‘Inisititiuti
Vahe 35: Hilamani 1–4


Vahe 35

Hilamani 1–4

Talateú

ʻOku ʻomi ʻe heHilamani 1–4 ha fakafehoanaki mahino ʻo e ngaahi fua ʻo e leleí mo e koví. ʻOku tau vakai ki he ngaahi ola ʻo e koví ʻi he sosaietí pea pehē ki he fakafoʻituituí. ʻE lava ke ʻomi ʻe he tupulaki fakatāutahá mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻoku kei faivelenga neongo e ngaahi tūkunga faingataʻá ha loto toʻa kiate kitautolu ke tau tuʻu maʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angatonú ʻi he lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. ʻE lava ke tau fakafehoanaki ʻa e fekeʻikeʻi tupu mei he angakoví pea mo e fiemālie lahi mo e fiefia ʻoku ʻomi ʻi he angatonú. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi fakafehoanaki ko ʻení ha fakaʻaiʻai ke fai ki ai ha tulifua tuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne ʻomi ʻa e fiefiá pea fakaʻehiʻehi ai mei he mamahi ʻe hoko ʻi he talangataʻá.

Fakamatalá

Hilamani 1:1–21. ʻOku Fakatupu ʻAuha ʻa e Fakakikihí

  • ʻOku fakamatala ʻa e tohi ʻa Hilamaní ki ha vahaʻataimi ʻo e faiangahala lahi ʻa e kau Nīfaí. Naʻe longomoʻui ʻa e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní pea kātekina ʻe he tokolahi e ngaahi siakale ʻo e faiangahalá mo e fakaʻauhá pea hoko atu ai e fakatomalá pea nau toe foki pē ʻo faiangahala. Ko e lahi ʻo e ngaahi faingataʻá ko e tupu mei he “fakakikihí” ʻa ia ne kamata ʻi he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Hilamaní. ʻOku fakakaukau ha niʻihi ko e “fakakikihí” ko ha angahala siʻisiʻi pē, ka kuo fai mai ʻe he Kau Takimuʻá ha fakamatala ki hono fakatuʻutāmaki ʻo e fakakikihí.

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha fakamatala hangatonu he ʻikai tali ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e fakakikihí: “He ko e taimi ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e fakakikihí ʻe mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, neongo [pe ko hai] ʻoku halá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 57; pe Tūhulu, Siulai 1996, 47).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fakaʻaiʻai ʻe Sētane ʻa e fakakikihí koeʻuhí ko ʻene ngaahi taumuʻa koví: “Ko e angahala ʻo e kākaá, taʻefaitotonú, keé, [fakakikihí] pea mo e ngaahi [kovi] kotoa pē ʻi he māmaní, naʻe ʻikai tupukoso pē. Ko e ngaahi fakamoʻoni ia ʻo e feinga taʻetuku ʻa Sētane pea mo kinautolu ʻoku muimui kiate iá. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻangāue kotoa pē ʻokú ne ala maʻú ke kākaaʻi, fakapuputuʻu mo takihalaʻi” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 100; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 87).

  • ʻI hono fakafehoanaki atu ki he ola fakaʻauha ʻo e fakakikihí, ne fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e uouangataha ko ia ʻa e laumālie ʻo e melinó: “ ʻOku tau ʻamanaki ʻe ʻi ai ha uouangataha ʻi he feituʻu ko ia ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e Laumālié. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālié ki hotau lotó ha fakamoʻoni ki hono moʻoní, ʻo ne fakatahaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ʻinasi ʻi he fakamoʻoni ko iá. ʻOku ʻikai hanga ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakatupu ha fakakikihi (vakai, 3 Nīfai 11:29). ʻOku ʻikai te ne teitei fakatupu ha faʻahinga loto mavahevahe ʻi he kakaí, ʻa ē ʻokú ne fakatupu ʻa e fakakikihí (vakai, Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 131). ʻOkú ne fakatupu ʻa e melino fakafoʻituituí mo e ongoʻi ʻokú te taha mo e kakai kehé. ʻOkú ne fakatahaʻi e ngaahi laumālié. ʻOku makatuʻunga e fāitaha ʻa e fāmilí, taha mo melino mo e māmaní pea mo e Siasí, ʻi he taha ʻa e ngaahi laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 86; pe Tūhulu, Siulai 1998, 81).

Hilamani 1–2. ʻOku Lava ʻe he Ngaahi Ngāue Kovi Fakapulipulí ʻo Fakaʻauha e Sosaietí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻoku kei tuʻu fakatuʻutāmaki pē ʻa e ngaahi kautaha fufuú ʻi hotau kuongá ni:

    “ ʻOku akonaki ʻaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakatuʻutāmaki lahi ʻoku hoko ko e tupu mei he ngaahi kautaha fufū ʻoku nau fai ʻa e ngaahi hiá, ʻo ʻikai fakatuʻutāmaki pē ki he tangata fakafoʻituituí, ka ki he ngaahi fāmilí pea ki he māmaní hono kotoa. ʻOku kau ʻi he ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ʻa e kau kengí, ʻa e ngaahi kautaha ʻoku nau ngāue ʻaki hono tuʻuaki e faitoʻo konatapú, pea mo e ngaahi kautaha faihia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu kinautolu ko e ngaahi fāmili. ʻOku tatau pē ʻa e founga ngāue ʻa e kautaha fufū ʻo hotau ʻaho ní mo kau kaihaʻa ʻa Katianetoní ʻa ia ʻoku hā ʻi he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai ʻenau ngaahi fakaʻilonga fakafufū pea mo e ngaahi lea fakapulipuli ʻoku nau ngāue ʻaki. ʻOku nau fai ha ngaahi fuakava fakafufū. ʻOku kau ʻi heʻenau ngaahi taumuʻa ngāué ʻa e ‘fakapō, mo vete koloa, mo kaihaʻa, mo fai feʻauaki mo fai ʻa e ngaahi angahala kotoa pē, ʻo fepaki ia mo e ngaahi lao ʻo honau fonuá pea mo e ngaahi fono ʻa honau ʻOtuá’ [Hilamani 6:23].

    “Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe maʻu ʻe he ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ha mālohi lahi ʻaupito ʻi ha taimi vave ʻaupito ʻo hangē pē ko ia ne hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mou manatuʻi ʻa ʻenau founga ngāué? Naʻe kamata ʻa e ngaahi kautaha fufuú ʻi he ngaahi feituʻu ko ia naʻe ‘fai angahala lahi angé’ pea ʻalu pē ʻa e taimí [pea faifai pea] ‘fakataueleʻi ʻa e konga lahi ange ʻo e kau māʻoniʻoní’ pea aʻu ai pē ki heʻene kāpui kotoa ʻa e nofó [Hilamani 6:38]. …

    “ ʻOku akonaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē ko e tēvoló ko e ‘tupuʻanga ʻo e angahala kotoa pē’ pea ko ia naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi kautaha fufū ko ʻení [Hilamani 6:30; vakai, 2 Nīfai 26:22]. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kautaha fufuú, kau atu ki ai ʻa e kau kengí, ‘mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata ʻo fakatatau mo ʻene lava ke maʻu ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá’ [Hilamani 6:30]. Ko ʻene taumuʻá pē ke fakaʻauha ʻa e tangata fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, ngaahi koló pea mo e ngaahi puleʻangá [vakai, 2 Nīfai 9:9]. Naʻá ne lava ke fakahoko ʻeni lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻoku toe fuʻu lahi ange ʻa ʻene lavameʻa he ngaahi ʻaho ní . Ko hono ʻuhinga leva ia ʻoku mahuʻinga ai [kiate kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke tau mateakiʻi ] ʻa e moʻoní mo e totonú ʻaki ʻetau fakahoko ʻa e meʻa te tau ala lavá ke maluʻi ʻaki hotau tukui koló” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 51–52; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 46).

Hilamani 1–2. ʻE Lava e Kakai Leleí ʻo Tokoni ke Taʻofi e Ngaahi Taumuʻa ʻa e Ngaahi Kautaha Koví

  • Lolotonga ko ia e konifelenisi lahi hili e ʻohofi ʻe he kau tau toitoí ʻa e Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní [World Trade Center] mo e Penitakoní [Pentagon], ne lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo kau ki he ngaahi kautaha tau toitoi ʻoku nau vilitaki ke poupouʻi ʻa e fakapoó, pule fakaaoaó, nofo tailiilí mo e pule koví ʻo pehē:

    “Ko e ngaahi kautaha tau toitoí … kuo pau ke fakaʻauha.

    “ ʻOku tau ʻiloʻi [ʻe kitautolu] ʻi he Siasí ni ki ha faʻahinga kulupu pehē. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he kau kaihaʻa ʻa Katianetoní, ʻa ia ko ha kautaha fufū anga fulikivanu, naʻa nau fai ʻa e ngaahi fuakava ke nau faikovi mo fakaʻauha. Naʻa nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi honau mālohí ʻi ha founga pē te nau lava ʻo ngāue ʻaki ʻi honau ngaahi ʻahó ke fakaʻauha ʻa e Siasí, pea lohiakiʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻenau ʻuhinga olopotó, pea ke nau puleʻi ʻa e sosaietí. ʻOku tau vakai ki he meʻa tatau ʻi he meʻa ʻoku lolotonga hokó.

    “Ko e kakai nofo melino kitautolu. Ko e kau muimui kitautolu ʻo Kalaisi ʻa ia ʻokú Ne hoko ko e Pilinisi ʻo e Melinó. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau tuʻu ai ʻo poupouʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu mo leleí, koeʻuhí ko e tauʻatāiná mo e moʻui fakasivilaisé, ʻo hangē pē ko e poupouʻi ʻe Molonai ʻa hono kakaí ʻi hono taimí ke nau maluʻi honau ngaahi uaifí, mo ʻenau fānaú pea mo ʻenau tauʻatāiná (vakai, ʻAlamā 48:10)” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 88; pe Liahona, Sānuali 2002, 84).

Hilamani 3:20. “ ʻA e Meʻa ʻOku Totonu ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá Maʻu Ai Pē”

  • Neongo ko e ngaahi taimi faingataʻa pea fakamanamanaʻi e sosaietí ʻe he ngaahi mālohi koví, ʻoku hoko ʻa e sīpinga ʻo e tuʻumaʻu mo taʻeueʻia ʻa Hilamani ʻi hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ke tau muimui ki ai ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa kimui ní. Te tau lava ʻo hangē ko Hilamaní ʻo feinga maʻu pē ke “[faitotonu; tuku ke hoko mai hono olá]” (“Faitotonu Neongo ʻa e Luma,” Ngaahi Himí, fika 145). Ko e foʻi lea mahuʻingá ko e maʻu ai pē.

    Ne fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Sipenisā J. Konitī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa hono mahuʻinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ko ha founga ʻo hono fakatupulaki ʻo e fai lelei maʻu peé:

    “Mahalo mei hono kotoa ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻo e ului moʻoní pea mo hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, ko e mahuʻinga tahá ʻeni: ko e holi ke ʻoua ʻe toe fai kovi, kae fai lelei maʻu ai pē. …

    “Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fakahoko mo tauhi ai e ngaahi fuakavá, ʻoku tau toe fakamālohia ange ai ʻetau holi ke fai leleí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau kau ai ʻi ha ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ala hifo e ngaahi mālohi mei ʻolungá ʻo ʻohake kitautolu ke tau toe ofi ange ki he langí. Ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e sākalamēnití mo kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé ʻaki ʻa e loto maʻa pea tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakavá ʻoku ʻikai toe fakahela fakahinohinoʻi kinautolu ia fekauʻaki mo e teunga tāú, totongi totonu ʻo e ngaahi paʻanga ʻaukaí mo e vahehongofulú, tauhi e Lea ʻo e Potó, pe ko hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fai ha ngaahi fakamanatu fefeka kiate kinautolu ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, toutou ʻalu ki he temipalé, fai ʻenau fekumi ki heʻenau hisitōlia fakafāmilí, pe ke fai ʻenau faiako fakaʻapí pe faiako ʻaʻahí. Pe toe kiʻi fakatokanga kiate kinautolu ke nau ʻaʻahi ki he kakai mahakí mo tokoniʻi ʻa e masivá.

    “Ko kinautolú ni ko e kau Māʻoniʻoni faivelenga ia ʻo e Fungani Māʻolungá ʻoku nau tauhi ki he ngaahi fuakava toputapu kuo fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ‘kuo fakapapau honau lotó ke tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá, pea nau fakahā moʻoni ʻi heʻenau ngaahi ngāué kuo nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he fakamolemoleʻi ʻo ʻenau ngaahi angahalá’ (T&F 20:37). Ko e kakai ʻoku tauhi fuakavá ʻoku nau … moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí. ʻOku ʻa e ʻEikí ʻa hono kotoa ʻo honau taimí, ngaahi talēnití, mo ʻenau ngaahi maʻuʻanga paʻangá.

    “Kuo hanga ʻe heʻenau tauhi ʻo ʻenau ngaahi fuakavá ʻo ʻai ke nau fakatupulaki ha holi ke fai lelei maʻu ai pē” (“Ko Ha Holi ke Fai Lelei Maʻu Ai Pē,” Liahona, Sune 2001, 15, 20).

Hilamani 3:24–25. Tuʻumālie ʻi Heʻetau Moʻuí pea ʻi he Siasí

  • Lolotonga ʻene hoko ʻa ʻEletā Tiini L. Lāseni ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne fakatokangaʻi ha fekauʻaki ʻa e faivelenga ki he ʻEikí mo e tuʻumālié:

    “ ʻI he taimi ʻoku moʻui ai ʻa e kakaí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku fokotuʻu leva ai ʻa e makatuʻunga mo e tupuʻanga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ke foaki ki Heʻene fānau ʻoku talangofuá. ʻOku mālohi ʻa e ʻofá mo e feʻofoʻofaní. Naʻa mo e ʻeá, ʻa e anga ʻo e ʻeá mo e matangí, mo e ngaahi ʻelemēniti kotoa pē naʻa nau kau fakatahá. ʻOku tuʻu mālohi ʻa e melinó mo e nongá. Naʻe hoko ʻa e ngāue lahí mo e fakalakalaká ko ha fakaʻilonga ʻo e moʻui ʻa e kakaí. …

    “… ʻOku tau maʻu ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne tāpuekina Hono kakaí, kapau te nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea nau manatuʻi ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo honau ngaahi tāpuakí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 58–59; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 51–52).

Hilamani 3:29–30. “Puke ʻa e Folofolá”

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu pē ia ʻi hono ako fakamātoato ʻo e folofolá: “Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu te nau fekumi pea talangofua ki Heʻene folofolá—ko e lavameʻa ʻi he anga-māʻoniʻoní, mālohi ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, maʻu ʻa e fakahinohino ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó pea mo fakamoʻui hotau laumalié. ʻOku fai mai nai ʻe he ʻEikí ha talaʻofa pea ʻikai ke fakahoko? Ko e moʻoni kapau ʻokú Ne folofola mai te tau maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo kapau te tau puke ʻa ʻEne folofolá, ʻe lava ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá. Pea ka ʻikai ke tau fai ia, mahalo naʻa mole e ngaahi tāpuakí. Neongo ʻetau faivelenga ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé, ʻoku ʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu pē ia ʻi he ngaahi folofolá, ʻi heʻetau haʻu ki he folofola ʻa e ʻEikí pea puke maʻu ia ʻi heʻetau fāifononga atu ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí ki he ʻakau ʻo e moʻuí” (“The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 82).

Hilamani 3:30. “Nofo Hifo mo ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope”

  • Oku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ia “ke nofo hifo mo ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkopé” ʻe maʻu ʻe he kau faivelengá ʻa e faingamālie ke feohi mo e kau pēteliake maʻongoʻonga ʻe toko tolú ni pea maʻu mo e ngaahi pale faka-silesitialé. Fakatatau mo e lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:37, “ ʻĒpalahame … [kaeʻumaʻā ʻa ʻAisake mo Sēkope foki] … kuo nau hū atu ai ki honau hakeakiʻí, ʻo fakatatau ki he ngaahi talaʻofá, ʻo nofo ʻi he ngaahi taloni, pea ʻoku ʻikai ko e kau ʻāngelo ʻa kinautolu ka ko e ngaahi ʻotua.”

    Naʻe fakamatala ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke hoko ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ko e kau ʻea hoko ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé:

    “ ʻOku mahuʻinga makehe hono toe fakamamafaʻi mai kia ʻAisake mo Sēkope ʻa e fuakava naʻe ʻuluaki fai ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahamé. …

    “Ko e fānau foki kitautolu ʻo e fuakavá. Kuo tau maʻu foki, ʻo hangē ko kinautolu ʻi muʻá, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú mo e ongoongolelei taʻe ngatá. Ko ʻetau ngaahi kui ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. ʻOku tau kau ki ʻIsileli. ʻOku tau maʻu ʻa e totonu ke maʻu ʻa e ongoongoleleí, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e moʻui taʻengatá. ʻE tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻe heʻetau ngaahi ngāué pea mo e ngaahi ngāue ʻa hotau hakó. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e talaʻofa ko ʻení ʻe he hako totonu ʻo ʻĒpalahamé mo kinautolu ʻoku fakakau mai ki hono fāmilí ʻi he ohí—ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tali ʻa e ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 42–43; pe Tūhulu, Siulai 1995, 41).

Hilamani 3:33–34, 36; 4:12. Ko e Ngaahi Ola ʻo e Hīkisiá ʻi he Siasí

  • Naʻe tokanga ʻa Molomona ke ne fakatokanga mai ko e hīkisiá ʻoku ʻikai ko e konga ia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ka koeʻuhí ko e lahi ʻa e ngaahi koloá, ne kamata ke hū ia ki he loto o e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí (vakai, Hilamani 3:36), ʻa ia naʻá ne uesia ʻa e Siasí fakakātoa. Ne fakahaaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ha ngaahi fakakaukau ʻi he founga tatau:

    ʻĪmisi
    Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

    © Busath.com

    “Fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuo mole meiate kitautolu koeʻuhí ko e hīkisiá he kuohilí pea mo ia ʻoku mole meiate kitautolu he taimí ni ʻi heʻetau moʻuí, hotau fāmilí pea mo e Siasí.

    “Fakakaukau angé ki he fakatomala ne mei lava ke fakahokó pea mo e ngaahi moʻui ne mei liliú, nofo-mali ne mei fakahaofí mo e ngaahi ʻapi ne mei fakamālohia, kapau ne ʻikai ke taʻofi ʻe he hīkisiá kitautolu mei heʻetau vete ʻetau ngaahi angahalá pea siʻaki kinautolú (vakai, T&F 58:43).

    “Fakakaukau angé ki he niʻihi tokolahi ko e kāingalotu māmālohi ʻo e Siasí koeʻuhí ne fakaʻitaʻi kinautolu pea koeʻuhí ko ʻenau loto hīkisiá ne ʻikai ke nau fakamolemoleʻi pea keinanga kakato ʻi he tēpile ʻa e ʻOtuá.

    “Fakakaukau angé ki he kau talavou ʻe toko lauiafe mo e kau hoa mali ne mei lava ke nau ngāue fakafaifekau ka ko ʻenau hīkisiá ʻo taʻofi ai kinautolu mei heʻenau foaki honau lotó ki he ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 10:6; Hilamani 3:34–35).

    “Fakakaukau angé ki he mei lahi ange ʻa e ngāue fakatemipalé ʻo kapau ne mahuʻinga ange ʻa e taimi ʻoku fai ai ʻa e ngāue faka-ʻOtuá ni ʻi he ngaahi meʻa fakatupu hīkisia ʻoku nau feʻauhi ki hotau taimí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 6; pe Ensign, May 1989, 6).

  • Ke maʻu ha fakamatala lahi ange pea mo e fakatātā ʻo e siakale ʻo e hīkisiá, vakai ki he “Ko e Siakale ʻo e Angatonú mo e Angahalá” ʻi he fakalahí peesi 475.

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlonu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha sitepu mahuʻinga ʻi he hoko ko ia ʻo faivelenga kakato ʻi he ongoongoleleí ʻa e fakaʻehiʻehi pe toʻo ʻa e hīkisiá:

    “Te ke lava fēfē ʻo ʻai ke ʻoua naʻa hoko ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha faʻahinga ivi tākiekina pē ʻi hoʻo moʻuí ka ke hoko ia ko e ivi ʻokú ne puleʻi koe, ʻo hoko moʻoni ia ko e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻo moʻuí? …

    “Ko e sitepu ʻuluakí, kuo pau ke ke tuku ki he tafaʻakí ʻa e faʻahinga ongoʻi fielahi ko ia ʻoku lahi ʻene hā ʻi he māmaní he ʻaho ní. Ko ʻeku ʻuhinga ʻeni ki he ʻulungāanga ko ia ʻokú ne fakafisingaʻi ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ke pule ʻi heʻetau moʻuí. … ʻOku mou fanongo hono fakalea he ʻahó ni ʻi he ngaahi kupuʻi lea hangē ko e ‘Fai pē ʻe koe e meʻa ʻokú ke loto ke ke faí’ pe ‘ʻOku fakafalala pē ʻa e totonú mo e meʻa ʻoku halá ʻi he meʻa ko ia ʻoku ou ongoʻi ʻoku feʻunga mo aú.’ Ko e faʻahinga ʻulungāanga ia ko ʻení ko e angatuʻu ia ki he ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 9; pe Liahona, Mē 2004, 11).

Hilamani 3:35. Fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Lotó

  • Kuo fakaʻuhingaʻi ʻa e Fakamāʻoniʻoniʻí ko e “founga ko ia ʻo e tauʻatāina mei he angahalá, pea hoko ʻo haohaoa, maʻa, mo māʻoniʻoni tuʻunga ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (Mōsese 6:59–60)” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá).

  • Ne hokohoko atu e tupulaki fakalaumālie ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí he taimi ʻo Hilamaní, ʻo hoko ai hono “fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó” (Hilamani 3:35).

    Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻoku hoko ʻa e tupulakí ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea poupouʻi ʻa ʻetau fakaʻamu loto ko ia ke tau moʻui ʻo hangē ko ia ʻoku finangalo ki ai ʻa e Fakamoʻuí. Lolotonga e founga ngāue ko ʻení, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu: “ ʻOku tafe ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí mei he matavai loloto taha ʻo e loto mo e laumālie ʻo e tangatá. ʻOku tataki ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku talaʻofa mai ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku totonu ke hoko ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau ʻamanaki ki aí, ke tau fiefia ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku fou mai ʻi he fakahinohino fakalangí; pea ʻoku totonu ke hoko ko e meʻa ʻoku tau manavasiʻi lahi taha ki aí, ʻa hono taʻofi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení meiate kitautolú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 23; pe Tūhulu, Siulai 1998, 22).

  • Ne hokohoko atu e ngāue lelei ʻa e Kāingalotu he taimi ʻo Hilamaní pea nau toe mālohi ange ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakalaumālié, pea ko hono olá ko e fakamāʻoniʻoniʻi. Ne fakamatala ʻ a ʻEletā D. Kulisitofasoni ko e fakamāʻoniʻoniʻí ko ha sitepu ia ʻi he hala ʻo e feinga ki he haohaoá: “Ko e feinga taʻetuku ko ia ʻi he hala ʻo e talangofuá ʻoku kehe ia mei hono maʻu ʻo e haohaoá ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai ko e haohaoá ko ha meʻa ia ʻoku tomuʻa fie maʻu ki hono fakaʻatā ha taha mei ha tautea (justification) mo e fakamāʻoniʻoniʻí ʻo hangē ko e lau ʻa ha niʻihi. ʻOkú na fehangahangai: ʻoku tomuʻa fie maʻu ʻa e fakaʻatā mei he tauteá (fakamolemoleʻi ʻo fakaʻatā) mo e fakamāʻoniʻoniʻí (ʻa hono fakahaohaoaʻí) ki he haohaoá. ʻOku tau toki hoko ʻo haohaoa pē ‘ ʻia Kalaisi’ (vakai, Molonai. 10:32), ʻo ʻikai mavahe meiate Ia. Ko ia ai, ko e meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolu ka tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú ko e ngāue faivelenga” (“Justification and Sanctification,” Ensign, June 2001, 24–25).

Hilamani 3:35. Naʻa Nau Fakaʻau ʻo Mālohi Ange Ai Pē ʻi Honau Loto Fakatōkilaló

  • Ko hono fakatupulaki ko ia ʻo e loto fakatōkilaló ko ha meʻa fakamālohia ia ʻokú ne taki ki he tui lahi ange mo e fiefia ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he kuonga muʻá mo e taimí ni.

    “Ko e loto fakatōkilaló ko haʻo fakatokangaʻi ia ʻi he loto houngaʻia hoʻo fakafalala ki he ʻEikí—ke mahino ʻokú ke fie maʻu maʻu pē ʻa ʻEne tokoní. Ko e loto fakatōkilaló ko hono fakamoʻoniʻi ia ko ho ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa ʻokú ke lavá ko e ngaahi meʻa-foaki ia mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai, ngāvaivai, pe ilifia; ko ha fakaʻilonga ia ʻokú ke ʻiloʻi pe ʻoku maʻu moʻoni mei fē ho mālohí. Te ke lava pē ʻo fakatou loto fakatōkilalo mo loto toʻa. …

    “ ʻE fakamālohia koe ʻe he ʻEikí kapau te ke loto fakatōkilalo ʻi Hono ʻaó” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko Ha Huluhulu Ki He Ongoongoleleí [2004], 106).

Hilamani 3:35. Tuʻu Mālohi ʻi he Tuí

  • Ko e mālohinga ʻo e Siasí ʻoku ʻi he tui mālohi ʻa e kāingalotu fakafoʻituituí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Hilamani 3:35 ʻa e moʻui ʻa e kāingalotu o e Siasí ʻa ia ne nau tuʻu mālohi ʻi heʻenau tuí mo e ngaahi ngāué.

    Ne pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ko e faʻahinga tuʻu mālohi pehē ʻi he tōʻongá mo e ʻulungāangá ʻoku maʻu fakafoʻituitui pē ia: “Ko koe fakafoʻituitui pē te ke lava ke fakatupulaki ha tui mālohi ki he ʻOtuá pea mo ha holi ke fai ha lotu fakatāutahá. Ko koe fakafoʻituitui pē te ke lava ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ko koe fakafoʻituitui pē te ke lava ʻo fakatomalá. Ko ko e fakafoʻituitui pē te ke lava ʻo fakafeʻungaʻi koe ki he ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 47; pe Liahona, Nōvema 2003, 44).

Hilamani 3:35. Fakavaivaiʻi Hotau Lotó ki he ʻOtuá

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “fakavaivaiʻi hotau lotó” ke tukulolo pe foaki hotau lotó ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku fakavaivaiʻi ai ʻe ha taha hono lotó ki he ʻOtuá, ʻokú ne foaki ʻa ʻene ngaahi holi fakatāutahá ʻo fakafetongiʻaki e finangalo ʻo e ʻEikí. Ne akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko hono fakavaivaiʻi ko ia hotau lotó mo e laumālié ki he ʻOtuá ko e founga māʻolunga taha ia ʻo e moʻui fakatapui ki he ʻEikí:

    “Ka ko e fakatapui moʻoní ko hono fakamoʻulaloaʻi ia kita ki he ʻOtuá. Ko e lotó, laumālié, mo e ʻatamaí ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga naʻe ngāue ʻaki ʻe Kalaisi ʻi hono fakamatalaʻi ʻo e ʻuluaki fekaú, ʻa ia ʻoku totonu ke tau feinga ke tauhi maʻu pē, ka ʻoku ʻikai ko ha taimi pē ʻe niʻihi (vakai, Mātiu 22:37). Kapau te tau tauhi ia, pea ʻe fakatapui kakato leva ʻa ʻetau ngaahi ngāué ke tolonga fuoloa hono ʻaongá ki hotau laumālié (vakai, 2 Nīfai 32:9).

    “Ko e faʻahinga fengāueʻaki kakato ia ʻoku kau ki ai hono fakamoʻulaloaʻi ʻo e fakakaukaú, leá mo e ngaahi ngāué” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 41; pe Liahona, Siulai 2002, 39).

Hilamani 4:22–26. ʻOku Fakavaivaiʻi ʻe he Angahalá ʻa e Kakaí

  • Naʻe fai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati e fakatokanga ko ʻení: “Kuo pau ke mou faitotonu kiate kimoutolu, pea mou tauhi ai ki he fuakava kuo mou fai mo e ʻOtuá. ʻOua naʻa kākaaʻi kimoutolu ʻe hoʻomou pehē, te mou lava ʻo kiʻi fai ha angahala siʻisiʻi pē, pea ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia. Manatuʻi, ‘ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te [ne] lava ke mamata ki he faiangahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia’ (T&F 1:31). … ʻOku ʻi ai ha toʻu tupu ʻe niʻihi ʻoku nau pehē ʻi heʻenau fakakaukau [fakavalevalé] ʻoku ‘ ʻikai mamafa’ ke nau fai angahala he taimí ni, he te nau lava maʻu pē ʻo fakatomalaʻi ʻamui ʻi he taimi ʻoku nau fie ʻalu ai ki he temipalé pe ki he ngāue fakafaifekaú. Ka ai ha taha ʻoku fai pehē, ʻokú ne maumauʻi e ngaahi palōmesi naʻá ne fai ki he ʻOtuá ʻi he moʻui kimuʻa ʻi he maama fakalaumālié pea ʻi he ngaahi vai ʻo e papitaisó. ʻOkú ke kākaaʻi koe ʻo kapau ʻokú ke pehē te ke lava ʻo kiʻi faiangahala siʻisiʻi pē. Ko e angahala ʻa e angahalá! ʻOku fakavaivaiʻi ʻe he angahalá ho anga-fakalaumālié, pea ʻokú ne fokotuʻu ʻa e tokotaha faiangahalá ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. Kapau te ke fili ke fai angahala, neongo ʻokú te ʻamanaki pē te te fakatomala, ʻokú te tafoki ai mei he ʻOtuá peá te maumauʻi ai ʻa ʻete ngaahi fuakavá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1993, 6; pe Tūhulu, Siulai 1993, 7).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ne lea ʻa Molomona ʻo kau ki he “tangata ʻa Kalaisí” (Hilamani 3:29). ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga ʻo ha tangata ʻa Kalaisi? Ko e hā nai ha taumuʻa ʻe ua pe tolu te ke lava ʻo fokotuʻu ke ke hoko ai ko ha tangata pe fefine ʻa Kalaisí? Ko e hā nai ʻokú ke fie maʻu ke fai ke lavaʻi ai e ngaahi taumuʻá ni?

  • ʻOku hiki ʻi he Hilamani 3:35 ʻa e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei he tuʻu mālohi ʻi he tuí. Ko e fē nai ʻi he ngaahi tāpuakí ni kuó ke ongoʻi fakamuimuitahá? Ne tuʻunga nai ʻi he hā hoʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

Ngāue ke Faí

  • Vakaiʻi koe ke ʻiloʻi pe ko e fē nai e tafaʻaki ʻoku hoko ai e loto hīkisiá ko ha palopalema ʻi hoʻo moʻuí. Hiki hoʻo ngaahi taumuʻa ke ikunaʻi e loto hīkisia ko iá.

  • Hiki ʻi he kaveinga ko e “tuʻumālié,” ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻokú ke lava ʻo fakakaukau ki ai naʻá ke toki maʻu mei he ʻEikí.