetau lau ʻa e lea ʻa e ʻāngeló, ʻoku tau ʻilo ai ne ʻikai pē ke ʻi ai ha Tohi Tapu kakato ia ʻi he māmaní, he naʻe tautautefito—ʻene fakatuʻutāmakí—ki hono fakahalaʻí kimuʻa pea toki tufakí. Ko e moʻoni, ne ʻikai ngata pē ʻi hono fuʻu fakahalaʻi lahi ʻo e Tohi Tapú ʻi he kuonga ʻo e kau Kalisitiane kimuʻá, ne toe hokohoko atu pē ʻa e faingataʻa ʻo e ngaahi liliu māmālie mo faingofua ʻi he ngaahi tohí, makatuʻunga ʻi he ngaahi hala ʻo e nimá mo e matá, ʻa ē ʻoku lau ki ai ʻa e kau akó. Ko ia ai, ne ʻi ai e founga ngāue ʻe ua: (1) ko ha liliu lahi, fakafokifā, mo fakakaukauʻi ke fakahalaʻi e tohí pea mo e (2) mafola māmālie ʻo hono fakakeheʻí ʻa ia kuo hoko ko ha nunuʻa fakanatula ʻo e hiki tataú mo e liliú” (Robert J. Matthews, A Bible! A Bible! [1990], 74–75).

    Naʻe ako ʻaki ʻe Siosefa Sāmita “kuo ʻi ai ha ngaahi konga mahuʻinga fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e tangatá kuo ʻosi toʻo ia mei he Tohi Tapú, pe mole kimuʻa pea toki fakatahatahaʻí” (History of the Church, 1:245). Naʻá ne toe pehē foki naʻe tonu pē ʻa e Tohi Tapú “ ʻi heʻene haʻu hangatonu mei he peni ʻa kinautolu naʻa nau hiki tonu iá” ka “kuo hanga ʻe he kau liliu lea taʻe ʻiló, kau fai taipe taʻe tokangá, pe ʻe he kau taulaʻeiki ne nau palani [pē ke] kākaá, ʻo fakahoko ha ngaahi fehālaaki lahi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 237.)

1 Nīfai 13:32–40. Toe Fakafoki Mai ʻo e Ngaahi Meʻa Mahinongofua mo Mahuʻingá

  • Ne lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he hoko ʻa e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ko e founga mahuʻinga taha ia ki hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni ne molé:

    “Naʻe mamata ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ʻi ha meʻa-hā-mai ki he kuonga ʻe haʻu ai ha ʻāngelo ki he māmaní, ko e konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Ko Molonai e ʻāngelo ko iá, ʻa ia ne hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne tataki ʻa Siosefa ki he feituʻu ne tuku ai e ʻū lauʻi peleti koula ne hā ai e ngaahi tohi fakakuonga muʻá. Naʻe toki liliu leva ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí ni ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea pulusi leva ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha tohi fakamatala ʻeni ki ha faʻahinga kakai ʻe ua ne nau moʻui ʻi he konitinēniti ʻAmeliká he laui senituli kuo hilí. Naʻe ʻikai ha ʻilo lahi kiate kinaua kimuʻa, ʻo aʻu mai ki he taimi ne ʻomi ai e Tohi ʻa Molomoná. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku toe fakafoki mai ai ha ngaahi moʻoni pelepelengesi fekauʻaki mo e Hingá, Fakaleleí, Toetuʻú pea mo e moʻui hili ʻa e maté.

    “Kimuʻa ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe laui senituli hono tāpuni mai e langí. Ka ʻi he toe ʻi māmani ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, naʻe toe fakaava ai e langí ʻaki ha ngaahi meʻa-hā-mai mo ha ngaahi fakahā. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ne fai mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hiki ia ʻi ha tohi ʻoku ʻiloa ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku hā heni ha ngaahi ʻilo lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú, ʻa ia ko ha maʻuʻanga ʻilo mahuʻinga ki he faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau toe maʻu foki ha folofola ʻe taha ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku hā ai e tohi ʻa Mōsesé, ʻa ia ne maʻu ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne liliu mei ha lauʻitohi faka-ʻIsipite ne fakatau mai. ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau ako lahi ange heni ʻo kau kia Mōsese, ʻĒpalahame, ʻĪnoke mo ha kau palōfita kehé, ka ʻoku tau ako lahi ange foki ai ʻo kau ki he Fakatupú. ʻOku tau ʻilo ai naʻe akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau palōfita kotoa pē talu mei he kamataʻangá—ʻa ia ko e kuonga ʻo ʻĀtamá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 68; pe Liahona, Mē 2006, 68).

  • ʻOku tokoni foki e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú ke toe fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá. Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko “hano fakaleleiʻi pe liliu ia ʻo e pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa ia naʻe kamata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Sune ʻo e 1830. Naʻe fekau ia ʻe he ʻOtuá ke fai ʻa e liliú, pea naʻá ne lau ko e konga ia ʻo hono uí ʻi heʻene hoko ko ha palōfitá. …

    “Naʻe hanga ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo toe fakafoki mai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ʻa ia ne mole mei he Tohi Tapú (1 Nīfai 13). Neongo ʻoku ʻikai ko ha Tohi Tapu fakalao ia ʻa e Siasí, ka ʻoku hanga ʻe he liliu ko ʻení ʻo ʻomi ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻa ia ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke mahino ʻa e Tohi Tapú. ʻOku toe hoko foki ia ko ha fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ui mo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá”; vakai foki, 2 Nīfai 3:11; History of the Church, 1:238).

    ʻI he hokohoko atu e fakahaá ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ko e ngāue ʻoku hoko hono ʻomi e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ki he kakaí ʻi he māmaní ko ha ngāue ia ʻoku hokohoko pē. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi lipooti ʻo e konifelenisí mo e ngaahi fakamatala kehe ne ueʻi fakalaumālie mei he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí ke mahino ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.

1 Nīfai 14:7.“Ko Ha Ngāue Maʻongoʻonga mo Fakaofo”

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí ko “ha ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” (1 Nīfai 14:7; 3 Nīfai 21:9). ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e maʻongoʻongá ki he mahuʻinga mo e ʻuhinga lelei, lolotonga iá ko e fakaofó ʻoku ʻuhinga ia ki he maʻongoʻonga mo taʻe malava ke fakaʻuhingaʻi. ʻOku tala ʻe he ngāué ha ngāue ne fakahoko pe lavameʻa ʻoku taʻengatá.

    Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku konga ua ʻa e mahuʻinga ʻo e Siasí: “Ko e Siasí ni ʻa ia ko e sino ia ʻo Kalaisí, ko ha ngāue lahi ia mo fakaofo ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻokú ne fakahoko maʻá e tokotaha tui faivelengá ka ʻoku kau foki ki ai mo e meʻa ʻoku fai ʻe he kakai tui faivelengá koeʻuhí ko ia. Ko hoʻomou moʻuí ko e uho ia ʻo e ngāué ni. Ko kimoutolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ki hono fakaofo ʻo iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 42; pē Liahona, Sānuali 1994, 40).

1 Nīfai 14:14. Fakamahafu ʻaki ʻa e Māʻoniʻoní pea mo e Mālohí

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e mālohi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá: “Tau vakaiʻi fakalelei ange kitautolú. Fekauʻaki mo e Siasí, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he folofolá ʻe fai ʻa e vaheʻi ʻo e angatonú mei he toé, pea ʻe ʻi ai ha tupulaki fakalaumālie—ʻe fai ʻeni kimuʻa pea toki fakamahafu ʻaki ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻa e angatonú—kae ʻikai ko e meʻatau—mo hono lilingi hifo ko ia ʻe he ʻEikí ʻa hono nāunaú kiate kinautolu’ (1 Nīfai 14:14; vakai foki, 1 Pita 4:17; T&F 112:25). Kuo fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ke Ne maʻu ha kakai kuo siviʻi, maʻa, mo fakamoʻoniʻi. (vakai, T&F 100:16; 101:4; 136:31), pea ‘ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe fakakaukau ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi hono lotó ke fai ka te ne fai ia’ (ʻĒpalahame 3:17)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1988, 8; pe Tūhulu, Siulai 1988, 9).

  • Ne hoko atu e fakamatala ʻa ʻEletā Mekisuelé ko hono fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá ʻoku mahuʻinga ia ki hono talitali ʻo e talaʻofa ko ʻení: “ ʻE kāinga, ʻoku ʻi ai ha taumuʻa makehe ʻa e kāingalotú ke ikunaʻi. Ne mamata ki ai ʻa Nīfai. Naʻá ne pehē, ʻi ha ʻaho ʻe taha he kahaʻú, ko e kakai ʻa Sīsū ʻi he fuakavá, ʻ ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní,’ ʻe ʻfakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi’ (1 Nīfai 14:14). ʻE hoko ʻeni, ka ʻi he hili ha hoko ʻa e tokolahi ange ʻo e kāingalotu ʻe anga haohaoa angé mo anga māʻoniʻoni angé” (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 43; pe Ensign, Nov. 1991, 32).

1 Nīfai 14:18–30. Ko e Lekooti ʻa Sione ko e Fakahaá

1 Nīfai 15:2–11. “Fefeka Honau Lotó”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he founga ʻoku fakangatangata ai ʻe he loto fefeká ʻetau moʻui fakalaumālié:

    “[Naʻe feinga ʻa Nīfai ke akoʻi hono ongo taʻoketé ke mahino kiate kinaua ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea fakakikite ʻa ʻenau tamaí, ʻ ʻa ia naʻe mahinongataʻa, ʻo kapau he ʻikai fehuʻi ʻe ha tangata ki he ʻEikí’ (1 Nīfai 15:3). Naʻe fakahā ʻe Nīfai kiate kinaua kapau he ʻikai ke na fakafefeka hona lotó pea tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo kole ki he ʻEikí ʻi he tui, ‘ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate [kinaua]’ (1 Nīfai 15:11).

    “Kapau te tau fakafefeka hotau lotó, fakafisingaʻi e hokohoko atu ʻo e fakahaá, pea fakangatangata ʻetau akó ki he meʻa te tau lava ke maʻu ʻi he ako mo fakaʻuhinga ʻi he lea pē ko ia ʻoku ngāue ʻaki ʻe he folofolá he lolotonga ní, ʻe fakangatangata ʻetau ʻilo ki he meʻa naʻe ui ʻe ʻAlamā ‘ko e konga siʻi ange ʻo e folofolá’ (ʻAlamā 12:11). Kapau te tau fekumi mo tali e fakahaá mo e ueʻi fakalaumālié ke fakalahi ʻetau ʻilo ki he folofolá, te tau fakatokangaʻi ʻa e fakahoko ʻa e talaʻofa fakalaumālie ʻa Nīfaí ko kinautolu ʻoku fekumi faivelengá te [nau] ʻiloʻi … ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (1 Nīfai 10:19)” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 7).

    ʻĪmisi
    Kau Faifekau ʻi he MTC
  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai ngata pē hono ʻiloʻi ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa e ngaahi meʻa ne ʻiloʻi ʻe Nīfai mo ʻene tamaí, ka ʻoku ʻaonga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kiate kitautolu foki: “Tau omi fakataha kotoa ʻaki e loto mo e ʻatamai pē ʻe taha ʻi he tui haohaoa ʻe lava ke ava hake ʻa e veilí ʻi he ʻahó ni pe uike kahaʻú, pe ko ha faʻahinga taimi pē” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 9).

    “ Naʻe teʻeki ai fakahā ʻe he ʻOtuá ha meʻa kia Siosefa, ka ko ia pē te Ne fakahā ki he Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻa mo e Tokotaha Māʻoniʻoni siʻisiʻi tahá te ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau mo e meʻa te ne mafuesiá” (History of the Church, 3:380).

1 Nīfai 15:12–13. Kau Siú mo e Kau Senitailé

  • ʻOku tau faʻa lautohi ʻo kau ki he kau Siú mo e kau Senitailé ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke mahino pe ko e lau ʻa e tohí kia hai. Kuo ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha tokoni ki he faingataʻaʻia ko ʻení: “Naʻe fakatou vahevahe ʻe Līhai mo Nīfai ʻa e kakai tangatá kotoa ki ha faʻahi ʻe ua, ko e kau Siu mo e kau Senitaile. Ko e kau Siú naʻe mei he ngaahi fonua ia ʻo e puleʻanga ʻo Siutá pe ko honau hakó; ko e toengá leva naʻe pehē ko e kau Senitaile. Ko ia ai, ko kitautolu ʻa e kau Senitaile ʻoku lau ki ai ʻa e potufolofola ko ʻení; ko kitautolu ia kuo tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí; pea te tau ʻave ia ki he kau Leimaná, ʻa ia ko e kau Siú, koeʻuhí he naʻe omi ʻenau ngaahi tamaí mei Selusalema pea mei he puleʻanga ʻo Siutá” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 556).

    Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Makongikī ha Senitaile ʻe taha ne tokoni lahi ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí: “Ko Siosefa Sāmita … ʻa e Senitaile ʻa ia naʻe fakafou mai ʻi hono nimá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ko e kau Senitaile ia ʻoku nau ʻave ʻa e fakamoʻuí ki he kau Leimaná pea ki he kau Siú” (The Millennial Messiah [1982], 233).

1 Nīfai 15:13–16. Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Kuonga ní

  • Naʻe fakapapauʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e ʻaonga ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he hisitōliá: “ ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku mou ʻiloʻi koā ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú? ʻOku mou fakatokangaʻi nai hotau tuʻunga ʻi he faiva lahi ko ia ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko e taimi ko ʻení ko e konga mahuʻinga ia ʻo e ngaahi meʻa kotoa kuo hoko ʻi muʻá. Ko e faʻahitaʻu ʻeni ʻo e liliú. Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻo e fakafoʻoú. Ko e taimi ʻeni ʻoku haʻu ai ʻa e kakai mei he māmaní ke ʻalu hake ki he moʻunga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí] ke kumi mo ako ki Hono ngaahi halá, pea ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi hāʻeleʻangá. Ko hono aofangatuku ʻeni ʻo e ngaahi senituli kotoa pē ʻo taimí talu mei he ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻo aʻu mai ki he ʻaho lolotonga mo fakaofo ko ʻení” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 94; pe Liahona, Sānuali 2000, 89).

1 Nīfai 15:12–20. Ko e Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

1 Nīfai 15:24. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e Ngaahi Ngahau Velá

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo kau ki he tāpuaki ʻo ʻetau maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ngata pē heʻene tataki kitautolu ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá, ka te ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau tuʻu maʻu ʻi he fehangahangai mo e ʻahiʻahí: “Naʻe mamata ʻa Līhai ʻi heʻene misí ki ha vaʻa ukamea ʻoku fou atu ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí. Naʻá ne ʻilo kapau ʻe piki maʻu maʻu pē ʻa e kakaí ki he vaʻa ukameá, te nau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi vai ʻulí, mamaʻo mei he ngaahi hala ʻoku tapú, taʻofi e hē holo he ngaahi hala ngali kehe ʻoku fakatau ki he fakaʻauhá. Naʻe fakamatala mahino kimui ange ʻe hono foha ko Nīfaí ʻa e fakataipe ʻo e vaʻa ukameá. Naʻe fehuʻi ange ʻe Leimana mo Lēmiuela, ʻKo e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukameá?’ Naʻe tali ʻe Nīfai, ʻKo e folofola ia ʻa e ʻOtuá; pea [fakatokangaʻi ange ʻa e talaʻofa ko ʻení]ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, he ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá.’ (1 Nīfai 15:23–24; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí.) He ʻikai ngata pē hono tataki kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ki he fua ʻa ia ʻoku lelei hake ʻi he fua kehe kotoa pē, ka ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá mo hono maʻu iá, te tau maʻu ʻa e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻa e mālohi ke fakaʻauha ʻa e ngāue ʻa Sētané mo hono kau fakafofongá” (“The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 80).

1 Nīfai 15:32–35. “Fakamāuʻi ʻo Fakatatau ki Heʻenau Ngaahi Ngāué”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo kau ki he hanga ʻe heʻetau ngaahi ngāué ʻo fakamatalaʻi kitautolú. ʻE fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué:

    “ ʻOku lahi ʻa e ngaahi Tohi Tapu mo e ngaahi folofola ʻo onopōní ʻoku nau lau ki he fakamaau fakaʻosi ʻa ia ʻe fakapaleʻi ai ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué pe ngaahi holi ʻa honau lotó. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi folofola kehe ia ʻoku nau fakalahi mai ki ai ʻaki ʻenau pehē ʻoku fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga kuo tau aʻusiá.

    “Naʻe hanga ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻo fakamatalaʻi ʻa e Fakamaau Fakaʻosí ʻo fakatatau ki he meʻa kuo tau aʻusiá ʻo pehē: ‘Pea kapau naʻe ʻuli ʻenau ngaahi ngāué kuo pau te nau ʻuli; pea kapau ʻokunau ʻuli kuo pau leva ʻe ʻikai te nau lava ʻo nofo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ (1 Nīfai 15:33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe pehē ʻe Molonai, ‘ ʻE kei ʻuli ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻulí; pea ko iaʻokumāʻoniʻoní te ne māʻoniʻoni ai pē’ (Molomona 9:14; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Fakahā 22:11–12; 2 Nīfai 9:16; T&F 88:35). ʻE hoko ʻa e meʻa tatau ki he ʻsiokitá’ pe ‘talangataʻá’ pe ko ha faʻahinga ʻulungāanga fakafoʻituitui pē ʻoku taʻe hoa mo e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e ʻtuʻunga’ ʻo e kau fai angahalá ʻi he Fakamaau Fakaʻosí, ʻo pehē, kapau ʻoku fakahalaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá, ko ʻetau ngaahi ngāué, mo ʻetau ngaahi fakakaukaú, ‘ ʻe ʻikai lau ʻa kitautolu ʻoku taʻe ha mele; … pea ʻi he tuʻunga fakamanavahē ko iá ʻe ʻikai te tau loto-toʻa ke sio hake ki hotau ʻOtuá’ (ʻAlamā 12:14).

    “ ʻOku tau ako mei ha ngaahi akonaki peheni ʻo tau pehē ko e Fakamaau Fakaʻosí, ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hono fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí pe ngāue koví—ʻo e meʻa kuo taufaí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú—ko e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau fakahoko ai ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 41; pe Liahona, Sānuali 2001, 40).

1 Nīfai 15:34–35. Ko e Nofoʻanga Fakaʻosi ʻo e Ngaahi Laumālié

  • ʻOku mahino ʻa e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví, māmá mo e fakapoʻulí, puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e puleʻanga ʻo e tēvoló. Ko heli ʻa e feituʻu kuo teuteu maʻá e kakai ʻuli ʻoku nau muimui ʻia Sētané, lolotonga iá ko e kau angatonú ʻa ē kuo nau muimui ʻi he ʻOtuá ʻoku nau fiefia ʻi he melino mo e nāunau ʻo Hono puleʻangá. Ka ʻoku anga fēfēoH Ho hono vahevahe ʻo e nofoʻanga fakaʻosi ʻo e kakai kotoa pē ki he kulupu pē ʻe uá—ʻa kinautolu ʻoku “nofo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” pe ko kinautolu ʻe “kapusi ki tuʻá”? 1 Nīfai 15:35

    ʻĪmisi
    Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí

    Ko e kī ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:43, ʻa ia ʻokú ne fakamatala fakanounou ʻa e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ʻení: “ ʻOkú [Ne] fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí, mo fakamoʻui ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ngaohi ʻe hono nimá, tuku kehe pē ʻa e ngaahi foha ko ia ʻo e malaʻiá ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻAló hili hono fakahā mai ia ʻe he Tamaí.” Ko ia ai, ʻe kau ʻi he nofoʻanga fakamuimuí ʻa e kulupu ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ʻe fakahaofí mo e niʻihi fakafoʻituitui ʻe ʻikai fakahaofí, pe ngaahi foha ʻo e malaʻiá. ʻE kau ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ʻe fakahaofí ʻa kinautolu ʻe fakangofua ke hū ki ha taha ʻo e ngaahi nāunaú. ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi nāunau ʻe tolú—silesitiale, telesitiale, mo e tilesitiale—mo e fakamatala ʻo kau ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau taau mo e feituʻu takitaha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku hoko ʻa e fakamoʻuí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi nāunaú ʻe tolu, lolotonga iá ʻoku ʻikai taau ki ai ʻa e ngaahi foha ʻo e malaʻiá.

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e sīpinga ʻa Nīfaí heʻene fehuʻi ki he ʻEikí ke hoko ʻa e ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá ko e konga mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne teuteu ai ʻa e ʻEikí ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipelí ni?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e “ngaahi ngahau vela ʻa e filí”? Ko e hā ha ngaahi ngahau vela pau ʻoku nau fakamamahiʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻu ke fakahoko ke ke matuʻuaki lelei ange ai ʻa e ngaahi ngahau vela ʻoku nau fakatuaiʻi hoʻo tupulaki fakalaumālié?

Ngāue ke Faí

  • Fai ha kiʻi fakamatala nounou ki he taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke ngaʻunu ai ki muʻa ki he ʻakau ʻo e moʻuí?

    2. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he “fuʻu siasi lahi mo fakalieliá”?

    3. ʻOku fehokotaki fēfē ʻa e1 Nīfai 13 mo hono valu ʻo e ngaahi tefito ʻo e tuí?