‘Inisititiuti
Vahe 21: Mōsaia 18—24


Vahe 21

Mōsaia 18–24

Talateú

Naʻe fakavaivai e kakai ne muimui kia ʻAlamā he maomaonganoá ʻaki ʻenau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakatomala, mo tali e fuakava ʻo e papitaisó. Neongo iá, naʻa nau pōpula ki he kau Leimaná ʻi ha taimi lōloa. ʻI he taimi tatau ʻo e hisitōliá, naʻe hokohoko atu e nofo ʻa e kakai ʻo Limihaí ʻi he pule ʻa e kau Leimaná. Naʻe faifai pea nau toki fakavaivaiʻi ʻa kinautolu hili ia ʻa e ʻikai ola lelei ʻenau feinga ʻaki honau mālohí ke fakatauʻatāinaʻi kinautolú pea naʻe toki fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻe aʻusia fakatouʻosi ʻe he kakai ʻo ʻAlamaá mo Limihaí e nofo pōpulá mo e fakamamahiʻí, peá na fakatou aʻusia e tāpuaki ʻo e fakatauʻatāinaʻi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Kumi ha ngaahi founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí e huhuʻi mei he ngaahi faingataʻa ʻo e matelié ʻaki hono fakamālohia kitautolu mo tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻá. ʻI hono fakafehoanaki mo fakatatau e ngaahi tūkunga ʻo e ongo sosaietí, te tau lava ke ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá.

Fakamatalá

Mōsaia 18:8. Hoko ko e Kakai ʻo e ʻEikí ʻi he Papitaisó

  • Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻamua ʻe kinautolu ʻoku nau tali ke papitaisó:

    “Naʻe kamata ke papitaiso ʻe ʻAlamā ʻa kinautolu kotoa ne loto ke fai ha fuakava mo Kalaisí. Naʻá ne kole ange ke nau ‘tauhi ki he [ʻOtuá] mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, koeʻuhí ke Ne huaʻi hifo Hono Laumālié ʻo toe lahi ange’ kiate kinautolu. ʻE fakahaaʻi ʻe he kau ākonga foʻoú ʻenau tuí ʻaki e:

    “Hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá.

    “ ʻE ui ʻa kinautolu ko hono kakai.

    “Fefuaʻaki ʻenau ngaahi kavengá.

    “Tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí.

    “Fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.

    “Tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

    “Fai ha fuakava ke tauhi ki he ʻOtuá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.

    “ ʻOku kei tuʻu e fakahā ko ia ne fai ʻe ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná ko e fakamatala fakafolofola kakato taha ia kuo hiki ʻo kau ki he tukupā ʻoku fai pea hoko ki ai e kau papi foʻoú” (Christ and the New Covenant [1997], 106).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi tāpuaki ʻi hono tali e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó: “ ʻOku ou fakatokangaʻi he kotoa ʻeku moʻuí ko e taimi ko ia ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ha mahino kakato ki he ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻo e fuakava he papitaisó, tatau ai pē pe ko e ului foʻou pe mēmipa fuoloa he Siasí, ʻoku hoko mai ʻa e fiefia lahi ki heʻenau moʻuí pea nau fua honau ngaahi fatongia he puleʻangá ʻi he loto vēkeveke mo e faivelenga” (“Alma the Elder: A Role Model for Today,” in Heroes from the Book of Mormon [1995], 84).

Mōsaia 18:9. “Tuʻu ko ha kau Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he Taimi Kotoa pē”

  • Naʻe fakahā ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fie maʻu ʻa e angatonú ʻi heʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻo tatau ai pē pe ko e hā e lahi e faingataʻa ʻo e tūkungá: “Ko e taimi ʻoku tau fuakava ai ʻi he vai ʻo e papitaisó ke tau ‘hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he potu kotoa pē,’ ʻoku ʻikai ko ʻetau ʻuhinga pē ʻatautolu ia ki he ngaahi houalotu fakamoʻoní. ʻE ʻikai faingofua maʻu pē, pea maʻu maʻu pē ha faingamālie, pe totonu fakapolitikale ke mateakiʻi ʻa e moʻoní mo e totonú, ka ko e meʻa totonu pē ia ke fai—maʻu ai pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 51; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 46).

Mōsaia 18:10. “Kuo Mou Fai ha Fuakava mo Ia”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Poni D. Pākini, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, e founga ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá: “Ko e ngaahi fuakavá—pe ngaahi fepalōmesiʻaki ʻi hotau vā mo e Tamai Hēvaní—ko ha meʻa mahuʻinga ia ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá. ʻOkú Ne akoʻi fakaikiiki kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá ʻaki ʻEne fakaafeʻi kitautolu ke tau kau ʻi Heʻene ngāué. ʻOku tau fuakava ʻi he papitaisó ke tau ʻofa kiate Ia ʻaki e kotoa hotau lotó pea tau ʻofa ki hotau ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻo hangē pē ko kitautolú. ʻOku tau fuakava ʻi he temipalé ke tau talangofua, taʻesiokita, faivelenga, anga fakaʻeiʻeiki pea mo manavaʻofa. ʻOku tau fuakava ke fai ha ngaahi feilaulau pea mo fakatapui ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻOku tau tupulaki ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku ʻomi ʻe heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ha ngaahi tāpuaki ʻoku fonu mahuohuá. Kuo tuʻo fiha nai haʻo fakakaukau loto atu ki he mahulu atu hoʻo ngaahi fuakavá ʻi he moʻui fakamatelié ʻo ne fakafehokotaki koe mo e ʻOtuá? Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá, ko ha fahaaʻi ia ʻo ha loto fiemālie; pea ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ko ha fakahaaʻi ia ʻo ha loto tui mateakí” (“ ʻI he Loto Māʻoniʻoni,” Liahona, Nōvema 2002, 103).

Mōsaia 18:10. Maʻu Hono Laumālié

  • Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko hono maʻu ko ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne tākiekina hotau ʻulungāangá mo fakafefekaʻi ʻetau ngaahi fakamoʻoní:

    “ ʻOku foaki mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa e ivi mo e loto-toʻa ke tau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi founga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ko e tupuʻanga ia ʻo ʻetau fakamoʻoni ki he Tamaí pea mo e ʻAló. …

    “ ʻI heʻetau fili ke kau ki Hono puleʻangá, ʻoku tau mavahe ai—kae ʻikai fakamavaheʻi—ʻa kitautolu mei he māmaní. ʻE feʻunga ʻa e vala ʻoku tau tuí, pea maʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú, pea maʻa mo ʻetau leá. ʻE fakatupulekina ʻa e ngaahi heleʻuhila mo e polokalama televīsone ʻoku tau sio aí, mo e mūsika ʻoku tau fanongo ki aí, ko e ngaahi tohi, ngaahi makasini, mo e ngaahi nusipepa ʻoku tau laú. Te tau fili ʻa e ngaahi kaungāmeʻa te nau poupouʻi ʻetau ngaahi taumuʻa taʻengatá, pea te tau angaʻofa ki he kakai kehé. Te tau sītuʻa mei he ngaahi kovi ʻo e anga taʻemaʻá, pele paʻangá, tapaká, kava mālohí, mo e ngaahi faitoʻo kona tapu taʻe fakalaó. ʻE hā mei heʻetau ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi he ʻaho Sāpaté ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ke manatu ki he ʻaho Sāpaté ke tauhi ia ke māʻoniʻoní. Te tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he anga ʻo ʻetau tauhi ki he kakai kehé. Te tau moʻui ke tau feʻunga ke tau hū ki he fale ʻo e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6–7; pe Liahona, Sānuali 2001, 9).

Mōsaia 18:12–18. Naʻe Maʻu ʻe ʻAlamā e Lakanga Fakataulaʻeikí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) naʻe maʻu ʻe ʻAlamā e mafai ke fai papitaisó:

    “Te tau lava ke pehē naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kimuʻa peá ne taʻefiemālie, mo e niʻihi kehe, ʻi he Tuʻi ko Noá. Pe naʻe pehē pe ʻikai ka ʻoku ʻikai hano kehekehe ʻona ia koeʻuhí naʻe fakamatalaʻi mahino lelei ʻi he Tohi ʻa Mōsaiá naʻá ne maʻu e mafaí [vakai, Mōsaia 18:13].

    ʻĪmisi
    Ko e fai papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he ngaahi vai ʻo Molomoná

    “Kapau naʻá ne maʻu e mafai ke fai papitaisó ko e fakamoʻoni ia naʻe ʻosi papitaiso ia. Ko ia ai, ʻi he taimi ne papitaiso ai ʻe ʻAlamā ʻa ia mo Heilamí ʻoku ʻikai ko ha papitaiso ia ʻe ʻAlamā ia, ka ko e fakahaaʻi pē ki he ʻEikí ʻene loto fakatōkilaló mo e fakatomala kakató” (Answers to Gospel Questions, fakatahatahaʻi ʻe Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 3:203).

Mōsaia 18:21. “Taha Honau Lotó ʻi he Uouangataha mo e Feʻofoʻofani”

  • Naʻe faleʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakaeonopōní, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ʻā vahevahe ʻoku mafola ʻi hotau māmani moveteveté mo e founga ʻe hanga ai ʻe hono tauhi e ngaahi fekaú ʻo ʻomi ʻa e uouangatahá:

    “Ka naʻe mahino ʻi he hoko ʻa e Hingá he ʻikai faingofua ʻa e nofo uouangatahá ni. …

    “… Ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻamanaki lelei pē te tau lava ʻo maʻu ʻa e uouangatahá ʻi he moʻui ko ʻení mo taau ke maʻu ia ʻi he taʻengatá ʻi he maama kahaʻú. …

    “Kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e uouangatahá, ʻoku ʻi ai leva ha ngaahi fekau kuo pau ke tau tauhi ʻo fekauʻaki mo e anga hotau lotó. Kuo pau ke tau faʻa fakamolemole pea ʻikai loto tāufehiʻa kiate kinautolu ʻoku faihala mai kiate kitautolú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 85–86, 88; pe Tūhulu, Siulai 1998, 80, 81).

  • Naʻe hoko mai e uouangatahá mo e feʻofoʻofaní ki he kakai ʻo ʻAlamaá ʻi heʻenau toe fakatukupaaʻi kinautolu ke moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletā C. Mākisi Kolouelo ʻi he Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi ko e tupulaki ko ia ʻa e feʻofoʻofaní ko ha meʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakalakalaka:

    [“Ko e ʻofa ʻa Sīsuú naʻe taʻelava ke veteki ia pea ko e tupu ia mei Heʻene moʻui tokoní, feilaulaú, mo e foaki maʻá e niʻihi kehé. He ʻikai lava ke tau fakatupulaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí taʻekau ai e founga ne fakamatalaʻi mai ʻe he ʻEikí. …

    “Ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha akonaki pe ko ha tefitoʻi moʻoni, pe ko ha foʻi lea pē ke fakamatalaʻi ʻaki ha ngāue pe angafai. Ka ko e tuʻunga fakaeloto kuo pau ke fakatupulaki pea aʻusia kae toki lava ke mahino. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻi heʻene hoko ko ha konga hotau ʻulungāangá. Ko e kakai ʻoku nau maʻu e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻoku nau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí kuo nau maʻu ʻene ʻofá, pea ʻofa he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻene ʻofá”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 40; pe Ensign, Nov. 1992, 30).

Mōsaia 18:23. “Tauhi ʻa e ʻAho Sāpaté, pea Tauhi Ia ke Māʻoniʻoni”

  • “Koeʻuhí ko e Sāpaté ko ha ʻaho māʻoniʻoni, ʻoku totonu ke tuku taha ia ki he ngaahi ʻekitivitī ʻoku taau mo māʻoniʻoní. … Kapau te tau nofo noa takai pē ʻo ʻikai fai ha meʻa ʻi he Sāpaté, ʻoku ʻikai ke tau tauhi ai ʻe kitautolu ʻa e ʻahó ke māʻoniʻoni” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ʻi he Ongoongoleleí [2004], 176).

    Naʻe lea ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he hoko ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha taimi makehe maʻá e ngaahi fāmilí ke nau fakataha ai mo vakaiʻi e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻe 10 mei ha ngaahi ʻekitivitī lahi ʻoku taau mo e ʻaho Sāpaté: “Ko e taimi ʻeni ke tau ʻalu fakataha ai ki he ngaahi houalotu mahení, pea tau ako ai ki he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo e kau palōfitá. ‘ ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī lelei kehe ke fai ʻi ha ʻaho Sāpate ʻa e (1) hiki ʻetau tohinoa fakatāutaha mo fakafāmilí, (2) fai ha ngaahi fakataha alēlea fakafāmili, (3) fokotuʻu mo tauhi maʻu ha ngaahi kautaha fakafāmili maʻá e fāmili ofí mo e kāinga mamaʻó, (4) ngaahi ʻinitaviu fakafoʻituitui ʻa e mātuʻá mo e fānaú, (5) faitohi ki he kāingá mo e kau faifekaú, (6) tohi hohoko, (7) ʻaʻahi ki he kāingá mo kinautolu ʻoku puke pe tukuhausiá, (8) ngāue fakafaifekau, (9) nb}lau ʻa e ngaahi talanoá ki he fānaú, mo e (10) hiva ʻi he ngaahi himi ʻo e Siasí.’ [“Suggestions for Individual and Family Sabbath-Day Activities,” Ensign, Mar. 1980, 76]” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 44; pe Liahona, Mē 2003, 42).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitaseni (1900–1984) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ʻetau tauhi ko ia ʻa e ʻaho Sāpaté ʻoku fisikituʻa ai ʻetau houngaʻia he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:

    “ ʻOku lava ke tau sio ko hono tauhi ko ia e ʻaho Sāpaté ko hano fakahaaʻi ia ʻo e lahi moʻoni ʻo ʻetau uluí.

    “ ʻOku hoko ʻetau tauhi pe taʻetauhi ʻa e Sāpaté ko hano fua totonu ia ʻo ʻetau fakakaukau fakafoʻituitui ki he ʻEikí mo ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní, ʻEne pekia ʻi he funga kolosí, pea mo ʻEne toetuʻu mei he pekiá. Ko ha fakaʻilonga ia pe ko e kau Kalisitiane kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē, pe ʻoku fuʻu mamaha fau ʻetau uluí ʻo hoko ʻetau fakamanatu ʻa ʻEne feilaulau huhuʻí ko ha meʻa siʻisiʻi pe taʻemahuʻinga pē ia kiate kitautolu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 72; pe Liahona, ʻOkatopa 2004, 22).

    ʻĪmisi
    Fāmili ʻoku ako folofola
    ʻĪmisi
    Fāmili ʻoku ako e ongoongoleleí

Mōsaia 18:28. “Te Nau Foaki Mei Heʻenau Ngaahi Koloá ʻi Honau Loto-Tauʻatāina”

  • Naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakatupulaki e ʻofa faka-Kalaisí ʻi hono foaki kakato kitautolu ki he ngāue ʻa e ʻEikí: [“ ʻE ʻeke ʻe ha niʻihi, ‘ ʻE anga fēfē haʻaku maʻu e ngaahi ongo māʻoniʻoni ko ʻení ʻi hono fai ʻo e foakí? ʻE anga fēfē haʻaku ikunaʻi e foaki fakakounaʻí? ʻE anga fēfē haʻaku maʻu e “ ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí?”’ Pea kiate kinautolu te u pehē: Moʻui faivelenga ʻaki e kotoa ʻo e ngaahi fekaú, foaki mei hoʻomou moʻuí, tokangaʻi homou ngaahi fāmilí, fua e ngaahi fatongia faka-Siasí, fai e ngāue fakafaifekaú, totongi e vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ako e folofolá—pea ʻoku hokohoko atu e lisí. ʻI hoʻo fakamoleki hoʻo moʻuí he ngāue ʻofá ni, ʻe ala atu e ʻEikí ʻo fakamolū ho lotó”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1981, 131–32; pe Ensign, Nov. 1981, 93).

Mōsaia 19–24. Fakafehoanaki e Kakai ʻo Limihaí ki he Kakai ʻo ʻAlamaá

  • ʻI he taimi ne fuofua ʻalu atu ai e palōfita ko ʻApinetaí ki he kakai angakovi ʻo e Tuʻi ko Noá, naʻá ne tala kiate kinautolu kapau he ʻikai ke nau fakatomala ʻe fakapōpulaʻi ʻa kinautolu (vakai, Mōsaia 11:21). ʻI he taimi ne fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻApinetai ke toe foki kiate kinautolu hili e taʻu ʻe uá, naʻe teʻeki ai pē ke nau fakatomala (vakai, Mōsaia 12:1). Ko ia ai, fakatatau ki he folofola ʻa e ʻEikí, te nau pōpula hono kotoa. ʻIkai ngata aí, ʻi he malanga ko ia hono ua ʻa ʻApinetai kiate kinautolú, naʻe toe fefeka ange e fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Noá. ʻIkai ngata pē ʻi hono fakapōpulaʻí, ka ʻe tokolahi e niʻihi ʻe tāmateʻí. ʻE ʻi ai mo e niʻihi kehe te nau aʻusia e hongé mo e mahaki fakaʻauhá, pea kapau te nau kei fakafisi ke fakatomala, ʻe fakaʻauha leva kinautolu (vakai, Mōsaia 12:2–8).

    Hili e ʻaʻahi mai hono ua ʻa ʻApinetaí, naʻe ʻi ai ha mavahevahe ʻi he kakaí. Naʻe tui ʻa ʻAlamā kia ʻApinetai, pea ʻi ai mo ha falukunga kakai ne fanongo kia ʻAlamā, ʻo fakatomala, pea hoko ʻo māʻoniʻoni. Ka neongo iá, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí—ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Tuʻi ko Noá pea hoko mai ki hono foha ko Limihaí—ne ʻikai pē ke nau fakatomala ka ʻi ha toki taimi kimui ange ai. Neongo naʻe faifai pea fakapōpulaʻi fakatouʻosi e ongo falukunga kakaí koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke fakatomala hili e ʻuluaki fakatokanga mei he ʻEikí, fakakaukau angé ki he ngaahi faikehekehe ʻi he meʻa ne hoko ʻi he falukunga kakai ʻo ʻAlamaá ʻa ia ne nau loto fiemālie pē ke nau fakatomalá mo e falukunga kakai ʻo Limihaí, ne toki fakamālohiʻi pē ke nau fakatomalá.

    Kuonga mo e Taimi

    Kakai ʻo Limihaí

    Kakai ʻo ʻAlamaá

    ʻAʻahi hono ua ʻa ʻApinetaí

    Fakafisingaʻi ʻe he kakai ʻo Noá mo tāmateʻi ʻa ʻApinetai (Mōsaia 17).

    Ne nau hokohoko atu ʻi he faiangahalá.

    Tui ʻa ʻAlamā kia ʻApinetai (Mōsaia 17:2–4).

    Naʻe fakamālohiʻi ʻa ʻAlamā ke hola.

    Ko e ola e ʻaʻahi hono ua ʻa ʻApinetaí

    Hokohoko atu e faiangahala e kakai ʻo Noá mo Limihaí (Mōsaia 19:2–20).

    Naʻa nau mavahevahe (veesi 2).

    Naʻa nau fuʻu fakakikihi lahi (veesi 3).

    Naʻe ʻohofi kinautolu ʻe he kau Leimaná (veesi 6–7).

    Tāmateʻi e Tuʻi ko Noá ʻe hono kakaí (veesi 20).

    Naʻe puke pōpula ʻe he kau Leimaná e kakaí pea totongi ha peseti ʻe 50 ʻo ʻenau koloá ki he kau Leimaná (veesi 15).

    Ne tui ha kiʻi falukunga kakai ne tui kia ʻAlamā (Mōsaia 18:3–21).

    Naʻa nau fononga ke fanongo ki he malanga ʻa ʻAlamaá (veesi 4).

    Naʻe akoʻi kinautolu ke fakatomala mo maʻu e tuí (veesi 7).

    Naʻa nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá (veesi 8–11).

    Naʻa nau hola mei he feinga ʻa e Tuʻi ko Noá ke fakaʻauha kinautolú (veesi 33–34).

    Hili ha taʻu ʻe ua mei he mate ʻa ʻApinetaí (Mōsaia 19:29)

    Naʻe kātakiʻi ʻe he kakai ʻo Limihaí e nofo pōpulá (Mōsaia 19:22–20:22).

    Naʻa nau kātakiʻi e nofo pōpulá mo e totongi peseti ʻe 50 (19:22).

    Ko hono ʻohofi ʻe he kau Leimaná (20:7).

    Naʻa nau toe fakafepaki mai (20:8–11).

    Naʻa nau tali ʻa e nofo pōpulá (20:22).

    Naʻe tuʻumālie e kakai ʻo ʻAlamaá (Mōsaia 23:2–5).

    Naʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ʻEikí (veesi 2).

    Naʻa nau langa ha kolo (veesi 5).

    Ko ha vahaʻataimi hili e ʻuluaki taʻu ʻe uá (Mōsaia 19:29)

    Fakalalahi e ngaahi tūkunga ʻo e nofo pōpulá (Mōsaia 21:3–6).

    Naʻe sipiʻi kinautolu ʻe he kau Leimaná ʻi he kouʻahé pea pule kiate kinautolu (veesi 3).

    Naʻe hilifaki ʻe he kau Leimaná ki he kakai ʻo Limihaí ha ngaahi kavenga mamafa pea angi ʻa kinautolu ʻo hangē ha fanga manú (veesi 3).

    Naʻe lāunga ʻa e kakaí koeʻuhi ko honau ngaahi faingataʻaʻiá (veesi 6).

    Naʻe tuʻo tolu e ʻalu ʻa e kakai ʻo Limihaí ʻo tau ke fakahaofi kinautolu ka naʻa nau toutou ʻulungia pē. Naʻe tāmateʻi e tokolahi pea lahi fau mo e mamahí (veesi 7–12).

    Ne hokohoko atu e nofo melino mo e tuʻumālie ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá (Mōsaia 23:19–20).

    Naʻa nau moʻui māʻoniʻoni (veesi 14–15).

    Naʻa nau fuʻu tuʻumālie ʻaupito (veesi 19–20).

    Vahaʻataimi hoko atu hili e ʻuluki taʻu ʻe uá

    Fakatomala e kakai ʻo Limihaí pea tafoki ki he ʻEikí (Mōsaia 21:7–14, 25–26).

    Naʻe fakamālohiʻi ke nau fakavaivaiʻi kinautolu (veesi 13–14).

    Naʻa nau tali ʻenau nofo pōpulá mo e ngaohikoviá (veesi 13).

    Naʻa nau tangi lahi ʻaupito ki he ʻEikí (veesi 14).

    Naʻa nau fekau ha kau tangata ke kumi tokoni mei Seilahemala (veesi 25–26).

    Ne hokohoko atu e nofo melino mo e tuʻumālie ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá.

    Hoko atu hili e ʻuluaki taʻu ʻe uá

    Naʻe faifai pea toki fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí mei he nofo pōpula ki he kau Leimaná (Mōsaia 21:15–22:16).

    Naʻe fakatuotuai e fanongo ʻa e ʻEikí kiate kinautolú, ka naʻá Ne fakamolū e loto honau ngaahi filí, ʻo fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá (21:15).

    Naʻe ʻikai ke tomuʻa fakaʻatā kinautolu (21:15).

    Naʻa nau tuʻumālie māmālie (21:16).

    Naʻa nau tokoniʻi e niʻihi kehé (21:17).

    Naʻa nau fuakava ke tauhi ki he ʻOtuá (21:31).

    Naʻa nau ʻoange e uaine ki he kau leʻo ʻo e kau Leimaná, pea nau māʻu mohe (22:7, 10).

    Naʻa nau hola (22:11).

    Hokohoko atu e nofo melino mo e tuʻumālie ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá.

    c. 120–121 K.M. (Mōsaia 22; 24, fakanounouʻi ʻo e vahé)

    Aʻu e kakai ʻo Limihaí ki he fonua ko Seilahemalá (Mōsaia 22:13).

    Ne muimuiʻi ʻe ha kau tau Leimana e kakai ʻo Limihaí (veesi 15–16).

    Ne aʻusia ʻe he kakai ʻo ʻAlamaá e nofo pōpulá mo e fakahaofi ʻe he ʻEikí (Mōsaia 23–24).

    Naʻe ʻilo ʻe he kau tau Leimana ne fekumi ki he kakai ʻo Limihaí ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá ʻi he fonua ko Heilamí (Mōsaia 23:25).

    Naʻe taki pōpula e kakai ʻo ʻAlamaá (Mōsaia 24:8–10).

    Naʻa nau angatonu mo faʻa kātaki (veesi 10–16).

    Naʻe fakamaʻamaʻa ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi kavengá mo fakamālohia kinautolu (veesi 14–15).

    Naʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí mei he nofo pōpulá ki he fonua ko Seilahemalá (veesi 20).

  • Naʻe fakamālohiʻi e kakai ʻo Limihaí ke manatuʻi e ʻEikí lolotonga ʻenau nofo pōpula ki he kau Leimaná. Naʻe loto fiemālie e kakai ʻo ʻAlamaá ke nau fakatomala hili e fakatokanga hono ua ʻa ʻApinetaí. Ko ia naʻe lahi ange pea fuoloa ange, ʻa e faingataʻaʻia ʻa e falukunga kakai ʻo Limihaí. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ha tefitoʻi moʻoni ʻe mahino ai kiate kitautolu e ngaahi ola kehekehe ne aʻusia ʻe he ongo falukunga kakaí ni: ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku “fakamālohiʻi ke loto-fakatōkilalo … he ʻoku faʻa feinga ha tangata he taimi ʻe niʻihi, kapau ʻe fakamālohiʻi ia ke loto-fakatōkilalo, ke fekumi ki he fakatomalá” (ʻAlamā 32:13), pea “monūʻia ʻa kinautolu ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu taʻe-fakamālohiʻi ke nau loto-fakatōkilaló” (veesi 16).

Mōsaia 21:13–14. ʻOku fakamālohia ʻe he Loto-Fakatōkilaló ʻEtau Fakafalala ki he ʻEikí

  • Hili ha feinga tuʻo tolu e kakai ʻo Limihaí ke tauʻi ʻenau tauʻatāiná, naʻa nau toki tafoki leva ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakatōkilalo mo e lotu mo fekumi ke fakahaofi kinautolu ʻe Hono toʻukupú. Naʻe hanga ʻe he meʻa ne nau aʻusiá ʻo fakamālohiʻi kinautolu ke nau fekumi ki he ʻEikí pea ʻoua ʻe tuku ʻenau falalá ki he nima ʻo e kakanó (vakai, ʻAlamā 32:13–16; vakai foki, 2 Nīfai 4:34).

    Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku fakamālohia ʻe he loto-fakatōkilaló ʻetau fakafalala ki he ʻEikí: “Ko hono moʻoní, ko e loto-fakatōkilaló, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai. ʻOku ʻikai ʻuhinga e loto-fakatōkilaló ko e manavahē. ʻE lava pē ha taha ʻo loto-fakatōkilalo, mālohi, mo loto-toʻa. Ko ha sīpinga lelei ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he loto-fakatōkilaló ʻa e ʻiloʻi ko ia ʻetau fakafalala ki ha mālohi ʻoku māʻolunga angé” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 369).

Mōsaia 21:15. “Naʻe ʻAfio e ʻEikí ki Heʻenau Tangí”

  • Neongo ko e foʻui pē ʻo e kakai tokolahi ʻi he nofoʻanga ʻo Limihaí ʻa e mamahi naʻa nau tofanga aí, ka naʻe ʻaloʻofa pē ʻa e ʻEikí ʻo tali ʻenau ngaahi lotú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he mamahi ne hoko ki he Palōfitá koeʻuhi ko ʻene ngaahi fehālākí: “ ʻOku ou manatuʻi e ngaahi taimi ʻo ʻeku moʻuí he kuohilí, pea ne u tangi mo loʻimataʻia he mamahí ʻi heʻeku valé ʻo faingataʻaʻia hoku laumālié he mālohi lahi ne maʻu ʻe he tokotaha angakoví ki hoku laumālié he ngaahi taimi kimuʻá. Ka ʻoku ʻaloʻofa e ʻOtuá pea kuo fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá, pea ʻoku ou fiefia he naʻá Ne ʻomi e Fakafiemālié ki he niʻihi tokolahi ʻoku nau tui mo fakavaivaiʻi kinautolu ʻi Hono ʻaó” (The Personal Writings of Joseph Smith, fakatahatahaʻi ʻe Dean C. Jessee [1984], 238; naʻe fakatonutonu fakakalama, sipela, mo fakamataʻitohi lalahi).

Mōsaia 23:21. “ ʻOkú Ne Siviʻi ʻEnau Kātakí mo ʻEnau Tuí”

  • Neongo naʻe ʻosi fakatomala pea faivelenga e kakai ne muimui kia ʻAlamaá, ka naʻe fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke fakamamahiʻi fakataimi kinautolu ʻe he kau Leimaná ke fakahoko e kikite ʻa ʻApinetaí (vakai, Mōsaia 12:1–5) pea mo ʻahiʻahiʻi ʻenau kātakí mo e tuí. Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī (1855–1931) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau aʻusiá: “ ʻOku ʻikai taʻeʻaonga ha mamahi te tau fepaki mo ia, pea mo ha ʻahiʻahi te tau aʻusia. ʻOku tokoni ia ke tau ako mei ai, ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga hangē ko e kātakí, tuí, fakamālohiá mo e loto-fakatōkilaló. Ko e kotoa e meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia aí mo kātakiʻí, tautefito ki he taimi ʻoku tau kātaki fuoloa aí, langaki hake hotau ngaahi ʻulungāangá, fakamaʻa hotau lotó, fakalahi atu hotau lotó, pea ngaohi kitautolu ke tau angalelei mo angaʻofa ange, mo moʻui taau ange ke ui kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá … pea ʻoku fakafou mai he mamahí mo e faingataʻaʻiá, ongosiá mo e fakamamahí, ʻoku maʻu ai hotau akoʻí ʻa ia ne tau haʻu ke maʻu ʻi hení pea ngaohi ai kitautolu ke toe lahi ange ʻetau hoko ki heʻetau Tamai mo e Faʻē ʻoku ʻi langí” (fakamatalaʻi ʻi he Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98).

    ʻĪmisi
    Ngāue fakatufunga ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá

    Jerry Thompson, © IRI

Mōsaia 23–24. Ko e Hisitōlia ʻo e Kakai ʻo ʻAlamaá

  • Ko e vahe 23–24 ʻo Mōsaia ko ha toe fakafoki pē ia ʻo e manatú ki ha ngaahi meʻa ne ʻosi hoko (vakai, fakamatala kia Mōsaia 9–22 he peesi 149). Naʻe tānaki atu ki he lekōtí e hisitōlia ʻo ʻAlamaá, mei he taimi naʻe tuli ai kinautolu ki he maomaonganoá ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Noá ʻo nau aʻu ki Seilahemalá. ʻOku meimei feʻunga e kiʻi manatu ko ʻení mo e taʻu ʻe 20 . ʻI he taimi ʻe ʻosi ai hono lau e vahe 23–24, kuo ʻosi foki fakatouʻosi e kakai ia ʻo Sēnifí mo ʻAlamaá ki Seilahemala mo e Tuʻi ko Mōsaiá (vakai ki he saati, “Fakamanatu ki he Ngaahi Meʻa Ne Hoko meia ʻAmenai kia Mōsaia” ʻi he fakamatala fakalahí, peesi 474).

Mōsaia 24:13–15. “Pea Nau Fakaongoongo ʻi he Fiefia mo e Faʻa Kātaki ki he Finangalo Kotoa pē ʻo e ʻEikí”

  • Kapau ʻoku tau falala kakato ki he ʻOtuá, pea te Ne toʻo leva ʻetau ngaahi fakangatangatá mo e ngaahi vaivaí pea fakatupulaki kinautolu ke hoko ko ha ngaahi mālohi ke ʻaonga ki Heʻene ngaahi taumuʻa fakalangí. Naʻe fakalotolahiʻi kitautolu ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau falala fiefia ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui matelié:

    “ ʻOku fie maʻu ke vakaiʻi ʻetau ngaahi palopalemá pe ngaahi ʻahiʻahi ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline fakalaumālié. He kapau ʻe ʻikai, ʻe hoko ia ko ha meʻa ke ne ʻufiʻufi ʻetau vakaí, pea makupusi ai mo hotau iví pea taʻofi ai ʻa kitautolu mei haʻatau maʻu ʻa e fiefiá mo ʻetau vakai ki he fakaʻofoʻofa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau maʻu ʻi heni ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau hangē ko ha ngaahi foʻi maka ʻoku lī ki he tahi ʻo e ngaahi palopalemá. ʻOkú ne lōmekina hifo ʻa kinautolu. Mou hangē muʻa ko ha tāpuni ʻumosí. Kapau ʻe lōmekina ʻa kimoutolu ʻe ha palopalema, mou feinga ke mou ʻatā, pea toe mapuna hake ki ʻolunga ʻo toe hoko atu ʻa e ngāué ʻi he fiefia. …

    “ ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke mou tupulaki mo fakalakalaka fakatāutaha. ʻOku tupulekina vave ʻa e fakalakalaka ko iá ʻi he taimi ʻoku mou loto-fiemālie ai ke tukuange ke Ne tataki ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē te mou foua ʻi hoʻomou tupulakí, neongo pe te mou saiʻia ai pe ʻikai. Ko e taimi ko ia oku mou falala ai ki he ʻEikí, pea mou loto ai ke hanga tāfataha pē homou lotó mo homou ʻatamaí ki Hono finangaló, pea ʻi he taimi te mou kole ai ke tataki kimoutolu ʻe Hono Laumālié ke fai Hono finangaló, ko e taimi ia ʻe toki fakapapauʻi ai te mou aʻusia ʻa e fiefia lahi taha ʻi hoʻomou fonongá, pea mou aʻusia ai ʻa e lavameʻa lahi taha ʻi hoʻomou fononga ʻi he moʻui matelié ni. Kapau te mou fehuʻia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kole atu ke mou faí, pe te mou fakafepakiʻi ʻa e faingataʻa kotoa pē ʻoku mou fepaki mo iá, ʻoku mou ʻai ke faingataʻa ange hono tāpuakiʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻEikí [vakai, 1 Nīfai 3:7]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 32–33; pe Tūhulu, Siulai 1996, 25–26).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Fakakaukau ki he ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Mōsaia 18:8–10. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai he uiké ni ke ke moʻui kakato ʻaki hoʻo ngaahi fuakavá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakamālohia ai hoʻo tuí ʻe he ngaahi ʻahiʻahí?

  • ʻE tokoni fēfē e sīpinga ʻa ʻAlamā mo hono kau muimuí ke ke falala ai ki he mālohi mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí?

Ngāue ke Faí

  • Kumi ha potufolofola ki he tafaʻaki takitaha ʻo hotau huhuʻí makatuʻunga he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ne fakamatalaʻi ʻi he Mōsaia 18:2, kau ai Hono mālohí, ʻEne mamahí, pekiá, toetuʻú, mo e hāʻele hake ki langí. Te ke lava ke tohi hoʻo ngaahi fokotuʻú ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá hoko ki he Mōsaia 18:2.

  • Ako mo fakanounouʻi e fuakava ʻo e papitaisó ʻi hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻi he Mōsaia 18:8–10.

  • Fetuʻutaki, ʻaʻahi, pe fai ha tohi ki ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, faiako, pe ʻetivaisa kuó ne tokoniʻi koe “ ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní” (Mōsaia 23:18) pea fakahā ki ai hoʻo houngaʻiá mo e fakamoʻoní.