‘Inisititiuti
Vahe 32: ʻAlamā 40–42


Vahe 32

ʻAlamā 40–42

Talateú

Ko e hā ʻoku hoko ki he kakaí hili ʻenau pekiá? ʻOku tāfataha ʻa e ʻAlamā 40–42 ʻi he ngaahi faleʻi ʻa ʻAlamā ki hono foha angatuʻu ko ia ko Kolianitoní, ʻa ia naʻá ne fai e fehuʻi tatau. ʻI he tali ʻa ʻAlamaá, naʻá ne akonaki fekauʻaki mo e maama ʻo e ngaahi laumālié, Fakamāú, Toetuʻú, fono ʻo e toe fakafokí, mo hono tauteaʻi ʻo e kau faiangahalá. ʻI he fakaʻosinga e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā kia Kolianitoní, naʻá ne tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻunga ʻe ʻi ai e moʻuí kapau he ʻikai ke ʻi ai e fakatomalá, angahalá, fonó mo e tauteá. ʻOku tokoni foki e ngaahi tali ʻa ʻAlamā ki hono fohá ke mahino kiate kitautolu ʻa e palani ʻo e fiefiá mo e fakamaau totonú pea mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e founga ʻoku nau kau mai ai ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá.

Fakamatalá

ʻAlamā 40:4–10. “ ʻOku Tatau Kotoa pē ia mo e ʻAho ʻe Taha ki he ʻOtuá”

  • Hili e fakamoʻoni ʻa ʻAlamā kia Kolianitoni ʻo fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e Toetuʻú, naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ki he ʻikai pau ʻa e taimi ʻo e Toetuʻú ʻi heʻene fekauʻaki mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ne ʻikai tokanga ʻa ʻAlamā ia ki he ngaahi meʻá ni he naʻá ne pehē “ ʻoku tatau kotoa pē ia mo e ʻaho ʻe taha ki he ʻOtuá” (ʻAlamā 40:8). Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ko e ngaahi meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá ʻoku “fakahā ʻa e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú, pea ʻoku nau ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí maʻu ai pē” (T&F 130:7).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku fakahoko ai e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa e ʻOtuá:

    “Ne kamata pē ʻa e ngāue huhuʻi ʻa e ʻOtuá kimuʻa pea kamata ʻa e moʻui fakamatelié ʻi he māmaní—pea te Ne kei ngāue pē hili e moʻui fakamatelié (vakai, T&F 88:110; ʻAlamā 40:8). …

    “ ʻI he ʻaloʻofá, ʻe fai leva e ngaahi meʻá ‘ia ʻi [he] founga [ʻa e ʻOtuá],’ kae ʻikai ko ʻetau foungá (T&F 104:16). ʻE kei ngāue pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻEne faʻa kātakí, Hono mālohí, pea mo ʻEne ʻofa lahi ʻa ia ne ‘i ai kimuʻa ʻi taimí pea ʻe ʻi ai ‘o aʻu ki he ʻosi ʻa e taimí (vakai, T&F 84:100; ʻAlamā 40:8).

    “Ko e ngaahi moʻoni ko ʻení mo ha ngaahi moʻoni kehe ne kau ʻi hono ui ʻe Paula ko e ‘ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’ (1 Kolinitō 2:10)” (A Wonderful Flood of Light [1990], 50, 58–59).

    Naʻe toe pehē fokiʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe “fakakaukauʻi ʻe Sihova Māfimafi hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko fekauʻaki mo māmaní, pea fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí, kimuʻa pea toki fakahoko, pe ʻi he ‘hiva fiefia fakataha ʻa e ngaahi fetuʻu ʻo e pongipongí’ kiate Ia, naʻe hoko pea ʻoku hoko ʻa e kuo hilí, lolotongá, pea mo e kahaʻú ʻo taha pē ʻi he ‘taimí ni’ ” (History of the Church, 4:597).

ʻAlamā 40:11. Ko e Laumālie ʻo e Tangata Kotoa Pē “ ʻOku Fakafoki … Ki Honau ʻApí ki he ʻOtua Pē Ko Ia Naʻe Foaki Moʻui Kiate Kinautolú”

  • Kapau ʻoku tau hū ki he maama ʻo e ngaahi laumālié ʻi heʻetau maté, ʻo ʻikai ko e ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe anga fēfē nai ha mahino kiate kitautolu e ngaahi lea ʻa ʻAlamaá?

    Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa ʻAlamā ia ʻoku toe fakafoki kitautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá: “Ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻAlamā [40:11] ʻo hangē ko e mahino ʻoku ou maʻú, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke ʻomi e fakakaukau ʻoku foki kotoa e ngaahi laumālié ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ke vahe ki ha feituʻu ʻo e nonga pe ha feituʻu ʻo e tautea pea maʻu meiate Ia ʻa honau tautea fakafoʻituituí. ʻOku ʻuhinga ʻa e ‘Fakafoki ki ʻapi ki he ʻOtuá’ [fakatatau mo e Tangata Malanga 12:7] kuo ʻosi ʻa ʻenau moʻui fakamatelié, pea kuo nau foki ki he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia ʻe vahe ai kinautolu ki ha feituʻu ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi ngāué ʻi he angatonu pe anga taʻetotonu, ʻo tali ai ki he toetuʻú. Ke ‘Fakafoki ki ʻapi ki he ʻOtuá’ ko ha kupuʻi lea ʻoku ʻi ai hano tatau ʻi ha ngaahi tūkunga ʻiloa kehekehe. Hangē ko ʻení: ʻoku ngāue fakafaifekau ʻi ha taimi pau ha tangata ʻi ha misiona muli. ʻI hono tukuangé peá ne foki ki ʻAmeliká, ʻe lava ke ne pehē, ‘Ko e meʻa fakafiefia ke toe foki ki ʻapi’; kae mahalo ko hono ʻapí ʻoku tuʻu ʻi ʻIutā pe ʻAitahō pe ʻi ha konga kehe ʻo e Uēsité” (Answers to Gospel Questions, fakatahatahaʻi ʻe Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 2:85).

    Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa ʻAlamā ia “ke ne ʻomi e fakakaukau ʻoku ʻoatu kinautolu he taimi pē ko iá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahino ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko iá ʻi ha ʻuhinga pē ʻoku feʻunga” (Gospel Truth: Discourses and Writings of President George Q. Cannon, filifili ʻe Jerreld L. Newquist [1987], 58).

ʻAlamā 40:11–15. Ko e Tuʻunga ʻo e Laumālié ʻi he Vahaʻa ʻo e Maté mo e Toetuʻú

  • ʻOku tokoni e fakamaʻalaʻala ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻa e tuʻunga ʻo e laumālié hili ʻa e maté pea kimuʻa ʻi he toetuʻú: “Ko e taimi ʻoku mate ai e sino fakamāmaní, ʻoku kei hoko atu pē ʻa e moʻui ia ʻa e laumālié. “Ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahí” (ʻAlamā 40:11–12). ʻOku ʻi ai ha feituʻu ʻoku ui ko e fale fakapōpula fakalaumālie ʻoku fakatatali ia moʻo ‘kinautolu kuo nau pekia ʻi heʻenau ngaahi angahala ʻanautolu peé, ka naʻe teʻeki te nau ʻilo ki he moʻoní, pe kiate kinautolu kuo nau pekia ʻi heʻenau ngaahi angahalá, ʻi heʻenau fakaʻikaiʻi ʻa e kau palōfitá’ (T&F 138:32). ʻOku akoʻi e ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá ‘ke tui ki he ʻOtuá, fakatomala mei he angahalá, papitaiso fakafofonga ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, maʻu ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ʻa ia naʻe ʻaonga ke nau ʻiló’ (T&F 138:33–34). Kapau te nau tali ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea tali ʻa e ngaahi ouau ne fakahoko maʻanautolu ʻi he ngaahi temipalé, ʻe talitali lelei kinautolu ʻi palataisi” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko Ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 121).

    ʻĪmisi
    Ko e mata-meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he puleʻanga fakasilesitialé

    © 1985 Robert Barrett

  • Naʻe tokoni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ke toe mahino ange kiate kitautolu ʻa hono faikehekehe ʻo e feituʻu ko e tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo e feituʻu ʻoku ʻafio ai e ʻOtuá: “ʻI hoʻo tuku hifo ʻa e sino matelié ni, ʻokú ke ʻalu nai ki fē? Ki he tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOkú ke ʻalu nai ki he fatafata ʻo ʻĒpalahamé? ʻIkai, ʻoku ʻikai ki ha toe feituʻu ai ka ki he tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku tuʻu ʻi fē ʻa e tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié? ʻOku ʻi heni tonu pē ia. ʻOku ʻalu fakataha pē ʻa e ngaahi laumālie leleí mo e koví? ʻIo, ʻoku nau ʻalu fakataha pē. ʻOku nau nofo fakataha pē ʻi ha puleʻanga ʻe taha? ʻIo, ʻoku nau nofo fakataha pē. ʻOku nau ʻalu ki he laʻaá? ʻIkai. ʻOku nau fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata kuo fokotuʻutuʻu ʻi māmaní? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke nau fai pehē. ʻOku ʻomi kinautolu ki he māmani ko ʻení” (Discourses of Brigham Young, filifili ʻe John A. Widtsoe [1954], 376).

ʻAlamā 40:16–22. Ko e ʻUluaki Toetuʻú

  • Ko e lau ʻeni ʻa ʻAlamā ʻo kau ki he ʻUluaki Toetuʻú ʻi heʻene fekauʻaki mo e taimi fakamāmaní. ʻE ʻuluaki toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, taimi siʻi pē mei ai ʻe hoko leva e kau angatonu ne moʻui pea mate mei he kamataʻanga ʻo hotau taimi ʻi he matelie ʻi māmaní ʻo aʻu ki he taimi ʻo e Toetuʻu ʻa Kalaisí (vakai, ʻAlamā 40:16, 20; T&F 133:54–55). Ko e toetuʻu ko ení ne ui ʻe ʻAlamā ko e ʻUluaki Toetuʻú.

  • Ne fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filiting Sāmita ko e ʻUluaki Toetuʻú ʻoku kau ai e ngaahi vahaʻataimi kehekehe mo ha ngaahi meʻa ne hoko:

    “Lolotonga ne ʻi ai ha toetuʻu fakalūkufua ʻo e kau angatonú ʻi he taimi ne toe tuʻu ai ʻa Kalaisi mei he maté, ʻoku angamaheni pē ʻetau lau e toetuʻu ʻa e kau angatonú ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa Kalaisí ko e ʻuluaki toetuʻú. Ko e ʻuluaki ia kiate kitautolú, he ʻoku ʻikai haʻatau kiʻi fakakaukau pe hohaʻa ki he meʻa ko ia kuo ʻosí. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻe fakaava ʻa e ngaahi faʻitoká ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí, pea ʻe tuʻu mai ʻa e kau angatonú ke pule mo Ia ʻi māmani ʻi ha taʻu ʻe tahaafe. …

    “ ʻI he taimi ʻo e hāʻele [ʻanga ua] mai ʻa Kalaisí, ‘Ko kinautolu kuo mohe ʻi honau ngaahi tanuʻangá te nau ʻalu atu, he ʻe fakaava ʻa honau ngaahi tanuʻangá; pea ʻe toʻo hake mo kinautolu foki ke fakafetaulaki kiate ia ʻi he lotolotonga ʻo e pou ʻo e langí—ʻOku ʻa Kalaisi ʻa kinautolu, ko e ngaahi ʻuluaki fuá, ko kinautolu ʻa ia ʻe fuofua ʻalu hifo fakataha mo iá, pea mo kinautolu ʻoku ʻi he māmaní pea ʻi honau ngaahi tanuʻangá, ʻa ia ʻe fuofua toʻo hake ke fakafetaulaki kiate iá; pea ʻe hoko kotoa ʻeni ʻi he leʻo ʻo hono ifiʻi ʻo e talupite ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá’ [T&F 88:97–98]. Ko e kau angatonu ʻeni, ‘kuo tohi honau hingoá ʻi he langí, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi ko e fakamaau ki he kakai kotoa pē. Ko kinautolu ʻeni ko e kau tangata angatonu ʻa ia kuo fakahaohaoaʻi ʻia Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia naʻá Ne fakahoko ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení ʻi he lilingi hono taʻataʻa ʻoʻoná [T&F 76:68–69].

    “Hili e hoko e meʻa maʻongoʻongá ni, pea hili e ʻalu hifo ʻa e ʻEikí mo e kau angatonu ne ʻalu hake ke fakafetaulaki kiate Iá, ʻe toe hoko mo ha toe toetuʻu ʻe taha. Mahalo ʻe lava ke pehē ko e konga ia ʻo e ʻuluakí, neongo ʻoku hoko mai ia ʻamuiange. ʻI he toetuʻu ko ʻení ʻe tuʻu mai ai ʻa kinautolu mei he maama fakatelesitialé, ʻa ia ne ʻikai taau ke ʻalu hake ke fakafetaulaki kiate Iá, ka ʻoku nau taau ke tuʻu mai ke fiefia ʻi he nofotuʻi he taʻu ʻe tahaafé” (Doctrines of Salvation, fakatahatahaʻi ʻe Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:295–97).

  • Naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e ʻUluaki Toetuʻú, ʻa ia ʻoku toe lau ko e Toetuʻu ʻa e Kau Angatonú pea ko e Toetuʻu ʻo e Moʻuí: “Ko kinautolu ia ʻe tuʻu mai ʻi he pongipongi ʻo e toetuʻu ko ʻení, te nau fai ia ʻi ha sino fakasilesitiale pea te nau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé; ko kinautolu ʻeni ko e ʻuluaki fua ʻa Kalaisí. Ko kinautolu ʻe tuʻu mai ʻi he hoʻatā ʻo e toetuʻu ko ʻení, ʻoku nau fai ia ʻi he sino fakatelesitiale pea te nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e puleʻanga ko iá; ʻoku fakamatalaʻi ʻo pehē ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kinautolu ʻi he hāʻele mai ko ʻení. Ko kinautolu kotoa pē kuo toetuʻú kuo nau maʻu ha sino fakasilesitialé; ʻoku toki kamata e toe tuʻu mai e niʻihi ʻi he nāunau fakatelesitialé hili e Hāʻele ʻAnga Uá. (T&F 76:50–80; 88:95–99.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1971–73], 1:196).

ʻAlamā 40:23. “Angatotonu mo Haohaoá”

  • Ne lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fakafiemālie ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ʻe fakatonutonu e ngaahi melé ʻi he Toetuʻú:

    “Ko ha meʻa fakafiemālie ke te ʻiloʻi ko kinautolu kotoa naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e faingamālie kakato ʻi he moʻuí, tuʻunga ʻi ha ngaahi mele fakaesino ʻi hono [fāʻeleʻi] maí, pe mei ha ngaahi kafo fakasino, ngaahi mahaki pe ko e vaivai fakanatula ʻa e sinó ʻi he toulekeleka ʻa e taʻú, te nau toe tuʻu hake ʻi honau ‘angatotonu mo haohaoá.’ …

    ʻĪmisi
    Kakai kuo toe tuʻu mei he maté

    © 2000 Del Parson

    “ ʻOku hanga ʻe he talaofa mai ʻo e toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ivi mo ha ʻilo fakapapau ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelie ko ia ʻoku fehangahangai mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, kau ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko ha ngaahi palopalema fakasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻa ia ʻoku tau haʻu mo ia ʻi hotau [fāʻeleʻí] pe ʻoku tau maʻu lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. Ka koeʻuhí ko e toetuʻú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ia ko ʻení!” (ʻi he Conference Report, Apr. 2000, 16–17; pe Liahona, Siulai 2000, 16).

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻo kau ki he ngaahi melé ʻi he Toetuʻú ʻo pehē: “ ʻE toʻo atu ʻa e ngaahi mele ʻo e sinó pea ʻe ʻausia ʻe he tangata mo e fefine kotoa ʻa e tuʻunga haohaoa ʻo honau laumālié, ki he haohaoa ko ē ne palani ʻe he ʻOtuá mei he kamataʻangá. Ko ʻEne taumuʻá ke [fāʻeleʻi ] mai ʻa e tangata mo e fefine kotoa, ko ʻEne fānaú, ke nau hoko ko e [kau] ʻea hoko ʻo e ʻOtuá, ʻo kaungā-ʻea hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi pea ʻe fakahaohaoaʻi, ʻi he sino pea mo e laumālie foki, ʻo tuʻunga ʻi heʻenau talangofua ki he fono kuó Ne foaki ke hoko ko e founga ke fakahoko ai ʻa e haohaoá ki Heʻene fānaú” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 23).

ʻAlamā 40:26. “ ʻE Hoko Mai e Mate Fakamanavahē ki he kau Faiangahalá”

  • ʻOku tokoni e lea hono hokó ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e “mate fakamanavahē” ko ʻení: “ ʻOku faʻa lau e folofolá ki ha fakamoʻui mei [he] mate ʻanga uá. Ko e mate ʻanga uá ko e mate fakalaumālie fakaʻosí ia—ʻo tuʻusi mei he māʻoniʻoní pea taʻofi mei ha potu ʻi ha faʻahinga puleʻanga ʻo ha nāunau (vakai, ʻAlamā 12:32; T&F 88:24). He ʻikai hoko mai e mate ʻanga ua ko ʻení kae ʻoua ke hoko ʻa e Fakamaau Fakaʻosí, pea ʻe hoko ia ki ha tokosiʻi pē (vakai, T&F 76:31–37). Ko e meimei taha kotoa pē kuo faifai pea moʻui he māmaní ʻoku fakapapauʻi ʻe fakamoʻui mei he mate ʻanga uá (vakai, T&F 76:40–45)” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 44).

ʻAlamā 41. Ko e Fono ʻo e Fakafokí

  • ʻOku hangē ʻa Kolianitoní ko e kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻahó ni, ʻo fifili pe ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke moʻui angatonú kapau ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e toetuʻú. ʻOku fakamatala ʻa e ʻAlamā 41 ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fai ki ai e tokangá.

    Ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ko e ola ʻo e fono ʻo e fakafoki maí ʻoku fakafalala ia ki heʻenau faivelenga ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko ia ai ne fakamatala ʻe ʻAlamā kia Kolianitoni he ʻikai lava ha taha ʻo “fakafoki koe mei he angahalá ki he fiefiá” (ʻAlamā 41:10 ). ʻOku tatau ʻeni mo e fono ʻo e ututaʻú: ko ia te tau tūtuuʻí, ko ia te tau utú (vakai, Kalētia 6:7; T&F 130:20–21 ). Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻAlamā ʻa hono fohá ke “fai lelei maʻu ai pē” kae lava ke “toe totongi atu kiate koe ʻa e leleí. He ko e meʻa ʻokú ke ʻoatú ʻe toe foki mai ia kiate koe, pea fakafoki mai ia” (ʻAlamā 41:14–15).

    Naʻe akoʻi foki ʻe ʻAlamā ki hono fohá ko e fono ʻo e fakafokí ʻokú ne ʻomi ha fakafoki haohaoa ʻo e sinó ʻi he Toetuʻú: “ ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó … ; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia” (ʻAlamā 40:23). Ka ko e lahi ʻo e nāunauʻia ʻo e sino toetuʻú ʻoku fakafalala ia ʻi he lahi ʻo e faivelenga ʻa e tokotaha fakafoʻituitui takitaha (vakai, T&F 88:28–32).

ʻAlamā 41:10
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Kuo Teʻeki ai Hoko ʻa e Faiangahalá Ko e Fiefia”

  • ʻOku hanga ʻe he faleʻi ko ʻení ʻo fakamālohia ʻa hono mahuʻinga ke fekumi ki he fiefiá ʻaki hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí:

    “ ʻOku feinga ha kakai tokolahi ke maʻu ʻa e fiefiá mo e lavameʻa ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Ko ʻenau siʻaki ko ia ʻa e palani ʻa e ʻOtuá maʻanautolú, ʻoku nau fakasītuʻaʻi ai ʻa e maʻuʻanga pē ʻe taha ʻo e fiefia moʻoní. ʻOku nau tukulolo ki he tēvoló, ʻa ia ʻokú ‘ne feinga ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá’ (2 Nīfai 2:27). ʻE faifai pē pea nau ʻilo hono moʻoni ʻo e fakatokanga ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Kolianitoní: ‘Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia’ (ʻAlamā 41:10). …

    “ ʻI hoʻo feinga ko ia ke fiefiá, manatuʻi ko e founga pē taha ki he fiefia moʻoní ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Te ke maʻu ha fiefia ʻoku nonga mo taʻengata ʻi he taimi te ke feinga ai ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, lotua ha ivi, fakatomala mei [hoʻo] ngaahi angahalá, kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī langaki moʻuí, mo fakahoko ha ngaahi ngāue tokoni ʻoku ʻaongá. Te ke ako ke fiefia ʻi loto ʻi he ngaahi fakangatangata kuo fokotuʻu ʻe he Tamai ʻofa ʻi he Langí” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 64).

ʻAlamā 42:1–10. “Ko Ha Taimi Teuteuʻanga”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e taumuʻa ʻo e taimi teuteuʻangá ʻoku ui ko e matelié ʻo pehē: “[Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e moʻui ʻi he māmaní ke fakaʻatā hotau laumālié, ʻa ia ne ʻi ai kimuʻa ʻi he māmaní, ke fakataha mo hotau sinó ke maʻu ha faingamālie maʻongoʻonga ʻi he matelié. Kuo ʻomi ʻe he fekauʻaki ʻa e ongo meʻá ni ha faingamālie ke tau tupulaki, fakalakalaka pea matuʻotuʻa ʻa ia ʻe toki lava pē ʻi hono fakatahaʻi ʻa e laumālié mo e sinó. ʻI heʻetau maʻu e sinó, ʻoku tau foua ai ha ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia ʻoku ui ko ha tuʻunga teuteuʻanga ʻo ʻetau moʻuí. Ko ha taimi ʻeni ʻo e ako mo e siviʻi ke tau fakamahino ai ʻoku tau taau mo e ngaahi faingamālie taʻengatá. Ko e konga kotoa ia ʻo ha palani fakalangi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 16; pe Ensign, May 1989, 13–14).

  • Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Lēnati E. Polemani ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne tānaki mai ʻo pehē ko e moʻui fakamatelié ko ha taimi ia ke ako ki he ngaahi meʻa fehangahangaí pea fili ʻiate kinaua: “Ne kau ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ia ne ʻomi kiate kitautolu pea tau tali ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié ha vahaʻataimi teuteuʻanga ʻi māmaní, pea lolotonga iá te tau aʻusia ʻa e ngaahi fehangahangaí, fai ha ngaahi fili, ako e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fili ko iá, pea teuteu ke toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko e aʻusia ʻo e faingataʻá ko ha konga mahuʻinga ʻo e founga ngāué. ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻení, naʻa tau fili ai ke omi ki he moʻui fakamatelié. (Vakai, 2 Nīfai 2:11–16.)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 29; pe Ensign, May 1989, 23).

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Viliami R. Peletifooti ʻo e Kau Fitungofulú ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai ʻi Hēvaní: “Ko e moʻuí ni ko ha taimi teuteuʻanga. Ko ha meʻaʻofa fakaofo ia ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ke hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻikai taʻemaau ʻa e hala ʻokú Ne tataki ai kitautolú. ʻOku faingofua mo hangatonu pea ʻoku fakamaama ʻe he Laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 40; pe Ensign, May 1992, 29).

ʻAlamā 42:11–31. Ko e Ngaahi Fono ʻo e Fakamaau Totonú mo e ʻAloʻofá

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻoku fakaʻatā ʻe he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí ke ʻomi e ʻaloʻofá kiate kitautolu taʻe te ne maumauʻi e fono ʻo e fakamaau totonú:

    “Ko kitautolu takitaha ʻoku tau maʻu ha moʻua fakalaumālie. [ʻE ʻi ai e] ʻaho ʻe tāpuni ai e tohi moʻuá, [pea fie maʻu] ke tau totongi kakato ia. Pea neongo ʻetau fakahangahanga kehe mei ai he taimi ní, [ʻi he hoko mai ʻa e ʻaho ko iá pea pau ke mole ai ʻetau koloá], te tau [vakai holo ʻi he] faingataʻaʻia mo e loto taʻefiemālie ki ha taha, [ha taha pē] ʻe lava ʻo tokoni mai.

    “Pea, ʻi he lao taʻengatá, he ʻikai ke lava ke fakahoko ʻa e ʻaloʻofá ki ha taha tuku kehe pē kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne mateuteu ke ne fua pe totongi hotau ngaahi moʻuá mo fokotuʻutuʻu ha faʻahinga founga ke [huhuʻi] ai kitautolu.

    “Kapau he ʻikai ke ʻi ai ha fakalaloa, kapau he ʻikai ke ʻi ai [hatau kaungāmeʻa], ko e mafatukituki ko ia ʻo e fakamaau totonú he ʻikai toe heliaki, he ʻikai toe fakaʻatuʻi, kuo pau ke fakahoko, pea kuo pau ke hilifaki kakato ia [kiate] kitautolu. Ko e totongi kakato ki he maumau fono kotoa pē kuo pau ke ʻekeʻi kakato ia meiate kitautolu, neongo pe ko e hā hono siʻisiʻí pe lolotó.

    “Ka ke ʻiloʻi ʻeni: ʻOku hanga ʻe he [moʻoní], ʻa e moʻoni nāunauʻiá, ʻo fakahā mai ʻoku ʻi ai ha Fakalaloa.

    ʻĪmisi
    Meʻafua ʻokú ne fakahā mai e fakamaau totonú

    Fakamaau Totonú

    “‘He ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá, mo e fakalaloa pē ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ko e tangata ko Kalaisi Sīsuú.’ (1 Tīmote. 2:5.)

    “ʻOku meiate ia ʻa e ʻaloʻofá ke fakahoko kakato kiate kitautolu kotoa pē fakatāutaha ʻo ʻikai uesia ai ʻa e fono taʻe ngata ʻo e fakamaau totonú.

    “Ko e moʻoni ko ʻení ko e tefito ia ʻo e tokāteline faka-Kalisitiané. …

    ʻĪmisi
    Meʻafua ʻokú ne fakahaaʻi mai e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá

    Fakamaau Totonú

    ʻAloʻofá

    “He ʻikai ʻomi e ʻaloʻofá he taimi pē ko iá. Kuo pau ke fou ia ʻi he fuakava peá mo Ia. ʻE fakahoko ʻo fakatatau mo ʻEne tuʻutuʻuní, ʻa ʻEne ngaahi tuʻutuʻuni angaʻofá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e konga mahuʻinga ʻaupito, ʻa e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá.

    “ ʻE lava ke maluʻi e kotoa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he fono ʻo e fakamaau totonú, pea ʻe lava ke ʻomi kiate kitautolu fakafoʻituitui he taimi pē ko iá ʻa e tāpuaki ʻo e huhuʻí mo e fai fakamoʻui ʻo e ʻaloʻofá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1977, 80; pe Ensign, May 1977, 55–56).

  • Ne vahevahe ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Naʻe fakahā haohaoa ai ʻa e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻe hoko ʻa e Fakamaau Fakaʻosí ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha hanu kau ai ʻa kinautolu naʻa nau fehuʻia ʻa e fakamaau totonu pe ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá [mo e] meʻa kuo tuku mai kiate kinautolu ʻi he moʻui fakamatelié (vakai, 2 Nīfai 9:14–15; ʻAlamā 5:15–19; 12:3–14; 42:23–26, 30)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2000, 92; pe Liahona, Siulai 2000, 86).

ʻAlamā 42:18–30. Tautea ʻo e Konisēnisí

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki hono mahuʻinga ʻe lava ke maʻu ʻe he tautea ʻo e konisēnisí:

    “Ko ʻeku taumuʻá ke u fai ha fakafiemālie ki he mamahi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he mamahi ʻo e loto-halaiá. ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē ko e toketā ko ia ʻokú ne kamata ʻa ʻene faitoʻó ʻaki haʻane pehē atu, ‘ ʻE kiʻi mamahi siʻi ʻeni. …’

    “Kuo tau ʻosi aʻusia kotoa pē ʻa e mamahi ʻo e konisēnisi ko ia ʻoku muimui mai ʻi heʻetau ngaahi fehālākí.

    “Naʻe pehē ʻe Sione, ‘Kapau te tau pehē ʻoku ʻikai haʻatau angahala, ʻoku tau kākaaʻi ʻa kitautolu, pea ʻoku ʻikai ʻiate kitautolu ʻa e moʻoní’ [1 Sione 1:8]. Hili iá, naʻá ne toe lea ʻaki ia ʻi ha founga ʻoku mālohi angé: ‘Kapau te tau pehē naʻe ʻikai te tau angahala, ʻoku tau lohiakiʻi Ia [ʻa e ʻEikí], pea ʻoku ʻikai nofoʻia ʻa kitautolu ʻe heʻene folofolá’ [1 Sione1:10].

    “Kuo ʻi ai e taimi, kuo tau fepaki kotoa pē mo e mamahi ʻa e konisēnisí koeʻuhí ko e ngaahi meʻa naʻa tau fai ʻoku hala pe ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau fai. ʻOku hangē ʻa e ongoʻi halaia ko iá ki he laumālié mo e mamahi ʻoku hoko ki he sino fakakakanó. …

    “ ʻOku tau halaia kotoa pē ʻi ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakatupu kafo kiate kitautolu pē pea tau fai foki mo e ngaahi meʻa ke fakalaveaʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻi ha ngaahi founga ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻo fakaleleiʻi. [ʻOku tau maumauʻi e ngaahi meʻa] ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻe kitautolu pē ʻo fakaleleiʻi. ʻOku hoko foki ko hotau natula ʻa ʻetau ongoʻi halaia leva pea tau ongoʻi mā mo faingataʻaʻiá pea ʻikai te tau lava ʻo faitoʻo ia. Ko e taimi ia ʻoku tokoni mai ai ʻa e mālohi fakamoʻui ʻo e Fakaleleí.

    “Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí, ‘He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala [T&F 19:16]” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 27–28; pe Liahona, Siulai 2001, 25).

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo kau ki he mahuʻinga ko ia ʻo ha konisēnisi ʻoku ongoʻingofuá: “[Hono ʻikai fakaʻofoʻofa hono fakakoloaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha fai fakahinohino ʻoku ongoʻingofua kae mālohi ʻa ia ʻoku tau ui ko ha konisēnisí! Ne pehē ʻe ha tokotaha ‘ko e konisēnisí ko e kiʻi maama fakasilesitiale ia ne tuku ʻe he ʻOtuá ʻi he tangata kotoa ʻo fakataumuʻa ke fakahaofi ʻa hono laumālié.’ Ko e moʻoni ko e meʻangāue ia ʻokú ne fakaake ʻa e laumālié ke ʻilo ʻa e angahalá, fakaʻaiʻai ha taha ke ne fakapapauʻi ke fai ha liliu, ke ne fakahalaiaʻi ia ʻi heʻene maumaufonó pea ʻikai fakamaʻamaʻa pe fakasiʻisiʻi ʻa e fehālākí, ke loto lelei ke fehangahangai mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ne hokó, vakai ki he ngaahi meʻa ne hokó pea totongi ʻa e ngaahi tautea ʻoku fie maʻú—pea ʻoku teʻeki kamata ke fakatomala ʻa e taha ko iá kae ʻoua kuó ne fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni. Ko e loto mamahí ko ha founga pē ia, ke siʻaki ʻa e fehālākí ko ha kamataʻanga pē ia, pea he ʻikai kamata fakatomala ha taha ia ʻoku kei kumi tonuhia mo kumi ʻuhinga kae ʻoua kuo ueʻi hake ia ke ne fai ha meʻa. Ko e meʻa ʻeni ne ʻuhinga ki ai ʻa ʻAlamā ʻi heʻene talaange ki hono foha ko Kolianitoní ʻoku ‘ʻikai ha taha ka ko ia pē ʻoku loto-fakatomala moʻoní ʻoku fakamoʻuí.]’ (ʻAlamā 42:24.)” (The Miracle of Forgiveness [1969], 152).

ʻAlamā 42:23. “ ʻOku fakahoko ʻe he Fakaleleí ʻa e Toetuʻú”

  • Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ki hono fakaʻeiʻeiki ʻo e feilaulau fakalelei naʻe malava ai ke hoko e Toetuʻú:

    ʻĪmisi
    Ko Hono Tutuki ʻo Kalaisí

    Paul Gustave Dore

    “Naʻe hā fakaofo ʻa hono fakahā ʻo ʻEne ʻofá ʻi Heʻene pekiá, ʻi heʻene foaki ʻEne moʻuí ko ha feilaulau maʻá e kakai kotoa pē. Naʻe hoko ʻa e Fakalelei ko ia ʻi he fuʻu mamahi lahi faú ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuo hoko ʻi he hisitōliá, pea ko e ngāue ia ʻo e ʻaloʻofá ʻa ia naʻe ʻikai totongi ki ai ʻe he tangatá ha meʻa ʻe taha, ka naʻe ʻomi ai ʻa e fakapapauʻi ʻo e Toetuʻú ki he kakai kotoa pē kuo nau ʻaʻeva pe te nau ʻaʻeva ʻi he māmaní.

    “ ʻOku ʻikai ha toe ngāue kehe ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke fakatataua ki ai. Pea ʻoku ʻikai ha meʻa kuo hoko ʻe lava ʻo fakafehoanaki ke tatau mo ia. Naʻe fai ia ʻi he taʻesiokita kakato mo e ʻofa taʻefakangatangata ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea hoko ia ko e ngāue ʻo e ʻaloʻofá maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku taʻe hano tatau.

    “Pea ʻi he hokosia ʻa e Toetuʻú, ʻi he ʻuluaki pongipongi ko ia ʻo e Toetuʻú, naʻe ongo mai ai ʻa e talaki fakahāhā ʻo e ikuná. ʻIkai naʻe lava foki ʻe Paula ʻo fakahā ʻo pehē, ‘He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi’ (1 Kolinitō 15:22). Naʻe ʻikai ke ngata ʻi Heʻene foaki mai ʻa e tāpuaki ʻo e Toetuʻú ki he kakai kotoa pē, ka naʻá Ne toe fakaava mai foki mo e hala ki he moʻui taʻe ngatá kiate kinautolu kotoa pē te nau tauhi ʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 92; pe Liahona, Sānuali 2000, 87).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā nai he ʻikai ke teitei hoko ai ʻa e angahalá ko ha fiefia? Ko e hā nai ʻoku hangē ai he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiefia ʻa e kakai faiangahalá?

  • Ko e hā nai kuo pau ke tau fai ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú?

  • ʻOku anga fēfē nai ʻa e ngāue ʻa e fono ʻo e fakamaau totonú ki hoʻo leleí?

  • ʻOku anga fēfē nai ʻa e ngāue ʻa e fono ʻo e ʻaloʻofá ki hoʻo leleí?

Ngāue ke Faí

  • Teuteuʻi pea kapau ʻe lava fakahoko ha lea nounou fekauʻaki mo e maama ʻo e ngaahi laumālié ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi potufolofola ʻe ua pe lahi ange mei he ʻAlamā 40–42.

  • Ko e hā nai ne akoʻi ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Kolianitoní fekauʻaki mo e toetuʻú?

  • Tohi ha fakaʻuhinga pe fakamatala nounou ki he ngaahi foʻi lea takitaha ko ʻení: fono ʻo e toe fakafokí, fono ʻo e fakamaau totonú, fono ʻo e ʻaloʻofá.