‘Inisititiuti
Vahe 9: 2 Nīfai 9–10


Vahe 9

2 Nīfai 9–10

Talateú

‘Oku tau ‘ilo kotoa pē ha taha kuó ne ‘osi mālōlō. Ka ‘oku tau fakafetaʻi ko e ‘ilo ‘oku tau maʻu ki he palani ‘o e ongoongolelei ‘a e Tamai Hēvaní, ‘okú ne ‘omai e nongá lolotonga e taimi faingataʻá. Naʻe akoʻi mai ‘e he palōfita ko Sēkopé ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a e tāpuaki maʻongoʻonga ‘o e Fakaleleí ‘aki ‘ene fakamatalaʻi ‘a e meʻa ‘e hoko ki hotau sinó mo hotau laumālié kapau naʻe ‘ikai e Fakaleleí. Naʻe fakamoʻoni ‘a Sēkope ki he māfimafi ‘o e ‘Otuá, ‘a ia naʻá Ne teuteu ‘a e hala ki hotau fakamoʻuí. Naʻá ne fakamatala kau ki he Fakamoʻuí mo ‘ene fakafiemālié, tautapá mo huhuʻi ‘o ‘Isilelí. ‘I hono tali ko ia pea muimui ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, ‘oku tau fokotuʻu kitautolu ‘i ha tu’unga te tau maʻu ai ‘Ene ngaahi talaʻofa funganí. Fakakaukau ki he ola mo e ngaahi tāpuaki ‘o e Huhuʻí ‘i hoʻo moʻuí.

Fakamatalá

2 Nīfai 9:1–3. Fiefia ‘o Taʻengata ‘i he Fakaleleí

  • Naʻe fakamatala ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Apōsetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē ‘oku totonu ke hoko ‘a Kalaisi mo ‘Ene Fakaleleí ko e makatuʻunga ia ‘o ‘etau vīkivikí.

    “Ko e fakamoʻoni ‘a Sēkopé naʻe pehē “ko e ‘Otua Māfimafí” te Ne fakahaofi maʻu pē ‘Ene kakai ‘o e fuakavá,’ pea ko e ‘Otua Māfimafí, hangē ko ‘ene fakahā fakalangí, ko e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ko e “Fakamoʻui mo e … Huhuʻí ia, ko e Tokotaha Māfimafi ‘o Sēkopé.’

    “Naʻe fakakaukau loto ‘a Sēkope ki he ngaahi akonaki ko iá—tautefito ki he ngaahi akonaki ‘i he ngaahi tohi naʻe fai ‘e ʻĪsaiá—koeʻuhí ko kinautolu ‘i he kuonga ko iá, mo kinautolu te nau lau ia ‘i he kahaʻú ‘ke nau ‘ilo ki he ngaahi fuakava ‘a e ‘Eikí ‘a ia kuó ne fuakava ‘aki mo e fale kotoa ‘o ‘Isilelí,’ ‘a ia ‘okú ne ‘oatu ai ki he ngaahi mātuʻá ‘i he toʻu tangata kotoa pē ‘a e ‘uhinga ke nau ‘fiefia’ aí, pea ke ‘hanga hake’ [honau] matá ‘o taʻengata, koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ‘a ia ‘e foaki ‘e he ‘Eiki ko e ‘Otuá, ki [he‘enau] fānaú.”

    “Oku makatuʻunga ʻi he fuakava ko iá, pea mo e ‘uhinga ‘o e fiefiá, ʻa e feilaulau fakalelei ‘a e ‘Otua Māfimafí’, ‘a ia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ‘o e māmaní” (Christ and the New Covenant [1997], 66–67).

2 Nīfai 9:5–6. Fakaleleí ko e uho ia ʻo e Palani ‘o e ‘Alo’ofá

  • Naʻe ʻosi fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ki he māmaní ‘a e tefitoʻi fatongia ‘o e Fakamoʻuí mo ‘Ene felāveʻi mo e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá ‘o pehē:

    “Oku mau fakahoko atu ai ‘emau fakamoʻoni ki hono moʻoni ‘o ‘Ene moʻui taʻe-ma-fakatatauá, pea mo e haohaoa ‘o ‘Ene feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. Kuo teʻeki ke ‘i ai ha taha kuo ‘i ai hano mālohi pehē ʻiate kinautolu kotoa kuo moʻuí, pē ‘e moʻui he funga ‘o māmaní.

    “Ko e Sihova Maʻongoʻonga Ia ‘o e Fuakava Motuʻá, ko e Mīsaia Ia ʻo e Fuakava Foʻoú. …

    ʻĪmisi
    Ko e Tutukí

    Harry Anderson, © IRI

    “Naʻá Ne fokotuʻu ʻa e sākalamēnití ko ha fakamanatu ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. Naʻe puke pōpula ia pea tukuakiʻi ʻi ha ngaahi meʻa loi, pea tautea ia ke fakatōliaʻi ʻa e kau fakatangá, pea tautea ai ke Ne pekia ʻi he kolosi ʻi Kalevalé. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ko ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa. Ne hoko ia ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ko e fakafofonga ʻo e kakai kotoa pē ʻe moʻui ʻi he funga māmaní.

    “Oku mau fakamoʻoni ʻi he loto māluʻia ko ʻEne mouí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga fau ki he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá, naʻe ʻikai kamata ia ʻi Pētelihema pe ʻosi ʻi Kalevale. Ko e ʻAlo Lahi Taha ia ʻo e Tamaí, ko e ʻAlo pē Taha ne Fakatupu ʻi he kakanó, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2–3).

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí e mahuʻinga ‘o ‘etau maʻu ha mahino ki he mālohi ‘o e Fakaleleí:

    “ ʻOku makatuʻunga hotau fakamoʻuí ʻi heʻetau tui mo tali ʻa e Fakaleleí. ʻOku fie maʻu ʻe hono tali ko iá ha feinga maʻu pē ke ʻiloʻi kakato ia. ʻOku tokoni e Fakaleleí ke fakalakalaka ʻetau ako he māmaní, ʻaki ʻene tokoniʻi kitautolu ke tau haohaoa ange. …

    “… ‘Oku hanga ʻe he ʻilo kotoa pē ʻoku tau maʻu ki Heʻene feilaulau fakaleleí ʻo ʻoatu kitautolu ke tau ofi ange kiate Ia. Ko hono ʻuhinga moʻoni ʻo e foʻi lea ko e Fakaleleí, ko haʻate “taha” mo Ia. ʻOku taʻe fakangatangata, pea ʻikai faʻa lava ke fakamatalaʻi ʻa hono ngaahi lelei ʻo e Fakaleleí, he ʻoku fuʻu loloto pea ʻoku taukakapa ia ki he ʻilo mo e poto ʻo e tangata fakamatelié. …

    “ ʻOku tau fakaʻamu holi lahi ʻaupito ke tau maʻu ʻa e tāpuaki taupotu taha ʻo e Fakaleleí—ke tau taha mo Ia, peá ke tau nofo ʻi Hono ʻafioʻanga fakalangí, pea ui fakatāutaha mai ʻa kitautolu ʻaki hotau hingoá ʻi Heʻene talitali fiefia ʻa kitautolu ki hotau ʻapí ʻi he fofonga fiefia, ʻo hapai mai ʻa Hono ongo toʻukupú ke ʻōʻōfaki ʻa kitautolu ʻi Heʻene ʻofa taʻe fakangatangatá. ʻE hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia nāunauʻia moʻoni kapau te tau ongoʻi ʻoku tau taau feʻunga ke nofo ʻi Hono ʻaó! Ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ʻo hakeakiʻi feʻunga ai ʻa kitautolu ke tau tuʻu ʻi Hono ʻaó pea sio kiate Ia ko e mata ki he mata, ko e meʻaʻofa taʻe totongi ko ia ʻo ʻEne feilaulau fakalelei mahuʻingá. Ko e pōpoaki mahuʻinga taha ʻo e Fakaleleí ko e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu takitaha pea mo kitautolu kotoa pē. Ko e ʻofa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa, fakamaau totonú, faʻa kātaki, ʻofa, kātaki fuoloa, pea ko hono tumutumú, ko e fakamolemolé” (‘i he Conference Report, Oct. 2001, 19, 22; pe Liahona, Sānuali 2002, 19, 22).

2 Nīfai 9:7. Ko e Fakalelei Taʻefakangatangatá

  • Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi founga ‘oku taʻefakangatangata ai e Fakaleleí:

    “He ʻoku taʻefakangatangata ʻEne Fakaleleí—ʻo ʻikai hano ngataʻanga. Naʻe taʻe fakangatangata foki ia he ʻe fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa mei he mate taʻengatá. Naʻe taʻefakangatangata ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo ʻEne mamahi lahí. Naʻe taʻefakangatangata hono taimí, he naʻá Ne fakangata ʻa e fakataipe ko hono feilaulau ʻaki ʻo e fanga manú. Naʻe taʻefakangatangata ia ʻi hono lahí—he naʻe pau ke fai tā tuʻo taha. Pea naʻe ʻikai ngata ʻa ʻene aʻu atu ʻa e ʻaloʻofa ʻo e Fakaleleí ki ha niʻihi tokolahi, ka ki he ngaahi māmani foki naʻá Ne ngaohí. Naʻe ope atu ia ʻo ʻikai malava ʻe he meʻafua fakaetangatá ke fakafuofuaʻi pe aʻusia ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá.

    “Ko Sīsū pē ʻe taha naʻá Ne lava ke foaki ha fakalelei taʻefakangatangata pehē, he naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ha faʻē fakamatelie pea mo ha Tamai taʻefaʻamate. Pea koeʻuhí ko e tuʻunga makehe ko iá, naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha Tokotaha taʻengata” (‘i he Conference Report, Oct. 1996, 46; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 41).

 2 Nīfai 9:10. “ʻOiauē Hono ʻIkai Lahi ʻa e Angalelei ʻa Hotau ʻOtuá”

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻene houngaʻia ʻi hono fakahoko ʻe he Fakamoʻuí e Fakaleleí, ʻo ne pehē: [“Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he fakaofo mo e ngeia ʻEne palani taʻengatá. ʻOku ou fakamālō mo fakalāngilangiʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia naʻe taʻe hano tatau ʻEne mamahí, peá Ne foaki ʻEne moʻuí ʻi he kolosi ʻi Kālevalé ke totongi ki he moʻua ʻo e angahala fakamātelié. Ko ia Ia, naʻá Ne maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau huhuʻí pea tuʻunga ʻi he mālohi faka-ʻOtuá, naʻá Ne toetuʻu ikuna ai mei he faʻitoká. Ko Ia hotau Huhuʻí, ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko Ia e Tupuʻanga hotau fakamoʻuí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 69; pe Ensign, May 1985, 51).

2 Nīfai 9:15–16. “Pea ʻe ʻUli Ai pē ʻa Kinautolu ʻOku ʻUlí”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he Fakamaau Fakaʻosí mo e tuʻunga maʻa kuo pau ke tau aʻusiá ʻo pehē:

    “ʻOku fakamatala ha ngaahi potu folofola lahi ʻi he Tohi Tapu mo e ngaahi tohi folofola ʻi onopōní, ʻo kau ki ha fakamaau fakaʻosi, ʻa ia ʻe fakapaleʻi ai e taha kotoa fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué pe ngaahi fakaʻamu ʻa honau lotó. Ka ko e ngaahi tohi folofola kehé, ʻoku nau fakamamafa ʻo lahi ange he meʻá ni ʻaki haʻanau lau ki hotau fakamāuʻi kitautolu ʻaki etuʻunga kuo tau aʻusiá.

    “Oku fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻa e Fakamaau Fakaʻosí ʻi he ngaahi tuʻunga kuo tau aʻusiá: ‘Pea kapau naʻe ʻuli ʻenau ngaahi ngāué kuo pau ke nau ʻuli; pea kapau ʻoku nau ʻuli kuo pau leva he ʻikai ke nau lava ʻo nofo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ (1 Nīfai 15:33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku fakahā ʻe Molonai ʻo pehē ‘Ko e tokotaha ʻoku ʻulí ʻe kei ʻuli ai pē; pea ko ia ʻoku māʻoniʻoní te ne māʻoniʻoni ai pē’ (Molomona 9:14; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai ki he Fakahā 22:11–12; 2 Nīfai 9:16; Alamā 41:13; T&F 88:35). Ko e meʻa tatau pē ʻe hoko ʻi he ʻsiokitá pe ʻtalangataʻá’ pē ko ha toe ʻulungāanga fakatāutaha ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi fie maʻu ʻa e ʻOtuá. ʻI he lau ko ia ki he ʻtuʻungaʻ ʻo e kau angahalá ʻi he Fakamaau Fakaʻosí, naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ʻo pehē kapau ʻe fakahalaiaʻi kitautolu heʻetau ngaahi leá, ʻetau ngaahi ngāué, pea mo ʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻe ʻikai lau ʻa kitautolu ʻoku taʻe-ha-mele; … pea ʻi he tuʻunga fakamanavahē ko iá ʻe ʻikai te tau loto-toʻa ke sio hake ki hotau ʻOtuá’ (ʻAlamā 12:14)” (‘i he Conference Report, Oct. 2000, 41; pe Liahona, Sānuali 2001, 32).

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e sīpinga ʻo e ponokalafí ke akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ʻi heʻene pehē: “Tuku ke tūʻulutui ha taha pē ʻoku haʻisia ʻi he ngaahi angahala ko ʻení, pea lotu ʻi hono potu liló, ʻo kole ki he ʻEikí ke Ne tokoni mai ʻo fakatauʻatāʻinaʻi ia mei he fili fakamamahí ni. He ka ʻikai, ʻe nofo maʻu ʻa e angahala fulikivanú ni ʻi heʻene moʻuí pea aʻu atu foki ki he taʻengatá. Naʻe akonaki ʻa Sēkope, ko e tokoua ʻo Nīfaí, ʻo pehē, ‘Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo ka ʻosi ʻa e hiki ʻa e kakai fulipē mei he ʻuluaki maté ni, ki he moʻuí, ko e meʻa ʻi heʻenau hoko ʻo taʻe-faʻa-maté, … ʻe māʻoniʻoni ai pē ʻa kinautolu ʻoku māʻoniʻoní, pea ʻe taʻe-maʻa ai pē ʻa kinautolu ʻoku taʻe-maʻá’ (2 Nīfai 9:15–16)” (‘i he Conference Report, Oct. 2004, 66; pe Liahona, Nōvema 2004, 62).

2 Nīfai 9:18. “Kātekina ʻa e Ngaahi Kolosi ʻo e Māmaní”

  • Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea kolosí: “Ko e hā e ʻngaahi kolosi ʻo e māmaní’? ʻOku ʻikai te tau lava ʻo fakapapauʻi, ka ʻokú ne fokotuʻu mai ha ʻīmisi ʻo ha kolosi ʻoku hilifaki mai ʻe he māmaní ke tau fua; ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Sīsūú; pea mahalo naʻa ʻi ai mo ha kau fakatanga, mo ha kau matanga taʻe fie tokoni, mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku fakamavaheʻi mei māmani (pe fakatangaʻi), ka neongo ia ʻoku ʻikai te ne momou ʻi he taimi ʻoku tukuakiʻi mo manukia ai ʻe kinautolu ʻoku feinga ke fakamaaʻi iá, he kuo ʻikai ha ʻuhinga ke ne mā ai” (Wherefore, Ye Must Press Forward [1977], 110).

2 Nīfai 9:20. “ ʻOku Afioʻi [ʻe he ʻOtuá] ʻa e Meʻa Kotoa Pē”

  • ʻOku akoʻi ʻe he Lectures on Faith ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tokai-maʻananga ʻa e ʻOtuá: “Kapau naʻe ʻikai ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe ʻikai te Ne malava ke fakahaofi ha konga ʻo ʻEne ngaahi fakatupú, he ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo ʻokú Ne maʻu ki he meʻa kotoa pē, mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻa ē ʻoku Ne malava ai ke foaki ʻa e ʻilo tatau ki Heʻene fānaú, ʻa ia ʻe lava ai ke nau kaungā maʻu e moʻui taʻengatá; pea kapau naʻe ʻikai ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻilo kotoa pē, he ʻikai malava ke nau maʻu ha tui kiate ia” ([1985], 51–52).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē kuo pau ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ke lavaʻi ʻEne ngāué ʻa ia ko hono fakahoko ʻa e moʻui-taʻe faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá:

    “Ko kinautolu ko ia ʻoku nau feinga ke fakangatangata ʻa e tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu, ʻoku ʻikai fie maʻu ke Ne taʻofi ha meʻa lōloa mo fakaongosiaʻaki Haʻane ako ha ngaahi meʻa foʻou. Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku toe haohaoa pē ia, ʻoku ʻi ai, pea ko hono moʻoní ia, ʻa e fiefia fakalangi ‘ʻi he ʻikai liliu ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi founga ngāué ʻo taʻengata’ ʻa ia, kiate kitautolu, ʻoku ngali ko e anga mahení ia pea ʻoku toutou hoko. ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e fiefia lahi pea hokohoko atu mo e lāngilangi ʻaki ʻEne fakalahi mo fakatupulaki ʻEne ngaahi fakatupú, kae ʻikai mei ha ngaahi aʻusia fakaʻatamai foʻou.

    “ ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻi ai ha fuʻu faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua tokaimaʻanangá mo e fakakaukau hala ko ia ko e ʻOtuá ʻokú Ne lolotonga fai ha ako fakaʻatamai fakaʻunivēsiti māʻolunga, ʻa ia ʻokú Ne lolotonga fekumi ai ki ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi fakamatala mahuʻinga ke tānaki mai. Kapau ko e moʻoni ia, ʻoku malava ʻe he ʻOtuá, ʻi ha taimi pē, ke Ne ʻafioʻi ha ngaahi moʻoni foʻou ʻa ia ne ʻikai ke Ne ʻafioʻi kimuʻa ʻa ia te Ne toe fokotuʻutuʻu, fakasiʻisiʻi, pe fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa pau naʻa Ne ʻosi afioʻi kimuʻá. ʻE hoko e kikité ko ha vavalo noa pē. Pea ko e ngaahi palani fakakaukau kau ki hotau huhuʻí ʻe fie maʻu ia ke toe fai hano vakaiʻi. Ka ʻoku tau monūʻia, he ko ʻEne palani ko ia e fakamoʻuí ʻoku hokohoko atu pē ia—ʻo ʻikai toe liliu. …

    “Ko e moʻoní, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi kotoa, ʻoku afioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē!”] (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 14–15, 21).

2 Nīfai 9:21–24. ʻE Lava ʻo Fakamoʻui ʻa e Tokotaha Kotoa pē

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻo kau ki he ope atu ʻa e ngāue naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ke fakahaofi ʻa e faʻahinga e tangatá ʻo ne pehē: “Ko e palani ʻeni ʻo e fakamoʻuí. He ʻikai taʻofi ʻe Sīsū ʻEne ngāué kae ʻoua kuó Ne ʻomai a e kakai kotoa pē ki he fiefia ʻi ha puleʻanga ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻEne Tamaí, ʻa e feituʻu ko ia ʻoku lahi ai ha ngaahi puleʻanga mo ha ngaahi nāunau, ke feʻunga mo e ngaahi ngāue mo e tui ʻa e tangata kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní. ʻE talangofua ʻa e niʻihi ki he ngaahi fono fakasilesitialé pea te nau maʻu mei hono nāunaú, ʻe muimui ʻa e niʻihi ki he fono fakatelesitialé pea niʻihi ki he fono fakatilesitialé” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 56).

    ʻĪmisi
    Papitaiso ʻi Naisīliá

2 Nīfai 9:25–26. Ka ʻIkai Ha Fono, ʻOku ʻIkai Ha Tautea

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo e ʻiló ʻi hono ʻekeʻi meiate kitautolu ʻetau ngaahi ngāué, ʻo pehē: “Fakatatau ki he ʻuhinga ko ia ʻo e angahalá ʻoku tau ngāue ʻakí, ʻoku kau ai e maumauʻi ʻo e laó, pea ʻi he foʻi fakaʻuhinga pē ko iá, ʻe lava ha taha ʻo fai angahala ʻi he mūnoa pe ʻi he taʻeʻilo. Ko ia ʻoku hā mahino mei he tokāteline fakafolofolá ʻa e fatongia ʻo e tangatá pea mo e taʻehalaia e fakamaau ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he maumaufono ʻa e tangatá, hangē pē ko ia ko haʻane fai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoni, ʻe fakamāuʻi ia ʻo fakatatau ki he mahino ʻokú ne maʻú mo ʻene talangofua ki he fonó. Kiate ia kuo teʻeki ai ke ne fuʻu maheni mo ha fono māʻolunga angé, he ʻikai ngāue ʻaki kakato kiate ia ʻa e fie maʻu ʻa e fono ko iá. He ko e faiangahala ko ia taʻe ʻiló—ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he ngaahi fono ʻoku maumauʻi ʻi he taʻeʻiló—kuo ʻosi tuku mai ha fakafiemālie ʻo fakafou mai ʻi he fakalelei naʻe fakahoko ʻi he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí; pea ko e faʻahinga ko ʻení, ʻoku ʻikai fakamalaʻiaʻi kinautolu, ka ʻe ʻoange maʻanautolu ha faingamālie ke nau ako pea te nau toki tali pe taʻetali e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí” (Articles of Faith, 12th ed. [1924], 58).

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mahino ki ai e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻo pehē:

    “ʻOku ʻosi ʻomai ha faingamālie ʻi he palaní, maʻanautolu ʻoku nau moʻui ʻi he māmaní kae ʻikai ʻilo ki he palaní. ʻPea ʻo ka ʻikai ha fono kuo foaki mai ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tautea; pea ʻo ka ʻikai ha tautea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakahalaiaʻi…koeʻuhi ko e fakaleleí; he ʻoku fakahaofi ʻa kinautolu ʻe hono māfimafí’ (2 Nīfai 9:25).

    “Ka ne ʻikai e ngāue toputapu ʻo e huhuʻi ʻo e pekiá, ʻe ʻikai kakato mo totonu e palaní” (“The Play and the Plan” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, May 7, 1995], 4, www.ldsces.org).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu e fono ʻo e ongoongoleleí ʻo pehē:“ ʻI he ope atu ʻa e Fakaleleí, ʻoku ʻosi ʻi ai ha faingamālie maʻanautolu ne nau mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí, pe ko e faingamālie ke nau tali iá, kau ai e fānau ne teʻeki ke nau ʻi he taʻu ke ʻekea meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué, kau ʻatamai vaivaí, kau ai mo kinautolu ne teʻeki ai ke nau fanongo ki he ongoongoleleí, mo e niʻihi kehe peheé” (Christ and the New Covenant, 215).

2 Nīfai 9:28.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“ ʻOku Nau Pehē ʻOku Nau Poto”

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kau ki he vaivai ko ia ʻo e falala ki he poto fakaʻatamaí kae ʻikai ki he tuí, ʻo pehē:

    “Ko e poto fakaʻatamaí ʻoku ʻikai ko e maʻuʻanga ʻiló pē ia. ʻOku ʻi ai ha talaʻofa, ʻoku fakafou mai ia ʻi he ueʻi fakalaumālie ʻa e Māfimafí, pea ʻoku ʻomai ia ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofá ni: “ʻE foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻilo ʻi hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻio, ʻi he meʻa-foaki taʻe-fakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (T&F 121:26).

    “Ko e kau tangata poto fakaʻatamai ko ia ʻoku nau fakaangaʻi kitautolú, ʻa e kau poto fakaʻatamai ko ia ʻoku nau tukuhifo kitautolú, ʻoku nau fai ia ʻi he taʻeʻilo ki he meʻa hā maí ni. Kuo teʻeki ai ke nau ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié. Kuo teʻeki ai ke nau ongoʻi ia he kuo teʻeki ai ke nau fekumi ki ai pea fakafeʻungaʻi kinautolu ke nau taau mo ia. Kapau te tau pehē ko e ʻiló ʻoku tafe pē ia mei he fakaʻuhinga meʻá pē taha, mo e ngāue ʻa e ʻatamaí, ta ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi ʻilo ʻoku fakafou mai ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

    “ ‘Oua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi filioʻi ʻo e māmaní, ʻa ia ko e lahi tahá, ʻoku nau fakaʻikaiʻi pea tātātaha, ʻo aʻu pē ki he hala ʻaupito, ke nau ʻomai ha fua lelei. ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe kinautolu ʻoku nau potó, ʻa ia ko ʻenau taumuʻa fakafoʻituituí ke fakamaʻamaʻaʻi e ngaahi meʻa toputapú, pea fakamamafaʻi e ngaahi vaivai fakaetangatá, mo fakataʻeʻaongaʻi e tuí, kae ʻikai tanumaki e mālohí” (“Be Not Afraid, Only Believe” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Sept. 9, 2001], 4, www.ldsces.org).

2 Nīfai 9:29.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“ʻOku Lelei Ke Ako”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e lelei ʻoku maʻu mei hono ako ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá: “ ʻOku mou fehangahangai mo ha ngaahi palopalema ʻoku hanga mei muʻa. ʻOku mou hū atu ki ha māmani ʻoku lahi fakaʻulia ai ʻa e feʻauhí. Kuo pau ke mou feinga ke aʻu hoʻomou akó ki hono ngataʻangá. Kuo ʻosi fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e akó. Te ne fakafeʻungaʻi kimoutolu ki ha ngaahi faingamālie lahi ange. Te ne teuteuʻi kimoutolu ke mou fai ha meʻa ʻoku lelei ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku tokateu atu hono ngaahi faingamālié. Kapau te mou lava ʻo hū ki he kolisí pea ko e meʻa ia ʻoku mou loto ki aí, pea mou fai ia. Kapau ʻoku ʻikai te mou fie hū ki he kolisí, pea mou hū ki ha ʻapiako ngāue pe pisinisi ke toe fakalahi homou poto fakangāué mo fakatupulekina e meʻa te mou lavá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 70; pe Tūhulu, Siulai 1997, 58).

2 Nīfai 9:34. “Malaʻia ia ʻoku Loí”

  • ʻOku akoʻi ʻi he 2 Nīfai 9:34 mo e ngaahi tohi folofola kehe pē e nunuʻa kovi ʻo e angahala ko e loí (vakai, Lea Fakatātā 6:16–19; T&F 63:17–18; 76:98, 103). Naʻe fakamatalaʻi e Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻa e ʻuhinga ʻo e lea ʻaki ʻa e moʻoní, ʻo pehē:

    “ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu [ Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13]. …

    “ ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu kotoa ʻa e ʻuhinga ʻo e faitotonú. Ko e faitotonú ʻoku mahulu hake ia ʻi he ʻikai loí pē. ʻOku kau ai e tala e moʻoní, lea ʻaki e moʻoní, moʻui ʻaki e moʻoní, pea mo e ʻofa he moʻoní. …

    “… Ko e faitotonú ko e kāpasa ia e lotó ke ne tataki ʻetau moʻuí. …

    “Ko e faitotonú ko ha tefitoʻi moʻoni, pea ʻoku tau maʻu e tauʻatāina fakaeloto ke fili e founga te tau fakaʻaongaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku tau maʻu e tauʻatāina ke fai ha ngaahi fili, ka ko hono fakamulitukú, ʻe ʻekea meiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi fili ʻoku tau fakahokó. Te tau lava ke kākaaʻi ha niʻihi, ka ʻoku ʻi ai e Tokotaha heʻikai te tau teitei lava ke kākaaʻi. ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná, “Ko e tauhi ʻo e matapaá ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku ʻikai te ne nō ha taha kehe ke ne tauhi ia; he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha hala kehe ka ʻi he matapaá pē; he ʻoku ʻikai lava ke kākaaʻi ia, he ko e ʻEiki ko e ʻOtuá hono huafá’ [2 Nīfai 9:41].

    “ʻOku ʻi ai e ngaahi tafaʻaki fakapōpōʻuli ʻe tolu ki hono lea ʻaki e moʻoní. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fanga kiʻi loi īkí, ʻoku tau fakaʻau pē ʻo kui. ʻOku lelei ange ke tau fakalongolongo ʻi haʻatau takihalaʻi. ʻOku makatuʻunga pē mei hotau konisēnisí e tuʻunga ʻoku tau lea kakato ʻaki e moʻoní pea ʻikai ha toe meʻa ka ko e moʻoní pē. …

    “… Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ‘Tuku ke akoʻi ʻa e moʻoní ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e akonaki—ʻoku kovi e kākaá, pea ko e meʻa fakamā ʻa e loí ki ha taha ʻokú ne moʻui ʻaki iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 57–61; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 44).

2 Nīfai 9:41. Ko Kalaisí ko e “Tauhi ia ʻo e Matapaá”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻa e mahuʻinga ke ʻilo ʻe ʻi ai e ʻaho te tau tuʻu ai he ʻao ʻo e Fakamoʻuí ke fakamatala ki heʻetau moʻuí: “ ʻOku ou manatu ki ha fakatotolo naʻe fakahoko he ngaahi taʻu kuohilí ke fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ʻokú ne tākiekina e toʻu tupú ke nau ʻaʻeva ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí. Ko e moʻoni naʻe lahi e ngaahi mālohi naʻá ne tākiekina kinautolú. Naʻe mahuʻinga kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻe kau ai ʻa e ivi tākiekina ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá, kau ʻetivaisa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ʻetivaisa ʻo e Kau Finemuí, kau Taki sikautí pea mo e feohi fakatoʻú. Ka naʻá ku ʻohovale ʻi he foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha naʻe hā mei he fakatotolo ko ʻení. Ko e tui ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe ʻekea meiate kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ngāue naʻa tau faí. Naʻe tui e tokolahi ‘ko e tauhi ʻo e matapaá ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku ʻikai te Ne nō ha tamaioʻeiki ʻi ai; he ʻoku ʻikai lava ke kākaaʻi ia, he ko hono huafá ko e ʻEiki ko e ʻOtuá’ [2 Nīfai 9:41]. Ko kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e ʻilo taʻengatá, naʻa nau maʻu ʻe kinautolu ha ivi fakalaumālie mo kīkīvoi lahi ange. ʻOku hanga ʻe heʻetau ongoʻi ko ia te tau lipooti fakatāutaha ki he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi ngāué mo hotau ngaahi tufakanga tauhí, ʻo ʻomi ha maluʻi fakalaumālie ʻoku lahi angé” (“ ʻOkú ke Pehē Ko hai Koe?” Liahona , Sune 2001, 6–7).

  • Naʻe fakamatalaʻi ‘e ʻEletā Niila A. Mekisuele e tafaʻaki fakafiemālie kau ki he tefitoʻi moʻoni ko Sīsū tonu pē, kae ʻikai ko ha toe taha, ʻe hoko ko e Fakamaau fakaʻosí ʻo pehē: “Ko Sēkope, ʻa ia ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 9:41, ʻi heʻene lea kau ki he hala hangatonu mo fāsiʻí, ʻokú ne fakamanatu kiate kitautolu ʻko e tauhi ʻo e matapaá ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí’ pea ko Sīsuú ʻoku ‘ʻikai te ne nō ha taha kehe ʻi ai.’ ʻOku fakamamafaʻi tonu pē ʻa e moʻoni ko Sīsuú ʻʻoku ʻikai lava ke kākaaʻi.’ ʻOku toe ʻi ai foki mo e maʻuʻanga fakafiemālie ʻe taha, ʻa ia ko e ʻikai ke toe vahe atu ʻa e fatongia fakamaau fakaʻosí, ke malava fakakakato ʻa e fakamaau totonu fakalangí, pea kau ai mo e ʻaloʻofa fakalangí, ʻa ia ʻe lava lelei taha hono ngāue ʻakí ʻe Ia ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi meʻá ni, ʻa ia ko Kalaisi toko taha pē ʻokú Ne ʻafioʻi –– ʻa e ngaahi momeniti fakalongolongo ʻo e loto toʻá ʻi he moʻui ʻa e tākangá, ʻa e ngaahi ngāue tokoni ʻofa faka-Kalisitiane ʻoku ʻikai fakahāhā holó, ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai lea ʻaki ʻa ia he ʻikai lava ke lau ʻi ha toe founga, tuku kehe pē hono fakafou ʻi he fakamaau haohaoá” (For the Power Is in Them … [1970], 37).

    Naʻe toe fakalahi atu ʻe ʻEletā Mekisuele ʻene fakamatalá ʻo pehē: “Naʻe fokotuʻu pē ʻe Kalaisi Ia ke hoko ko e tauhi matapaá, pea ʻoku tatali mai mo Ne finangalo fakalangi ke talitali lelei kitautolu koeʻuhi ke Ne fakamoʻoniʻi kitautolu; ‘Pea ʻoku ʻikai te ne nō ha taha kehe ʻi ai.’ (2 Nīfai 9:41.) Kapau te tau fakamoʻoniʻi Ia he lolotongá ni, te Ne manavaʻofa ʻo fakamoʻoniʻi mo fiefia ke fakahū kitautolu ʻi he matapaá”! (Notwithstanding My Weakness [1981], 124).

2 Nīfai 9:50–51. “Fakatau … taʻe ʻi ai ha Paʻanga”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e “fakatau … taʻe ʻi ai ha paʻangá” ʻo pehē: “Ko e fakamoʻuí ʻoku ʻatā ia ki he tangata kotoa pē kae ʻikai ko ha kiʻi niʻihi tokosiʻi kuo fili. ʻOku ʻikai tuku fakatatali ʻa e moʻui taʻengatá maʻá e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, pe ko e kau māʻoniʻoni ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĪnoké, pe ki he niʻihi ne mate fakamāʻata he Kuonga Fakakosipelí.’ ʻE lava ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē, tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.’ (Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui Hono Tolú.) ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí; ‘ ʻokú Ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate Ia ʻo maʻu ʻi Heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te Ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate Ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; pea ʻokú Ne manatuʻi ʻa e kau hītení; pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa e Siú mo e Senitailé fakatouʻosi.’ (2 Nīfai 26:33.) Ko e ui taʻengata ʻeni ʻa e ʻOtua taʻengatá: ‘Vakai mai, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku fie inú, haʻu ki he ngaahi vaí, pea mo ia ʻoku ʻikai haʻane paʻangá; mou haʻu, ʻo fakatau, pea kai; ʻio, haʻu, ʻo fakatau uaine, mo e huʻa huhu taʻe ha paʻanga pea taʻe ha totongi’ (ʻĪsaia. 55:1), koeʻuhí ʻ ʻoku taʻetotongi ʻa e fakamoʻuí!’ (2 Nīfai. 2:4.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1971–73], 3:416–17).

2 Nīfai 10:3. “Kalaisi …Ko Hono Huafá ia”

2 Nīfai10:6–8. ʻOku ʻUluaki Fakalaumālie ʻa e Fakamoveteveté mo e Tānakí

  • Naʻe fakamahino ʻe Sēkope naʻe tuʻunga hono fakamoveteveteʻi ʻo e kau Siú ko e angahalá (vakai, 2 Nīfai 10:6). ʻI he tuʻunga tatau, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e hokohoko ʻo e tānakí. Naʻá ne fakahā, ʻe tānaki ʻa e kau Siú “ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e ʻaho te nau tui ai kia [Kalaisí]” (veesi 7; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    Naʻe fakamahino ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e ngaahi ʻuhinga hono fakamovetevete mo hono tānaki kotoa ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí, ʻo ʻuluaki fakalaumālie pea toki fakamatelié:

    “Ko e hā ne fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? ʻOku mahino e talí; ʻoku mahinongofua, ʻoku ʻikai ha toe tālaʻa. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ko ʻenau liʻaki e ongoongoleleí, ʻuliʻi e lakanga fakataulaʻeikí, tafoki mei he siasí, pea mavahe mei he Puleʻanga [ʻo e ʻOtuá.] Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolu koeʻuhí naʻa nau tafoki mei he ʻEikí, pea lotu ki he ngaahi ʻotua tamapuá, pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻo e ngaahi puleʻanga hītení. Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau liʻaki e ngaahi fuakava faka-ʻĒpalahamé, pea tāmoloki ʻi honau lalo vaʻé ʻa e ngaahi ouau toputapú, pea fakafisingaʻi ʻa e ʻEiki ko Sihová, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsuú, ʻa ia naʻe fakamoʻoni ki ai ʻenau kau palōfitá kotoa. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsilelí ko ʻenau hē mei he moʻoní. …

    “Ko e hā leva ʻoku fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí? Ko e tānaki ʻo ʻIsilelí ʻoku kau ai e tuí pea moʻui ʻo fenāpasi mo ia kotoa pē ne ʻuluaki foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kakai fili he kuonga muʻá. ʻOku kau ai e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, pea mo e papitaiso pea maʻu e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ai e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, pea haʻu ki Hono puleʻangá. … Pea mahalo naʻa kau ai mo e fakataha mai ki ha feituʻu pe fonua kuo tuʻutuʻuni ke lotu ai” (Ko ha Fakamoʻoni Foʻou ki he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí [1985], 515).

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻa e mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo e tānakí: “ ʻOku kau ʻa e tokāteline ko ʻeni ʻo e tānakí he ngaahi akonaki mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ‘ ʻOku ou fakahā kiate kimoutolu ha fakaʻilonga … te u tānaki fakataha ʻa hoku kakaí mei heʻenau nofo movetevete fuoloá, ʻe fale ʻo ʻIsileli, pea toe fokotuʻu ʻa hoku Saioné ʻi honau lotolotongá’ [3 Nīfai 21:1]. Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kotoa kuo kamata hono tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mo fakahoko e ngaahi fuakava naʻá Ne fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. [vakai, Sēnesi 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12]. ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau akonaki ʻaki ʻa e tokāteline ko ʻení, ka ʻoku tau fakahoko foki ia. ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau tokoni ke tānaki fakataha e kakai fili ʻa e ʻEikí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2006, 84; pe Liahona, Nōvema 2006, 80).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e feituʻu ʻe pau ke tānaki ki ai ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻo pehē:

    ʻOku lau “[ʻa e] ngaahi folofola kuo fakahā maí ki he … ngaahi fakatahaʻanga ʻo e … kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he fonua kotoa, mo e lea kotoa, pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē ʻi he taimi te ne toe hāʻele mai aí. …

    “Ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e kāingalotu Mekisikoú ko Mekisikou; ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e kāingalotu Kuatemalá ko Kuatemala pē; ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e kāingalotu Palāsilá ko Palāsila pē; pea ʻe hokohoko pehē atu pē ki he toenga e māmaní. … Ko e puleʻanga kotoa pē ko e feituʻu ia ke tānaki ki ai hono kakaí” (ʻi he Conference Report, Konifelenisi Faka-ʻĒlia ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotolotó 1972, 45).

  • Ki ha fakamatala lahi ange ki he fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Hisitōlia Nounou ʻo hono Fakamovetevete ʻo ʻIsilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 476). Ki ha fakamatala lahi ange ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Ko e Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 477).

2 Nīfai10:20–22. Fakamavahe mei Honau Kāingá

  • Naʻe akonaki ʻa Sēkope ʻo pehē, ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne tataki atu ai ʻe he ʻOtuá ha niʻihi mei he fale ʻo ʻIsilelí ki he ngaahi feituʻu kehe ʻo e māmaní pea ʻokú Ne lau kinautolu ko e “kāinga” (vakai, 2 Nīfai 10:20–21). Ko e kāinga kinautolu ʻi he hako pea mo e tui. ʻOku ʻi ai e taumuʻa ʻa e ʻEikí ki he ngaahi vaʻá ni kotoa, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai e vaʻa takitaha. ʻOku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha kulupu ʻe tolu: Ko e kau Līhaí, ko e kau Sēletí (hangē ko ia ʻoku hā he Tohi ʻa ʻEtá), pea mo e kau Mulekí (vakai, Mōsaia 25:2; Hilamani 6:10; 8:21). ʻOku moʻoni naʻe ʻi ai mo ha niʻihi kehe naʻe ʻikai te tau ʻilo ki ai, hangē ko e faʻahinga naʻe mole mei he puleʻanga motuʻa ko ia ki he fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea mahalo naʻe ʻi ai mo ha ngaahi faʻahinga ne tataki atu ki ha ngaahi feituʻu kehe. (vakai Sēkope 5:20–25).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ke tokoni ki hono tānaki e kakai ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatokangaʻi ko e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻe ʻaonga ia kiate koe fakafoʻituitui? Ko e hā te ke fai ke fakaloloto ai e mahino ʻokú ke maʻu ki he Fakalelei ʻa e ʻEikí?

  • ʻE lava fēfē ke ke ʻilo pe ʻoku fakahōifua hoʻo moʻuí ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai naʻe fie maʻu ke taʻefakangatangata ʻa e Fakaleleí?

Ngāue ke Faí

  • Lau mo ke fakakaukau ki he 2 Nīfai 9:4–7, fakakaukauloto ki he founga ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu ʻe he Fakaleleí mei he mate fakatuʻasinó mo e mate fakalaumālié fakatouʻosi.

  • ʻI he 2 Nīfai 10 ko ha fakamatala ia ki ha puleʻanga ne maʻongoʻonga hono ngaahi talaʻofá, ʻa ia ʻe fokotuʻu hake ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Kumi e ngaahi fakamatala ʻo e puleʻanga ko ia ʻoku lau ki aí ʻi he vahe 10.

  • Fakamatala ki he meʻa kuo pau ke hoko kimuʻa ʻi he huhuʻi fakaʻosi ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 2 Nīfai 10.