‘Inisititiuti
Vahe 3: 1 Nīfai 6–11


Vahe 3

1 Nīfai 6–11

Talateú

Naʻe tohi ʻa Nīfai ke fakalotoʻi e tangatá ke haʻu kia Sīsū Kalaisi (vakai, 1 Nīfai 6:3–4). Lolotonga hoʻo ako e 1 Nīfai 6–11, fekumi ke mahino ʻa e founga ʻoku fakakakato ai ʻe he ngaahi tohi ʻa Nīfaí ʻa e taumuʻá ni. Kae tautautefito ki haʻo feinga ke fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻakau ʻo e moʻuí ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻa e meʻa-hā-maí ni ko e ola ia ʻo ʻene ngaahi holi māʻoniʻoní mo e loto ke talangofuá. ʻI hoʻo feinga ke fenāpasi hoʻo ngaahi holí mo hoʻo ngaahi tōʻongá mo e finangalo ʻo e ʻEikí hangē ko Nīfaí, te ke lava foki ʻo maʻu ha fakahā fakatāutaha “ ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Nīfai 10:19).

ʻĪmisi
Ngaahi ʻAta ʻo e Moʻui ʻa Kalaisí
ʻĪmisi
Valevale ko Sīsuú ʻi he temipalé

© 1987 Greg K. Olsen

ʻĪmisi
Papitaiso ʻo Kalaisí
ʻĪmisi
Kalaisi ʻi he funga kolosí
ʻĪmisi
Kalaisi Kuo Toetuʻú

Fakamatala

1 Nīfai 6:4. “Ko Hono Kotoa ʻEni ʻo ʻEku Taumuʻá”

  • Ko e taumuʻa ʻa Nīfai ki heʻene tohí ke ʻomi e kakaí kia Sīsū Kalaisi ke fakahaofi kinautolu. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e founga ʻoku lavaʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e taumuʻa mahuʻingá ni: “ ʻOku ʻomi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakaí kia Kalaisi. … ʻOku fakamatala ia ʻi he founga mahinongofua ange kia Kalaisi mo ʻEne [ongoongoleleí]. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻa hono faka-ʻOtuá pea mo e fie maʻu ʻo ha Huhuʻí, mo e fie maʻu ke tau falala kiate Iá. ʻOku fakamoʻoni ia ki he Hingá mo e [Fakaleleí] mo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kau ai ʻa ʻetau fie maʻu ha loto mafesifesi mo ha loto fakatomala, mo ha fanauʻi foʻou fakalaumālie. ʻOkú ne fakahā mai kuo pau ke tau kātaki ki he ngataʻangá ʻi he moʻui māʻoniʻoni mo e moʻui anga-maʻa ʻoku taau mo e Tangata Māʻoniʻoní” (“Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Molomoná,” Tūhulu 1988, Mē 1988, 3).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Penisoni ko e kupuʻi lea “[ko e] ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, [ko e] ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé,” ʻoku ʻuhinga ia ki he Fakamoʻuí: Kuo pau ke tau manatuʻi ko hai ʻa Sīsū kimuʻa pea toki ʻaloʻi Iá. Ko e Tokotaha Fakatupu Ia ʻo e meʻa kotoa pē, ko Sihova Ia, ko e Lami ne tāmateʻi kimuʻa ke ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. Ko ia naʻe hoko pea ʻoku hoko ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.” (“Five Marks of the Divinity of Jesus Christ,” Ensign, Dec 2001, 10).

1 Nīfai 7:1. “Fakatupu Hake ha Hako ki he ʻEikí”

  • Naʻe mali e ngaahi foha ʻo Līhaí mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsimelí pea nau fakatupu hake ha hako “ki he ʻEikí ʻi he fonua ʻo e talaʻofá” (1 Nīfai 7:1). Ko e ngaahi fāmili angatonú ko e konga mahuʻinga ia ʻo e ngaahi taumuʻa fakalangi ʻa e ʻEikí. Naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e malí ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. …

    “ ʻOku fekauʻaki ʻa e fuofua fekau naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví pea mo e meʻa te na malava ʻi hona tuʻunga fakamātuʻa ko e husepāniti mo e uaifí. ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 1998, 24).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku maʻu e fiefiá mei he muimui ki he sīpinga fakalangi ʻo e tauhi fānaú:

    [“ ʻOku ʻosi fokotuʻu pau hotau ikuʻangá he ʻe toki fakahoko kakato pē mo fakakakato ʻa e taumuʻa fakalangi ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine ʻa ia kuó na ʻosi mali fakalao. ʻOku fakatupu ʻe he feohi fafale ʻa e tangatá mo e fefiné ha fānau ʻa ia ʻoku tuʻituʻia pea fou mai ʻi he hala fakatuʻutāmaki ʻo e fanauʻí ki he moʻui matelié.

    [“Naʻe palani ʻa e founga fakalangí ni mo fokotuʻu e ongoongoleleí ‘kimuʻa ʻi hono ngaohi ʻo e māmaní’ (T&F 49:17). ʻOku fakaʻatā ʻe he palaní ke tau haʻu ki he māmaní ʻo maʻu ha sino fakamatelie. Ko e ʻpalani lahi ia ʻo e fiefiá’ (ʻAlamā 42:8). Naʻe ʻikai ke tau fokotuʻutuʻu ia. Kapau te tau muimui ʻi he foungá, ʻe muimui mai ʻa e fiefiá mo e nēkeneká”] (Children of God [BYU Women’s Conference, May 5, 2006], 5–6).

1 Nīfai 7:2. Ko ʻIsimelí ko e ia Hako ʻo ʻIfalemi

  • ʻOku faʻa ui e Tohi ʻa Molomoná he taimi ʻe niʻihi ko e “vaʻaʻakau ʻa Siosefá” (ʻIsikeli 37:19) pe ko e “vaʻakau ʻa ʻIfalemí” (T&F 27:5). Ko Līhaí ko e hako ʻo Manase (vakai, ʻAlamā 10:3) pea ko ʻIsimelí ko e hako ia ʻo ʻIfalemi. Naʻe fakahoko e kikite ʻa Sēkopé (vakai, Sēnesi 48:16; 49:22) ʻi he taimi ne ʻalu ai ʻa e Fāmili ʻo ʻIsimeli (ʻIfalemi) ki he konitinēniti ko ʻAmeliká mo Līhaí (Manase).

    Ne lea ʻa ʻEletā ʻElasitasi Sinou (1818–88) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e hohoko ʻo ʻIsimelí: [“‘Ilonga ia kuó ne lau fakalelei ʻa e Tohi ʻa Molomoná te ne ʻilo naʻe nofo e toenga ʻo e fale ʻo Siosefá ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká; pea naʻe ako ʻa Līhai ʻaki ʻene fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo ʻene ngaahi tamaí ʻa ia ne tohi he ngaahi peleti ʻo e palasá, he naʻe kau ia ʻi he hohoko ʻo Manasé. Naʻe fakahā mai ʻe he Palōfita ko Siosefá kiate kitautolu naʻe kau ʻa e lekooti ʻo Līhaí ʻi he ngaahi peesi ʻe 116 naʻe ʻuluaki liliú pea hili ange pē kuo kaihaʻasí, pea ʻoku ʻomi hono fakanounoú ʻi he ʻuluaki Tohi ʻa Nīfaí, ʻa ia ko e lekooti fakafoʻituitui ia ʻo Nīfai, ko ia ko e hohoko ia ʻo Manase; ka ko ʻIsimelí ko e hohoko ia ʻo ʻIfalemi, pea naʻe mali hono ngaahi fohá ki he fāmili ʻo Līhaí, pea mali e ngaahi foha ʻo Līhaí mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsimelí, ko ia ne fakahoko ʻa e lea ʻa Sēkopé kia ʻIfalemi mo Manasé ʻi he vahe 48 ʻo e Tohi Sēnesí, ʻa ia ʻoku pehē: ‘Pea tuku hoku hingoá ke fakahingoa ʻaki kinautolu, mo e hingoa ʻo ʻeku ngaahi tamai ko ʻĒpalahame mo ʻAisaké; pea tuku ke nau tupulaki ʻo tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e fonuá.’ Ko ia ne tupu fakataha hake e hako ko ʻeni ʻo Manase mo ʻIfalemí ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká” (ʻi he Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 199).

  • Vakai ki he saati “Ko e Vaʻakau ʻa Siutá mo e Vaʻakau ʻa Siosefá” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 473).

1 Nīfai 7:14. Ko ha Ola ʻo Hono Liʻaki ʻo e Kau Palōfitá

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai naʻe liʻaki ʻe he kau Siu ʻi Selusalemá ʻi hono kuongá ʻa e ʻOtuá; ko hono olá, naʻe mavahe ʻaupito ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kinautolu. Kapau ʻoku liʻaki ʻe he kakai ʻa e ʻEikí ʻEne kau palōfitá, ʻoku toʻo e kau palōfitá mei honau lotolotongá pea hoko mai leva ʻa e fakaʻauhá (vakai, 1 Nīfai 3:17–18; Hilamani 13:24–27). “Pea ʻo ka tuku ʻe he Laumālié ʻene feingaʻi ʻa e tangatá ʻe hoko vave mai leva ʻa e fakaʻauhá” (2 Nīfai 26:11). Ko e meʻa ia ne hoko he kuonga ʻo Noá (vakai, Mōsese 8:17), mo e kau Nīfaí (vakai, Molomona 5:16), mo e kau Sēletí (vakai, ʻEta 15:19). Kuo fakahoko mai ʻa e fakatokanga tatau pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, T&F 1:33).

1 Nīfai 7:15. “Ko Hoʻomou Filí ia”

  • Naʻe ʻikai ke pōpula ʻa Leimana mo kinautolu naʻá ne tākiekiná ʻi he fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe tali ʻe Nīfai ʻenau holi ke foki ki Selusalemá ʻaki ʻene fakahā ange ha tokāteline mahuʻinga, “Ko hoʻomou filí ia” (1 Nīfai 7:15). Hangē ko hono fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “ ʻOku tau maʻu kotoa pē ʻa e fatongia ke tau fili. Te mou fehuʻi ai, ʻ ʻOku mahuʻinga pehē fau ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí?’ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku hanga ʻe he ngaahi fili ʻoku tau faí ʻo fakapapuʻi hotau ikuʻangá. ʻE ʻikai te mou lava ʻo fai ha ngaahi fili ʻoku taʻengata, taʻe ʻi ai hano ngaahi ola ʻoku taʻengata” (“Ko e Ngaahi Hala ki he Haohaoá,” Liahona, Siulai, 2002, 113).

    Naʻe fakatokanga ʻa Nīfai ki hono ongo taʻoketé mo kinautolu ne fie muimui ʻiate kinauá te nau ʻauha kapau te nau foki ki Selusalema. Ne ʻikai lava ke mamata ʻa kinautolu ne angatuʻu kia Līhai mo Nīfaí ki he moʻoni ʻo e ngaahi kikite ʻa Līhai ʻo kau ki he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻoku tuʻunuku maí koeʻuhí ne fakakuihi kinautolu ʻe he loto fefeká mo e talangataʻá. Fakatatau ki he Tohi Tapú, hili pē e mavahe ʻa e ʻapitanga ʻa Līhaí, naʻe ʻākoloʻi ʻa e koló ʻe he kau Papiloné, “naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻo e fonuá,” pea “naʻe kapa ʻa e koló,” pea naʻe movetevete ʻa e kau tau ʻa Setikiá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:1–7). Kapau naʻe foki ʻa Leimana mo Lēmiuela ki Selusalema, naʻe mei maʻu pōpula kinaua pe te na mate. Koeʻuhí ne na fili ke muimui kia Līhai mo Nīfai, naʻá na fiefia ʻi he fuaʻiʻakau mo e huhuʻaʻi hone ʻo e fonua ko Mahú lolotonga ʻenau teuteu ki ha tofiʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, 1 Nīfai 17:3–6).

1 Nīfai 7:17–19. Fakahaofi mei he Ngaahi Haʻí

  • Naʻe tuhuʻi fakahangatonu mai ʻe ʻEletā Seni R. Kuki ʻo e Kau Fitungofulú, ʻe lava ke fakahaofi kitautolu ʻo hangē ko Nīfaí mei hotau ngaahi haʻí ʻaki ʻa e lotu ʻi he tui: “Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai ke nau [Nīfai, ʻAlamā, mo ʻAmuleki] tui ki honau mālohi ʻonautolú; naʻa nau falala ki he ʻEikí mo fakafalala ki Hono mālohí. Ko e tui kia Kalaisí te ne fakahaofi kitautolu mei hotau ngaahi haʻí; ko e fakatupulaki ʻo e tui kia Kalaisí te ne ʻomi ha toe mālohi ʻi he lotú” (Receiving Answers to Our Prayers [1996], 18).

1 Nīfai 8:4–35. Mata-meʻa-hā-mai ki he ʻAkau ʻo e Moʻuí

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he saati ko ʻení ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne ako ʻe Nīfai mei he misi ʻene tamaí:

    ʻĪmisi
    Ko e Misi ʻa Līhaí

    Fakataipe ʻo e Misi ʻa Līhaí (1 Nīfai 8)

    Fakaʻuhinga ne ʻOange kia Nīfaí (1 Nīfai 11–12)

    Ko e ʻakau ʻoku fua hinehiná (vakai, veesi 10–11)

    Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne fakahaaʻi ʻaki ʻEne foaki Hono ʻAló ke hoko ko hotau Fakamoʻuí (vakai, 11:21–25; naʻe ui ko e “ ʻakau ʻo e moʻuí” ʻi he 15:22)

    Ko e matavai ʻo e vai ʻulí (vakai, veesi 13; 12:16)

    Ko e ngaahi loloto ʻo helí ʻa ia ʻe tō ki ai ʻa e kau angahalá (vakai, 12:16; naʻe ui “ko e ʻulí ia” ʻi he 15:27)

    Ko e vaʻa ukameá (vakai, veesi 19)

    Ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakatau ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 11:25)

    Ko e ngaahi ʻao fakapoʻulí (vakai, veesi 23)

    Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló ʻa ia ʻoku fakakuihi ʻa e kakaí ke nau hē mo ʻikai ke ʻilo ʻa e fuʻu ʻakaú (vakai, 12:17)

    Ko e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá (vakai, veesi 26)

    Ko e loto hīkisia mo e ngaahi fakakaukau taʻe ʻaonga ʻa e māmaní (vakai, 11:36; 12:18)

    Ko e kakai ne nau kamata ʻalu he hala ki he fuʻu ʻakaú ka ne nau pulia he kakapú (vakai, veesi 21–23)

    Naʻe mamata ʻa Nīfai ki he faʻahinga kakai ko ʻení ʻi heʻene misí:

    • Ngaahi haʻofanga kakai tokolahi naʻa nau fanongo kia Sīsū ka “naʻa nau kapusi ia” (11:28)

    • Kakai naʻa nau tāmateʻi ʻa Sīsū neongo ko e hili ia ʻEne fakamoʻui ʻa e mahakí mo kapusi ʻa e kau tēvoló ki tuʻa (vakai, 11:31–33)

    • Ngaahi haʻofanga kakai tokolahi naʻa nau fakatahataha ʻi ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ke tauʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e Lamí (vakai, 11:34–36)

    • Kau Nīfai mo e kau Leimana ne nau fakatahataha ke tau pea naʻe tāmateʻi kinautolu ʻi he taú (vakai, 12:1–4, 13–15)

    • Naʻe fakaʻauha ʻa e kau Nīfaí ʻe he kau Leimaná koeʻuhí ko ʻenau hīkisiá pea naʻa nau fakaʻauʻau hifo ʻi he taʻetuí (vakai, 12:19–23)

    Kakai ne nau aʻu ki he fuʻu ʻakaú (mo ʻahiʻahiʻi ʻa e fuá) ʻaki ʻenau piki ki he vaʻa ukameá ka ne nau tō ʻi hono manukiʻi kinautolú (vakai, veesi 24–25, 28)

    Kakai ʻoku nau fie maʻu ange ʻa e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ʻi he fuʻu ʻakaú (vakai, veesi 26–27, 31–33)

    Kakai ne nau piki ki he vaʻa ukameá mo kai ʻi he fuá; ne ʻikai te nau tokanga ki he kau manukí pea ʻikai ke nau tō (vakai, veesi 30, 33)

    Ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e meʻafoaki mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻafoaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá—ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 15:36)

1 Nīfai 8:10–12; 11:8–25. Ko e ʻAkau ʻo e Moʻuí ko e Fakataipe ia ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau ʻo e moʻuí ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí: “ ʻOku fakamahino ʻe he Laumālié ko e ʻAkau ʻo e Moʻuí pea mo hono fua mahuʻingá ko e fakatātā ia ʻo e huhuʻi ʻa Kalaisí” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 160).

    Naʻe toe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻuhinga e maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí. Ko e ʻakau ʻo e moʻuí ko e fakatātā ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Fakalelei ʻa Kalaisí: “Ko e ʻakau ʻo e moʻuí … [ko e] ʻofa [ia] ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 11:25). ʻOku fakahā moʻoni ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi Heʻene meʻaʻofa ʻo ʻEne foaki ʻo Sīsū ke hoko ko hotau Huhuʻí: ‘He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú’ (Sione 3:16). Kapau ʻe maʻu ʻe ha taha ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kuo pau ke ne maʻu foki mo e fakalelei ʻa Sīsuú fakataha mo e ngaahi tauʻatāina mo e ngaahi fiefia ʻokú ne ʻomí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 6; pe Liahona, Sānuali 2000, 8).

1 Nīfai 8:20. Ko e “Hala Fāsiʻi mo Lausiʻí”

  • Ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ko Ia pē ʻa e halá pe “ko e hala” ʻe fou ai ki he Tamaí (vakai, Sione 14:6). Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lōlie M. Sinou ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku fai maʻu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakahinohinó:

    “ ʻOku fonu e moʻuí ʻi ha ngaahi fetaulakiʻanga mo ha fanga kiʻi hala makini. ʻOku lahi fau e ngaahi hala ke muimui ki aí, lahi mo e ʻū leʻo ʻoku ui maí “haʻu heni” pe “ ʻalu hē.” [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5]. ʻOku kehekehe mo lahi fau e mītia ʻoku fou mai ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí, pea ʻoku fakataumuʻa mai hanau konga lahi ke tataki kitautolu ʻi he hala ʻoku fālahí, ʻa ia ʻoku fou ai ha tokolahi.

    “ ʻI heʻetau fakakaukau ko ia pe ko e fē he ngaahi leʻo ko ʻení te tau fanongo ki aí pe ko e fē ʻa e hala totonú ʻi he ngaahi hala lahi fau ko ʻení, kuó ke fehuʻi loto nai kiate koe ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Siosefá: ʻKo e hā ʻoku totonu ke u faí? Ko hai [e leʻo mo e hala] ʻoku tonú pe, ʻoku nau hala kotoa pē nai? Kapau ʻoku tonu ha taha, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10].

    “Ko ʻeku fakamoʻoní ia kiate kimoutolu ʻoku hokohoko atu hono fakaʻilongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e halá, taki ʻi he halá peá ne fakamahinoʻi mai ʻa e tūkunga kotoa pē ʻo ʻetau fonongá. ʻOku lausiʻi mo fāsiʻi ʻa hono halá pea ʻoku fakatau ia ki he “[māmá mo e moʻuí mo e ʻaho taʻengatá]’ [Ngaahi Himi, fika 105]” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 100; pe Liahona, Nōvema 2005, 96).

1 Nīfai 8:23–33. ʻOku Tau Pīkitai Nai ki he Vaʻa Ukameá?

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e pīkitai ki he vaʻa ukameá:

    [“Tuku ke u fokotuʻu atu ko e pīkitai ki he vaʻa ukameá ʻoku fie maʻu ke faʻa lotu mo fakaʻaongaʻi kotoa ʻa e ngaahi founga ʻe tolu ʻo e maʻu ʻa e vai ʻo e moʻuí kuo tau lau ki ai he pōní [laukonga, ako, mo fekumi].

    “… ʻOku ʻomi ʻe hono fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻo e ngaahi founga ʻe tolú ha tafe hokohoko maʻu pē ʻa e vai ʻo e moʻuí pea toe lahi ange hono ʻuhinga ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá. …

    “ ʻOkú ta lau fakaʻaho nai, ako, mo fekumi ʻi he folofolá ʻi ha founga ʻe lava ai ke ta pīkitai ki he vaʻa ukameá … ?” (“A Reservoir of Living Water” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei tālavoú, Feb. 4, 2007], 10–11, www.ldsces.org).

  • Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e “pīkitai” ki he vaʻa ukameá ka ne fakamatalaʻi ʻa e founga ke tau foki aí kapau kuo homo ʻetau pikí: “Kuo pau ke ke pīkitai ki he vaʻa ukameá lolotonga e kakapú mo e fakapoʻulí, ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. Kapau te ke tukuange hoʻo pikí pea mavahe mei he halá, mahalo ʻe mole ʻa e vaʻa ukameá ʻi he fakapoʻulí ʻi ha vahaʻataimi kae ʻoua kuó ke fakatomala pea toe maʻu hoʻo pikí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1989, 93; pe Ensign, Nov. 1989, 74).

1 Nīfai 8:26–27. “Fuʻu Fale Lahi mo ʻAtaʻatā”

  • ʻOku tuʻu fehangahangai ʻa e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ʻo fakafepaki ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ko e ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe ʻEletā Keleni L. Peisi ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e kakai ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá:

    [“Kiate kimoutolu ʻoku mou fakaofi atu ki he fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ko iá, tuku ke u fakamahino kakato atu ko e kakai ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ko iá ʻoku ʻikai ʻaupito haʻanau meʻa ke foaki ka ko e fakhōhōloto vave pē mo taimi nounou pea iku ʻefihia he mamahí mo e fakamamahi ʻe taimi lōloá. Ko e ngaahi fekau ne ke vakai ki aí naʻe ʻikai ke foaki mai ia ʻe ha ʻOtua taʻeʻofa ke taʻofi koe mei he fiefiá, ka naʻe foaki mai ia ʻe he Tamai ʻofa ʻi Hēvani ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke ke fiefia lolotonga hoʻo moʻui ʻi he māmani ko ʻení pea pehē pē foki ʻi he hili ʻa e moʻui ní.

    “Fakafehoanaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó mo ia te ke maʻú kapau ʻokú ke fili ke kau fakataha mo kinautolu ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá. Fakafehoanaki ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi he fehuaʻaki ʻatamai leleí mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi he hua ʻi he konaá, ʻa e fakavalevalé, taʻemāú, mo e kata leʻo lahí. Fakafehoanaki ʻetau kau finemui faivelenga ʻoku kei tauhi honau angamaʻá mo kinautolu kuo fuoloa e mole honau angamaʻá ʻa ia ʻoku nau feinga ke fakalotoʻi koe ke ke kau mo kinautolu he meʻa tatau. Fakafehoanaki e hiki hake ʻo e kakaí mei hono tuku hifo kinautolú. Fakafehoanaki ʻa e malava ke maʻu ʻa e fakahā mo e fakahinohino fakatāutaha ʻi hoʻo moʻuí mo e felīliaki holo ʻe he matangi fakatokāteline kotoa pē. Fakafehoanaki ʻa e maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá mo ha faʻahinga meʻa ʻokú ke sio ʻoku hoko ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 49–50; pe Ensign, Nov. 1987, 40).

  • Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e tokanga ko ia ki he ngaahi koloa fakamatelié ko ha ʻulungāanga angamaheni ia ʻo e kakai ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá: “Ko e ngaahi kaila ko ia ʻoku fai mai mei he ngaahi fale lalahi mo ʻatā ʻo e ʻaho ní ʻoku nau ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau feʻauʻauhi ke maʻu ʻa e ngaahi koloa ʻo māmaní. ʻOku tau fakakaukau ke maʻu ha fale ʻoku lahi angé, ha tauʻanga meʻalele ʻoku lahi angé, pea mo ha meʻalele fakamanimani ke tau pē ʻo ofi ki ai. ʻOku tau holi ki he ngaahi vala ko ē ʻoku ākenga fakaonopōní, ki ha toe televīsone ʻe taha, (ʻo ʻi ai honau takitaha mīsini vitiō), holi ki ha komipiuta ʻi he ākenga fakamuimuitahá, pea mo ha kā ʻi he kalasi foʻou tahá. ʻI he taimi lahi, ʻoku faʻa fakatau mai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻaki ha ngaahi sinoʻi paʻanga naʻe nō ʻo ʻikai ha toe fakakaukau ia ki he ʻapongipongí. Ko e ola ʻo e fakahōhōlotó ni ko e fonu ʻa e ngaahi fale hopó he ʻeke moʻuá pea mafasia mo e ngaahi fāmilí ʻi he tōtuʻa ʻa e moʻuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 45; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 43).

  • ʻĪmisi
    Mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí

    © Clark Kelley Price

    ʻI he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, naʻá ne mamata ki he kau fakaʻalumá mo e kau manukí ʻoku nau manukiʻi ʻa kinautolu naʻe kai he fuá—ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo fie ngāue Maʻaná. Ne fakamanatu mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ke tau puke maʻu ʻa e pā ʻo e tuí ʻi he taimi ʻoku tau mamata mo fanongo ai ki he kau fakaʻalumá mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá: “ ʻOku totonu pē ke tau ʻiloʻi ʻe taki halaʻi kitautolu ʻe he tokolahi. ʻE lau ʻe ha niʻihi ia ʻoku tau ngali kehe pe taki halaʻi kitautolu. Ka tau kātakiʻi pē ʻa e manuki ʻa kinautolu te nau ʻalu atu ʻi heʻenau nofo taʻeoliʻiá ki he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻa ia te nau taʻeoliʻia mo feʻefiʻefihi ai pea lau ʻa kinautolu ʻoku ʻikai te nau taau mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí (vakai, 1 Nīfai 8:31–33). ʻOua te tau lea kovi ki he kau lea koví pea ʻoua te tau tokanga ki ai (vakai, T&F 31:9). Ka tau ngāue ʻaki muʻa hotau iví ke puke hake ʻa e pā ʻo e tuí ke tāmateʻi ʻa e ngaahi ngahau vela ʻoku hoko maí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 108; pe Liahona, Nōvema 2003, 102).

1 Nīfai 8:37. “ ʻOfa Kotoa ʻa ha Mātuʻa Angaʻofa”

  • Ne ako ʻaki ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku lava ke muimui e mātuʻa tauhi fānaú ki he sīpinga ʻa Līhaí ʻi he taimi ʻoku nau ngāue ai mo e fānau talangataʻá: “Kuo pau foki ke tau tui pea akoʻi ʻetau fānaú mo fakaafeʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai totonu ke tau tuku ke hanga ʻe heʻenau ngaahi filí ʻo fakavaivaiʻi ʻetau tuí. He ʻikai fua tautau ʻetau moʻui tāú mei heʻenau anga māʻoniʻoní. Naʻe ʻikai mole meia Līhai ʻa e tāpuaki ko ʻene kai ʻi he ʻakau ʻo e moʻuí, koeʻuhí pē ko e fakafisi ʻa Leimana ia mo Lēmiuela ke kai ʻi hono fuá. ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, ʻoku tau faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi kuo tau tō-nounou ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe heʻetau fānaú ha ngaahi fehālaaki pe te nau hē mei he moʻoní. ʻOku ʻikai teitei tō-nounou ʻa e ngaahi mātuʻá ia he taimi ʻoku nau fai ai honau lelei tahá ke ʻofaʻi, akoʻi, lotua pea mo tokangaʻi ʻenau fānaú. ʻE fakatapui ʻenau tuí, ngaahi lotú mo ʻenau ngaahi feingá, ki he lelei ʻa ʻenau fānaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 90; pe Liahona, Mē 2004, 88).

1 Nīfai 9:1–5. “Ko Ha Taumuʻa Fakapotopoto”

  • Neongo kuo ʻosi kamata ʻe Nīfai ha lekooti fakamāmani ʻo hono kakaí, naʻe ueʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne ʻai ha lekooti hono ua ʻoku ʻi ai e hisitōlia fakalotu ʻo hono kakaí. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he lisi ko ʻení ʻa e ngaahi faikehekehe mo e faitatau ʻi he ongo fakamatalá:

    1. Veesi 1–5 ʻi he 1 Nīfai 9 ko e fakamatala naʻe toʻo hangatonu mei he ngaahi peleti īkí.

    2. ʻI he taimi naʻe ngāue ʻaki ai ʻe Nīfai ʻa e lea ko e ko ʻení naʻá ne ʻuhinga ki he ngaahi peleti īkí.

    3. ʻI he taimi naʻe ngāue ʻaki ai ʻe Nīfai ʻa e lea ko eko ʻená pe kehé naʻá ne ʻuhinga ki he ngaahi peleti lalahí.

    4. Naʻe fuofua ngaohi ʻa e ngaahi peleti lalahí ʻi he taʻu 590 nai K.M.

    5. Hili ha taʻu ʻe 20 naʻe ngaohi ʻa e ngaahi peleti īkí he taʻu 570 nai K.M.

    6. Ko e fakamatala ʻa Nīfai ki hono ʻuhinga hono fekau ʻe he ʻEikí kiate ia ke ʻai ha lekooti hono uá (ngaahi peleti īkí) ʻoku ʻi he 1 Nīfai 9:5.

    7. ʻOku fakamatala ʻi he ngaahi peleti lalahí ʻa e vahaʻataimi mei he 570 K.M.–385 T.S mo fakamatala ki he ngaahi tuʻi, tau, mo e hisitōlia.

    8. ʻOku fakamatala ʻa e ngaahi peleti īkí ki ha vahaʻataimi mei he 570–130 K.M. mo fakamatala ki he ngāue ʻa e kau Nīfaí.

    Neongo naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga hono toe ʻai ha tatau ʻo e lekōtí, ka naʻá ne falala naʻe fai ia koeʻuhí “ko ha taumuʻa fakapotopoto” (1 Nīfai 9:5) naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí (vakai, Fakamatala ki he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7 ʻi he peesi 153).

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni (1915–94) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te tau lava ʻo talangofua ʻo hangē ko Nīfaí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhingá: “ ʻI he taimi ʻe niʻihi kuo kole mai ke tau talangofua, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo hono ʻuhingá, tuku kehe pē ko e fekau ʻa e ʻEikí. Naʻe hoko atu ʻa e muimui ʻa Nīfai ki he ngaahi fakahinohinó neongo naʻe ʻikai ke mahino kakato ki ai ʻa e taumuʻa fakapotopotó. Ko e ola ʻo ʻene talangofuá ne maʻu ai e ngaahi tāpuakí ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmani kātoa. Kapau he ʻikai ke tau talangofua ki he kau taki ʻo e ʻaho ní, ʻoku tau lulu ʻetau ngaahi tengá ʻi he ngaahi potu makamaka ʻa ia ʻe mole ai ʻa e ututaʻú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1978, 76; pe Tūhulu, Māʻasi, 1978, 97).

1 Nīfai 9:6. “ ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Meʻa Kotoa Pē”

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻoku ʻikai ke fakangatangata ʻa e ʻilo ʻa e ʻOtuá:

    “ ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku nau tui moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua ka ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ʻoku lava ke Ne fakahā mai ha meʻa pe tokaimaʻananga. ʻOku ʻi ai e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fehuʻia ʻa e tuʻunga tokaimaʻananga ʻo e ʻOtuá ʻo nau fifili pe ʻoku lava koā ʻe he ʻOtuá ke ʻafioʻi e kahaʻú neongo ʻoku fakaʻapaʻapaʻi. Ka ko ha ʻOtua ʻoku lava ke Ne fakahā mai ha meʻa mo tokaimaʻananga ʻoku lava ke Ne fakahā mai ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e kahaʻú. ʻOku malava ʻeni koeʻuhí ‘ ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, … ʻoku fakahā ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko honau nāunaú, ʻa e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú, pea ʻoku nau ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí maʻu ai pē’ (T&F 130:7). Ko ia ai ko e ʻOtuá ‘ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaah meʻa kotoa pē, he ʻoku hā mai ʻa e meʻa kotoa pē ki [Hono] matá’ (T&F 38:2). Naʻá Ne fakahā kia Mōsese, ʻ ʻOku ʻikai ha ʻOtua mo au, pea ʻoku ʻi hoku ʻaó ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa kinautolu kotoa’ (Mōsese 1:6).

    “ ʻOku ʻikai hā he ngaahi folofola māʻoniʻoní ha fakangatangata ki he ʻilo ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻoku tau lau ʻeni: ʻOiauē hono ʻikai ke lahi ʻa e māʻoniʻoni ʻa hoku ʻOtuá! He ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne taʻe ʻafioʻi.’ (2 Nīfai 9:20.)” (Kapau Te Ke Kātakiʻi Ia ʻo Lelei [1996], 46).

1 Nīfai 10:11–14. Ko hono Fakamovetevete mo hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga naʻe fakamovetevete ai ʻa ʻIsilelí pea mo e ngaahi fakakaukau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí:

    [“Ko e hā ne fakamovetevete ai ʻa ʻIsilelí? ʻOku mahino ʻa e talí; ʻoku mahinongofua; pea he ʻikai ha veiveiua. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻetau ngaahi kui ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau fakafisingaʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻuliʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, siʻaki ʻa e Siasí, pea mavahe mei he puleʻangá. Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau tafoki mei he ʻEikí, hū ki he ngaahi ʻotua loi, pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi ʻalunga kotoa ʻo e ngaahi fonua lotu tamapuá. … Naʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli ko ʻenau hē mei he moʻoní. ʻI he houhau ʻa e ʻEikí, koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá mo e angatuʻú, naʻe fakamoveteveteʻi ai kinautolu ki he ngaahi fonua lotu tamapua kotoa ʻi he māmaní.

    “Ko e hā leva ʻoku kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali mo e moʻui ke fetaiaki mo e kotoa ʻo e meʻa ne foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kakai filí he kuongamuʻá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, pea haʻu ki he puleʻangá. ʻOku kau ai hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, fakakoloaʻi ʻi he ngaahi feituʻu māʻoniʻoní ʻaki e mālohi mei ʻolungá, mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé, ʻo fakafou he ouau ʻo e mali fakasilesitialé. Pea ʻoku kau ai foki ʻa e fakataha ki ha feituʻu kuo fili ke faiʻanga hū.

    “ ʻI hono maʻu e fakakaukau ko ʻeni ʻo hono fakamovetevete mo tānaki ʻo e hako kuo filí ʻoku malava ke mahino kiate kitautolu ʻa e lea fakakikite ʻoku ʻuhinga ki aí”] (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • Ki ha toe fakamatala lahi ange ʻo kau ki hono fakamovetevete ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Brief History of the Scattering of Israel” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 415). Ki ha toe fakamatala lahi ange ʻo kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 477).

1 Nīfai 10:17–19. Ako ʻaki e Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fie maʻu ke tau ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: “ ʻOku fie maʻu ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ke tau tanumaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokoni e meʻafoaki ko iá ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e tokāteliné mo tau moʻui ʻaki fakafoʻituitui ia. Koeʻuhi ʻoku toki mahino pē ʻa e moʻoni ʻoku ʻomi ʻi he fakahaá ʻi he fakahā, ʻe fie maʻu leva ke tau faʻa lotu ʻi heʻetau akó.” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 19; pe Liahona, Sānuali 2001, 21).

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga meʻa pē te ne fakamamahiʻi e Laumālié:

    “Ka ʻoku faʻa fetuʻutaki mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha founga ʻoku fakalongolongo, pelepelengesi mo vaivai. …

    “ ʻOku mahino e tūkungá. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi, mamata, fanongo pe fakahoko, ʻa ia te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau, sio, fanongo pe fakahoko ia. Hangē ko ʻení, kapau ʻe hoko e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ne fakafiefiaʻi kitautolu, ke tau mavahe ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku ʻikai ko e faʻahinga fakafiefia totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻa e Laumālié ʻi ha meʻa ʻoku taʻefeʻunga, taʻemaau pe taʻetaau, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko e meʻa totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku tau tuli e Laumālie ʻo e ʻEikí he taimi ʻoku tau kau ai he ngaahi ʻekitivitī ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau siʻakí, ko ia ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa totonu ia maʻatautolú.” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 29–30; pe Liahona, Mē 2006, 29–30).

1 Nīfai 11:16, 26. Ko e Afeitaulalo ʻa e ʻOtuá

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e afeitaulaló ko e loto lelei ke hifo mei ha tuʻunga pe ngeia. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā ʻSelati N. Lani, ʻa ia ne hoko kimuʻa ko e Fitungofulú, ki he fakaʻofoʻofa hono fakamatalaʻi ʻe he foʻi lea ko ʻení ʻa e hoko mai ʻa e Fakamoʻuí ki he moʻui fakamatelié: “Ko Sīsū ia—ko ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e ʻAlo Lahi ʻo e Tamaí, ko e Tokotaha Fakatupú, ko Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá—ʻokú Ne tukuange Hono ʻapi fakalangi mo māʻoniʻoní; liʻaki kotoa Hono nāunaú mo hono ngeiá ka ne hoko mai ko e sino ʻo ha kiʻi valevale; taʻeʻaonga; fakafalala kakato ki Heʻene faʻē mo e tamai fakamāmaní. ʻOku fakaofo ʻa e ʻikai ke Ne hoko mai ki ha palasi fakamāmani pea … fakakoloaʻi ʻaki ha ngaahi siueli ka naʻá Ne hoko mai ki ha kiʻi ʻaiʻangakai maʻulalo. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he pehē ʻe he ʻāngeló kia Nīfai, ʻVakai ki he afeitaulalo ʻa e ʻOtuá!’” (Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 16).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Fakakaukau ki he tokolahi fakafoʻituitui ne hā he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Te ke lava fēfē ʻo faʻifaʻitaki kiate kinautolu ne nau aʻu ki he fuʻu ʻakaú, kai hono fuá, pea faivelenga maʻu ai pē?

  • Ne tokoniʻi fēfē koe ʻe he ako ʻo e folofolá mo e muimui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ke ke nofo maʻu he hala lausiʻi mo fāsiʻí, neongo e kakapu ʻo e fakapoʻulí?

  • Ko e hā ha ngaahi sitepu te ke lava ʻo fakahoko ke ke “fekumi faivelenga” ange ai ke mahino “ ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá … ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”? (1 Nīfai 10:19).

Ngāue ke Faí

  • ʻĪmisi
    Misi ki he ʻakau ʻo e moʻuí

    Jerry Thompson, © 1987 IRI

    ʻOku kau he misi ʻa Līhaí ha fakataipe faingataʻa. Tā ha fakatātā ʻoku fakakau ai e ngaahi meʻa ʻi he misi ʻa Līhaí ke tokoni kiate koe ke ke sioloto ki he fehokotaki ʻa e ngaahi fakatātā lahi.

  • Ko kinautolu pē ne pīkitai ki he vaʻa ukameá ne kai ʻi he fua ʻo e ʻakaú. Tā ha palani fakatāutaha ki he ako folofola fakaʻahó ke tokoni kiate koe ke ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí mo maʻu kakato ange e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí.

  • Ne fakahā kia Nīfai ʻa e afeitaulalo ʻa Sihova ki he moʻui fakamatelié. Lau ʻa e fakamatala ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu 1–2; Luke 1–2; mo Sione 1:1–13. Lekooti ʻi hoʻo tohinoá pe ngaahi fakakaukau fakafolofola foʻou ʻokú ke ʻilo kau ki he meʻá ni.