‘Inisititiuti
Vahe 15: Sēkope 1–4


Vahe 15

Sēkope 1–4

Talateú

Koeʻuhí ko e hīkisiá mo e tōtuʻa ʻa e tuʻumālié, naʻe moʻua e kau Nīfaí ʻi he taimi ʻo Sēkopé ʻi he ngaahi angahala lahi, tautefito ki he angahala ʻo e maumauʻi e angamaʻá. ʻI he ongoʻi ʻe Sēkope e mafatukituki hono uiuiʻi fakapalōfitá, naʻá ne valokiʻi ʻa e ngaahi ngāue fakatēvoló ni mo kalanga loto-toʻa ki he kakaí ke nau fakatomala. Ko e fē ha taimi kuó ke fakamoʻoniʻi ai ʻoku lea mahinongofuaʻa e palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke vahevahe ha pōpoaki mahuʻinga? ʻI heʻene mahino ko ia kiate koe ʻa e fatongia fakalangi ʻo ha taki lakanga fakataulaʻeiki ke fai ha fakatonutonu fakalaumālié, ʻe toe mahino lelei ange kiate koe ʻa e leʻo fakatokanga ʻo e kau palōfita he ʻaho ní ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu taʻetuku ai ʻa e koví.

Fakatokangaʻi ange ʻi he hili hono akonakiʻi ʻo e kau Nīfaí kau ki he nunuʻa ʻo ʻenau fai angahalá, naʻe fakatafoki ʻe Sēkope ʻenau tokangá ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne akoʻi ʻoku tau maʻu e ivi ke ikunaʻi e angahalá mo e vaivaí tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. Ko ia naʻá ne fehuʻi ange, “He ko e hā ʻoku ʻikai te tau lau ai ki he Fakalelei ʻa Kalaisí … ?” ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau maʻu mo e “ʻilo ki he toetuʻú mo e maama ka hoko maí” (Sēkope 4:12). Pea te tau toki lava ke fakatupulaki ha loto houngaʻia lahi ange ki he meʻafoaki ʻo e huhuʻi mei he angahalá mo e maté ʻa ia ʻoku ʻomai ʻe he Fakamoʻuí.

Fakamatalá

Sēkope 1:2–8. Ko e Taumuʻa ʻa Sēkope ʻi heʻene Tohí

  • Fakatokangaʻi ange naʻe tatau pē fakakaukau ʻa Sēkopé mo hono taʻokete ko Nīfaí ʻi heʻene teuteu ko ia ke hoko atu hono tauhi ʻo e lekōtí ʻi he ngaahi peleti īkí. Naʻe hanga ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakafōtunga mai e fakakaukau ʻa Sēkopé ʻi heʻene pehē:

    “ʻOku hangē kuo ʻosi fakapapauʻi ʻe Sēkope ke akoʻi tautefito ki he tokāteline ʻa Kalaisí. ʻI he lahi e konga heʻene tohí naʻe tuku ki heʻene fakamoʻoniʻi ʻa e fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻe mahino ʻaupito ʻa e fakakaukau ʻa Sēkope ko e tefitoʻi tokāteline ko ʻení ʻa e ngaahi akonaki toputapu tahá mo e ngaahi fakahā maʻongoʻonga tahá.

    Naʻe pehē ʻe Sēkope ‘‘Pea naʻa mau … maʻu foki ha ngaahi fakahā lahi, pea mo e laumālie ʻo e kikite lahi, ko ia, naʻa mau ʻilo ai kia Kalaisi mo hono puleʻangá, ʻa ia ʻe hoko maí.

    “‘Ko ia naʻa mau ngāue faivelenga ʻi he lotolotonga ʻo homau kakaí ke mau lava ʻo fakalotoʻi ʻa kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisi. …

    “‘Ko ia, ʻoku mau fakaʻamu ki he ʻOtuá … kae tui ʻa e kakai fulipē kia Kalaisi, ʻo fakakaukau lahi ki heʻene pekiá, pea fua hono kolosí pea kātakiʻi ʻa e manuki ʻa māmaní.’ [Sēkope 1:6–8].

    “ ʻOku ʻikai ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, tatau pē ʻi he ʻulungāanga pe fakamoʻoni fakatāutahá, ʻoku ʻasi mai kuó ne fai ʻa e ngāue ko e fakalotoʻí ʻo lahi ange ʻia Sēkope. Naʻá ne valokiʻi ʻa e fakamālō ʻa e māmaní, naʻá ne akoʻi hangatonu, mo fefeka, naʻa mo e tokāteline faingataʻá, pea naʻá ne ʻiloʻi fakatāutaha ʻa e ʻEikí. Ko e tohi ʻa Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha sīpinga fungani ia ʻo ha talavou naʻá ne fai ha fili ke fua e kolosí pea mo e fakamā ʻo e māmaní ʻi hono taukapoʻi e huafa ʻo Kalaisí. Naʻe ʻikai pē ke faingofua e moʻuí ki he tokotaha ko ʻeni ne ʻuluaki fanauʻi mai ʻi he maomaonganoá, kau ai e ngaahi taʻu faingataʻa naʻá ne mamata ai ki he fai angahala ʻa Leimana mo Lēmiuelá heʻena meimei ke ʻohifo ki he faʻitoká ʻene ongomātuʻá he loto mamahí” (Christ and the New Covenant [1997], 62–63).

Sēkope 1:9–19. Ko Nīfai mo e Pule ʻa e Ngaahi Tuʻi Nīfaí

  • Hili ʻa e mavahe ʻa Nīfai mei hono ongo tokouá, ʻa ia naʻe ʻiloa kimui ko e kau Leimaná (vakai, 2 Nīfai 5), naʻá ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻi he lotolotonga hono kakaí, pea naʻe ʻiloa kinautolu ko e kau Nīfaí. Naʻe hoko ʻa Nīfai ko e ʻuluaki tuʻí neongo naʻe ‘ikai te ne loto ki ai, (vakai, 2 Nīfai 5:18–19). Naʻe lau ʻa Nīfai ki hono taimí ko e tuʻi-takimuʻá ko “ʻeku pulé” (1 Nīfai 10:1). Ko e tuʻi hono uá mo e ngaahi tuʻi kehe naʻa nau hoko atu aí naʻe ui kotoa kinautolu ko Nīfai (vakai, Sēkope 1:11–15). Ko e lekooti ʻo e ngaahi tuʻí mo e hisitōlia fakamāmaní naʻe tauhi ia ʻi he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí (vakai, Seilomi 1:14; ʻAmenai 1:11; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:10).

Kau Taki Maʻongoʻonga lolotonga e Hisitōlia ʻo e kau Nīfaí—600 K.M. ki he 421 T.S. 

Taʻu-Pule ʻa e Kau Fakamāú

Taʻu Kalisitiane

Tuʻi, Fakamaau Lahi, pe Kōvana

Taki Fakahisitōlia pe Taki ʻo e Siasí

Taki Fakakautau

600 K.M.

Nīfai (2 Nīfai 5:18–19)

Nīfai (1 Nīfai 1:1–3; 19:1–4)

Nīfai (2 Nīfai 5:14; Sēkope 1:10)

544 K.M.

Niʻihi naʻe vahe (Sēkope 1:9)

Sēkope (2 Nīfai 5:26; Sēkope 1:1–4, 17–18)

544–420 K.M.

ʻĪnosi mo e kau palōfita tokolahi (ʻĪnosi 1:22, 26)

399 K.M.

“Kau tangata ivi lahi ʻi he tui ki he ʻEikí” (Seilomi 1:7)

Seilomi mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí (Seilomi 1:1, 10–11)

“Kau tangata ivi lahi ʻi he tui ki he ʻEikí” (Seilomi 1:7)

361 K.M.

ʻAmenai (ʻAmenai 1:1–3)

317 K.M.

ʻAmalone (ʻAmenai 1:4–8)

Kēmisi (ʻAmenai 1:9)

279–130 K.M.

Mōsaia1 (ʻAmenai 1:12–23)

Penisimani (ʻAmenai 1:23–25; Ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná)

ʻApinatomi (ʻAmenai 1:10–11)

ʻAmalekai (ʻAmenai 1:12)

Ko Penisimani mo e kau palōfita māʻoniʻoní (Ngaahi lea ʻa Molomona 1:16–18; Mōsaia 1–6)

Mōsaia1 (ʻAmenai 1:12–23)

Penisimani (ʻAmenai 1:23–25)

124 K.M.

Mōsaia2 (Mōsaia 1:15)

Mōsaia2 (Mōsaia 6:3)

122 K.M.

ʻAlamā1 (Mōsaia 25:19; 26:28)

1

91 K.M.

ʻAlamā2 (Mōsaia 29:44)

ʻAlamā2 (Mōsaia 29:42)

ʻAlamā2 (ʻAlamā 2:16)

9

83 K.M.

Nīfaihā (ʻAlamā 4:17, 20)

18

74 K.M.

Molonai (ʻAlamā 43:17)

19

73 K.M.

Hilamani1 (ʻAlamā 37:1; 45:20–23)

24

68–67 K.M.

Peiholani (ʻAlamā 50:39–40)

32

60 K.M.

Molonaihā (ʻAlamā 62:43)

36

56 K.M.

Sipiloni (ʻAlamā 63:1)

39

53 K.M.

Hilamani2 (ʻAlamā 63:11)

40

52 K.M.

Peiholani2 (Hilamani 1:1, 5) pea mo Peikumenai (Hilamani 1:13)

42

50 K.M.

Hilamani2 (Hilamani 2:1–2)

53

39 K.M.

Nīfai1 (Hilamani 3:37)

Nīfai1 (Hilamani 3:37)

62

30 K.M.

Sisolami (Hilamani 4:18; 5:1)

Ko e lau fakaʻosi kia Molonaihaá (Hilamani 4:18)

66

26 K.M.

Ko e foha ʻo Sisolamí (Hilamani 6:15)

?

?

Sisolami (Hilamani 6:39; 9:23)

92

K.M. 1

Leikoneose1 (3 Nīfai 1:1)

Nīfai2 (3 Nīfai 1:1–2)

T.S. 16

Kitikitonai (3 Nīfai 3:18)

T.S. 30

Leikoneose2 (3 Nīfai 6:19)

?

Nīfai3 (?) (ʻUhinga ki he kiʻi fakamatala ʻi ʻolunga ʻi he 4 Nīfai)

T.S. 110

ʻĀmosi1 (4 Nīfai 1:19–20)

T.S. 194

ʻĀmosi2 (4 Nīfai 1:21)

T.S. 305

ʻEmaloni (4 Nīfai 1:47)

c. T.S. 321–335

Molomona (Molomona 1:1–3)

T.S. 326

Molomona (Molomona 2:2)

T.S. 385

Molonai (Molomona 6:6)

Sēkope 1:15. Ko e hā ʻa e Sinifu?

  • Ko e kau sinifú ʻi he Fuakava Motuʻá naʻe “lau kinautolu ko e ngaahi uaifi fika uá, ʻa ia, ko ha ngaahi uaifi naʻe ʻikai ke tuʻunga tatau ʻi he fakanofonofo fakahaʻá pea mo e ngaahi uaifi totonu ko ia naʻe ʻikai ke ui ko e kau sinifú” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 154). Naʻe maʻu pē ʻe he kau sinifú ʻa e maluʻi kakato ʻo hangē pē ko ia ne maʻu ʻe he ngaahi uaifí pea ʻikai ke nau maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ʻi he taimi kuo fakangofua ai ʻe he ʻEikí ʻa e malí (vakai, T&F 132:34–43). Ka ʻi he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa e kau sinifú (vakai, Sēkope 2:27; Mōsaia 11:2).

Sēkope 1:18. “Kau Taulaʻeiki mo e Kau Akonaki kuo Fakatapuí”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e faʻahinga ʻo e kau taulaʻeiki mo e kau akonaki naʻe lau ki ai ʻi he Sēkope 1:18: “Naʻe ngāue ʻaki pē ʻe he kau Nīfaí ʻa e tuʻunga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he taimi ʻo Līhaí ʻo aʻu ki he taimi naʻe hā mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. ʻOku moʻoni naʻe hanga ʻe Nīfai ʻo ‘fakatapui ʻa Sēkope mo Siosefa’ ke na hoko ko e taulaʻeiki mo e akonaki ki he fonua kotoa ʻo e kau Nīfaí, ka ko e tuʻunga fakatokolahi ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau akonakí naʻe fakaʻaongaʻi ia ke fakamahino ʻoku ʻikai ko ha lau ʻeni ia ki ha faʻahinga lakanga tuku pau ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ka ko ha ngāue fakalūkufua pē ke faiako, fakahinohino, mo enginakiʻi e kakaí” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124).

Sēkope 1:19. “Naʻá Ma Tauhi Faivelenga ʻa Homa Lakangá ki he ʻEikí”

  • Lolotonga hono aleaʻi e fatongia ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi e niʻihi kehé, naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tomasi S. Monisoni:

    “Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fakahoko totonu ʻo e fatongiá? Ko hono ʻuhingá, ke langaki hake ia ʻi he ngeia mo e mahuʻingaʻia, ke ngaohi ia ke lāngilangiʻia pea ongoongoa ʻi he vakai ʻa e tangata kotoa pē, ke fakalahi pea fakamālohia ia, ke fakafou mai ai ʻa e maama ʻo langí ke maamangia ʻa e kakai kehé.

    “ ʻOku anga fēfē leva hano fakahoko totonu ʻe ha taha hono uiuiʻí? ʻOku lava ia ʻaki hono fakahoko ʻo e ngāue fekauʻaki mo iá. ʻOku fakahoko totonu ʻe he kaumātuʻá ʻa e uiuiʻi kuo fakanofo ia ki aí ʻaki haʻane ako ki hono ngaahi fatongiá, ʻa ia ko e kaumātuʻa, pea fakahoko kinautolu. Pea ʻoku tatau pē ki he kau tīkoní, akonakí, taulaʻeikí, pīsopé mo e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maʻu ha lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 59; pe Liahona, Mē 2005, 54–55).

Sēkope 1:19; 2:2. “Toʻo ʻa e Ngaahi Angahala ʻa e Kakaí ki Homa ʻUlú”

  • Ko kinautolu ʻoku maʻu ha fatongia ke taki ʻi he Siasí ʻoku ʻi honau umá ha kavenga mamafa. Naʻe ako ʻaki ʻe Sēkope ko e taimi ko ia ʻoku liʻaki ai ʻe ha taki hono fatongia ke akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu naʻe vahe ke ne tatakí, ʻoku ʻi ai leva ʻene kaunga ki heʻenau fai angahalá. Naʻe fakamaʻalaʻala ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni (1883–1975) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fatongia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēkopé:

    [“ ʻI he lea ʻa Palesiteni Sione Teila ki he kau takimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ne pehē: ‘Kapau he ʻikai ke mou faivelenga ʻi homou ngaahi fatongiá, ʻe ʻeke ʻe he ʻOtuá meiate kimoutolu ʻa e niʻihi naʻe mei lava ke fakahaofí, kapau naʻe fua totonu homou fatongiá.’

    “Ko ha lea fefeka ia. Kapau ʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga te u fakahoko ai e angahala ʻo hono fai e meʻa naʻe ʻikai totonu ke faí pe ko e ʻikai fai e meʻa naʻe totonu ke faí pea mole ai e meʻa ne u mei maʻu hili e moʻui ko ʻení, kuo pau ke u mamahiʻia fakataha, mo e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí. Ka ʻo kapau he ʻikai malava hoku fatongia ko e pīsope, palesiteni misiona, pe taha ʻo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí—kapau he ʻikai fai ʻetau faiakó, tatakí, fakahinohinó, mo tokoni ke fakahaofi kinautolu ʻoku tau tokangaʻí pe ʻoku ʻi hotau mafaí, ʻe ʻekea ʻe he ʻEikí meiate kitautolu kapau naʻa nau molé makatuʻunga mei heʻetau taʻetokangá”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1962, 84).

Sēkope 2:8–10. Naʻinaʻi “Fakatatau ki he Ngaahi Fekau Mamafa ʻa e ʻOtuá”

  • Naʻe ʻikai ke akoʻi “ ʻa e folofola ko ia ʻoku fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó” (Sēkope 2:8) pe lea ʻaki “ ʻa e folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá” (veesi 9), ka naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēkope ke lea ʻi ha kaveinga te ne fakamafasiaʻi iá, ke “fakalahi ʻa e kafo ʻo kinautolu ko ia kuo [nau] ʻosi kafó” (veesi 9). ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ha ngaahi lea hangatonu mo oʻo ʻi he taimi ʻoku kalanga ai ha taki lakanga fakataulaʻeiki ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakatomalá.

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e pole ki hono akoʻi ʻo e moʻoní ʻi he founga ongoʻingofua mo loto-toʻá:

    “Naʻe fakamoleki ʻe Sēkope ha veesi ʻe hongofulu ke kole fakamolemole ai, he ko e meʻa tonu pē ia ke fai, koeʻuhí ko e ngaahi lea kuo pau ke lea ʻaki mo fakaʻaongaʻi kiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻokú ne ngāue ʻaki ia ʻi he ‘fakamātoato,’ pea ‘mafasia lahi ange ʻi he holi mo e hohaʻa koeʻuhí ko e lelei ʻa e ngaahi laumālie ʻo [ʻene kau fanongó’]’ (Sēkope 2:2–3). Koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻa Sēkope, naʻa tau mei ʻohovale kapau naʻá ne toe lea ʻaki ha meʻa kehe.

    “Fanongo ki he ongo fakamamahi ʻo e ngaahi konga ko ʻení—ko e meʻa fakamamahi kiate kinautolu—ʻi heʻene kavekaveaʻu mo vilitaki maʻu pē ki he meʻa ne taumuʻa ki aí—ko e tuʻumaʻu ʻo mateakiʻi e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú.

    “‘ ʻIo, ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa hoku laumālié pea ʻoku fakatupu ʻa ʻeku hola ʻi heʻeku mā mei he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, koeʻuhí kuo pau ke u fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e fai angahala ʻo homou lotó. …

    “‘Ko ia, ʻoku fakamafasiaʻi ʻa hoku laumālié ʻi hono fekauʻi au, koeʻuhí ko e fekau mamafa ʻa ia kuó u maʻu mei he ʻOtuá, ke u naʻinaʻi kiate kimoutolu ʻo fakatatau ki hoʻomou ngaahi hiá, ke fakalahi ʻa e kafo ʻo kinautolu kuo ʻosi kafó, ʻoku ʻikai te nau keinanga ʻi he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku tuku ha ngaahi hele fufū ke hokaʻi honau laumālié pea kafo ai honau ʻatamai pelepelengesí.’ (Sēkope 2:6–7, 9.)

    “Kimuʻa pea tau lau ʻa e talateú kuo mahino, moʻoni pē, naʻe tō mamafa pea ongo fefeka ʻa e malangá ni kia Sēkope kae ʻumaʻā kinautolu ʻa ʻene kau fanongo ʻoku halaiá. Kae mahalo ʻoku totonu maʻu pē ia ke pehē, he ko e ʻuhinga ia ne faʻa hoko ai ʻa Kalaisi ʻko ha tangata ʻo e loto mamahí’ ʻi Heʻene malangá. Kuo pau ke tauhi e ngaahi fekaú, pea ke valokiʻi ʻa e angahalá. Ka naʻa mo e ngaahi lea fefeka peheé kuo pau pē ke fai ʻaki ia e loto ʻofa. Pea aʻu pē ki he kau palōfita lea fefeka tahá kuo pau pē ke nau lea mei he takele ʻo honau loto manava ʻofá” (“Jacob the Unshakable,” ʻi he Heroes from the Book of Mormon [1995], 39–40).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Taleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi ko ia ʻoku ongoʻi ai ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku “fekauʻi” ia ʻe he Laumālié ke fai ha naʻinaʻi mo ha fakatokanga, ko e fatongia ia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakahoko ʻa e fakatonutonu mo e fakahinohino kuo ʻomi kiate kinautolú:

    “Ne u talanoa he uike kuo ʻosí mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá kau ki ha fakamatala naʻa mau maʻu ki heʻemau ngaahi lea he konifelenisi ʻo ʻEpelelí. Naʻe talamai ʻe hoku kaungāmeʻá kiate au naʻe talaange ʻe he tokotaha kiate ia, ‘Naʻá ku mālieʻia ʻi hoʻo leá.’ Naʻá ma tui ʻoku ʻikai ko e faʻahinga tali ʻeni ʻokú ma fie maʻú. Pea talamai ʻe hoku kaungāmeʻá, ‘Naʻe ʻikai te u fai e lea ko iá ke mālieʻia ai. ʻOkú ne peheé ko hai au, ko ha taha fakafiefia?’ Naʻe toe kau mai he talanoá mo ha mēmipa ʻe taha mei heʻemau kōlomú ʻo ne pehē mai, ‘ ʻOku ou manatu ai ki ha talanoa ʻo ha faifekau lelei. ʻI he taimi naʻe pehē ange ai ʻe ha taha ʻo e kāingalotú, “Naʻá ku mālieʻia moʻoni hoʻo malanga he ʻaho ní,” pea tali mai ʻe he faifekaú, “Kapau ko ia, ta naʻe ʻikai mahino ʻa e malangá ia kiate koe.”’

    “Mahalo pē te mou manatuʻi naʻá ku lea kau ki he ponokalafí he konifelenisi ko ʻeni ʻi ʻEpelelí. Naʻe ʻikai ha taha te ne talamai naʻe ‘mālieʻia’ he lea ko iá—hala ha taha! Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ha meʻa mālie ia ai pea aʻu pē kiate au.

    “ ʻOku ou lau ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení ke akoʻi atu ha tefitoʻi moʻoni ko ha pōpoaki ʻoku fai ʻe ha Taki Māʻolunga ʻi ha konifelenisi lahi—ko ha pōpoaki ia naʻe teuteuʻi ʻi he tākiekina ʻa e Laumālié ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí—naʻe ʻikai ʻai ia ke fai ai ha mālieʻia. Naʻe ʻomi ia ke ueʻi, langa hake, fakatukupaaʻi, pe ko e fakatonutonu. Naʻe ʻomi ia ke fanongo ki ai ʻi he tākiekina ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, mo e taumuʻa ke fanongo ʻa e tokotaha fanongó pea ako mei he leá pea mei he Laumālié ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fai ki he meʻa ko iá” (“The Dedication of a Lifetime” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, May 1, 2005], 1, www.ldsces.org).

Sēkope 2:12–19.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Ka ʻi he Teʻeki ai ke Mou Kumi ki he Ngaahi Koloá”

  • ʻĪmisi
    Siueli mo e koula

    © Photospin

    Naʻe akoʻi ʻe Sēkope ʻo pehē ʻoku ʻikai ke fakamalaʻiaʻi ʻe he ʻOtuá e kau tuʻumālié koeʻuhí ko ʻenau koloá. Ka, ʻo ka ʻi ai ha fakamalaʻia ʻoku makatuʻunga ia mei he hīkisiá pe ngāue hala ʻaki ʻenau koloá (vakai, Sēkope 2:13–14). Ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e kakai Nīfaí ne nau liʻaki e ʻOtuá kae fili e koloá ko e uho ia ʻenau moʻuí. Naʻa nau fakatangaʻi honau kāingá tupu mei heʻenau fekumi ki he koloá kae ʻikai tokoniʻi kinautolu (vakai, veesi 18–19).

  • Naʻe enginaki mai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ke tau tokanga ki he meʻa ʻoku tau fekumi ki aí. Neongo ʻe malava ke maʻu ha faʻahinga meʻa pē ʻi heʻetau ngāué, ka ʻe lava pē ke fuʻu mamafa hono totongí: “Ko e hā te ke fuofua fekumi ki aí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ko e tefito mo e māʻolunga taha ia ʻi hoʻo fakakaukaú? ʻE hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakapapauʻi ho ikuʻangá. … Te ke lava ke maʻu ha faʻahinga meʻa pē ʻi māmani te ke feinga ki ai. Kapau te ke ngāue ke tuʻumālie, te ke lava ke maʻu ia, ka kimuʻa ke ke ʻai ke hoko ia ko hoʻo taumuʻá, vakai angé ki he kau tangata kuo nau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa ke maʻu e taumuʻa ko ʻení, ʻa kinautolu kuo nau fie maʻu ʻa e koloá koeʻuhí pē ko e fie tuʻumālié. ʻOku ʻikai fakahalaʻi ʻe he koulá ʻa e tangatá; ka ko e taumuʻa ko ia ʻoku fokotuʻu ki hono maʻu ʻo e koula ko iá ʻoku tupu mei ai ʻa e halá” (Treasures of Life [1962], 174–75).

  • Naʻe toe ʻomi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha fakahinohino kau ki he ngaahi meʻa ke tau fekumi ki ai ʻi he moʻui ní:

    [“ ʻOku tau loto ke ʻilo ʻe heʻetau fānaú mo ʻenau fānaú ko e fili ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai ʻi he ʻiloá mo e taʻeʻiloá, pe ʻi he tuʻumālié mo e masivá. Ka ko e filí ʻoku ʻi he leleí mo e koví, he ko ha meʻa makehe ʻaupito ia.

    “ ʻI he mahino lelei ʻa e lēsoni ko ʻení, ʻe toki mahino ʻoku ʻikai maʻu e fiefiá mei he ngaahi meʻa fakamatelié. Te tau lava pē ke fiefia pe lavameʻa taʻekau ai ʻa kinautolu.

    “ ʻOku ʻikai ke maʻu maʻu pē ʻa e koloá mo e ʻiloá ʻi hano ngāueʻi kinaua. ʻOku ʻikai fakafuofuaʻi hotau mahuʻingá ʻaki ʻetau ʻiloá pe ko e meʻa ʻoku tau maʻú. …

    “Ko ʻetau moʻuí ʻoku faʻu ʻaki ia ʻa e ngaahi fili ʻe lauafe ʻoku fai he ʻaho kotoa pē. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻe fakatahaʻi kotoa e ngaahi fili ko iá pea toki mahino lelei leva e meʻa naʻa tau mahuʻingaʻia aí.

    “Tuku muʻa ke u toe fakaongo atu, ko e sivi mahuʻinga ʻo e moʻuí, ʻoku ʻikai fakatefito ia he fili ki he ʻiloá mo e taʻeʻiloá, pe tuʻumālié mo e masivá. Ka ko e fili mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ko e fili ki he leleí pe koví”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1980, 28–29; pe Ensign, Nov. 1980, 21).

Sēkope 2:17. “Foaki fie Foaki mei Hoʻomou Koloá”

  • ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá mei he foaki ʻaukaí. ʻOku poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e kāingalotú ke nau angaʻofa ʻi heʻenau ngaahi foakí. Naʻe akonaki mai ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he lahi e meʻa ke foakí:

    “Ko e hā e lahi ʻo e paʻanga ʻaukai ʻoku totonu ke tau totongí? Siʻoku kāinga, ko e lahi ko ia ʻo ʻetau foaki ke tokoniʻi e masivá, ko ha meʻafua ia ʻo ʻetau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní. Te tau lava nai ʻe kitautolu kuo fai tāpuekina lahí, ʻo tukunoaʻi pē ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní. Ko e totongi ha paʻanga ʻaukai ʻoku lahí ko e meʻafua ia ʻo ʻetau loto fie mālie ke fakatapui kitautolu ke fakafiemālieʻi e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé.

    “Naʻe naʻinaʻi mai ʻa ʻEletā Malioni G. Lomenī, ʻa ia ne pīsope ʻi hoku uōtí he taimi ne u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú peá ne hoko kimui ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “‘Fakalahi hoʻo foakí ke ke lava mo koe ʻo tupulaki ai. ʻOua te ke foaki pē koeʻuhí ke lelei ki he masivá, ka ke foaki koeʻuhí ko hoʻo leleí. Foaki ha meʻa feʻunga ke ke lava ʻo aʻu ai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi hoʻo fakatapui e ngaahi meʻa ʻokú ke maʻú pea mo ho taimí’ (Ensign, July 1982, 4)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 97; pe Liahona, Siulai 2001, 91).

Sēkope 2:20–22. “Pōlepole ʻi Homou Lotó”

  • ʻOku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ʻa e hīkisiá ko e angalaha lahi ʻo e laumālié; he ko e angahala ia ne fai ʻe Sētane talu mei he kamataʻangá (vakai, ʻĪsaia 14:12–14; Mōsese 4:1–2). Tānaki atu ki aí, ʻoku toutou fakatokanga mai e ʻEikí ko e ikuʻanga ʻo e hīkisiá ko e mamahi mo e ʻauha:

    “Kae vakai telia ʻa e loto-hīkisiá, telia naʻá ke tō ki he ʻahiʻahí” (T&F 23:1).

    “He ʻoku ofi mai ʻa e houá pea vave mai ʻa e ʻahó ʻa ia ʻe feʻunga ai ʻa e māmaní ki he fakaʻauhá; pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku pōlepolé mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai angahalá te nau tatau mo e veve; pea te u tutu ʻa kinautolu ke vela ʻo ʻosi, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú, ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fai angahala ʻi he māmaní” (T&F 29:9).

    “ ʻOua te mou mā, pea ʻoua ʻe puputuʻu; ka ke mou tali ʻa e valokí koeʻuhí ko homou loto-māʻolunga kotoa pē mo e loto-hīkisiá, he ʻoku ʻomi ai ha tauhele ki homou laumālié” (T&F 90:17).

    “Ko ia ʻokú ne hakeakiʻi ia ʻe iá, ʻe fakavaivaiʻi ia, pea ko ia ʻoku fakavaivaiʻi ia ʻe iá ʻe hakeakiʻi ia” (T&F 101:42).

Sēkope 2:23–30. Mali Tokolahí

  • Naʻe akoʻi lelei ʻe Sēkope ʻoku ʻikai finangalo e ʻEikí ke fakahoko ʻe he kau Nīfaí ha faʻahinga founga ʻo e mali tokolahí. Naʻá ne pehē ko e tangatá ke maʻu pē ʻa e uaifi ʻe toko taha tuku kehe ka toki fekauʻi atu ʻe he ʻEikí (vakai, Sēkope 2:27–30). ʻI hotau kuongá ni naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e tuʻunga ʻo e Siasí fekauʻaki mo e mali tokolahí:

    “ ʻOku ou loto ke fakahā heni, ʻoku ʻikai ke fai ʻi he Siasi ko ʻení ʻa e mali tokolahí. Ko e kakai ʻoku nau fakahoko ʻa e mali tokolahí, ʻoku ʻikai ke nau Siasi kinautolu. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo teʻeki pē ke nau kau mai ki he Siasí ni. ʻOku nau maumauʻi ʻa e fonó. ʻOku nau ʻosi ʻiloʻi ʻoku nau maumauʻi ʻa e fonó. ʻOku totonu ke hilifaki ha ngaahi tautea kiate kinautolu. Ka ʻoku ʻikai pē ha kaunga fakalao ia ʻa e Siasí ki he meʻá ni.

    “Kapau ʻe ʻilo ha niʻihi ʻo e kāingalotú ʻoku nau fakahoko ʻa e mali tokolahí, ʻoku tuʻusi kinautolu ia mei he Siasí, ʻa ia ko e tautea mamafa taha ia ʻoku lava ke fakahoko ʻe he Siasí. He ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene maumauʻi e lao ʻo e fonuá, ka ʻoku toe maumauʻi foki mo e lao ʻo e Siasí ni. ʻOku haʻihaʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefito ʻo ʻetau tuí. ʻOku pehē ai, ‘ ʻOku mau tui ʻoku totonu ke fakaongoongo ki he ngaahi tuʻi mo e kau palesiteni, kau pule, mo e kau fakamaau fakapuleʻanga ʻi he talangofua, fakaʻapaʻapaʻi mo poupou ki he laó’ (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:12). He ʻikai lava ʻe ha taha ke talangofua mo talangataʻa ki he laó ʻi he taimi tatau pē. …

    “ ʻI he senituli ʻe taha pe lahi ange ai he kuohilí, naʻe fakahā mahino mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene Palōfita ko Uilifooti Utalafí ke taʻofi ʻa e mali tokolahí ʻo ʻoua ʻe toe hoko atu, ʻa ia ko hono ʻuhingá he ʻoku fepaki ia he taimí ni mo e fono ʻa e ʻOtuá. Pea aʻu pē ki he ngaahi fonua ʻoku ngofua ai pē ʻa e mali tokolahí, ʻi he lao fakafonuá mo e lao fakalotú, ʻoku akonaki ʻaki ʻe he Siasí ʻa e mali pē ki he toko taha pea ʻoku ʻikai tali ke kau mai ki he Siasí ʻa kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e mali tokolahí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 92; pe Liahona, Sānuali 1999, 88–89).

Sēkope 2:28. Angamaʻá

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fono ʻo e angamaʻá ʻi heʻene akoʻí: “Ko e fetuʻutaki fakasino fakasekisuale kotoa pē ʻi tuʻa ʻi he malí—ʻa ia ko ʻeku ʻuhingá ki ha faʻahinga fetuʻutaki pē mo e ngaahi kupu toputapu fakafoʻituitui ʻo e sino ʻo ha tokotaha kehe, ʻo tatau ai pē pe ʻoku vala pe taʻe ʻi ai ha vala—ko ha angahala ia pea ʻoku tapui ʻe he ʻOtuá. Ko e angahala foki haʻate hanga ʻe kita pē ʻo fakatupu ʻa e ngaahi faʻahinga holi ko iá ʻi hoto sino pē ʻoʻotá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 51; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 46–47).

    Naʻe toe fakapapauʻi mai foki ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e fakaʻotua ʻo e fie maʻu ko ia ke fai e feohi fafale fakaesinó ʻi he nofo malí, pea pehē ki hono fakamalaʻiaʻi fakalangi ʻo e angaʻuli fakasekisualé. Naʻá ne fakatokanga mai:

    “ ʻOku tapui ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi feohi fafale fakaesino peheé ʻi tuʻa ʻi he tukupā taʻengata ʻo e nofo malí, he ʻoku maumauʻi ai ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku fakahoko ʻo fakatatau ki Heʻene palaní ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi fetuʻutaki peheé ʻo fakatatau ki he fuakava toputapu ʻo e malí. ʻOku fepaki mo Hono finangaló, kapau ʻe fai ia ʻi ha toe founga kehe. ʻOkú ne fakatupu ʻe ia ha maumau fakaeloto mo fakalaumālie lahi. Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku nau fai iá ʻoku lolotonga hoko ia he taimí ni, ka ʻe toki mahino ia kiate kinautolu ʻamui.

    “ ʻOku hanga ʻe he anga-taʻe-maʻa fakasekisualé ʻo fakatupu ha tūkiaʻanga ke ne taʻofi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní meiate kitautolu, fakataha mo hono ngaahi mālohi fakatupulekina, fakamaama, mo e mālohi fakaiviá. ʻOkú ne hanga ʻo fakatupu ha mālohi fakasino mo fakaeloto mālohi ʻaupito. Pea ʻe ʻikai fuoloa kuó ne fakatupu ha faʻahinga holi ʻoku faingataʻa hono taʻofí, ʻa ia ʻokú ne takiakiʻi atu ʻa e tokotaha ko iá ke ne fai ha ngaahi angahala ʻoku mamafa angé. ʻOkú ne fakatupu ʻe ia ʻa e siokitá pea ʻe lava ʻo tupu ai ʻa e ngaahi founga mamafa ange hangē ko e anga-fakamālohí, fakatōtamá, ngaohi kovia fakasekisualé mo e ngaahi hia fakamamahí. ʻOku lava ʻe hono fakatupu ʻo e faʻahinga holi fakasino peheé ʻo fakatupu ʻa e ngaahi tōʻonga fakahonosekisualé, pea ʻoku fakalielia ia mo hala ʻaupito” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 50–51; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 46).

Sēkope 2:31–35. “Mate ai ʻa e Loto ʻo e Tokolahi, kuo Hokaʻi ʻaki ʻa e Ngaahi Fuʻu Lavea Lalahi”

  • Naʻe tokolahi ha ngaahi husepāniti Nīfai naʻa nau fakatupu ha mamahi lahi ʻi he loto honau ngaahi uaifí pea mole leva mo e falala ʻenau fānaú. ʻE lava ke fakaʻauha e ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻoku maumauʻi ai e fono ʻo e angamaʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku uesia ai e niʻihi tokolahi ange ʻi he nunuʻa ko iá meiate kinautolu pē ko ia naʻe fai ʻa e angahalá:

    “ ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa mamafa ʻo e taʻeangamaʻá mo e taʻeanganofó, ʻo hangē ko e nunuʻa fakamamahi ʻo e fāʻele tuʻutāmakí mo e taʻetamai ʻa e fānaú, fakataha mo e mahakí pea mo e movetevete ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku lahi ha ngaahi nofo-mali ʻoku tuʻu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea niʻihi ia kuo movete. …

    “Ko ia ai, ʻoku hoko ʻa hono tauhi ʻo e fekau hono fitú, ko ha pāletuʻa mahuʻinga moʻoni ia! (vakai, ʻEkesōtosi 20:14). ʻI heʻetau tukuhifo pe tukuange ʻa e pāletuʻa ko iá, ʻe mole ai pē mo e ngaahi tāpuaki ia ʻo e langí. He ʻikai ha taha pe ko ha puleʻanga ʻe tuʻuloa taʻekau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 96; pe Liahona, Sānuali 2002, 91).

Sēkope 3:10. Mamahi Tupu mei he Ngaahi Sīpinga Koví

  • ʻOku ako maʻu pē ʻa e fānaú mei he ngaahi sīpinga ʻa kinautolu ʻoku nau feohí. Ko e meʻapango ia, he ko e sīpinga koví ʻe lava ke ne fai ha tākiekina kovi ki he kau talavoú. Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Voni J. Fetasitouni ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko ha kiʻi lea ʻeni ki he kakai lalahí mo e mātuʻá: Ne faleʻi ʻe he tangataʻeiki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikií [ʻOsikā Uolotā Makongikī] ko e taimi ʻoku tau maumauʻi ai ha fekaú, tatau ai pē pe ko e hā hano siʻisiʻi, pea mahalo naʻa fili hotau toʻu tupú ke nau maumauʻi ha fekau ʻamui ange pea mahalo naʻa liunga 10 pe liunga 100 hono koví ka nau kumi ʻuhinga ai koeʻuhí ko ha kiʻi fekau maʻamaʻa pē ne tau maumauʻi” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 15; pe Liahona, Sānuali 2000, 16).

  • Naʻe naʻinaʻi ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi mātuʻa ʻo e Siasí ke fakahaaʻi ha tui mo e angatonu fakatāutaha ki heʻenau fānaú:

    “ ʻOku ou tui ʻoku ʻikai mahino ki he mātuʻa ʻe niʻihi, neongo ʻoku nau fakapapauʻi ʻi honau ʻatamaí ʻenau fakamoʻoni fakatāutahá, ka ʻoku ʻikai pē te nau lava ʻe kinautolu ʻo fakahā ki heʻenau fānaú ʻoku nau maʻu ʻa e tui ko iá. Te tau lava ʻo hoko ko e kāingalotu mālohi pea ʻalu maʻu pē ki he ngaahi houalotú, ka ʻo kapau he ʻikai ke tau moʻui angatonu ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tau fakahā ke ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa e tui mālohi ʻoku ongoʻi ʻe hotau lotó ki hono moʻoni ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí pea mo e tataki fakalangi ʻa e Siasí talu mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, tā ʻe hoko ko ha meʻa fakamamahi kiate kitautolu ka ʻoku ʻikai ke fakaʻohovale, ha ʻikai ke mālohi ʻa ʻetau fānaú ʻi he Siasí.

    “Naʻá ku toki feʻiloaki mo Sisitā Hōlani mo ha kiʻi talavou lelei hili haʻane ʻahiʻahiʻi ha ngaahi tui fakalotu fakafaʻahikehe pea mo e ngaahi tui fakalotu ʻo e Hahaké, ko ʻene feinga pē ke maʻu ha tui fakalotu. Naʻá ne pehē, ʻoku ʻikai ke tui ʻa ʻene tamaí ki ha meʻa. Ka naʻá ne pehē naʻe hoko ʻa ʻene kui tangatá ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pehē ʻe he talavoú, ‘Ka naʻe ʻikai te ne mālohi ʻi he Siasí.’ ‘Naʻá ne fakaangaʻi maʻu pē ʻa e Siasí.’ Naʻe kamata mei ha kui tangata naʻá ne fakaangaʻi ʻa e Siasí ʻo hoko ai ki ha foha naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua moʻui, pea aʻu mai ʻeni ki ha mokopuna ʻokú ne fekumi tavale holo ki he meʻa ne ʻosi foaki ʻe he ʻOtuá ki hono fāmilí kimuʻa! …

    “ ʻOku ʻikai ha totonu ia ʻa ha mātuʻa pe ko ha faʻahinga taha pē, ke ne tataki atu e fānaú (pe ha faʻahinga taha pē!), mei he faivelengá, moʻui mateakí, mo e tui mālohí, neongo kapau naʻe fai ia ʻi he taʻeʻilo pe naʻe ʻikai fakataumuʻa ke fai pehē. …

    “Moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke hāsino ʻiate kimoutolu ki he lahi taha te mou lavá. Tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānaú kuo mou faí. Foaki ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea fai hoʻomou fakamoʻoní! ʻOua naʻa mou fakamahamahalo ʻo pehē ʻe ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānaú ʻa e meʻa ʻoku mou tui ki aí, taʻe te mou fakamatalaʻi ange” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 91–92; pe Liahona, Mē 2003, 86–87).

Sēkope 3:11.“Ko e Mate ʻAnga Uá”

  • Ko e mate ʻanga uá ʻoku toe ui pē ia ko e mate fakalaumālie. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ko e mate fakalaumālié ko e “mavahe mei he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tākiekiná.” Ko e mate fakalaumālié pe mate ʻanga ua naʻe lau ki ai ʻa Sēkopé ʻoku “hoko ia hili ʻa e mate fakalaumālié. ʻE fakamāuʻi kotoa ʻa e kakai ʻoku toetuʻú pea mo e tēvoló mo ʻene kau ʻāngeló. Ko kinautolu naʻe angatuʻu fakahāhā ki he māmá mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí te nau mamahiʻia he mate fakalaumālié. … (ʻAlamā 12:16; Hilamani 14:16–19; T&F 76:36–38)” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mate, Fakalaumālie”).

Sēkope 4:5. Hū ki he Tamaí ʻi he Huafa ʻo Sīsū Kalaisí

  • ʻĪmisi
    Ko e fai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha feilaulau

    © 1995 Del Parson

    ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tohi ʻa Sēkopé ha fakakaukau mahuʻinga kau ki he fono ʻa Mōsesé pea mo e Fuakava Motuʻá. ʻI he Sēkope 4:5 ʻoku tau ako ai naʻe ʻilo ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá kimuʻa ia he taimi ʻo Sēkopé ʻa Kalaisi mo e Tamaí ko ha ongo meʻa ʻokú na kehekehe pea nau hū totonu pē ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Kalaisí. Naʻe fakamahino ʻe he ngaahi lea ʻa Sēkopé naʻe ope atu e fono ʻa Mōsesé ʻi ha ngaahi fekau fefeka pē mo ha ngaahi meʻa fakalao, ʻo hangē ko e lau ko ia ʻa e kau ako ʻo onopōní. Naʻe fakamoʻoni e fono ʻa Mōsesé kia Sīsū Kalaisi pea tataki e kau angatonú ke fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Sēkope 4:10. “ ʻOua naʻa Feinga ke Akonakiʻi ʻa e ʻEikí”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ʻuhinga ʻo e “akonakiʻi ʻo e ʻEikí: [“ ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau fai e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá pe ko e faleʻi pē ʻanautolú kae ʻikai ke talangofua ki he ʻEikí. Neongo iá, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fai ai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí, te tau hehema ke tala pē ʻetau faleʻí ko ʻEne faleʻí ia. Ko hono moʻoní, he ʻikai lava ke tau toe fai ha meʻa ka ko e muimui pē ki heʻetau faleʻí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ai e fakahinohino ʻa e ʻEikí”] (“Seek Not to Counsel the Lord,” Ensign, Aug. 1985, 5).

Sēkope 4:14–18. “Kumi ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai Mahinó”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tiini L. Lāseni lolotonga ʻene ngāue ʻi he Kau Fitungofulú, naʻe tō e kau ʻIsileli he kuonga muʻá “ki ha faingataʻa lahi” he naʻa nau “ ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e moʻoni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofuá. Naʻa nau fiefia pea manako ki he ‘ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolú’ (Sēkope 4:14). Naʻa nau moʻua he fakangalingalí mo e fakalaulaukaú ʻo nau mahalo ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kinautolu ne tala mai e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he lea mahinongofuá. Naʻa nau fakalaka atu kinautolu he tuʻunga ʻo e fakapotopotó mo e fakakaukau leleí, pea ʻikai lava ke nofo maʻu he siakale ʻo e ngaahi moʻoni tefito ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi e makatuʻunga ʻo e tuí. Pau pē naʻa nau fiefia ʻi he ngaahi meʻa taʻepau mo teʻeki fakamoʻoniʻí ke fakapuliki ai meiate kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni tefito ʻoku fakalaumālié. ʻI heʻenau ʻāʻāvea ʻi he ‘ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe ʻikai mahino kiate kinautolú,’ naʻe mole leva meiate kinautolu ʻa e mahino mo e tui ki he fatongia huhuʻi ʻo e Mīsaia moʻoní, pea nau puputuʻu he taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻE fakamoʻoniʻi e ngaahi lau ʻa Sēkopé ʻi hono ako e hisitōlia ʻo ʻIsilelí”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 11–12; pe Ensign, Nov. 1987, 11).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele te tau lava he ʻahó ni ʻo fakaʻehiʻehi mei he “kumi ki he meʻa ʻoku ʻikai ke mahinó”: “Ko e fuʻu mātuʻaki kui ko ʻení ʻa ia naʻe tupu ai hono fakaʻikaiʻi e ngaahi moʻoni naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfitá pea taʻofi ai hono ʻiloʻi moʻoni ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe pehē ʻe Sēkope, ko e tupu ia mei he ‘kumi ki he meʻa ʻoku ʻikai ke mahinó.’ Ko kinautolu naʻe fakalaka atu ʻenau sió mei he meʻa mahinongofuá, mei he kau palōfitá, meia Kalaisí, pea mei Heʻene ngaahi akonaki mahinongofuá naʻa nau fiu he tatalí, ʻo hangē pē ko ʻenau fiu he tatalí he taimi ní. He ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū Kalaisí ʻokú ne akoʻi mai e ngaahi meʻa ʻo hangē tofu pē ko e tuʻunga naʻe ʻi aí pea tatau tofu pē mo e tuʻunga te nau ʻi aí” (“On Being a Light” [ko ha lea naʻe fai ʻi he Salt Lake Institute of Religion, Jan. 2, 1974], 1).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Naʻe pehē ʻe Sēkope naʻá ne maʻu ʻene “fekaú mei he ʻEikí” (Sēkope 1:17). Ko e hā e meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha ke ne maʻu ai ha fekau mei he ʻEikí?

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Sēkope ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e tokotaha kotoa pē ke mahuʻinga tatau pē ko ha fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, Sēkope 2:21). ʻE anga fēfē haʻo lava ke fakahoko moʻoni ia?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa taimi nounou pe taimi lōloa, ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku maumauʻi ai ʻe ha taha ʻa e fono ʻo e angamaʻá? Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke ʻoua naʻá ke maumauʻi ai e fekau toputapu ko ʻeni ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e “akonakiʻi e ʻEikí” kae ʻikai ke “maʻu ʻa e akonakí mei hono toʻukupú?” Sēkope 4:10

Ngāue ke Faí

  • Mei he ngaahi folofola ko ʻení, fokotuʻu ha lisi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí kau ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá: Sēkope 2:12–19 ; Mōsaia 4:16–26. Ngāue ʻaki e lisi naʻá ke fakatahaʻí ke fakatupulaki ha ngaahi fakahinohino fakapaʻanga fakatāutaha ke ke muimui ki ai he toenga hoʻo moʻuí.

  • Hili hono lau e faleʻi ʻa Nīfai kia Sēkope kau ki he meʻa ʻoku totonu ke lekooti ʻi he ngaahi lauʻi peleti īkí ʻi he Sēkope 1:1–4, faʻu leva ha palani ke fakatupulaki ai e mālohi hoʻo hisitōlia fakatāutahá.