‘Inisititiuti
Vahe 34: ʻAlamā 52–63


Vahe 34

ʻAlamā 52–63

Talateú

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), “ ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ki he anga e moʻui e kau ākonga ʻa Kalaisí he taimi ʻo e taú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 5; pe Ensign, Nov. 1986, 7). Ne ʻi ai e taumuʻa hono fakakau ʻe Molomona ha ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi tau ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi fakamatalá ni ʻo kau ki hono fie maʻu ko ia ke maluʻi e tauʻatāiná kae lava ke tauhi e ngaahi totonu fakalotú, ngaahi maumau ne fakahoko ʻe he kau lavakí, ʻa e mahuʻinga ʻo ha kau talavou angatonu tokosiʻí, ʻa e ʻuhinga lelei ki hono fakatonuhiaʻi ʻo e taú, mo e ngaahi palani ke tauʻi ʻaki ʻa e koví kae kei fakafalala pē ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ke kau mai.

Fakamatalá

ʻAlamā 52–53. Taú mo e Lingitotó

  • ʻOku hoko ʻa e ʻAlamā 52–53 ko hano fakapapauʻi ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí “ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá” (Mātiu 26:52). ʻI hono taki ʻe he kau Nīfai angakovi mo hē mei he moʻoní (ʻa ʻAmolone mo ha niʻihi kehe), ne feinga e kau Leimaná ke nau kapa mo tauhi e ngaahi kolo ʻo e kau Nīfaí ʻi he fakamālohi. Ne kapa e kolo takitaha ʻi ha fuʻu totongi lahi, ka: “Naʻe ʻikai te nau maʻu ha kolo ʻe taha kā ʻi he mole ʻa e fuʻu toto lahi ʻiate kinautolu” (ʻAlamā 52:4). Ne fakatuotuai maʻu pē ʻa e ʻEikitau ko Molonaí ki he toʻo heletaá kae loto vēkeveke maʻu pē ke tukuhifo ia maʻá e melinó (vakai, ʻAlamā 52:37). Naʻá ne ʻiloʻi neongo e ikuna ʻa e kau Nīfaí, ka naʻe mole ha toko lauiafe ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi.

    He ʻikai hoko ha tau ia ʻo kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe he kakai kotoa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e Pilinisi ia ʻo e Melinó, pea ko kinautolu ʻoku muimui kiate Iá, ʻoku nau hoko ko e kau talafekau ʻo e melinó.

ʻAlamā 53:9. Angahalá—Ko e Tupuʻanga Moʻoni ʻo e Fepakí

  • Ne fakamatala ha tokotaha ʻa e lava ke hoko e ngaahi ʻahiʻahi mei tuʻá ʻo hangē ko ia ne kātekina ʻe he kau Nīfaí ko ha fakaʻilonga ʻo ha ngaahi fie maʻu ʻi loto: “Ko ia ko ha tāpuaki ki he kau Nīfaí ke ofi pehē ange e kau Leimaná ke ‘ueʻi hake ʻa kinautolu ke manatuʻi’—‘ ʻOku monūʻia ʻa e tangata ʻoku tautea ʻe he ʻOtuá’ (Siope 5:17). Neongo pe ko e hā e lahi e kovi mo angafītaʻa mo fulikivanu ʻa e kau Leimaná (he naʻa nau pehē!), neongo ʻenau tokolahi ange he kau Nīfaí, ʻo nau tuʻunuku mai he ngaahi tafaʻakí kotoa, neongo e māmālie ʻenau mataki mo faʻufaʻu ke fai kovi mo fakahoko ʻenau palani ki he koví pea nau fakamanamana ʻaki e lingitotó mo fakahoko ʻenau teuteu kakato ki he taú, ne ʻikai ko e palopalema ʻeni ʻa e kau Nīfaí. Ne nau ʻi aí ke fakamanatu ki he kau Nīfaí ʻa ʻenau palopalema totonú, ʻa ia ke ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” (Hugh Nibley, Since Cumorah, 2nd ed. [1988], 339–40).

ʻAlamā 53:10–18. Ko e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fuakavá

  • Ne vahevahe ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha mālohi ʻo fou i hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá: “ ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa fakatauveleʻi ai kitautolu ke tuku pe puleʻi ʻetau moʻuí ʻe he faingamālié kae ʻikai ko e fuakavá. ʻOku ʻikai faingamālie maʻu pē ke moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e ongoongoleleí mo taukaveʻi e moʻoní pea fakamoʻoniʻi e Ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí. … Ka ʻoku ʻikai ha mālohi fakalaumālie ʻi he moʻuí fakatatau mo e taimi ʻoku tau faingamālie aí. ʻOku hoko mai ʻa e mālohí ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 113; pe Liahona, Siulai 1999, 102).

  • Ne fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻoku tau malu ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fuakavá:

    “[Tauhi hoʻo ngaahi fuakavá pea te ke malu ai. Maumauʻi kinautolu pea he ʻikai. …

    “… ʻOku ʻikai ke tau tauʻatāina ke maumauʻi ʻetau ngaahi fuakavá pea hola mei honau ngaahi nunuʻá]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 107–8; pe Ensign, Nov. 1990, 84).

ʻAlamā 53:16–21. Ko e Sīpinga ʻa e Kau Tau Kei Talavoú

  • Ko e kau tau kei talavou, ʻa ia ne nau ō atu ʻo tau ko hono fetongi ʻo ʻenau ngaahi tamaí, ko ha kau talavou angatonu. Naʻa nau tukupā ke maluʻi honau fonuá (vakai, ʻAlamā 56:5). Naʻe ʻikai ke nau ilifia ke fehangahangai mo e maté pea nau loto toʻa ʻi he taú (vakai, ʻAlamā 56:45–49, 56). Ne fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻenau tuí ʻaki ha mālohi fakaofo mo ha maluʻi. Ne ʻikai mate ha taha ʻiate kinautolu ʻi he taú (vakai, ʻAlamā 57:25–26). ʻOku ʻikai faʻa hoko maʻu pē ʻeni ki he kau talavou angatonu ʻoku ngāue fakakautaú. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku aʻu pē ki he kau angatonú ʻoku nau “pekia ʻi he ʻEikí” (T&F 63:49). Ka naʻe foaki ki he kau talavoú ni ha maluʻi fakalangi ʻo maluʻi ai ʻa ʻenau moʻui fakamatelié ʻi he taú. Naʻa nau hoko ko e sīpinga ʻo e faʻahinga tuʻunga fakaetangata ʻoku totonu ke hā mei he ngaahi foha kotoa ʻo e ʻOtuá pea tuʻu ko ha fakamoʻoni ki he kau Nīfaí ʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo kapau te nau faivelenga.

    ʻĪmisi
    Ko Hilamani mo e kau tau kei talavoú

    © Clark Kelley Price

ʻAlamā 53:20–21. Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei ʻi he Ngāue Fakakautaú

  • ʻI onopōní, kuo ʻomi ai ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e faleʻi ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ngāue fakakautaú: “Ki heʻetau kau talavou ʻoku ngāue fakakautaú, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku nau ngāue ki aí pe ʻi fē, ʻoku mau pehē ke mou moʻui maʻa, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, lotu kiate Ia maʻu ai pē ke Ne tauhi koe ʻi he moʻoni mo e angatonu, moʻui ʻo fakatatau mo hoʻo lotú, pea neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate koé, ʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí pea he ʻikai hoko ha meʻa kiate koe ʻoku ʻikai ke ne fakalāngilangiʻi mo nāunauʻia ai ʻa e ʻOtuá pea ki hoʻo fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Te ke maʻu ha fiefia ʻi ho lotó he ʻikai te ke lava ʻo fakamatalaʻi pe maʻu ha mahino ki ai koeʻuhí ko hoʻo moʻui maʻa ʻo hangē ko ia ʻokú ke lotuá. ʻE ofi maʻu ai pē ʻa e ʻEikí kiate koe; te Ne fakafiemālieʻi koe; te ke ongoʻi ʻa ʻEne ʻiate koe ʻi he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia taha aí; te Ne ʻaofi mo maluʻi koe ʻo fakatatau mo ʻEne taumuʻa fakapotopotó. Pea ʻi he hili ʻa e taú peá ke foki ki ʻapí, kuó ke moʻui angatonú, hono ʻikai lahi hoʻo fiefiá—ʻo tatau ai pē pe naʻá ke ikuna pe ʻulungia—kuó ke moʻui ʻo hangē ko e fekau ʻe he ʻEikí. Te ke foki kuó ke mapuleʻi lelei koe ʻi he angatonu ʻo ʻikai lava ʻe he ngaahi olopoto mo e tauhele ʻa Sētané ʻo uesia koe. ʻE mālohi fau ʻa hoʻo tuí mo hoʻo fakamoʻoní he ʻikai lava ke uesia ia. ʻE fakaʻapaʻapaʻi mo manatua koe ko hoʻo lavaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatauele fakamamahí . ʻE fakaʻapaʻapaʻi koe ʻe ho kau takí pea nau kumi faleʻi, poupou mo ha tataki meiate koe. Te ke hoko ko ha taula ʻe lava e toʻu tupu ʻo Saioné ʻo fakamaʻunga ki ai ʻa ʻenau tui ki he tangatá” (Heber J. Grant, J. Reuben Clark Jr., mo David O. McKay, ʻi he Conference Report, Apr. 1942, 96).

ʻAlamā 53:20–21. “Faivelenga ʻi he Meʻa Kotoa Pē”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ko ia ke faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē:

    “ ʻOku ʻuhinga ʻa e faivelengá ki he tukupā, angatonu, kātaki, mo e loto-toʻa. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he kau tau kei talavou ʻe toko 2,000:

    “[ʻAlamā 53:20–21.]

    “ ʻOku ou pehē ai ki heʻetau kau faifekau kuo nau ʻosi maí ʻi he laumālie ʻo e fakamatala ko iá—ʻa ia ko e kau tangata mo e kau fafine kuo nau fai ha ngaahi fuakava ke tauhi ki he ʻEikí pea kuo nau tauhi kiate Ia ʻi he ngāue mahuʻinga ʻo hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí mo hono fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú—ʻoku mou tauhi moʻoni nai ki he tuí? ʻOku mou maʻu nai ʻa e tuí pea ʻoku mou kei tukupā nai ke fakaʻaliʻali atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻomou moʻuí maʻu ai pē? Kuo mou fai ha ngāue lelei, ka ʻoku mou hangē nai ko e kau paioniá ʻo maʻu ʻa e loto-toʻa mo e loto vilitakí ke mou tauhi moʻoni ki he tuí mo kātaki ki he ngataʻangá?” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 101–2; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 73; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻAlamā 56:45–48.“ ʻOku ʻIkai Te Mau Taʻetui Naʻe ʻIlo Ia ʻe Heʻemau Ngaahi Faʻeé”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku foaki ʻe he mātuʻá ʻa e meʻa pē ko ia ʻoku nau ʻosi maʻu ʻe kinautolú:

    “ ʻI he taimi ʻoku fakahoko e akonaki mo e tokoni ʻa ha mātuʻa pea ʻi ai ha fānau ke nau tali lelei e pōpoakí, ʻoku tau aʻusia leva e ngaahi tūkunga fakaofo ko ia ʻo hangē ko e kau talavou ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne akoʻi lelei ʻe heʻenau ngaahi faʻeé [ʻAlamā 56:47–48]. …

    “ ʻOku ongo moʻoni pea fakaofo e fakafalala ko ia ʻa e kau talavoú ni ki heʻenau ngaahi faʻeé, ka naʻe pau ke ʻuluaki ʻiloʻi ‘ia’ ʻe he ngaahi faʻeé ʻi ha founga he ʻikai ‘taʻetui’ ai ʻa e kau talavoú, ʻi heʻenau mamata ofi mo fanongo kiate kinautolú (ʻo hangē ko ia ʻoku hoko maʻu pē ʻi hono siofi ʻe he fānaú ʻa ʻenau mātuʻá), ʻo ‘ʻikai ke nau ‘taʻetui’ ne ʻiloʻi ʻe heʻenau ngaahi faʻeé ʻoku moʻoni ‘ia’ ” (That My Family Should Partake [1974], 58–59).

  • ʻI heʻetau lau ki he fie maʻu ko ia ke toe tokanga ange ʻa e kau fafiné, ne fakamatala ʻa Sisitā Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ʻo kau ki he kau fafine ʻo e fuakavá ʻoku nau ʻiloʻi pe ko hai kinautolú ʻo pehē:

    “ ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he kau talavou faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe toko 2,000 ne nau loto lahi, loto-toʻa pea mo mālohí. ‘ ʻIo, ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻe lea totonu mo anga fakapotopoto, he kuo akonekina ʻa kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó’ (ʻAlamā 53:21). Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he kau talavou angatonu kei siʻí ni ʻa ʻenau ngaahi faʻeé. Naʻa nau pehē, ‘Naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé’ (ʻAlamā 56:48). …

    “ Ko e ʻaho ní, ʻoku fie maʻu ha toe tokanga lahi ange ʻi he fatongia ʻo e faʻeé. ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi faʻē ʻoku nau ʻilo, ʻo laka ange ʻi ha toe taimi he hisitōliá. … Ko e taimi ʻe ʻilo ai ʻe he ngaahi faʻeé pe ko hai kinautolu pea ko hai ʻa e ʻOtuá mo fai ha ngaahi fuakava mo Ia, te nau maʻu ha mālohi mo ha ivi tākiekina lahi ki he leleí ʻi heʻenau fānaú” (ʻi he Conference Report, Oct. 2007, 80; pe Liahona, Nōvema 2007, 76).

ʻAlamā 57:19–21. “Tuʻu Maʻu mo Taʻemanavahē”

  • Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa hono mahuʻinga ʻo e tuʻu maʻu mo taʻemanavaheé ʻo pehē:

    Naʻe talaange ʻe Palesiteni Hingikelī ki he toʻu tupú, “ ʻOkú ke ʻoatu e ʻīmisi ʻo e Siasí ni ʻi he meʻa kotoa ʻokú ke fakakaukauʻí, ʻi he meʻa kotoa ʻokú ke lea ʻakí pea mo ia kotoa ʻokú ke faí. Mateakiʻi ʻa e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ …

    “Naʻe talaange ʻe Palesiteni Hingikelī ki he toʻu tupú ʻoku nau ‘ō atu ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Hilamaní ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he ngaahi tākiekina fakaʻauhá. … Ka ʻo kapau te ke falala ki he Māfimafí pea muimui ki he ngaahi akonaki ʻo e Siasí ni pea pīkitai ki ai neongo ho ngaahi kafó, ʻe fakahaofi, faitāpuekina, fakalahi mo fakafiefiaʻi koe.’

    “Ne lea ʻa Palesiteni Hingikelī ki he toʻu tupú ʻo fekauʻaki mo e māmani ʻoku nau moʻui aí ʻo pehē, ‘ ʻOku mou ʻi he uhouhonga ʻo Papiloné. ʻOku haʻu ʻa e filí mo ha fakaʻauha lahi. Tuʻu ʻo māʻolunga ange ai, ʻa kimoutolu ʻo e hako fakaʻeiʻeikí. Tuʻu ʻo māʻolunga ange ai’” (“Prophet Grateful for Gospel, Testimony,” Church News, Sept. 21, 1996, 4).

ʻAlamā 58. Ko e Totonu ke Tau maʻá e Tauʻatāiná

ʻAlamā 58:10–11. Naʻe Folofola ʻAki ʻe he ʻEikí ʻa e “Fiemālie ki Homau Laumālié”

  • Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Tenisi E. Saimone ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi ko e fiemālie ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai fakafalala ia ki he ngaahi tūkunga ʻi tuʻá:

    “Neongo ʻe holo takai ʻa e māmaní ʻiate kitautolu, ka ʻe kei ʻomai ʻe he Fakafiemālie ne talaʻofá, ʻa ʻEne melinó tuʻunga ʻi he muimui moʻoní. … Ka ʻe lava ke tau maʻu ʻEne melinó, neongo e fonu faingataʻa ʻa e māmaní. KoʻEne melinó, ʻa e nonga mo e fiemālie pea mo e fakafiemālie ʻoku fanafana ki hotau lotó mo hotau ʻatamaí ʻe he Fakafiemālié, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau faifeinga ke muimui ʻiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. …

    “Hangē ko ia ne ʻiloʻi ʻe Hilamani ʻi he uhouhonga ʻo e taú ‘ne folofola ai ʻaki ʻa e fiemālie ki homau laumālié’ (ʻAlamā 58:11) … , ʻe lava ʻo maʻu ʻe he taha fekumi fakamātoato kotoa pē ʻa e nonga tatau ne fakahā ki he faʻahingá ni. ʻOku maʻu ʻa e nonga ko iá mei he fakapapau ʻoku fakahā mai ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 41–42; pe Tūhulu, Siulai 1997, 35).

ʻAlamā 58:34–37. “ ʻOku ʻIkai Te Mau Fie Lāunga”

  • Naʻe tokoni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ke toe mahino lelei ange ʻa e tupuʻanga ʻo e lāungá: “ ʻI ha ʻaho fiefia he kahaʻú, ‘Ko kinautolu naʻe lāungá te nau maʻu ʻa e akonakí’ (ʻĪsaia 29:24; 2 Nīfai 27:35). ʻOku fokotuʻu mai heni ko e taʻeʻilo tokāteliné ko ha meʻa lahi ia ʻokú ne fakatupu ʻa e lāungá ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí” (“A Choice Seer,” ʻi he Brigham Young University 1985–86 Devotional and Fireside Speeches [1986], 115).

ʻAlamā 59:9. Faingofua Ange ke Maluʻi ha Kolo mei Haʻane Tō

  • ʻOku hiki ʻe Molomona ʻo pehē ʻoku faingofua ange ke maluʻi ha kolo mei haʻane tō ʻi ha feinga ke toe faʻao mai iá (ʻAlamā 59:9). ʻOku hangē pē ʻa e kakaí ko e ngaahi koló. ʻOku faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ange ke toe fakafoki mai ha taha kuo tō ʻi hano toutou feingaʻi ke tokoniʻi kinautolu ke ʻoua naʻa nau tō. Naʻe pēhē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), “ ʻOku lelei ange ke mateuteu pea taʻofi, ʻi hano toki fakaleleiʻi mo fakatomalaʻi” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 285).

    ʻĪmisi
    Maluʻi ʻo e kolo ʻo e kau Nīfaí

    Minerva K. Teichert, ʻI he angalelei ʻa e BYU Museum of Art

ʻAlamā 59:11–12. Ngaahi Kolo ne Mole Koeʻuhí ko e Faiangahalá

  • ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe he mole ko ia e kolo ko Nīfaihaá ʻa e fehokotaki mālohi ʻa e faiangahalá mo e ʻikai ko ia ke malava ʻe he kau Nīfaí ʻo ikunaʻi honau ngaahi filí ʻi he “māfimafi ʻo e ʻEikí” (vakai, Mōsaia 9:16; 10:10–11; ʻAlamā 60:16). Ko e kau taki ʻo e kau tau Nīfaí ko ha kau tangata ne “ ʻiate [kinautolu] ʻa e laumālie ʻo e fakahaá pea mo e kikité foki” (3 Nīfai 3:19). Ne pehē ʻe he kau taki tau angatonu ko ʻení ne ʻikai ʻulungia e kau Nīfaí ki he kau Leimaná ka ki he angahala ʻa e kau Nīfaí. ʻI hono fakafehoanakí, ne faʻa lava pē e kau Nīfai angatonú ʻo maluʻi kinautolu pea toe faʻao mai e ngaahi kolo ne kapá, ne faʻa siʻi pē e mole ha ngaahi moʻui (vakai, ʻAlamā 52:19; 56:53–56; 57:7–12; 58:25–28; 62:22–26). Ne toutou akonaki ʻaki ʻe he ʻEikí neongo ʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo ha ngaahi palopalema fakatuʻutāmaki, ka ʻo kapau te tau angatonu pea falala kiate Ia, ʻe lava ke tau maʻu maʻu pē ha loto falala te Ne ʻiate kitautolu pea ʻe ikuna ʻa ʻEne ngāué ʻi he fakaʻosingá (vakai, T&F 6:34; 10:69; 33:13).

ʻAlamā 60:10–14. Ko Hono Tāmateʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoní

  • Ne tohi ʻa Molonai ʻo pehē ne fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke tāmateʻi e kau māʻoniʻoní koeʻuhí ke “fakahoko ʻene fakamaau totonú mo e tauteá ki he kau angahalá; ko ia ʻoku ʻikai ʻaonga ke mou mahalo kuo mole ʻa e kau māʻoniʻoní koeʻuhí he kuo nau mate; kae vakai, ʻoku nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá” (ʻAlamā 60:13).

    Hili ha taimi nounou mei he kamata ʻa e Tau Lahi Hono II, naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ ʻI he tau fakamamahi ko ia ʻoku lolotonga faí, ʻoku lauiafe ʻetau kau talavou angatonu ʻi he ngaahi konga ʻo e māmaní pea ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻe ui ki he ngāue fakakautaú ʻi honau fonuá. Ko e niʻihi ʻo kinautolú ni, ʻi heʻenau ngāué kuo ui ke nau toe foki ki honau ʻapi fakalangí; ko ha niʻihi kuo pau ke nau muimui atu ai. Kae hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Molonai ʻo kau kiate kinautolu angatonu ne ngāue pea maté, ‘kae vakai, ʻoku nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá’ [ʻAlamā 60:13], pea kuo folofola e ʻEikí ʻo kau kiate kinautolu ʻo pehē ‘ko kinautolu ʻe mate ʻiate aú ʻe ʻikai te nau ongoʻi ʻa e maté, koeʻuhí ʻe melie ia kiate kinautolu’ (T&F 42:46). Ko e moʻoni kuo pau honau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he maama kahaʻú. He ʻikai fakamāuʻi kinautolu ʻi heʻenau ngāue ko ia ʻo e fakaʻauha te nau fai ki honau ngaahi tokouá. Ko e angahala ko iá, ʻo hangē ko e lau ʻa Molonai ʻo e kuonga muʻá, ʻe tuku ia kiate kinautolu ʻoku ‘nofo ʻi honau nofoʻanga fakaʻeiʻeikí ʻi he fakakaukau taʻetokanga,’ ʻa e kau taki ko ia ʻi he māmaní ʻoku nau tāufehiʻa lahi pea holi ki he mālohi taʻeangatonú pea ke puleʻi ʻa honau kāingá, pea nau fakahoko e ngaahi mālohi taʻengata ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolú pe te nau mapuleʻí. ʻE toki hanga ʻe he ʻOtuá, ʻi Hono taimi pē ʻOʻoná ʻo fakamāuʻi kinautolu” (Heber J. Grant, J. Reuben Clark Jr., mo David O. McKay, ʻi he Conference Report, Apr. 1942, 95–96).

ʻAlamā 60:19–36. Ko e Tohi ʻa Molonai kia Peiholaní

  • Ne mei lava pē ke fili ʻa Peiholani ia ke ʻita ʻi he ngaahi tohi ne fai ange ʻe Molonaí, ka naʻe ʻikai. Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia te tau lava pē ʻo hangē ai ko Peiholaní, ʻo fili ke ʻoua naʻa tau ʻita:

    “ ʻI he taimi ʻoku tau tui mo pehē ai kuo fakaʻitaʻi kitautolú, ʻoku tau faʻa ʻuhingá ʻoku tau ongoʻi naʻe anga fakamātatuʻa, ngaohikovia, fakatupuʻita pe anga taʻefakaʻapaʻapa mai ha taha. Ka ko e moʻoni ʻoku hoko ha ngaahi meʻa fakamamahi, fakamā, taʻetotonu, pea mo taʻeʻofa ʻi heʻetau fengāueʻaki mo e kakai kehé ʻo tupu ai ʻetau ʻitá. Ka neongo ia, ʻoku mātuʻaki faingataʻa moʻoni ki ha taha ke ne fakaʻitaʻi kitaua. Ko hono moʻoní, ko ʻetau tui ko ia ʻo pehē naʻe fakaʻitaʻi kitautolu ʻe ha tahá, ko ha foʻi fakakaukau taʻemoʻoni ia. Ko kitautolu pē ʻoku tau fili ke tau ʻitá; ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga ia ne fakatupu ʻe ha meʻa pe fakamālohiʻi ʻe ha taha ki ai. …

    “Tuʻunga ʻi he mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko ia ʻoku faitāpuekina ai kitaua ke ta lava ʻo fakaʻehiʻehi mo ikunaʻi ʻa e ʻitá. ‘ ʻOku maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fonó: pea ʻikai tūkia ʻa kinautolu ʻi ha meʻa’ (Saame 119:165). …

    “… Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Niila A. Mekisuelé, ko e Siasí ʻoku ʻikai ‘ko ha feituʻu mālōlōʻanga ia maʻanautolu kuo haohaoá’ (ʻi he Conference Report, Apr. 1982, 57; pe Ensign, May 1982, 38). Ka ko e Siasí, ko ha faleako faiʻanga fakatotolo ʻo e ʻiló pea mo ha fale ngāue ʻe lava ke tau maʻu ai ha ngaahi taukei ʻi heʻetau toutou fefakahokoʻaki ʻa e ngāue taʻemotu ko ia ko hono ‘fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú.’

    “Naʻe toe fakamatalaʻi mahino foki ʻe ʻEletā Mekisuele ko e fale faiʻanga fakatotolo ʻo e ʻiló, ʻa ia ʻoku ui ko e Siasi kuo toe fakafoki maí, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kāingalotú ʻa e ‘kakai kuo fai mei ai e akó’ (vakai, ‘Jesus, the Perfect Mentor,’ Ensign, Feb. 2001, 13) ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki he tupulakí mo e fakalakalaká. …

    “He ʻikai ke ta lava ʻo puleʻi e tōʻonga pe ʻulungāanga ʻo e kakai kehé. Ka ʻe lava ke ta puleʻi ʻa e meʻa te ta faí. Manatuʻi muʻa ko ha ongo fakafofonga pē kitaua ʻokú ta maʻu e tauʻatāina ke filí pea ʻe lava ke [ta] fili ke ʻoua te ta ʻita” (ʻi he Conference Report, Oct. 2006, 95–97; pe Liahona, Nōvema 2006, 90–91).

ʻAlamā 60:23. Fakamaʻa ʻa e Loto Ipú

  • Ne ʻikai tuku ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ha toe meʻa ke fai ai ha veiveiua ʻoku ʻaonga e ngaahi fakatokanga ko ʻení kiate kitautolu. Naʻá ne lea ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai lelei e meʻa kotoa ʻi Saione. Hangē ko e faleʻi ʻa Molonaí, kuo pau ke tau fakamaʻa ʻa e loto ipú (vakai, ʻAlamā 60:23), ʻo ʻuluaki kamata pē ʻiate kitautolu, pea mo hotau fāmilí pea fakaʻosi ki he Siasí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1986, 3, pe Ensign, May 1986, 4).

ʻAlamā 61. Ko e Tali ki ha Valoki Taʻetotonu

  • Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e lava ke hoko ha fetaʻemahinoʻaki ʻo aʻu pē ki he kāingalotu faivelengá: “Kuo pau pē ke hoko ha fetaʻemahinoʻaki he taimi ʻe niʻihi ʻi ha siasi haohaoa ʻoku fonu ʻi ha kakai taʻehaohaoa. Ne hoko ha sīpinga ʻiloa ʻo e meʻá ni ʻi he kau ʻIsileli ʻo ʻAmelika ʻo e kuonga motuʻá. Ne tuʻo ua e tohi ʻa Molonai kia Peiholani ʻo lāunga ʻi hono taʻetokangaʻi ange kinautolú koeʻuhí he naʻe teʻeki aʻu ange e kau tokoni ko ia ne fuʻu fie maʻú. Ne fakaʻaongaʻi ʻe Molonai ha ngaahi lea fefeka ʻi hono tukuakiʻi ʻo e pule lahi ʻo e fonuá, ʻa Peiholani ki heʻene nofo ʻi hono nofoʻanga fakaʻeiʻeikí ʻi he ‘fakakaukau taʻetokanga.’ (ʻAlamā 60:7.) Ne vave hono fai atu ʻe Peiholani ha tali ʻo ngali mo ha tangata ʻofa fonua, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ne lava ai ʻo fai e meʻa ne fie maʻu ʻe Molonaí. Neongo hono fakaʻangaʻí, ne ʻikai ʻita ʻa Peiholani ia; ne aʻu ʻo ne fakahīkihikiʻi ʻa Molonai ko e ‘toʻa ʻa [hono] lotó.’ (ʻAlamā 61:9.) Koeʻuhí ko e mālohi fau mo e mateaki ʻa e kau ākongá, kuo pau ke hoko ha fetaʻemahinoʻaki ʻi hono aleaʻi e founga ke ʻunuaki ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí. Hangē ko e meʻa ko ʻeni ne hokó, ʻoku faʻa hoko e valokí pea toki ʻilo kimui ʻoku taʻetotonu ia” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 119).

ʻAlamā 62:41. Ko e Ngaahi Ola ʻo e Faingataʻá

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē ʻoku tau fili ʻa e founga ʻe uesia ai kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá:

    “Ko e moʻoni ʻoku pau pē ke ʻi ai ha taumuʻa fakalangi pe ola ʻo e ngaahi faingataʻa lahi ko ʻení. ʻE lava ke nau fakatafoki hotau lotó ki he ʻOtuá. … Neongo hono ʻomi ʻe he ngaahi faingataʻá e faingataʻaʻia fakamatelié, ka ʻe lava pē ke ne hoko ko ha founga ia ke taki mai ʻa e kakai tangata mo fafiné ki he ngaahi tāpuaki taʻengatá.

    “ Ko e ngaahi faingataʻa lalahi hangē ko e ngaahi fakatamaki fakanatulá mo e taú ko ha konga fakanatula pē ia ʻo e moʻui fakamatelié. He ʻikai lava ke tau taʻofi fakaʻaufuli kinautolu, ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻa e founga te tau tali ʻaki kinautolú. Hangē ko ʻení, kuo hoko ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e taú mo e ngāue fakakautaú ko ha meʻa ke ne fakaʻauha fakalaumālie ha niʻihi ka ko ha fakaake fakalaumālie ia ki ha niʻihi kehe. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hona faikehekehé:

    “‘Kae vakai, koeʻuhí ko hono fuoloa fau ʻo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná kuo hoko ai ʻo fuʻu loto-fefeka ʻaupito ʻa e tokolahi, koeʻuhí ko hono fuoloa fau ʻo e taú; pea kuo fakamolū ʻa e loto ʻo e tokolahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo nau fakavaivaiʻi ai ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu anga-fakatōkilalo lahi’ (ʻAlamā 62:41).

    “Naʻá ku lau ha fakamatala fakafehoanaki tatau hili ha afā lahi naʻá ne fakaʻauha ha ngaahi ʻapi ʻe laui afe ʻi Fololita ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Ne ʻomi ʻe he ongoongó ha fakamatala ʻa ha ongomeʻa kehekehe ʻe ua ʻa ia ne hoko kiate kinaua e meʻa fakamamahi tatau pea mo e ngaahi tāpuaki tatau: ne fakatou fakaʻauha hona ongo ʻapí, ka naʻe hao moʻui pea ʻikai lavea ha taha ʻo hona fāmilí. Ne pehē ʻe ha taha kuo hanga ʻe he meʻa fakamamahí ni ʻo fakaʻauha ʻa ʻene tuí; naʻá ne fehuʻi pē ʻe anga fēfē nai hano tuku ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻa e meʻá ni? Ne pehē leva ʻe he toko taha ko eé ne fakamālohia ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa ʻene tuí. Naʻá ne pehē kuo fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa lelei kiate ia. Neongo ne mole e ʻapi ʻo e fāmilí mo ʻenau ngaahi koloá, ka naʻe fakahaofi ʻa ʻenau moʻuí pea ʻe lava pē ke nau toe langa ʻa e ʻapí. Naʻe maha vaeua e ipu sioʻatá ki he toko taha. Ka ki he toko taha ko eé, ne fonu vaeua ʻa e ipu sioʻatá. ʻOku hanga ʻe heʻetau tauʻatāina ke filí ʻo fakaivia kitautolu ke tau fili ʻa e founga te tau tali ʻaki ʻa e ngaahi taimi ko ia ʻoku tau faingataʻaʻia aí” (“Adversity,” Ensign, July 1998, 7–8).

ʻAlamā 63:4–10. Ko e Fononga ki he Fonua Fakatokelaú

  • “Naʻe pehē ʻe Palesiteni [Sipenisā W.] Kimipolo ki [ha] Kāingalotu ʻi he Tahi Sauté: ‘Ne fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Palesiteni ʻo e Siasí ha lipooti ʻo pehē, “Ko kimoutolu ʻa e kāinga mei Nuʻu Silá, ʻoku ou fakaʻamu ke mou ʻilo ko kimoutolú mei he kakai ʻo Heikotí.” Ki he Kāingalotu Nuʻu Silá, ko ia pē ia. Kuo lea ha palōfita ʻa e ʻEikí. … ʻOku ʻuhinga lelei pē ke tau pehē ne ʻi he ʻotu motú ʻa Heikoti mo hono kaungāfonongá ʻi ha senituli ʻe hongofulu mā hiva, mei he 55 K.M. nai ki he 1854 kimuʻa pea kamata ke aʻu atu e ongoongoleleí kiate kinautolú. Ne mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ʻa ia ne ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ki he māmaní, he mahalo ne nau ʻi he ʻotu motú kinautolu ʻi he taimi ne ʻaloʻi mai ai ʻa Kalaisi ʻi Selusalemá.’ (Temple View Area Conference Report, February 1976, p. 3.)” (Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 vols. [1987–91] 3:329).

    ʻĪmisi
    Ko e vaka ʻo Heikotí

    Minerva K. Teichert, Fakaʻaongaʻi ʻi he Angalelei ʻa e BYU Museum of Art

    Ne poupouʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ʻa e meʻa ne hoko ki he niʻihi ʻo e kakai ʻo Heikotí ʻi he taimi naʻá ne ʻoange ai e fanongonongo ko ʻení ʻi he lotu fakatapui ko ia ʻo e Temipale Nuʻu Silá: “ʻOku mau fakahā ʻa ʻemau houngaʻia koeʻuhí ko e ʻOtu Motu kelekele leleí ni ʻa ia naʻá Ke taki ki ai e hako ʻo e Tamai ko Līhaí, pea lava ke nau tuʻumālie ai” (“Dedicatory Prayer Delivered by Pres. David O. McKay at New Zealand Temple,” Church News, May 10, 1958, 2).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā nai te ke lava ʻo fai ke fakalāngilangiʻi, poupouʻi pea maluʻi ai ho fonuá?

  • Ko e hā nai ha ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he ongo tohi ʻa Molonai mo Peiholaní te nau tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻuí? (vakai, ʻAlamā 60–61.

  • Ko e hā nai ʻa e fekauʻaki ʻa e angatonú mo e tauʻatāiná?

  • Hili hono lau ʻa ʻAlamā 52–63, ko e hā nai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga fekauʻaki mo e taú ʻe lava ke ke akoʻi ki ha tokotaha kehe?

Ngāue ke Faí

  • Hiki ʻi hoʻo tohinoá ʻa e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi founga maluʻi ʻa Molonaí ʻi hoʻo ngaahi feingatau fakatāutaha maʻá e māʻoniʻoní.

  • Mahalo te ke fie hiki e ngaahi fakakaukau naʻe maʻu fekauʻaki mo e founga ke maluʻi ʻaki koe mei he kau fakafepaki ki hoʻo tuí.

  • Hiki ha palani ʻo ha lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi mei ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi tefito ʻoku hiki atu ʻi laló:

    1. Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi founga kuo ʻomi ʻe he ʻEikí (vakai, ʻAlamā 60:21)

    2. Fakamaʻa ʻo e loto ipú (vakai, ʻAlamā 60:23)

    3. Kumi ki he lāngilangi ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ki he fakamālō ʻa e māmaní (vakai, ʻAlamā 60:36)

    4. ʻIkai ke ʻitá (vakai, ʻAlamā 61:9)