‘Inisititiuti
Vahe 44: 3 Nīfai 20–22


Vahe 44

3 Nīfai 20–22

Talateú

Ko e ʻamanaki ia ʻa e ngaahi mātuʻa angatonu kotoa pē ke lava honau hakó ʻo ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻa e ʻOtuá pea faivelenga kiate Ia. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame mo hono hakó te nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ʻe tānaki kinautolu ki ha ngaahi feituʻu ʻoku malú. Naʻe fekau ʻe he Tamaí ke akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ki he kau Nīfaí.

ʻOku lahi ange ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tānakí ʻi he fakatahatahaʻi fakataha pē ʻo e kakaí ki ha ngaahi fonua pau. ʻOku toe kau ai mo ha tānaki fakalaumālie ʻoku hoko ia he taimi ʻoku ʻiloʻi ai ʻe ha taha mo kau ki he Siasí. ʻI he tuʻunga movetevete naʻe ʻi ai ʻa ʻIsilelí, ne mole ai meiate kinautolu ʻa e ʻilo ki honau ʻOtuá, ʻEne ongoongoleleí, ko e lakanga fakataulaʻeikí, ko e temipalé, pea mo e ngaahi moʻoni ʻo e fakamoʻuí. Neongo iá, naʻe talaʻofa ʻa e Tamaí, te Ne aʻu atu ki ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea foaki kiate kinautolu ʻEne ongoongoleleí, Hono lakanga fakataulaʻeikí, ko e temipalé, pea mo e hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú pea tokoni ke fakahoko ia ʻi he tānaki ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Fakamatalá

3 Nīfai 20:1. ʻOku Totonu ke Hokohoko Atu ʻEtau Lotu ʻi Hotau Lotó

  • Hili e lotu ʻa e kau kau Nīfaí, naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha faleʻi mahuʻinga kiate kinautolu ke ʻoua naʻa tuku ʻenau lotu ʻi honau lotó. Naʻe fakahā ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa tatau:

    “Kuo fakahā mai ʻe he kau palōfitá ke tau lotu maʻu pē ʻi he loto fakatōkilalo. …

    “ ʻOku lava foki ke fai fakalongolongo pē ʻa e lotú. ʻE lava ha taha ke fakakaukau pē ki ha lotu, kae tautautefito ki ha taimi ʻe hanga ai ʻe he ngaahi fakaleá ʻo maumauʻi ʻetau lotú” (in Conference Report, Apr. 2003, 5; pe Liahona, Mē 2003, 7).

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē:

    “Ako ke ke lotu. Peá ke lotu maʻu pē. Lotu ʻi ho ʻatamaí, ʻi ho lotó. Tūʻulutui ʻo lotu. …

    “ ʻOku hoko e lotú ko hoʻo kī fakatāutaha ki hēvani. ʻOku ʻi ho tafaʻaki ʻo e veilí ʻa e loká [vakai, Fakahā 3:20]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 76–77; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 69).

3 Nīfai 20:8–9. Ko e Talaʻofa ʻo e Sākalamēnití ke Fakafonuʻaki e Laumālié

  • Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití: “ ‘Oku maʻu e faingamālie ʻi heʻete ʻalu fakauike ki he lotú ke te maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 59:9). Kapau te tau fai ia ʻi he teuteu mo e loto totonu, ʻoku hanga leva ʻe heʻete maʻu ʻo e sākalamēnití ʻo fakafoʻou ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo hotau papitaisó pea fakafeʻungaʻi kitautolu ki he talaʻofa ko ia ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. Ko e misiona ʻo e Laumālie ko iá, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ke fakamoʻoni ki he Tamaí pea mo e ʻAló pea tataki atu ʻa kitautolu ki he moʻoní (vakai, Sione 14:26; 2 Nīfai 31:18). ʻOku hoko ʻa e fakamoʻoní mo e moʻoní, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki heʻetau ului fakafoʻituituí, ko e ola lelei ia ʻo e fakafoʻou fakauike ko ʻeni ʻo ʻetau ngaahi fuakavá. Kuó u fiefia ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá ʻi heʻeku ngaahi fili fakaʻaho ʻi he moʻuí mo ʻeku tupulaki fakalaumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 38; pe Liahona, Siulai 2002, 37).

  • Naʻe toe faleʻi mai foki ʻe ʻEletā ʻOakesi: “Pea ki he ngaahi tokoua mo e tuofāfine ko ia kuo nau fakavaivai ʻi hono fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakava he sākalamēnití, ʻoku ou kole atu fakatatau mo e lea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke mou ‘foki mai pea keinanga ʻi he keinangaʻanga ʻa e ʻEikí, pea toe ʻahiʻahiʻi ʻa e fua melie mo fakanonga ko ia ʻo e feohi mo e kāingalotú’ (‘An Invitation to Come Back,’ Church News, 22 Dec. 1985, 3). Tau fakafeʻungaʻi muʻa kitautolu ki he talaʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí ke hoko ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo tau ‘fonu ai’ (3 Nīfai 20:8; vakai foki, 3 Nīfai 18:9), ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻe ‘fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālié’ (3 Nīfai 20:9). Ko e Laumālie ko iá—ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ko hotau fakafiemālie, mo hotau fai fakahinohinó ia, ko hotau fetuʻutakiʻanga, mo ʻetau fakatonu lea, ko ʻetau fakamoʻoni, pea mo hotau fakahaohaoa—ko hotau fakahinohino taʻefeliliuaki mo e fakamāʻoniʻoni ki heʻetau fononga fakamatelie atu ki he moʻui taʻengatá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 82; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 73).

3 Nīfai 20:11–13. Naʻe Tohi ʻa ʻĪsaia ʻo Kau ki hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

  • Naʻe fekau ʻe Sīsū ʻa e kau Nīfaí, pea pehē foki kiate kitautolu, ke fekumi ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá. ʻI heʻetau vakai ki hono fakahoko e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá, te tau ʻilo ai ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne fuakava mo e fale ʻo ʻIsilelí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “ko e konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ki he hāʻele mai ʻa e Huhuʻí” (“ ʻĪsaia,” 252). Ko hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e ongo kaveinga lalahi ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá.

    ʻOku fekauʻaki vāofi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Huhuʻí pea mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli koeʻuhí he naʻa nau fai angahala pea fakafisingaʻi Ia. Neongo iá, naʻe hanga ʻe he Fakaleleí ʻo foaki ange ha faingamālie ke nau toe fakalelei ai mo e ʻOtuá, pea fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá, pea toe tānaki fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi kiate Ia.

  • Ki ha toe fakamatala lahi ange ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 477).

  • Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakahoko ʻe Heʻene Tamaí ʻa e fuakava ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. Ko hai ʻa ʻIsileli pea ko e hā e ʻuhinga ne fakamoveteveteʻi ai kinautolú? Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe maʻu ʻe hono hakó ʻa e ongoongoleleí pea mo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻe fakafou mai ʻiate kinautolu ʻa hono tāpuekina ʻo e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní (vakai, ʻĒpalahame 2:9–11). Naʻe toe fakafoʻou ʻa e talaʻofa ko ʻení mo e foha ʻo ʻĒpalahamé ko ʻAisake (vakai, Sēnesi 26:3–5), pea mo e foha ʻo ʻAisaké ko Sēkope (vakai, Sēnesi 28:12–15), pea mo e hako ʻo Sēkopé, ko e fānau ʻa ʻIsilelí.

    Ka ko e meʻa fakamamahí, naʻe fai angahala e fānau ʻa ʻIsilelí ki he ʻOtuá pea mole ai e ngaahi talaʻofa ko ʻení. Pea fai atu, ʻi hono fakahoko e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá, naʻe kapusi ai kinautolu mei honau fonua ʻo e talaʻofá pea fakamoveteveteʻi holo ʻi he māmaní. Neongo iá, naʻe ʻikai pē ke ngalo kinautolu ʻi he ʻEikí. Naʻe talaʻofa ʻa e Tamai Hevaní ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe akoʻi ai kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí pea toe tānaki fakataha mai ki he ngaahi fonua ʻo e talaʻofá. Ko e talaʻofa ko ʻení ko e konga ia ʻo e fuakava naʻá Ne faí te Ne tānaki mo akoʻi e fānau ʻa ʻIsilelí.

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ko hono tali ko ia e fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau talangofua ai ki he fono ʻo e tānakí: “ʻI he taimi ní, ʻoku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e kau ki he siasi moʻoní pea mo nau maʻu ha ʻilo ki he ʻOtua moʻoní. … Ka ʻi ai ha taha, ʻa ia kuó ne tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea ʻokú ne fekumi ke hū ki he ʻEikí ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná fakataha mo e Kāingalotu ʻi he ngaahi puleʻanga ʻokú ne nofo aí, kuo talangofua ia ki he fono ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí pea ke ne maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 439).

  • ʻI he ngaahi ʻaho ne kamakamata mai ai e Siasí, naʻe fakalotolahiʻi ʻe he kau takí ʻa e kau papi uluí ke nau fakataha mo e Kāingalotú ʻi he ngaahi feituʻu kuo ʻi ai e Siasí, hangē ko ʻOhaiō, Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻIutā. ʻI he ʻahó ni ʻoku fakahinohinoʻi e Kāingalotú ke langa hake ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

    “ ʻI hotau kuongá ni, kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kuo feʻunga ke tuku mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, kau ai mo hono fakalahi ʻa e ngaahi temipalé ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní. Ko ia, ʻoku mau loto ai ke toe fakaongo atu e faleʻi ko ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ke nau nofo ʻi honau fonua tupuʻangá, kae ʻoua ʻe hiki ki he ʻIunaiteti Siteití. …

    “Ka nofo ʻa e kāingalotu ʻo e māmaní ʻi honau ngaahi fonua tupuʻangá ʻo ngāue ke langa hake ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi takitaha fonua, ʻe hoko mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga fakafoʻituitui kiate kinautolu pea ki he Siasí fakalūkufua” (Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 1 Tīsema 1999; vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 106; pe Liahona, Nōvema 2005, 102).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Takilesi L. Kalisitā ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e taumuʻa mo e founga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí: “ ʻOku fakatefito hotau tānaki he taimi ní ʻi he ʻuhinga fakalaumālie, ʻo ʻikai fakasiokālafi. Naʻe fakahā ʻe Kalaisi te Ne ‘fokotuʻu [Hono] siasí,’ ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea ‘fokotuʻu [Hono] kakaí,’ mo ‘fokotuʻu … ʻiate kinautolu [Hono] Saioné’ (3 Nīfai 21:22; 3 Nīfai 20:21; 3 Nīfai 21:1). ʻI Heʻene fokotuʻu Hono Siasí ʻi hotau ʻahó, ʻe lava ke akoʻi e kakaí ʻi he ongoongoleleí pea ʻe ‘ ʻomi ʻa kinautolu ki he ʻilo ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá’ (3 Nīfai 20:13) ʻo ʻikai mavahe mei honau ngaahi ʻapí. ʻI hono fakahoa atu ki he fanongonongo ne tala ʻi he ngaahi ʻaho ne kamakamata mai ai e Siasi ne toe fakafoki maí, kuo fakahā ai ʻe hotau kau takí ko e tānaki he taimi ní ʻoku totonu ke hoko ia ʻi he fonua takitaha pea ʻi he lea kotoa pē. Ko e fie maʻu ko ia ke tau ofi ki ha Kāingalotu ʻoku tokolahí kuo ʻikai toe fie maʻu ia ʻo hangē ko e senituli kuohilí koeʻuhí he kuo hanga ʻe he ngaahi makasini ʻa e Siasí mo e ngaahi fakamafola fakasatelaité ʻo fakafehokotaki ʻa e vāmamaʻó mo e taimí, ʻo ʻai e Siasí hono kotoa ke nau taha pē. Kuo lava ke maʻu kotoa e ngaahi kī tatau, ngaahi ouau, tokāteliné, mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié” (“Book of Mormon Principles: The Gathering of the Lord’s Faithful,” Ensign, Oct. 2004, 59).

3 Nīfai 20:14, 22. Ko ha Fonua ʻo e Tofiʻa

  • Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Nīfaí naʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e fonua ko ʻAmeliká ko honau tofiʻa. Naʻe toe maʻu foki ʻe Līhai ʻa e talaʻofá ni ʻi he taimi ne aʻu mai ai ki he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, 2 Nīfai 1:5). Naʻe fakapapauʻi heni e tāpuaki naʻe fai ʻe Sēkope kia Siosefa ʻi heʻene pehē, “Ko e ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo tamaí kuo hiliō ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo ngaahi kuí, ʻo aʻu ki he mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻo e ngaahi moʻunga taʻengatá” (Sēnesi 49:26). Ko e kupuʻi lea ko e “mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻo e ngaahi moʻunga taʻengatá” ʻoku ʻuhinga ia ki he Hemisifia Hihifó. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē: “Naʻe foaki ʻe he ʻEikí … ʻa ʻAmelika, ko ha koloa taʻe ngata ia ʻa Siosefa, ko e foha ʻo Sēkopé. ʻE maʻu ʻe hono hakó ʻa e konga ko ʻeni ʻo e māmaní, ʻi he taimi ʻe fakamaʻa ai kinautolu mei he angahalá, pea nau haʻu ʻi he toetuʻú. ʻE hoko ʻa e fonuá ni ko honau fonua ʻo lauikuonga” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:88).

3 Nīfai 20:21–22; 21:23–29. ʻE Langa ʻa Selusalema Foʻou ʻi ʻAmelika

  • Ko Saione, ʻa e Selusalema Foʻoú, ko ha feituʻu ia ʻo e malu, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Naʻe faleʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he lau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú” (vakai, T&F 45:32) mo talaʻofa mai te tau malu ʻi Saione pea ʻi hono ngaahi siteikí (vakai, T&F 115:6). Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ko e kolo ko Saioné, ʻa e Selusalema Foʻoú, ʻe hoko ia “ko ha fonua ʻo e melino, ko ha kolo hūfanga, ko ha potu malu” ʻi he ʻalu atu ko ia ʻa e taimí ke fakaofi ki he Hāʻele ʻAnga Uá Maí (vakai, T&F 45:66–71).

    ʻOku pehē ʻe he tefito ʻo e tui hono hongofulú: “ ʻOku mau tui ki hono tānaki fakataha moʻoni ʻo ʻIsilelí pea ki hono fakafoki mai ʻo e Faʻahinga ʻe Hongofulú; pea ko Saione (ko e Selusalema Foʻoú) ʻe langa ia ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká; pea ko Kalaisi pē ʻe pule ʻi he māmaní; pea, ʻe fakafoʻou ʻa e māmaní ʻo maʻu ʻe ia ʻa hono nāunau fakapalataisí.”

    ʻI ha meʻa ʻe taha naʻe hoko, naʻe akonaki ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo pehē: “Ko e langa hake ʻo Saioné ko ha ngāue ia kuo manako ki ai ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē, ko ha kaveinga ia kuo tā tuʻo lahi hono fakamamafaʻi ʻe he kau palōfitá, kau taulaʻeikí mo e haʻa tuʻí; … ʻoku ʻatautolu leva ke tau vakai, kau pea mo tokoni ki hono ʻunuakiʻi atu e nāunau ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ‘ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. …’ Ko ha ngāue ne fakataumuʻa ke ne fakaʻauha e ngaahi mālohi o e fakapoʻulí, fakafoʻou ʻa e māmaní, mo e nāunau ʻo e ʻOtuá pea mo e fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá” (History of the Church, 4:609–10).

3 Nīfai 20:22. Ko e ʻOtuá ʻi Hotau Lotolotongá

  • Lolotonga hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nīfaí ʻo kau ki Saioné pe ko e Selusalema Foʻoú, naʻe talaʻofa ange ʻe he Fakamoʻuí te Ne “ ʻi he lotolotonga” ʻo Hono kakaí (3 Nīfai 20:22). ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e fakalea tatau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

    “Kae vakai, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku mamata hoku matá kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻi homou lotolotongá pea ʻoku ʻikai te mou lava ʻo mamata kiate au;

    “Ka ʻe vave mai ʻa e ʻaho te mou mamata ai kiate au, ʻo ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai; he ʻe toe siʻi pē pea ʻe mavaeua ʻa e veili ʻo e fakapoʻulí, pea ko ia ia ʻoku ʻikai ke fakamaʻá ʻe ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e ʻahó.

    “Ko ia, nonoʻo homou kongalotó pea mou teuteu” (T&F 38:7–9).

    Ko e talaʻofa ko ia ʻa e ʻOtuá ʻe ʻi he lotolotonga ʻo Saioné ʻe lava ke ʻuhinga ia ki Heʻene ʻi he temipale ʻi Saioné (ko e Selusalema Foʻoú) pea ko ia ko e “kakai loto-maʻa kotoa pē ʻe hū ki aí [ki he temipalé] te nau mamata ki he ʻOtuá” (vakai, T&F 97:16).

3 Nīfai 20:23–24. “ ʻE Fokotuʻu Ha Palōfita ʻe he ʻEiki Ko ho ʻOtuá”

3 Nīfai 20:25–27. Hoko ko e Fānau ʻo e Fuakavá

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Sīsū ko e kau Nīfaí ko e “fānau ia ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:26). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ki he fuakava naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Fakamoʻuí pea mo e anga e fekauʻaki ʻa e kupuʻi leá ni mo kitautolú:

    “ ʻOku mahuʻinga makehe hono toe fakamamafaʻi mai kia ʻAisake mo Sēkope ʻa e fuakava naʻe ʻuluaki fai ʻe he ʻEikí mo ʻĒpalahamé. …

    “Ko e fānau foki kitautolu ʻo e fuakavá. Kuo tau maʻu foki, ʻo hangē ko kinautolu ʻi muʻá, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú mo e ongoongolelei taʻengatá. Ko ʻetau ngaahi kuí ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. ʻOku tau kau ki ʻIsileli. ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ke tau maʻu ʻa e ongoongoleleí, tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e moʻui taʻengatá. ʻE tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻe heʻetau ngaahi ngāué pea mo e ngaahi ngāue ʻa hotau hakó. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e talaʻofa ko ʻení ʻe he hako totonu ʻo ʻĒpalahamé mo kinautolu ʻoku fakakau mai ki hono fāmilí ʻi he ohí—ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tali ʻa e ʻEikí mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 42–43; pe Tūhulu, Siulai 1995, 41).

3 Nīfai 20:29. Kikite Fekauʻaki mo Hono Toe Fakafoki ʻo Selusalemá

  • ʻOku hoko hono toe fakafoki mai e faʻahinga ʻo Siutá pea mo e kolo ko Selusalemá ko ha kaveinga mahuʻinga ia naʻe kikiteʻi ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí, ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení:

    “Ko ia, tuku ʻa kinautolu ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé ke nau hola ki Saione.

    “Pea tuku ʻa kinautolu ʻoku kau ki Siutá ke nau hola ki Selusalema, ki he ngaahi moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí” (T&F 133:12–13).

    ʻĪmisi
    Tangi lāulau ʻa Kalaisi ʻi Selusalemá

    Naʻe fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo kau ki hono toe fakafoki ʻo Siutá: “Kuo pau ke toe foki ʻa e faʻahinga ʻo Siutá ki he fonua ko ʻIsilelí, ʻe toe langa hake ʻa Selusalema, pea mo e temipalé, pea ʻe tafe mai ʻa e vaí mei he lalo temipalé, pea ko e ngaahi vai ʻo e Tahi Maté ʻe fakamoʻui ia. ʻE ʻi ai ha taimi lahi ki hono langa ʻo e ngaahi ʻā ʻo e koló pea mo e temipalé, &c.; pea ʻe fai kotoa ʻeni ki muʻa ʻi he hā mai e Foha ʻo e Tangatá” (History of the Church, 5:337).

3 Nīfai 20:29–33. ʻE Tui ʻa e Kau Siú pea Toki Tānaki

  • ʻĪmisi
    Fakatapui ʻe ʻOasoni Haiti ʻa Palesitainé

    Clark Kelley Price, © 1996 IRI

    ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa 1841, naʻe fai ai ʻe ʻEletā ʻOasoni Haiti (1805–78) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lotu fakaʻaposetolo ʻi he tumutumu ʻo e Moʻunga ʻŌlivé maʻá e kakai Siu ʻoku fakamoveteveteʻi holo he māmaní. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻene lotú naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau Siu ne lolotonga nofo ʻi Palesitainé, pea ʻi he tuʻunga ʻo e fetāʻaki fakapolitikalé naʻe ʻikai pē ha ʻamanaki ia ʻe lava ke fakangofua ke nau fakataha. Talu mei he taimi ko iá mo e lahi e ngaahi meʻa fakaofo kuo hokó ʻo fanauʻi mai ʻa e fonua fakaonopooni ʻo ʻIsilelí pea hoko ia ko ha “fonua tupuʻanga” moʻó e kakai Siú. Neongo ʻoku mahino mai ko e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí naʻe kau ki he “tānaki” ko ʻení ka ʻoku mahino pē ia ʻoku ʻikai ko e kakato ʻeni ʻo e tānaki ʻo e kau Siú naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fakatahataha atu ko ia ʻa e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá ʻi he lolotonga ní ʻoku ʻikai ko hano fakahoko ia ʻo e kikite ko ʻení, ka ko ha tānaki fakapolitikale pē ia. “Pea hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi kotoa ʻe he māmaní, ʻoku tokolahi ha kau Siu kuo nau fakataha hake ki Palesitaine, ʻo maʻu ai honau puleʻanga pē ʻo nautolu mo e anga ʻenau lotú, kae kotoa ʻení ʻoku ʻikai ha lau ia ʻo kau ki ha tui kia Kalaisi pe tali e ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongolelei taʻengatá. Ko e tānaki nai ʻeni ʻo e kau Siú ʻi he ʻaho kimui ní naʻe ʻuhinga ki ai e folofolá? ʻIkai! ʻOku ʻikai ko ia; ʻoua muʻa naʻa ʻi ai ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he meʻá ni ʻi he ʻatamai ʻoku fifili ki he meʻá ni. Ko e fakatahataha ko ʻeni ʻa e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá, mo hono fokotuʻu honau fonuá mo ha puleʻangá, ʻoku ʻikai ko e tānaki ia naʻe talaʻofa mai ʻe he kau palōfitá. ʻOku ʻikai ke ne fakahoko ʻe ia ʻa e ngaahi talaʻofa mei muʻá. Ko kinautolu kuo fakatahatahá ʻoku ʻikai ke nau tānaki kinautolu ki he Siasi moʻoni pea mo e tākanga honau Mīsaia mei he fuoloá” (The Millennial Messiah [1982], 229).

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kau ki hono tānaki ʻo Siutá. Naʻá ne lau ha ngaahi konga ne filifili mei he Tohi ʻa Molomoná ʻoku akoʻi mai ai e meʻa kuo pau ke fai ʻe he kau Siú ki muʻa pea toki tānaki kinautolu ʻe he Tamaí ki he fonua ʻo honau tofiʻá. Mei he ngaahi konga ko ʻeni naʻe filifili maí ʻoku tau ako ʻo kau ki he Siú ʻi he tiami he “ʻikai te nau toe fakatafoki ai honau lotó ʻo fakafili ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí” (1 Nīfai 19:15); ʻi he taimi te nau “maʻu [ai] ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí” (2 Nīfai 6:11); ʻi he taimi ʻe toe “fakafoki [ai] kinautolu ki he siasi moʻoni mo e loto-ʻā sipi ʻa e ʻOtuá” (2 Nīfai 9:2); ʻi he taimi te nau “tui ai kiate au, ko au ko e Kalaisí” (2 Nīfai 10:7); ʻi he taimi te nau tui ai ko Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea tui ki he Fakaleleí mo “hū ki he Tamaí ʻi Hono huafá, ʻaki ʻa e loto-maʻa mo e ngaahi nima maʻa, ʻo ʻikai toe ʻamanaki ki ha Mīsaia kehe” (2 Nīfai 25:16); ʻi he taimi ʻe “malanga ʻaki ai hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí kiate kinautolú” pea te nau “lotu ki he Tamaí ʻi he hingoa [ʻo e Fakamoʻuí]” (3 Nīfai 20:30–31), pea ʻe toki tānaki kinautolu ki Selusalema, ki he fonua ʻo honau tofiʻá.

    “ ʻOku fakamahino mai ʻe he ngaahi kikite ko ʻeni ʻa e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko hono toe fakafoki ko ia ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻenau tali ʻa Sīsū Kalaisi ko honau Huhuʻí, ʻa ia ʻoku ou fakamoʻoni ki aí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1981, 21; vakai foki ki he peesi 19–20; pe Ensign, May 1981, 17; vakai foki ki he peesi 16).

3 Nīfai 20:35. ʻE Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa Hono Toʻukupu Māʻoniʻoní

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ ʻe fakahā ʻe he Tamaí ʻa hono toʻukupu māʻoniʻoní”? (3 Nīfai 20:35). “ ʻI he taimi fuoloá, naʻe hanga ʻe he kakai tangata ʻoku teuteu ki he taú ʻo ʻai honau pulupulú ki he uma ko ia ʻoku ʻikai ke nau fai ʻaki ʻa e taú (Ko e Ngaahi Sāmé 74:11). ʻI he hāʻele ʻanga ua mai ʻa Kalaisí, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā Hono toʻukupu māʻoniʻoní ʻi he taimi te Ne fakahaaʻi ai Hono mālohí ke mamata ki ai ʻa e taha kotoa pē (T&F 133:2–3)” (Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah [1998], 466).

  • ʻI hotau taimí kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono mālohí ʻi he ngāue maʻongoʻongá ʻi Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku moʻoni ʻeni ʻi he ʻahó ni ʻo hangē pē ko e hoko ʻa e ngaahi fuʻu meʻa maʻongoʻonga lolotonga e ngaahi ʻaho ne kamakamata mai ai e Siasí: [“Ko ia ai, ʻe hoku kāinga, ‘ko ʻeni [ʻa homou] ngaahi ʻahó’ (Hilamani 7:9) ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Fakatokangaʻi lelei pe ko e faʻahinga ʻaho fēfē kinautolu, ko e ngaahi ʻaho ia ʻe mamata moʻoni ai ki he ʻEikí, te Ne ‘fakahā hono toʻukupu māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē’ (T&F 133:3). ʻE toe hanga foki ʻe he ʻOtuá ʻo ‘fakavaveʻi’ ʻEne ngāué (T&F 88:73). Te Ne toe hanga foki ʻo ‘fakanounouʻi’ ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ‘ki he kakai kuo filí’ (Mātiu 24:22); ko ia, ʻe lahi e ngaahi meʻa ʻe fakanounouʻí (vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:20). ʻIkai ko ia pē, ka ʻe ‘moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē’ (T&F 88:91). Ko e ngata pē ʻiate kinautolu ʻoku teuteu ke hoko ko e kakai tangata mo fafine ʻia Kalaisí te nau lava ke tauhi ke potupotutatau honau tuʻunga fakalaumālié”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 57; pe Ensign, May 1992, 39).

3 Nīfai 20:36–37. “ ʻAi Ho Mālohí” pea “Vete Meiate Koe ʻa e Ngaahi Haʻi ʻo Ho Kiá”

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 113 ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ ʻai ho mālohí” ki hano maʻu ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní “ ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia [ʻoku nau maʻu] ha totonu ki ai ʻi he hakó” (T&F 113:7–8). “Ko e ngaahi haʻi ʻo [ho] kiá ko e ngaahi fakamalaʻia ia ʻa e ʻOtuá kiate iá, pe ko e ngaahi toenga ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau nofo movetevete ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé” (T&F 113:10).

    ʻI he lea fekauʻaki mo e ngaʻunu fakaʻosi ʻe hoko ʻi he ʻalu atu ko ia ki he kuonga ʻo e nofotuʻí, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí: “Kuo tau ʻosi mamata ne tuku ʻe Sīsū ʻa e vahe 52 ʻo ʻĪsaiá ʻi ha tuʻunga ʻoku hangē ko e nofotuʻí. ʻOku maʻu ai ʻa e kalanga ko e: ‘Ke ke ʻā, ke ke ʻā; ʻai ho mālohí, ʻE Saione; ʻai ho ngaahi kofu matamataleleí, ʻE Selusalema, ʻa e kolo māʻoniʻoní: koeʻuhí he ʻikai ke toe hū kiate koe ʻa e taʻekamú mo e taʻemaʻá.’ Ko e ʻaho ko ia ʻoku tau lāulea ki aí he ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻoku taʻemaʻa ʻi he ʻuhinga fakatilesitiale ʻo e foʻi leá, koeʻuhí he ʻe fakaʻauha ʻa e angahalá ʻi he ngingila ʻo ʻEne hāʻele maí. Pea he ʻikai ke ʻi ai ha taha taʻekamu, ʻo hangē pē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻá, he ko kinautolu kotoa ʻoku nau fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Kolo Māʻoniʻoní kuo pau ke nau fenāpasi mo e ngaahi palani mo e ngaahi taumuʻa ʻa Ia ʻoku ʻaʻana ʻa e kolo ko iá” (Millennial Messiah, 315).

3 Nīfai 20:40. “Hono ʻIkai Fakaʻofoʻofa ʻi he Ngaahi Moʻungá”

  • ʻĪmisi
    Kau faifekau ʻoku nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí

    © 1987 Scott Snow

    Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kupuʻi lea fakaʻofoʻofa ko ʻeni hono fakamatalaʻí, “hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolú, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e melinó,” ʻoku ʻuhinga ia kiate kinautolu ʻoku nau fakamafola e ongoongolelei ʻa e ʻEikí, ka ʻoku ʻuhinga fakahangatonu ia ki he Fakamoʻuí tonu pē: “Ko e ngaahi vahe angamaheni ko ʻení, naʻe fuofua tohi ʻe ʻĪsaia ka naʻe lea ʻaki mo fakamānavaʻi tonu pē ʻe Sihova, ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ia ki ha faʻahinga taha pē—tautefito ki he kau faifekaú—ʻa ia ʻoku nau ʻomi ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí mo fakahā ʻa e melinó ki he ngaahi laumālie ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ha fehālaaki ia ʻi he foʻi lau ko iá, ka ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi—hangē ko ia naʻe fai ʻe he palōfita ko ʻApinetaí—ʻi hono tuʻunga maʻa taha mo totonú, ko e saame ko ʻeni ʻo e houngaʻiá ʻoku fakaʻaongaʻi fakahangatonu pē ia kia Kalaisi. He ko Ia pea ko Ia toko taha pē ʻokú Ne ʻomi ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e fakamoʻuí. He ko Ia toko taha pē ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoní, mo fakahā ʻa e melino ʻoku tolongá. Pea ki Saione, fakatou tatau pē ki he Selusalema foʻou mo motuʻá, ko Kalaisi ia naʻá Ne pehē, ‘ ʻOku pule ʻa ho ʻOtuá!’ He ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa hono vaʻé ʻi he moʻunga ʻo e huhuʻí’ [3 Nīfai 20:40]” (Christ and the New Covenant [1997], 286).

3 Nīfai 20:41. “Ke Maʻa ʻa Kimoutolu ʻOku Fua ʻa e Ngaahi Ipu ʻa e ʻEikí”

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke maʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí: “ ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ikai ngata pē ʻi he pau ke tau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi ipu toputapu pe ngaahi fakaʻilonga ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻo hangē ko e fakakaukau ki hono teuteú, tāpuakiʻí, mo hono tufa ʻo e sākalamēnití—ka kuo pau ke tau hoko foki ko ha meʻangāue kuo fakamāʻoniʻoniʻi. ʻO ʻikai ngata pē ʻi he meʻa kuo pau ke tau faí kae toe mahuʻinga angé ʻa e tuʻunga ko ia ʻoku totonu ke tau aʻusiá, ko ia naʻe lea mai ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau ‘puna … mei he ngaahi holi fakatalavoú’ pea ui ki he ʻEikí ʻi he loto maʻa.’ ʻOku nau talamai ke tau maʻa” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 51–52; pe Liahona, Sānuali 2001, 48).

    Ko e fekau ko ia “ke maʻa ʻa kimoutolu ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí” (3 Nīfai 20:41), ʻa ia naʻe fai kiate kinautolu ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá ne nau fua e ngaahi ipu toputapu ʻo e moihuú, ʻoku toe fakahoko mai pē ia ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo onopōní. Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki ha fakatahaʻanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono mahuʻinga ʻo e fekau ko iá ʻi heʻene pehē: “‘Ke mou maʻa ʻa kimoutolu ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí’ (T&F 133:5). Kuó Ne folofola mai kiate kitautolu ʻi he fakahā ʻo e ngaahi ʻaho ní. Ke mou maʻa ʻi he sinó. Ke mou maʻa ʻi he fakakaukaú. Ke mou maʻa ʻi hoʻomou leá. Ke mou maʻa ʻi hoʻomou teuteú mo hoʻomou tōʻongá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 68; pe Tūhulu, Siulai 1996, 56).

    Naʻe toe faleʻi mai ʻe Palesiteni Hingikelī: “Ko e tā tataú ko hano tohitohiʻi ia ʻo e temipale ʻo e sinó. ʻOku pehē foki mo hono fakaava ʻo e sinó” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 70; pe Liahona, Sānuali 2001, 68).

    Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí “ke fakaʻehiʻehi mei he talanoa koví, fili fakapotopoto homou ngaahi kaungāmeʻá, fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí mo e faitoʻo konatapú, pea ʻikai ʻalu ki he ngaahi fakaʻaliʻali palakuú mo e ngaahi paati fakatuʻutāmakí, fakaʻapaʻapaʻi homou sinó mo tauhi kimoutolu ke mou angamaʻa ʻi he meʻa kotoa pē” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 86; pe Liahona, Siulai 2001, 81).

3 Nīfai 21:1–9. Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau Nīfaí te Ne foaki kiate kinautolu “ha fakaʻilonga” (3 Nīfai 21:1) koeʻuhí ke nau ʻilo e taimi kuo kamata ai hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻá Ne kikiteʻi leva mo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko hono fokotuʻu ʻo ha puleʻanga tauʻatāina ʻi ʻAmeliká, pea mo hono ʻave ʻo e ongoongoleleí ki honau hakó (vakai, veesi 1–7). Naʻá Ne ui ʻa e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní “ko ha ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” (vakai, veesi 9). ʻI he ngaahi ʻaho ne kamata mai ai Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí “ ʻoku ofi ke hoko mai ha ngāue fakaofo” (vakai, T&F 4:1).

    Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he mana ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo hotau fatongia ke tokoni ki hono ʻunuakiʻi ki muʻa ʻa e ngāué:

    “Naʻe kamata ʻa e ʻaho nāunauʻia ko iá ʻaki ʻa e hāʻele mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefá. Naʻe mafoa mai ʻa e ata ʻo e kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ki he māmaní. Naʻe fakafoki mai ai ʻa e leleí, mo e fakaʻofoʻofá, mo e meʻa fakalangi kotoa ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli ʻi muʻá, ʻi he faʻahitaʻu fakaofo taha ko ʻení. …

    “ ʻOku mahino moʻoni nai kiate kitautolu hono mahuʻinga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau maʻú? …

    “[Ko e ola aofangatuku kitautolu he toʻu tangata ko ʻení,] ʻo kinautolu kotoa pē kuo muʻomuʻa ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai feʻunga hano ʻiloʻi pē ʻoku tau mēmipa ʻi he Siasi ko ʻení. Kuo tuku kiate kitautolu ha tufakanga toputapu. Tau tali muʻa pea feinga ke fakahoko ia.

    “Kuo pau ke tau moʻui ʻo taau mo e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, pea maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he kakai kotoa pē, pea fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí, pea akoʻi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ngaahi hala ʻo e ʻEikí mo fakahoko ʻa e ngāue mahuʻinga kuó Ne fokotuʻu mai ke tau faí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 84–85; pe Liahona, Mē 2004, 83–84).

  • Ki ha toe fakamatala lahi ange ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 416).

3 Nīfai 22. Naʻe Fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e Fakatātā Toputapú ke Akoʻi ʻAki e Tānakí

  • Naʻe lau kakato ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻĪsaia 54 ki hono akoʻi ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ʻoku angamaheni ʻaki pē ʻi he tohi fakakikité, pea hanga ʻe ʻĪsaia ʻo fakataipe ʻa ʻIsileli ki ha fefine ʻa ia ko hono husepānití ʻa e ʻEikí. Neongo hono liʻekina ʻi ha ngaahi taimi koeʻuhí ko e angahalá, ʻe ʻi ai e ʻaho te ne toe fakataha ai mo hono “Husepānití” ʻi he ʻaloʻofa lahi. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakatātaá ni, naʻe fakaʻofoʻofa hono fakahaaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e founga hono tuku mai ʻo e maná ʻi Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá Ne talaʻofa ko e ʻalu ko ia ke fakautuutu e tokolahi ʻene fānaú, ʻe fie maʻu ke fakalahi hono tēnití pea fakamālohia hono ngaahi siteikí ke lava ʻo hao ki ai hono fāmili tokolahí (vakai, 3 Nīfai 22:1–3). ʻOku manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tukupā toputapu ʻo e fuakava ʻo e malí ʻi hono fakahā e loloto ʻo ʻEne tukupā ki ʻIsilelí (vakai, veesi 4–10). ʻOku talaʻofa ʻaki ki ʻIsileli ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku malu mo fakaʻofoʻofa (vakai, veesi 11–12) pea malu mei hono ngaahi filí (vakai, veesi 13–17).

3 Nīfai 22:13. “ʻE Akonekina ʻa Hoʻo Fānaú ʻe he ʻEikí”

  • ʻĪmisi
    Ko ha faʻē ʻoku ako folofola mo haʻane ongo kiʻi fānau kei īki

    Longin Lonczyna, © 1985 IRI

    Lolotonga e hoko ʻa Sisitā Petulisa P. Pinikā ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e anga hono fakaʻaongaʻi ʻe he 3 Nīfai 22:13 hotau ʻahó ke tataki kitautolu ʻi hono akoʻi ʻetau fānaú: “ ʻOku ʻikai ko ha feituʻu ʻoku malu ʻa e māmaní. ʻOku ʻikai ko ha feituʻu ia ʻe ongoʻi nonga, ʻamanaki lelei pea mo fakahinohinoʻi ai ʻa e fānaú tuku kehe pē ka akoʻi kinautolu ke nau ʻofa pea mo muimui ki he Fakamoʻuí. Kātaki kae tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá ni, pea mo fakahā ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau faí ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuakí ni” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 85; pe Liahona, Sānuali 2000, 82).

3 Nīfai 22:17. “ ʻE ʻIkai ha Mahafu Tau kuo Ngaohi ke Tauʻi Koe ʻe Tuʻumālie”

  • ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafepaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Pea hangē ko e talaʻofa ʻa ʻĪsaiá, ʻoku teʻeki ai pē ke tuʻumālie ʻenau feinga ne fai mai kiate kitautolú. Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē ʻe taʻeʻaonga pē ʻenau ngaahi ngāué:

    [“ ʻOku mahino moʻoni ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻi ai ʻa e fakafepaki. ʻE ʻi ai ʻa e niʻihi, mahalo pē he ʻikai ke fuʻu tokolahi, te nau fakaʻaongaʻi ha fakaʻuhinga hala mo e ngaahi lea fakaoloolo mo e ngaahi sīpinga fakapoto ke fakamafola atu e veiveiuá mo feinga ke tukuhifo e tefito naʻe langa ai e moʻoni ko ʻení. Te nau aʻusia ha kiʻi taimi manakoa ka ʻe nounou pē. Mahalo pē te nau maʻu e poupou ʻa e kau veiveiuá pea mo e kau taʻetuí mo e kau fakaangá ʻi ha kiʻi taimi nounou. Ka ʻe kamata pē ke nau puli atu pea ʻikai toe manatua ʻo hangē pē ko e niʻihi tatau mo kinautolu ʻi he kuohilí.

    “Ka ʻi he taimi tatau, ʻoku totonu ke tau laka ki muʻa, neongo ʻenau fakaangá, pea tau ʻilo ki ai ka ʻoku ʻikai ke tau manavahē ki heʻenau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 76; pe Ensign, May 1994, 60).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí te Ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ke fakahoko e fuakava naʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní mo ʻenau ngaahi tamaí (vakai, 3 Nīfai 16:5, 11; 20:12–13). Ko ha talaʻofa fakamāmani lahi ʻeni mo ha ngaahi ʻuhinga fakatāutaha. Ko e hā ʻokú ke ʻilo kau ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe kinautolu ne fuofua ului ki he Siasí ʻi ho kāinga mamaʻó? Ko e hā e ngaahi feilaulau naʻa nau fai ki hono tānaki ʻo e Kāingalotú?

  • Ko fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ha ala atu ʻa e Tamai Hēvaní ʻo aʻu ki ho lotó ʻo ʻomi koe ke ke ofi ange kiate Ia?

Ngāue ke Faí

  • Fokotuʻu ha palani ʻe lava ke toe mahuʻinga mālie ange ai ʻa e sākalamēnití ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. Vahevahe hoʻo palaní mo ha taha ʻe lava ke tokoni atu ke aʻusia hoʻo taumuʻá.

  • ʻAi ha lisi ʻo ha ʻekitivitī ʻe tolu ʻe lava ke ke fai ke tokoni ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.