‘Inisititiuti
Vahe 36: Hilamani 5–9


Vahe 36

Hilamani 5–9

Talateú

Ne ʻi ai ha taimi mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e kau Nīfaí ne tokolahi ange e kau faiangahalá ʻi he kau māʻoniʻoní. Ne taʻetotonu fau ʻenau ngaahi laó ʻo ʻikai ai haʻane ola lelei. Ne tukuange ʻe Nīfai ʻa hono tuʻunga ko e fakamaau pulé ʻo hangē ko ʻene kui ua ko ʻAlamaá ka naʻá ne ngāue mateaki maʻá e ʻEikí (vakai, ʻAlamā 4:15–20). Lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e fakapoʻuli fakalaumālié, ne “fakaʻau [ʻa e kakaí] ʻo taau mo e fakaʻauhá” (Hilamani 5:2). Ne ngāue faivelenga ʻa Nīfai mo hono tokoua ko Līhaí ke taʻotaʻofi e hake mai ʻa e faiangahalá pea fakatafoki e niʻihi tokolahi ki he ʻEikí.

Fakamatalá

Hilamani 5:2. “Ko e Leʻo ʻo e Kakaí”

  • ʻI he taimi ne fie maʻu ai ʻe he kakaí ha tuʻi ʻi he taʻu ʻe 62 kimuʻá, ne fai ʻe Mōsaia ha faleʻi ʻoku totonu ke fili e puleʻangá ʻe he “leʻo ʻo e kakaí” (Mōsaia 29:26), ʻo ne pehē ʻoku ʻikai ke angamaheni ʻaki e loto ʻa e tokolahí ki he anga taʻetotonú. Naʻe fie maʻu ange e puleʻanga ne fili ʻe he leʻo ʻo e kakaí ʻi he puleʻanga fakatuʻi ʻe taki ai kinautolu ʻe ha tuʻi anga taʻetotonu ki he fakaʻauhá. Ka ‘i he taimi ko ʻeni kimuʻa pea hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ko e kau Nīfai ko ia “naʻa nau fili ʻa e koví naʻa nau tokolahi ange ʻiate kinautolu naʻe fili ʻa e leleí” (Hilamani 5:2). Ne hoko e taʻefaitotonu ko ʻení ko ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko ia e fakatokanga ʻa Mōsaiá ʻo ka faifai ʻo hoko e meʻá ni, “ko e taimi ia ʻe toki tō ai kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá; ʻio, ko e taimi ia te ne toki ʻaʻahi ai kiate kimoutolu ʻaki ʻa e fuʻu fakaʻauha” (Mōsaia 29:27). Naʻe fakahoko ʻa e fakatokanga ko ʻení ʻi he fakaʻauha ko ia kimuʻa ʻi he hā mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 8–11).

    Naʻe folofola ʻaki foki ʻe he ʻEikí e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau kuongá: “Ko e taimi ʻoku pule ai ʻa e kau fai angahalá ʻoku tangi ʻa e kakaí” (T&F 98:9).

Hilamani 5:5–7. “Manatuʻi Homo Hingoá”

  • Naʻe ʻi ai ha founga makehe ʻa Hilamani ki hono ʻoatu ʻa hono tukufakaholó ki hono ongo fohá—naʻá ne fakahingoa kinaua ki heʻena ongo kui fakaʻeiʻekí ke tokoni ki hono ongo fohá ke na manatuʻi ʻa ʻena ngaahi ngāue angatonú. Ko ha vakai ʻeni ʻa ʻEletā Kālosi E. ʻEisī (1926–99) ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia ʻoku tokoni ke tau houngaʻia ange ʻi he mahuʻinga ʻo e meʻa ko ʻení kia Nīfai mo Līhaí:

    “Neongo ne ʻikai maʻu kotoa ʻe he fānau ʻa ʻĀtamá ha ngaahi hingoa ngali mahuʻinga, ka kuo maʻu foki ia ʻe honau tokolahi, pea kuó ne fakahoko ai ha liliu. Kuó ne fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa e ongo foha ʻo Hilamaní, ʻa Nīfai mo Līhai. … [Vakai, Hilamani 5:5–7.]

    “ ʻOku fakamoʻoni e lekōtí ni ne muimui ʻa Nīfai mo Līhai ki he sīpinga ne tā ʻe heʻena ongo kuí pe ko kinaua ne fakahingoa kinaua ki aí pea fakalāngilangiʻi e hingoa ne foaki kiate kinauá” (Family Pecan Trees: Planting a Legacy of Faith at Home [1992], 66–67).

  • Ne ʻomi ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) ha fakatātā fakaonopooni ʻo e ivi tākiekina mahuʻinga fau ʻe lava ke maʻu ʻe ha hingoa lelei ʻoku ʻai ʻi ha tokotaha:

    “Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha … ne ʻikai ke u toe ʻilo ʻa hoku ʻātakaí peá u pehē kuó u ʻi he Tafaʻaki ʻe Tahá. Ne u vakai ʻoku ou tuʻu ʻo sītuʻa ki ha anovai lahi mo fakaʻofoʻofa, ʻo hanga atu ki ha ʻuluʻakau lahi. …

    “Ne kamata ke u vakavakai holo, pea ʻikai fuoloa kuó u maʻu ha kiʻi hala ʻoku fou atu he loto ʻuluʻakaú ʻa ia ne hangē ne siʻi hono ngāue ʻakí pea meimei pulia he musié. Ne u lue atu he kiʻi halá ni, hili haʻaku lue ʻi ha taimi lahi pea fononga ʻo mamaʻo ʻi he loto vaotātaá, ne u vakai atu ki ha tangata ʻokú ne lue mai kiate au. Ne u fakatokangaʻi ko ha tangata lahi peá u fakavavevave atu ke aʻu ki ai he naʻá ku ʻiloʻi ko ʻeku kui tangatá ia. Ne mamafa ange ia ʻi he pauni ʻe tolungeaú ʻi heʻene kei moʻuí, ko ia mahalo ʻoku mou ʻilo ko ha tangata lahi ia. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fiefia ke sio ʻokú ne haʻú. Ne fakahingoa au kiate ia pea naʻá ku laukau ʻaki ia maʻu pē.

    “ʻI he taimi ne ofi mai ai ʻa e Kuitangatá kiate aú, naʻá ne tuʻu leva. Naʻe ʻuhinga ʻene tuʻú ke u tuʻu mo au. Pea—pea ko e meʻa ʻeni ʻoku ou fie maʻu ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻi he fānau tangata mo fefine kotoa—naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au peá ne pehē mai:

    “‘ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā kuó ke fai ʻaki ʻa hoku hingoá.’

    “Ne fakalau mai e meʻa kotoa pē ne u faí ʻo hangē ha ʻata ʻi ha laá—ʻa e meʻa kotoa pē. Ne vave ʻa e foki mai ʻa ʻeku manatú ʻo aʻu ki he taimi ne u tuʻu ai he feituʻu ko iá. Ne u manatuʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻeku moʻuí. Ne u malimali peá u sio atu ki heʻeku kuitangatá mo pehē ange:

    “‘Kuo teʻeki ke u fai ha meʻa ʻaki ho hingoá ke ke mā ai.’

    “Naʻá ne laka mai leva ʻo fāʻofua kiate au, pea ʻi heʻene fai iá, ne u fakatokangaʻi hake ʻa hoku ʻātakai fakaemāmaní. Ne viviku ʻa hoku piló ʻo hangē ne huaʻi ai ha vaí—ne fakaviviku ia ʻe he ngaahi loʻimata ʻo e loto houngaʻia ʻi he lava ke u fai ha tali ʻo ʻikai mā ai.

    “Kuo tuʻo lahi haʻaku fakakaukau ki he meʻá ni, pea ʻoku ou fie tala atu kuó u feinga, talu mei ai mo ʻeku feinga ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ke tokangaʻi e hingoa ko iá. Ko ia ʻoku ou fie pehē kiate kimoutolu fānau tangata mo fafine, ki he kau talavoú mo e kau finemuí, ki he toʻu tupu ʻo e Siasí pea ki māmani kotoa: Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé. Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e hingoa ʻokú ke maʻú, koeʻuhí ʻe ʻi ai e ʻaho te ke maʻu ha faingamālie mo ha fatongia ke fai ha fakamatala kiate kinautolu (pea ki hoʻo Tamai ʻi hēvaní) ki he meʻa kuó ke fai ʻaki honau hingoá” (“Your Good Name,” Improvement Era, Mar. 1947, 139).

Hilamani 5:9. “ ʻOku ʻIkai Mo Ha Toe Hala Kehe Pe Founga ʻE Lava ʻO Fakamoʻui Ai ʻA e Tangatá”

  • Ne ngāue ʻaki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Hilamani 5:9 ke akoʻi ko e mana pē ʻo e Fakaleleí ʻoku malava ai e fakamoʻuí:

    “ ‘Oku mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakatomala kakató ki hono fakahoko ʻe he Fakaleleí ʻa e maná ʻi hoʻomou moʻuí. ʻI he mahino kiate kimoutolu ʻa e Fakaleleí, ʻe mahino ai kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ko ha tokotaha meheka ia ʻoku fiefia ʻi hono fakatangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau faihalá. Ka ko ha Tamai Ia ʻokú Ne haohaoa, manavaʻofa, tokaimaʻananga, faʻa kātaki mo faʻa fakamolemole. ʻOkú Ne hōifua ke feifeingaʻi, faleʻi, fakamālohia, hiki hake mo maluʻi. ʻOkú Ne ʻofa foki ʻiate kitautolu takitaha ʻo tupunga ai ʻEne hōifua ke tuku Hono ʻAlo haohaoa, taʻe hano mele, talangofua, mo māʻoniʻoni kakató ke Ne fepaki mo e mamahi mo e faingataʻa lahi pehē, pea foaki Ia ko e feilaulau maʻatautolu kotoa pē [vakai, Hilamani 5:9]. ʻE makatuʻunga ʻi he fakaleleí haʻatau lava ʻo nofo ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku puleʻi kakato ʻe he fakamaau totonú, pea ʻe maau ai ʻa e māmaní. Ka ʻoku fakafefekaʻi ʻa e fakamaau totonu ko iá ʻe he ʻaloʻofa ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

    “Ko hai ia ha taha ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai te ne fie maʻu ʻa e mana ʻo e fakatomalá? ʻE tatau ai pē pe ʻoku kiʻi fakameleʻi siʻi pē hoʻomou moʻuí, pe maumauʻi lahi ia ʻe he ngaahi fehālākí, ʻoku kei tatau ai pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakaakeaké. Ko e fuoloa mo e lahi ʻo hono faitoʻó ʻoku fakatatau pē ia ki he ngaahi tuʻunga takitaha. Ka kuo pau ke hoko ʻa e fakamolemolé ko ʻetau taumuʻa ia. Ko e hala pē taha ki he taumuʻa ko iá ko e fakatomalá, he kuo tohi ʻo pehē:

    “‘ʻOku ʻikai mo ha toe hala kehe, pe founga kehe, ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻa e tangatá, ka ʻi he taʻataʻa pē ʻo e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí’” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 101; pe Tūhulu, Siulai 1995, 92).

Hilamani 5:9–14.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Manatuʻi

  • Ne akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa hono mahuʻinga lahi ʻo e manatú ʻi hotau tuʻunga fakalaumālié: “Ko e taimi ko ia ʻokú ke kumi ai ʻi he tikisinalé ʻa e foʻi lea mahuʻinga tahá, ʻokú ke ʻiloʻi nai ʻa e foʻi lea ko iá? Mahalo pē naʻa ko e manatú. Koeʻuhí kuo mou fai kotoa ha ngaahi fuakava—ʻoku mou ʻilo ʻa e meʻa ke faí pea mo e founga ke fakahoko ʻaki iá—ko ʻetau fie maʻu lahi tahá ke manatuʻi. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ʻalu ai ʻa e taha kotoa ki he houalotu sākalamēnití he Sāpate kotoa—ke maʻu e sākalamēnití pea fanongo ki he lotu ʻa e kau taulaʻeikí ke ‘manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú.’ ʻOku ʻikai totonu ke ngalo ʻi ha taha ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití. Ko e manatuʻí ʻa e foʻi leá. Manatuʻí ʻa e polokalamá” (“Circles of Exaltation” [lea ki he kau faiako ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, June 28, 1968], 5).

Hilamani 5:12
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Ko Ha Fakavaʻe Mālohi

  • Naʻe fakatātaaʻi mahino ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fie maʻu ko ia ha fakavaʻe ʻoku mālohí ki ha malu mo ha moʻui ʻe tuʻuloá:

    ʻĪmisi
    Ko hono langa ʻo e Temipale Sōlekí

    “Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne pehē he ʻikai te ke lava ʻe koe ʻo sio pea tala hono faikehekehe ʻo ha konga ʻo ha matamatakupenga pea mo ha konga uaea keipolo mālohi fau—kae ʻoua kuo ʻai ki ai ha meʻa mamafa. ʻOku pehē pē ʻa ʻetau fakamoʻoní, he ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo ʻosi kamata ʻa hono ʻahiʻahiʻi e mālohi ʻo ʻetau fakamoʻoní. Mahalo ʻoku ʻikai ko ha pekia ha taha ʻoku tau ʻofa ai. Mahalo kuo teʻeki kole mai ke tau tukuange ha meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu, ka kuo pau ke hoko mai ʻa e taimi ke fai ai hano siviʻi kitautolu. Mahalo ko hotau siviʻí ʻe hoko mai ia ʻi ha founga ʻo ha ngaahi ʻahiʻahi mālohi, ʻa ia te ne fakahā mai kiate kitautolu ʻoku ʻikai lava ʻe hano tali ʻi ha tuʻunga vaivai ʻo e ongoongoleleí ke matuʻuaki ʻa e mālohi fau ʻo e ngaahi mālohi ʻo e poʻulí. Mahalo naʻa ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau ke ngāue ki ha feituʻu ʻo e mahamahakí mo e siva e ʻamanakí, ʻi he taimi naʻa tau palani ai ke ngāue fakafaifekau, ki ha feituʻu ʻoku lahi ai e ngaahi faingamālié. Pea mahalo ʻoku lahi fau e ngaahi fehuʻi he ʻikai lava ʻe he fakangatangata ʻo hotau potó ʻo talí, pea manukiʻi kitautolu ʻe kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku lahi ange ʻenau ʻiló ʻiate kitautolú ʻaki e meʻa ʻoku hangē ʻoku paú.

    “ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé, kuo pau ke mālohi ange ʻa ʻetau fakamoʻoní ʻi ha matamatakupenga ʻo e tui pē he taimi ʻoku faingofua aí. ʻOku fie maʻu ke nau hangē ko e ngaahi uaea keipoló, ʻo mālohi feʻunga ke matuʻuaki e ngaahi ngahau ʻa e taha ko ia te ne fakaʻauha kitautolú. ʻI he ngaahi ʻaho ko ia ʻoku tau ongoʻi lōmekina mo faingataʻaʻia aí, kuo pau ke tau langa ʻo ‘ makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e Otuá, … koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahau ʻi he ʻahiohió, … mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua, … koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá. Hilamani 5:12 (The Believing Heart, 2nd ed. [1990], 21–22).

Hilamani 5:12
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
ʻE “Faʻaki kiate Kimoua” ʻa e Ngaahi Matangi Mālohi ʻa Sētané

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e ngaahi matangi fakaonopooni ʻoku ʻomi ʻe Sētane ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní he ʻaho ní:

    “ ʻOku tau fehangahangai foki mo ha ngaahi mālohi fakaʻauha kuo tuku mai ʻe he filí. ʻOku tuʻu fakatuʻutāmaki kiate kitautolu kotoa ʻa e ngaahi peau ʻo e faiangahalá, fai koví, angaʻulí, anga māʻulaló, pule fakaehauá, kākaá, faʻufaʻu kākaá, mo e anga taʻetotonú. ʻOku nau haʻu mo ha fuʻu mālohi lahi pea vave pea te nau fakaʻauha kitautolu ʻo kapau he ʻikai ke tau tokanga.

    “Ka kuo ʻomi ha fakatokanga kiate kitautolu. ʻOku totonu ai ke tau tokanga pea fakafanongo pea hola mei he ngaahi meʻa ʻoku kovi ki heʻetau moʻui taʻengatá. Ka ʻikai ha tokoni, he ʻikai lava ke tau matuʻuaki ia. Kuo pau ke tau hola ki ha feituʻu māʻolunga ange pe pīkitai ki he meʻa ko ia te ne taʻofi kitautolu mei haʻatau tafiá. Ko e meʻa ko ia ʻoku totonu ke tau pīkitai ki ai ke malú ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko hotau maluʻi ia mei ha meʻa pē ʻe tuku mai ʻe he tokotaha koví. Ne fai ʻe ha palōfita ne ueʻi fakalaumālie ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha faleʻi ki hono kakaí: ‘Manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai hono makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻoku ʻikai hano ngataʻangá’ (Hilamani 5:12)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1978, 6; pe Ensign, Nov. 1978, 6).

Hilamani 5:35–41. Ko ʻAminatapi mo ha “ ʻAo Fakapoʻuli”

  • ʻOku talamai ʻi he lekōtí ko ʻAminatapí “naʻe fanauʻi ko e Nīfai, ʻa ia naʻá ne tomuʻa kau ki he siasi ʻo e ʻOtuá ka kuó ne tafoki mei ai” (Hilamani 5:35). ʻOku hā mei heʻene meʻa ne faí ʻa ia ne hiki ʻi he Hilamani 5:35, naʻá ne kei maʻu pē ha ʻilo ki he meʻa ne pau ke fai ʻe ha taha ke fakatomala pea tafoki ki he ʻEikí. Naʻe fai ʻe ʻEletā F. Peatoni Hauati ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fakamatala ko ʻení:

    “Naʻe [manatuʻi] ʻe ʻAminatapi, kapau ʻoku loto ha taha ke ne toe foki, kuo pau ke ne fakatomala pea lotu kae ʻoua kuo mole atu ʻa e veiveiuá mo e fakapoʻulí, pea te ne toe lava ke mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. …

    “… ʻOku tau lava lelei pē ke toe foki. ʻE lava lelei ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke toe lotú, ke toe foki ʻo lotu. ʻOku lava lelei foki ʻe he faʻahinga ko ia kuo heé, ke kumi ʻa e halá ʻi he fakapoʻulí pea foki ki ʻapi.

    “Pea ʻi heʻenau fokí, te nau ʻiloʻi ai ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻí, ʻoku lahi ange ʻa e tokanga ʻa e ʻEikí ki he tuʻunga ʻoku lolotonga ʻi ai ʻa e tangatá, ʻi he meʻa naʻe hoko kiate ia kimuʻá, mo e feituʻu ʻokú ne lolotonga ʻi aí, ʻi he feituʻu naʻá ne ʻi ai kimuʻá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 99–100; pe Tūhulu, Sānuali 1987, 91–93).

Hilamani 5:50–52; 6:1–8. Ko Ha Fuʻu Liliu Lahi

  • Naʻe hoko ha fuʻu liliu lahi ko e mālohi mo e ola ko ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Nīfai mo Līhai ʻi he kau Leimaná. Hili ʻena lavameʻa he ʻena ngāue fakafaifekaú, fakatokangaʻi ange e ngaahi meʻa ko ʻeni ne fuofua hoko ʻi he hisitōlia ʻo e tokolahi ʻo e kau Leimaná:

    1. Naʻe ului ʻa e tokolahi ʻo e kau Leimaná ki he ongoongoleleí (vakai, Hilamani 5:50).

    2. Ne tukuhifo ʻe he kau Leimaná ʻa ʻenau ngaahi meʻataú mo ʻenau tāufehiá mo e talatukufakaholo loí (vakai, Hilamani 5:51).

    3. Naʻa nau tukuange tauʻatāina atu ʻa e fonua ʻo e kau Nīfaí (vakai, Hilamani 5:52).

    4. Ne hoko ʻo anga māʻoniʻoni ange ʻa e tokolahi ʻo e kau Leimaná ʻi he kau Nīfaí (vakai, Hilamani 6:1).

    5. Naʻe kamata ke malanga ʻaki ʻe he kau Leimaná ʻa e ongoongoleleí ki he kau Nīfaí (vakai, Hilamani 6:4).

    6. Naʻe ʻi ai e melino ʻi he fonuá kotoa (vakai, Hilamani 6:7).

    7. Naʻe fefonongaʻaki pea fefakatauʻaki ʻa e kau Leimaná mo e kau Nīfaí (vakai, Hilamani 6:8).

Hilamani 6:17. Ko Hono Tuku o e Lotó ʻi he Ngaahi Koloá

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku hoko ʻa e anga fakamāmaní ko ha meʻa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e ueʻi ʻa e laumālié mo e anga fakalaumālié: “ ʻOku fakangaloʻi ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e hīkisiá. ʻE lava ʻe ha kiʻi tuʻumālie mo ha melino, pe ko ha kiʻi liliu lelei pē, ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e ongoʻi fakafalala pē kiate kitautolú. ʻOku tau ongoʻi leva ʻoku tau puleʻi pē ʻetau moʻuí, pea ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi liliu leleí ko ha ola ia ʻo ʻetau ngaahi ngāué, kae ʻikai ko e ʻOtuá ʻokú Ne fakafetuʻutaki mai ʻo fakafou ʻi he kihiʻi leʻo siʻi mo mālie ʻo e Laumālié. ʻOku hanga ʻe he fielahí ʻo fakatupu ha longoaʻa ʻi hotau lotó pea faingataʻa ai ke tau ongoʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻi mo mālie ʻo e Laumālié. Pea tupu mei heʻetau hīkisiá, ʻoku ʻikai leva ke tau toe feinga kitautolu ke ongoʻi ia. Pea iku ʻo tau fakakaukau leva ai ʻoku ʻikai ke tau fie maʻu ia” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 16; pe Liahona, Sānuali 2002, 16).

Hilamani 6:18–40. Ko e Ngaahi Kovi ʻo e Ngaahi Kautaha Fufuú

  • ʻOku ʻomi ʻe he Hilamani vahe 6 ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi kautaha fufuú, ʻo kau ai ʻa e founga ʻo ʻenau ngāué, meʻa ʻokú ne ueʻi hake kinautolú, mo e anga ʻo ʻenau maʻu e mālohí:

    1. ʻOku ua ʻa ʻenau taumuʻá ʻa ia ke maʻu mai ha koloa pea mo ha mālohi; pea ke lāngilangiʻia ai (vakai, Hilamani 6:17; ʻEta 8:22; Mōsese 5:31).

    2. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi kautaha fufuú ʻa e angahalá kae lava ke nau moʻui (vakai, Hilamani 6:21, 31, 38).

    3. ʻOku moʻui ʻa e ngaahi kautaha fufuú ʻi he fakapulipulí, pea ʻe ala tāmateʻi ha taha te ne maumauʻi aí (vakai, Hilamani 5:22; 6:22; Mōsese 5:29, 50).

    4. ʻOku kau ʻi he ngaahi kautaha fufuú ʻa hono fakahoko ʻo ha ngaahi fuakava (vakai, Hilamani 6:22; Mōsese 5:30–31).

    5. ʻOku nau ngāue ʻaki ʻa e fakapoó, fetāʻakí, fakamanamana ʻo e fakamālohí, kaihaʻá, koví, feʻauakí, mo e fakahekeheké ke maʻu ha koloa pe mālohi (vakai, Hilamani 2:4–5; 6:17, 23).

    6. ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ngaahi kautaha fufuú ʻa e ngaahi lao ʻoku fepaki ia mo e lao ʻo e fonuá (vakai, Hilamani 6:23).

    7. Ko Sētane ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu mo fokotuʻutuʻu iá (vakai, Hilamani 6:26–30).

    8. Ko e niʻihi ʻoku kau atu ki aí ʻoku ʻi ai pē ʻenau fakamaauʻanga maʻa honau kakaí—ʻo ʻikai fakatatau ki he ngaahi lao ʻo e fonuá kae fakatatau mo ʻenau ngaahi lao pē ʻanautolú (vakai, Hilamani 6:23–24).

    9. ʻOku nau feinga ke maʻu e mālohi fakapuleʻangá ʻi he vave taha ʻe ala lavá (vakai, Hilamani 2:5; 6:39).

    10. ʻOku feinga ʻa e niʻihi ʻoku kau atu ki aí ke nau toʻo ʻa e tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé kae kei maʻu pē ʻenau tauʻatāiná ʻanautolu (vakai, ʻEta 8:25; Mōsese 5:28–33).

    11. ʻOku fakatupunga ʻe he ngaahi kautaha fufuú ʻa hono fakaʻauha ʻo ha fonua (vakai, ʻAlamā 37:21, 26, 29; Hilamani 2:13; ʻEta 8:21–22).

    12. ʻOku fakalielia ʻa e ngaahi kautaha fufuú ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, 3 Nīfai 9:9; ʻEta 8:18).

Hilamani 8:14–15. “Ko e Ngata Palasá”

  • Ne fakamatala ʻa Nīfai ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni ʻo talatalaakiʻi ʻa e faiangahalá pea mo ʻene hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisí, ki ha meʻa ne hoko ʻi he Fuakava Motuʻá ʻi he taimi ne maʻu ai ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻe ha “fanga ngata vela ʻoku puna” (1 Nīfai 17:41; Nōmipa 21:6–9). Ko e meʻa ne tomuʻa hoko ʻi he faingataʻaʻia ko ʻeni ʻa e kau ʻIsilelí ko ʻenau lea kovi ki he ʻOtuá mo ʻEne kau palōfitá (vakai, Nōmipa 21:5), ʻo hangē pē ko ia ne fai ʻe he kau fakamaau kovi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nīfaí. Ko hono hiki hake ko ia ʻe Mōsese ʻa e ngata palasá ko ha fakataipe ia (ko ha fakatatau) ʻo hono tutuki ʻo Kalaisí. ʻI he sio atu ʻa e kakaí ki he ngata palasá, naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu.

    ʻOku hanga ʻe hono ngāue ʻaki ʻe Nīfai ʻa e talanoá ni ʻo fakamamafaʻi ʻoku totonu ke tau “Sio ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui” pea moʻui (Hilamani 8:15; vakai foki, Sione 3:14–15). Ne lava ke ikunaʻi maʻá e tokotaha kotoa ʻe fakatomalá ʻa e huhu kona ʻa Sētané ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí . Naʻá ne fakamanatu ange leva ki hono kakaí ne fakamoʻoni ʻa e kau palōfita kotoa pē kia Kalaisi (vakai, Hilamani 8:16–23).

  • Naʻe hanga ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo toe fakamahinoʻi ʻa e fakataipe ko ia ʻo e ngata palasá ʻi hono toe fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

    “ ʻOku ʻi ai ha fakataipe fakalangi mo mahuʻinga ʻi he talanoá. Ka ne taʻeʻoua e toe fakamatala mahino ko ʻení, ne ʻikai ke mei ʻomi ʻe he talanoa ko ʻeni ʻo e fanga ngata velá ʻi he Fuakava Motuʻá ha ʻilo fakalaumālie kakato ki ha meʻa ʻoku mahino ʻe lava ke hoko ʻo ‘ ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai.’ (1 Nīfai 19:23.) ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fakataipé ʻi he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa e fie maʻu ko ia mo e faingofua fakatouʻosi ʻa e founga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ne hoko ʻi he taimi ʻo Mōsesé ne mole ai e tokolahi. Ko e talaʻofa ko ia ki he kahaʻú ʻoku peheni ia: ‘Pe ʻi he vakai ʻa homou tokolahi ki he ngatá ʻo moʻuí, ʻe pehē pē ʻo ka vakai ʻa e tokolahi ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui, ʻi he laumālie mafesifesi, te nau moʻui, ʻo aʻu ki he moʻui ko ia ʻoku taʻengatá.’ (Hilamani 8:15. Vakai foki, 1 Nīfai 17:41; ʻAlamā 37:46.)

    “Ko ia ai, kuo tau maʻu hono fakapapauʻi mo e fakamatala lahi ange, ʻo fakamālō ai koeʻuhí ko e ngaahi meʻa mahuʻinga mo mahinongofua kuo ʻomi kiate kitautolu ʻi he ‘ngaahi lekooti fakamuimui ko ʻení.’

    “ ʻOku tuku taha e tokanga e meʻa ko ʻeni ne hokó ki he fie maʻu ko ia ke sio kia Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ko ha fie maʻu mahinongofua mo taʻeueʻia ia. Hono ʻikai ke faingofua mo mahuʻinga ia ʻi ha faʻahinga taʻu pē!” (Plain and Precious Things [1983], 22).

Hilamani 9:36–41. Ko e Tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá

  • ʻI heʻenau mamata ki he ʻiloʻi ʻe Nīfai e ngaahi meʻa fakapulipuli mo fufuú, ne feinga ai ha niʻihi ke talaki ko e ʻOtuá ia. ʻOku mahino pē ʻeni ia koeʻuhí ko hono ʻiloʻi fakamāmani ʻo e ngaahi ʻulungāanga pau ʻe niʻihi ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ai e ʻEletā Niila A. Mekisuele ko e tokaimaʻanagá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá:

    “Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā kia Sione Uitemā ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi hono lotó, ʻa ia ko e ʻEikí pē mo Sione Uitemā naʻá na ʻilo ki aí, ʻo fakapapauʻi mai ai ʻoku tokaimaʻananga ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakafoʻituituí. T&F 15:3

    “Ne pehē ʻe Paula ki he kāingalotu ʻi Kolinitoó, ‘Pea pehē foki, ʻOku ʻilo ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi mahalo ʻo e potó, ko e vaʻinga ia.’ (1 Kolinitō 3:20.) ʻI he vahaʻataimi ko ia kimuʻa he lōmakí, ne ʻikai ngata ʻi hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faiangahala ʻa e tangatá he māmaní, ka naʻá ne toe ʻafio foki ki he ‘filioʻi kotoa pē ʻo e ngaahi mahalo’ ʻo e loto ʻo e tangatá. (Sēnesi 6:5.) ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ‘ngaahi meʻa ʻoku hū mai ki homou lotó.’ (ʻIsikeli 11:5.) Naʻe folofola ʻa Sīsū tonu ʻo pehē kimuʻa pea tau lotú, ‘ʻOku ʻilo ʻe hoʻomou Tamaí ʻi he heʻeki ai te mou kole kiate Iá.” (Mātiu 6:8.) Ko e moʻoní, ʻo hangē ko e lea ʻa Nīfaí, ‘ ʻoku …ʻafioʻi [‘e he ‘Otuá] ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne taʻeʻafioʻi. (2 Nīfai 9:20)

    “Ko ia ai ko e tokaimaʻanagá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtua moʻuí. Hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he Hilamani 9:41, ‘He ka ne ʻikai ko ha ʻOtua ia, pehē he ʻikai te ne faʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē.’ ‘Pea ko ʻeni, vakai, kuó ke maʻu ha fakamoʻoni; he kapau kuó u fakahā kiate koe ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻe toko taha ʻikai kuó ke maʻu ha fakamoʻoni?’ (T&F 6:24.)” (Things As They Really Are [1978], 22).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Hilamani ʻa e ngaahi sīpinga ʻo ʻenau ngaahi tamaí, ʻa Līhai mo Nīfai ke fakamālohia ʻa hono ongo foha ko Nīfai mo Līhaí. Ko hai nai ʻi ho fāmilí kuó ne tākiekina koe ki he leleí? Ko e hā nai ha meʻa fekauʻaki mo kinautolu naʻá ne ueʻi mālohi koe?

  • Ko e hā nai ha ngaahi fakakaukau kuó ke ʻoatu ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ho hingoa fakafāmilí ʻi hoʻo moʻuí ʻo aʻu mai ki he taimí ni?

  • Ko e hā nai ha ngaahi fakavaʻe ʻokú ke langa ai ʻa hoʻo moʻuí? ʻOku fie maʻu nai ke ke fai ha ngaahi liliu? Ko e hā nai ʻa e fakavaʻe ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?

  • Ko e hā nai ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ne ʻi he kuonga ʻo Nīfaí ʻoku tatau mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi koe ʻa ia ʻokú ke fehangahangai mo iá he ʻaho ní?

Ngāue ke Faí

  • ʻĪmisi
    Houʻeiki fafine ʻi he komipiuta ʻa e hisitōlia fakafāmilí

    © 1999 Robert Casey

    Fakatotoloʻi ho hisitōlia fakafāmilí pea ʻiloʻi ko hai ʻa e toʻu tangata ʻuluaki ʻi ho fāmilí ne fuofua kau mai ki he Siasí. Talanoa mo e kau mēmipa ho fāmilí pea tānaki ha ngaahi talanoa ʻo ʻenau tuí mo e fakauluí maʻa hoʻo hisitōlia fakatāutahá.

  • Aleaʻi mo hao kaungāmeʻa pe kāinga ha founga te ke lava ai ʻo tauhi lelei ange e ngaahi fekaú, moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ofi maʻu pē ki he Tamai Hēvaní ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke fonu ʻi he koví.