‘Inisititiuti
Vahe 28: ʻAlamā 23–29


Vahe 28

ʻAlamā 23–29

Talateú

ʻOku fakahaaʻi mahino mai ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí e fuʻu liliu lahi ne maʻu ʻe kinautolu fakafoʻituitui ne tali e ongoongoleleí pea fuakava ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Ne nau ʻomi ha sīpinga mahuʻinga ʻo e ului kakato ʻoku maʻu mei ha feinga fakamātoato ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo e moʻuí. Fakataha mo e kau Leimana ne uluí, ne hā mai mei he ngaahi foha ʻo Mōsaia mo ʻAlamaá e mālohi fakalaumālie ʻoku maʻu mei he loto vēkeveke ke fakatomala maʻu peé, tauhi ki he ngaahi fuakavá, pea ngāue faifekau mo moʻui angatonu ki he ʻEikí. ʻI hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 23–29, fekumi ki ha ngaahi ngāue mo ha tōʻonga ʻe tokoni kiate koe ki hono fakaloloto e mālohi ʻo hoʻo ului fakatāutahá. Vakai foki ki he ngaahi fakamatala lahi ʻo e nēkeneka mo e fiefia ʻoku maʻu ko e ola ʻo hoʻo kau ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihikehé.

Fakamatalá

ʻAlamā 23:1–5. “Ke ʻOua Naʻa ʻI Ai Ha Meʻa ʻe Taʻofi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá”

  • Ne toʻo ʻe he tuʻi ʻo e kau Leimaná e ngaahi fakangatangata naʻá ne taʻofi ʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki hono kakaí, pea naʻe ʻalu atu e kau faifekaú ʻo malanga ʻi he fonuá. Naʻe talanoa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki ha meʻa tatau ne hoko ʻi heʻene fakamatala ki he tuʻunga naʻe ʻi ai e fili ne fakahoko ʻe he puleʻanga Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané ki hono fakangofua e kau faifekaú ke malanga ʻi he fonuá hili ha ngaahi taʻu hono fakangatangata ʻa e polokalama ʻa e Siasí:

    “Ko ‘etau taumuʻa taupotu tahá ke maʻu e ngofua ke fakaava e ngaahi matapaá ki he ngāue fakafaifekaú. Ne u kau fakataha mo ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, ʻEletā Hānisi B. Lingikā, fakataha mo ʻemau kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané, ʻi hono tataki ʻe Palesiteni Henelī Peekihaati, Palesiteni Falangikē ʻĒpeli, mo Palesiteni Manifeleti Sute, ʻi heʻemau fuofua fakataha mo Keeti Lōfilā ko e Sekelitali ki he Ngaahi Vā Fetuʻutaki mo e Ngaahi Tui Fakalotu ʻi he Vāhengá ʻi ha maʻu meʻatokoni hoʻatā naʻá ne fokotuʻutuʻu ki hono talitali kimautolú. Naʻá ne lea mai kiate kimautolu ʻo pehē, ‘ʻOku mau fie tokoni kiate kimoutolu. Kuo mau siofi kimoutolu mo homou kakaí ʻi ha taʻu ʻe uofulu. ʻOku mau ʻilo ʻoku mou hangē pē ko ia ʻoku mou malangaʻí: ko ha houʻeiki tangata mo fafine faitotonu.’

    “Naʻe kau mai ha kau taki ʻi he puleʻangá mo honau ngaahi uaifí ki he fakatapui ʻo ha siteiki senitā ʻi Telesiteni (Dresden) mo ha falelotu ʻi Suikau (Zwickau). ʻI he hiva ʻa e kāingalotú [‘ʻOfa ange ʻa e ʻOtua ē ke ne taki ho fonongá’]—‘Auf Wiedersehen, Auf Wiedersehen’—naʻa mau manatua Ia, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, naʻe pekia he kolosi ʻi Kalevalé. ʻOku ou fakalaulauloto ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻi Heʻene foua e hala ʻo e mamahí, ʻa e halanga ʻo e loʻimatá, pea mo e hala ʻo e anga-māʻoniʻoní. Ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú pea tōkakano ʻa ʻEne pehē: ‘ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia’ (Sione 14:27).`

    “Pea mau foki leva ki Pealini ki ha ngaahi fakataha mahuʻinga mo e taki ʻo e puleʻangá, ʻa e Seá, ʻElisi Honekā.

    “… Naʻe tataki leva kimautolu ki he feituʻu ʻoku ʻi ai e kau fakafofonga māʻolunga ʻo e puleʻangá.

    “ ʻI heʻemau hū atu ki loto ʻi he hūʻanga fakaʻofoʻofa ki he falé, naʻe talitali kimautolu ʻe Sea Honekā. Naʻa mau foaki kiate ia ha tātongitongi ko e Sitepu ʻUluakí, ʻa ia ko ha fakatātā ʻo ha faʻē ʻokú ne tokoni ki he ʻuluaki manga ʻa ʻene tamá ʻi heʻene feinga ke lue ki heʻene tamaí. Naʻá ne mātuʻaki fiefia ʻi hono maʻu ʻo e meʻaʻofá. Naʻá ne fakafeʻao atu kimautolu ki hono loki alēlea fakatāutahá. Naʻa mau nofo takatakai ai ʻi ha tēpile lahi fuopotopoto. Naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe ʻi he tēpilé kau ai ʻa Sea Honekā mo hono ongo tokoni ʻi he puleʻangá.

    “Naʻe kamata ʻa e Seá, ʻa Honekā ʻo ne pehē, ‘ʻOku mau ʻilo ʻoku tui ʻa e kāingalotu homou Siasí ki he ngāué; pea kuo mou fakamoʻoniʻi mai ia. ʻOku mau ʻilo ʻoku mou tui ki he fāmilí; kuo mou fakahaaʻi ia. ʻOku mau ʻilo ʻoku mou hoko ko ha kau tangataʻifonua lelei ʻi he feituʻu takitaha ʻoku mou haʻu mei aí; kuo mau fakatokangaʻi ia. Ko homou taimí ʻeni. Fakahā mai ʻa e meʻa ʻoku mou loto ki aí.’

    ʻĪmisi
    Tatali ʻi he lainé ʻi he Temipale Feleipeeki Siamané

    “Naʻá ku kamata ʻo pehē, ‘ʻE Sea Honekā, ʻi he fakatapui mo hono mamataʻi ʻo e temipale ʻi Feleipēkí, ne toko 89,890 e kakai ne nau tuʻu lainé, ʻi ha taimi lōloa ʻo aʻu pē ki ha houa ʻe fā, ko e taimi lahi ne fai ʻeni lolotonga e ʻuhá, koeʻuhí ke lava ke nau mamata ki ha fale ʻo e ʻOtuá. ʻI hono fakatapui e siteiki senitā ʻi he kolo ko Leipisikí, naʻe toko 12,000 e kakai ne nau lava mai ki hono mamataʻi ʻo e falé. Naʻe toko 29,000 e kau ʻaʻahi ki he kolo ko Telesitení; toko 5,300 ki he kolo ko Suikaú. Pea ʻi he uike kotoa ʻo e taʻú ʻoku ʻi ai ha toko 1,500 ki he 1,800 ʻoku nau ʻaʻahi ki he kelekele ʻo e temipalé ʻi he kolo ko Feleipēkí. ʻOku nau fie maʻu ke ʻilo e meʻa ʻoku mau tui ki aí. ʻOku mau fie maʻu ke mau talaange kiate kinautolu ʻoku mau tui ki he fakaʻapaʻapa mo talangofua pea poupou ki he lao ʻo e fonuá. ʻOku mau fie fakamatala ki he holi ʻoku mau maʻu ki hono maʻu ʻo ha ʻiuniti mālohi ʻo e fāmilí. Ko e konga pē ʻeni ʻe ua ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mau tui ki aí. ʻE ʻikai lava ke mau tali e ngaahi fehuʻí, pe fakahā atu e ngaahi ongo ʻoku mau maʻú he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kau fakafofonga ngāue fakafaifekau ʻi ho fonuá ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi fonua kehé. Te mau ʻomai ki ho fonuá ha kau talavou mo ha kau finemui ʻa ia ko e kau faifekau pea te nau ʻofa ho fonuá mo ho kakaí. Kae tautautefito ki haʻanau tuku mai ha ivi tākiekina fakaʻeiʻeiki ki ho kakaí. Te mau fiefia ke ʻilo ʻoku ʻi ai ha kau talavou mo ha kau finemui mei homou puleʻangá ʻoku nau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí pea nau hoko ko ha kau faifekau ʻi ha ngaahi fonua lahi, hangē ko ʻAmelika, Kānata, pea ʻi ha ngaahi feituʻu kehe lahi foki. Te nau foki mai kuo nau ʻosi mateuteu lelei ange ki he ngaahi tuʻunga fai fatongia ʻi he ngaahi fatongia ʻi ho fonuá.’

    “Naʻe toe lea leva ʻa Sea Honekā ʻi ha miniti nai ʻe tolungofulu, ʻo fakamatala ki heʻene ngaahi fokotuʻutuʻu ngāue mo ʻene ngaahi fakakaukaú pea fakaikiiki ʻa e ngaahi fakalakalaka kuo fakahoko ʻe hono fonuá. ʻI he fakaʻosingá, naʻá ne malimali peá ne pehē mai kiate au mo e kulupú, ‘ʻOku mau ʻiloʻi kimoutolu. ʻOku mau falala kiate kimoutolu. Kuo tau ʻosi feohi fakataha mo kimoutolu. Kuo tali ʻa hoʻomou fie maʻu ko ia ke ʻi ai ha kau ngāue fakafaifekaú.’

    “Naʻe mahikihiki hoku laumālié heʻeku fiefiá. Naʻe fakaʻosi leva e fakatahá. ʻI heʻemau mavahe mei he fale fakapuleʻanga fakaʻofoʻofá ni, ne tafoki mai ʻa ʻEletā Lāsolo Nalesoni ʻo pehē mai, ‘Fakatokangaʻi ange ʻa e hū fakahangatonu mai ʻa e huelo ʻo e laʻaá ki he falé ni. Hangē pē ʻoku pehē mai ʻa e Tamai Hēvaní, “ʻOku ou fiefia ai.”’

    “Kuo ʻosi ʻa e fakapoʻuli tuʻu ʻo e poó. Kuo mafoa e ata ʻo e maama ngingila ʻo e ʻahó. ʻE lava leva ke ʻoatu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai ʻe laui miliona ʻi he puleʻanga ko iá. ʻE lava ke tali ʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí pea ʻe laka ki muʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

    “Naʻe taki atu ʻeku fakakaukaú ki he folofola ʻa e ʻEikí, ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne hokó, ‘Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha kuo tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē’ (T&F 59:21). Naʻá ku ʻiloʻi ne kau e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa fakaofo ne hoko ʻo kau ki he Siasí ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 68–69; pe Ensign, Mē 1989, 52–53).

ʻAlamā 23:6. Ului ki he ʻEikí pea ʻIkai Ke Toe Hē

  • ʻOku fakaofo e ʻikai ke mavahe pe māmālohi ha taha ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻi he Siasí (vakai, ʻAlamā 27:27). Kuo toutou fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e mahuʻinga ʻo hono pukepuke ʻa e ului foʻoú. Naʻá ne pēhē ʻoku ʻikai hano ʻaonga e ngāue fakafaifekaú kae ʻoua ke mālohi ai pē ʻa e kau uluí:

    ʻĪmisi
    Ko hono tanu ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí e ngaahi heletaá

    Del Parson, © 1982 IRI

    “Tupu mei he tupulaki lahi ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he māmaní, kuo pau ke tupulaki tatau pehē mo e ngāue ki hono tokoniʻi ʻo e kau ului kotoa pē ke nau ongoʻi ʻoku nau lata ʻi honau uōtí pe koló. ʻE tokolahi feʻunga ha kakai ʻe ului mai ki he Siasí ʻi he taʻu ko ʻení ke lava ʻo fokotuʻu ai ha siteiki foʻou ʻe 100 tupu. Ka ko e meʻa pangó, ko e tupulaki lahi ko ʻeni ʻa e fakauluí ia, ka ʻoku tau taʻetokanga ki ha niʻihi ʻo e kau mēmipa foʻoú ni. ʻOku ou ʻamanaki ʻe fai ha tokanga lahi ange ʻi he Siasí kotoa, pea ʻi he māmaní kotoa, ke tauhi maʻu ʻa e kau ului foʻou kotoa pē ʻa ia ʻoku nau haʻu ki he Siasí.

    “Ko e ngāue mahuʻinga ʻaupito ʻeni. ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga hono fai ʻo e ngāue fakafaifekaú kapau ʻe ʻikai te tau lava ʻo pukepuke ʻa e ngaahi fua ʻo e ngāue ko iá. ʻOku ʻikai lava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa e ongo ngāué ni” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 69–70; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 62).

ʻAlamā 23:17. Ko e Hā e ʻUhinga ʻo e Hingoa ʻAnitai-Nīfai-Līhaí?

  • ʻOku lava ke tala mai ʻe he hingoa ʻAnitai-Nīfai-Līhaí e fakataha ko ia e hako ʻo Nīfaí mo kinautolu ne muimui ʻiate iá mo e hako ʻo Līhaí: “Ko e hingoa ‘ʻAnitaí’ ʻo e ‘ʻAnitai-Nīfai-Līhaí’ ʻoku maʻu ia mei he lea faka-ʻIsipite ko e ‘ko ia ʻo e, ko e tokotaha ʻo e.’ ʻA ia, ʻoku ʻikai ke pehē ʻokú na ‘fehangahangai,’ ʻoku ʻuhinga ia ki he ‘taha ʻo e kau Nīfaí mo e kau Līhaí” (Stephen D. Ricks, “Anti-Nephi-Lehi,” in Dennis L. Largey, ed., Book of Mormon Reference Companion [2003], 67).

ʻAlamā 24:10. Toʻo Atu ʻa e Ongoʻi Halaiá tuʻunga ʻi he Fakaleleí

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe lava ke toʻo atu ʻetau ongoʻi halaiá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:

    “ ʻOku tau faʻa pehē ʻoku toki fakahoko pē ʻa e Fakaleleí ʻi he ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié ki he huhuʻi mei he Hingá, pea mei he mate fakalaumālié. ʻOku ʻikai ko hono kotoá ia. Ko ha mālohi ia te tau lava ʻo ngāue ʻaki ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Te Ne lava ʻo fakamoʻui ʻa kitautolu ʻi he taimi ko ia ʻoku fakamamahiʻi ai ʻa kitautolu ʻe he loto-halaiá pe te tau mafasia ʻi he mamahí. Neongo ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi kakato ʻa e anga ʻo hono fakahoko ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí, ka ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻmelino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’ [Filipai 4:7]. …

    “ʻOku tau fakahoko kotoa pē ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakalaveaʻi pē kitautolu pea fakalaveaʻi mo ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi founga he ʻikai te tau lava ʻe kitautolu pē ʻo fakaleleiʻi. ʻOku tau maumauʻi ha ngaahi meʻa ʻe ʻikai te tau lava ʻiate kitautolu pē ʻo fakaleleiʻi. ʻOku hoko foki ko hotau natula ʻa ʻetau ongoʻi halaia leva pea tau ongoʻi mā mo faingataʻaʻia ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻo fakaleleiʻi. Ko e taimi ia ʻoku tokoni mai ai ʻa e mālohi fakamoʻui ʻo e Fakaleleí.

    “Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí, ‘He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala’ [T&F 19:16]. …

    “ ʻOku ʻi ai hano mahuʻinga fakangāue, fakafoʻituitui ʻo e Fakaleleí ʻi he ʻaho kotoa pē; fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻE lava ʻo ngāueʻi ia ʻaki ʻa e kiʻi kamataʻanga faingofua ʻo e lotú. ʻE ʻikai te mou tauʻatāina ai mei he faingataʻa mo e ngaahi fehālākí, ka te tau lava ʻo toʻo atu ʻa e loto-halaiá ʻi heʻetau fakatomala pea tau nonga mo fiemālie aí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 28–29; pe Liahona, Siulai 2001, 26–27).

ʻAlamā 24:11. “Ko e Kotoa Ia ʻo e Meʻa Te Tau Ala Faí” ke Fakatomala

  • Ne fai ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí e “kotoa ʻo e meʻa te [nau] lava ʻo faí … ke fakatomala” (ʻAlamā 24:11). ʻOku fakamatala ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 25:23: “ ʻOku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.” ʻOku tau ako mei he tuʻi ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ko e konga ia ʻo e kotoa e meʻa ʻe ala faí ko e “fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá.”

ʻAlamā 24:17–19. Ko Hono Tanu ke Loloto ʻEtau Ngaahi Meʻataú

  • ʻI hono tanu loloto ko ia ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻenau ngaahi meʻataú ʻi he kelekelé, ne nau palōmesi ʻe ʻikai ke nau toe fakaʻaongaʻi ia. ʻOku pehē ʻi he folofolá, “Naʻa nau tuʻu maʻu, pea ʻe aʻu ki haʻanau tuku ke tāmateʻi ʻa kinautolu kae ʻikai pē fai ha angahala” (ʻAlamā 24:19). ʻOku hā mai mei heʻenau ngaahi ngāué e sītuʻa kakato mei he angahalá pea hoko ai ki he fakatomala fakamātoato.

    Naʻe akoʻi ʻe Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻoku faʻa fie maʻu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí ʻi he sītuʻa kakato mei he angahalá: “Ke siʻaki fakaʻaufuli ʻa e angahalá ʻe ʻikai ke fakaʻamu pē ha taha ke lelei ange e tuʻunga te ne aʻusiá. Kuo pau ke ne fai ia ʻe ia. ʻE fie maʻu ke ne fehiʻa ʻi he vala ʻoku ʻulí pe ʻikai leleiʻia ʻi he faiangahalá. Kuo pau ke ne fakapapauʻi ʻoku ʻikai ngata pē heʻene siʻaki e angahalá ka kuó ne liliu foki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku nau ʻākilotoa e angahalá. ʻOku totonu ke ne fakamamaʻo mei he ngaahi feituʻu mo e tōʻonga mo e tuʻunga naʻe hoko ai ʻa e angahalá, he ʻe ala lava pē ke toe tupu ia. Kuo pau ke ne siʻaki ʻa e kakai ne nau kaungā fakahoko e angahalá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke fehiʻa he kakai ne kau aí ka kuo pau ke fakaʻehiʻehi meiate kinautolu mo ha meʻa pē ne kaunga ki he faiangahalá. … Kuo pau ke ne fakataʻeʻaongaʻi ha meʻa pē te ne toe fakamanatu e ngaahi manatu motuʻá” (The Miracle of Forgiveness [1969], 171–72).

ʻAlamā 24:22–27. Naʻe Tupu mei he Ngaahi Tā Sīpinga ʻa e Kau Angatonú ʻa e Ului ʻa ha Tokolahi

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ko ʻetau fakapapau ko ia ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻe iku ia ki he ului mai ʻa e niʻihi kehé:

    “Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he tuʻi ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻa hono kakaí ke tanu ke loloto ʻa ʻenau ngaahi meʻataú ʻi he kelekelé ke ʻoua naʻa toe ʻahiʻahiʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he taimi ʻe haʻu ai honau ngaahi tokoua ko e kau Leimaná ke tau mo kinautolú. Naʻe muimui ʻa e kakaí ʻi he fakahinohino ʻa honau tuʻí, ʻo nau lau ʻenau tōʻongá ‘ko ha fakamoʻoni ki he ʻOtuá, pea ki he tangatá foki, ʻe ʻikai ai pē ke nau toe ngāue ʻaki ha ngaahi mahafu tau ki hono lilingi ʻa e toto ʻo e tangatá’ (ʻAlamā 24:18). ʻI he taimi naʻe ʻoho mai ai e kau Leimaná, naʻe ʻalu atu ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻke fetaulaki mo kinautolu, ʻo nau fakatōmapeʻe hifo’ ʻi he kelekelé ʻi honau ʻaó (ʻAlamā 24:21). Naʻe tāmateʻi ʻe he kau Leimaná ha toko tahaafe mā nima ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí pea toki tuku ʻa e lilingi totó. Ko e hā naʻe tuku ai ʻa e tāmate tangatá, pea ko e hā hono nunuʻá? ʻOku tau ako ʻa e tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá: …

    “ʻKo ʻeni ʻi he mamata ʻa e kau Leimaná ki he meʻá ni, naʻa nau taʻofi ʻenau tāmateʻi ʻa kinautolú; pea naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi kuo mamahi lahi honau lotó … , he kuo nau fakatomala mei he ngaahi meʻa kuo nau faí. …

    “‘… Naʻe kau mai ki he kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ko iá ʻa e tokolahi ange ʻi he tokolahi kuo tāmateʻí; pea ko kinautolu kuo tāmateʻí ko e kakai māʻoniʻoni ʻa kinautolu, ko ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ke tau veiveiua ai kuo fakamoʻui ʻa kinautolu.’ (ʻAlamā 24:24–26) …

    “ ʻOku ʻikai ko e pōpoaki ia ʻo e talanoá ke tau hokohoko atu ʻi he ngaahi tui ʻa māmaní, ʻoku tau ako ai ko e ʻikai ko ia ke tau tali fakafoki e ngaahi fakafepaki mei he niʻihi kehé ʻe hoko ia ko ha sīpinga maʻongoʻonga. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke tau liliu honau lotó ʻi heʻetau muimui he sīpinga ʻa Kalaisí pea fulihi atu mo e kouʻahe ʻe tahá. ʻOku ueʻi fakalaumālie ʻe heʻetau ngaahi sīpinga ko e kau muimui melino ʻa Kalaisí e niʻihi kehé ke nau muimui ʻiate ia” (Living with Enthusiasm [1996], 127–28).

ʻAlamā 24:30. Mavahe mei he Fakaveiveiuá

  • Ko ha taha ʻoku mavahe mei he Siasí hili ia ʻene hoko ko ha mēmipa ʻoku “kovi ange ʻo hangē pē [kapau] kuo teʻeki ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ní” (ʻAlamā 24:30). Ne fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tuʻunga pehení ʻi ha fetalanoaʻaki mo ha mēmipa ʻe taha. Ne pehē ʻe ha tangata ko ʻAisake Pehunani ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “‘Kapau te u mavahe mei he Siasí ni he ʻikai ke u fai ʻe au ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau tangata ko iá: Te u ʻalu au ki ha potu maomaonganoa kuo teʻeki ai ke ongona ai ʻa e Tui Faka-Māmongá, nofo ai, pea he ʻikai ha taha ia te ne teitei ʻilo naʻe ʻi ai haʻaku ʻilo ki he Siasí.’

    “Naʻe tali mai leva ʻe he Tangata Kikite maʻongoʻongá: ‘ʻE Misa Pehunani, ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻe koe ʻa e meʻa te ke faí. ʻOku ʻikai ha fakaveiveiua naʻe fakakaukau tatau pē ʻa e kau tangatá ni mo koe. Ki muʻa ke ke kau ki he Siasí, naʻe ʻikai ke ke kau ki ha tafaʻaki. Ka ko e taimi naʻe malangaʻi atu ai ʻa e Ongoongoleleí, naʻe tuku leva ʻa e leleí mo e koví ʻi ho ʻaó. Naʻe mei lava pē ke ke fili ē pe ko ē. Naʻe ʻi ai ha ongo pule fehangahangai ʻe ua naʻá na fakaafeʻi koe ke ke tauhi kiate kinaua. Ko e taimi naʻá ke kau ai ki he Siasí ni, naʻá ke fakamoʻoni ai ke ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻá ke fai ai ʻení, naʻá ke mavahe mei hoʻo taʻekau ki ha faʻahí, pea he ʻikai ke ke toe lava koe ʻo foki ki he tuʻunga ko iá. Kapau ʻe faifaiangé peá ke siʻaki ʻa e ʻEiki naʻá ke fakamoʻoni ke ke tauhi ki aí, ʻe tupu ia mei he tokotaha angakoví, pea te ke muimui leva koe ki heʻene tuʻutuʻuní mo hoko ko ʻene tamaioʻeiki” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 373–374).

ʻAlamā 25:1–12. Ko hono Fakahoko ʻo e Kikité

  • ʻOku lekooti ʻi he ʻAlamā 25:1–12 ʻa hono fakahoko ʻo e kikite ʻa ʻApinetai fekauʻaki mo e kau taulaʻeiki faiangahala ʻa e Tuʻi ko Noá (vakai, Mōsaia 17:15–20). Fakatokangaʻi ange e fakamatala ʻe Molomona ki he kau laukongá ʻa hono fakahoko e kikite ʻa ʻApinetaí. Fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻa nau fakafisingaʻi e kau palōfitá, hangē ko ʻApinetaí, pea nau taukaveʻi ne faiangahala e palōfitá. ʻI he ngaahi fakahā ʻo onopōní ʻoku kau ai ha fakatokanga kiate kinautolu ʻoku “hiki ʻa e muivaʻe ʻo fakafili ki heʻeku kau paní” (vakai, T&F 121:16–22).

ʻAlamā 25:17. Naʻe “Fakamoʻoniʻi [ʻe he ʻEikí] Kiate Kinautolu ʻEne Folofolá ʻo Aʻu ki Hono Kihiʻi Konga Siʻi Kotoa Pē”

  • Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku maʻu mei he konga ʻo e tohi ʻa ʻAlamaá ko e tauhi maʻu ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi talaʻofá. Ne folofola ʻa e ʻEikí ki he Tuʻi ko Mōsaiá ʻe lahi ha niʻihi ʻe tui ki he ngaahi akonaki hono ngaahi fohá pea te Ne fakahaofi kinautolu “mei he nima ʻo e kau Leimaná” (Mōsaia 28:7). Ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ni, vakai, ʻAlamā 17:4, 35–39; 19:22–23; 26:1–4. Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi fakatātā fakafolofola ʻokú ne fakamamafaʻi e moʻoni fakatokāteline ʻoku haʻisia ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ki Heʻene ngaahi folofolá (vakai, T&F 82:10 ).

ʻAlamā 26:5–7. Ko e Hā ʻa e Ngaahi Haʻingá?

  • Ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi haʻingá ko ha ngaahi kau mo e ʻuluʻi kēleni ʻoku haʻi fakataha. ʻOku ʻuhinga ʻa hono ngāue ʻaki ʻe ʻĀmoni ʻa e ngaahi haʻingá ʻi he ʻAlamā 26:5 ki he kau ului naʻe ʻomai ki he Siasí ʻe he kau faifekau faivelenga ʻoku nau ngāue ʻaki ʻenau hele tuʻusí.

ʻAlamā 26:15–16. “Ko Hai Nai ʻe Lava ʻo Fuʻu Hulu Fau ʻEne Vīkiviki ʻi he ʻEikí?”

  • Hangē ko e ongoʻi ko ia ʻe ʻĀmoni ke vīkiviki ʻi he ʻEikí pea hiva Hono fakafetaʻí, ʻoku totonu ke tau fai pehē mo kitautolu. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sisitā Seli L. Tiu lolotonga ʻene hoko ko e tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, fekauʻaki mo e fatongia ʻoku fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó:

    ʻOku malava nai ke tau fiefia ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí? Ke ongoʻi nonga ʻi he uhouhonga ʻo e taʻepaú pea mo ʻamanaki lelei ʻi he uhouhonga ʻo e moʻui fakaʻapeé? ʻE malava nai ke fai ha liliu, ke siʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga motuʻá kae toe hoko ʻo foʻou? ʻE malava nai ke tau moʻui ʻi he angatonu mo e haohaoa ʻi ha māmani ʻoku ʻikai toe mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e angamaʻá ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki e kau muimui ʻo Kalaisí?

    “ ʻIo. Ko e tali ki aí, ko e ʻio, tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ne fakapapauʻi mai ʻe Heʻene Fakaleleí he ʻikai fie maʻu ke tau toe fuesia ʻe kitautolu ʻataʻatā pē e ngaahi mafasia ʻo e moʻui fakamatelié. …

    “Hangē ko kimoutolú, ne u aʻusia ʻi he ngaahi taʻu kuo toki maliu atú ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi loto-mamahi ne nau meimei fakaʻauha au kapau ne ʻikai ke u unga ki ha maʻuʻanga tokoni ʻo e potó mo e mālohi ʻoku lahi ange ʻi hoʻokú. Kuo teʻeki ai ke Ne fakangaloʻi pe liʻaki au, pea kuó u ʻiloʻi pau ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko Hono Siasí ʻeni. ʻOku ou lea fakataha mo ʻĀmoni, , ‘[He] ko hai nai ʻe lava ʻo fuʻu hulu fau ʻene vīkiviki ʻi he ʻEikí? ʻIo, ko hai nai ʻe lava ʻo fakamatala ʻo fuʻu hulu ki hono fuʻu māfimafí mo ʻene ʻaloʻofá … ? Vakai, … ʻoku ʻikai te u malava ke lea ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ou ongoʻí’ (ʻAlamā 26:16). ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he fakaʻosinga ko ia ʻo e kuonga fakakosipelí ni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻi he taimi ʻoku ngāue taʻetuku ai ʻa Lusifā ke fakafeʻātungiaʻi ʻetau fononga ki ʻapí mo fakamavaheʻi kitautolu mei he mālohi fakalelei ʻo e Fakamoʻuí, ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e talí ki ha faʻahinga taha pē ʻiate kitautolu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 85–86; pe Liahona, Siulai 1999, 78–79).

ʻAlamā 26:27. Ko e Ola ʻo e Loto Vilitakí ko e Lavameʻa

  • Ne lelei ange e ola ne maʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi heʻenau ʻamanakí (vakai, ʻAlamā 26:30–31). ʻI he kamata ʻenau ngāue fakafaifekaú, ne talaʻofa ange e ʻEikí, “Pea te u ngaohi ʻa kimoutolu ko ha meʻangāue ʻi hoku nimá ʻa ia ʻe fakamoʻui ai ha kakai tokolahi” (ʻAlamā 17:11). ʻI he talaʻofa ko ʻení ne nau loto toʻa “ke nau ō atu ki he kau Leimaná ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 17:12). Naʻe ʻikai tupukoso pē e ola ʻo ʻenau ngaahi feingá, neongo ne ʻosi talaʻofa ange ʻe he ʻEikí. Lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekau taʻu ʻe 14, naʻa nau aʻusia e “faʻahinga kotoa pē ʻo e mamahí” (ʻAlamā 26:30). Naʻe toe fakamahino mai ʻe he lekōtí ne “mafasia [honau] lotó ʻo [nau] meimei foki” (ʻAlamā 26:27). Pea hangē ko ia ʻoku faʻa fai ʻe he ʻEikí, naʻá Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá pea fakapaleʻi ʻenau faʻa kātakí.

    ʻĪmisi
    Ko hono akoʻi ʻe ʻĒlone e kakaí

    Jerry Thompson, © IRI

ʻAlamā 26:27–30. Ko e Ngaahi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

  • Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā F. Pētoni Hauati ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e anga e tokoni ʻene lau ʻa e ʻAlamā 26 ʻi heʻene hoko ko ha faifekaú ki heʻene fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    “Naʻá ku toe lau ʻa e ʻAlamā vahe uofulu mā onó pea mo e talanoa ki he ngāue fakafaifekau ʻo ʻĀmoní. Naʻá ku lau leʻo lahi, ʻo hangē ko ʻeku faʻa faí, ʻo feinga ke u fakakau au ʻi he talanoa ʻo e tohí, ʻo fakakaukau pē ko au ne u fai e leá pe fanongo ki he ngaahi leá, pea ne u ʻi ai foki. Naʻá ku toe lau e fakamatalá, pea naʻe mahino ia ʻo ʻikai ke lava ʻo fakamatalaʻi pea faingataʻa ke fakaʻuhingaʻi ʻe ha taha ʻoku teʻeki ai ke ne aʻusia ia, naʻe folofola mai ʻa e Laumālié ki hoku laumālié ʻo pehē, Naʻá ke fakatokangaʻi nai? Naʻe hoko kiate koe ʻa e kotoa e meʻa ne hoko kia ʻĀmoní?

    “Ko ha ongo ia ne ʻikai te u ʻamanaki ki ai. Naʻe fakaʻohovale ʻa ʻene hokó; ko ha fakakaukau ne teʻeki ai ke hoko kiate au kimuʻa. Naʻá ku fakatoʻotoʻo ʻo toe lau e talanoá. ʻIo, ne ʻi ai ha taimi ne mamahi ai ʻa hoku lotó pea ne u fakakaukau ke u foki ki ʻapi. Naʻá ku ʻalu foki ki ha fonua muli ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Leimaná. Naʻá ku ʻalu atu ʻi honau lotolotongá, fepaki mo ha ngaahi faingataʻa, mohe ʻi he falikí, kātakiʻi ʻa e momokó, pea ʻikai ha meʻatokoni. Naʻá ku ʻalu foki mei he fale ki he fale, tukituki ʻi ha ngaahi matapā ʻi ha ngaahi māhina kae ʻikai pē ke fakaafeʻi au ke u hū ange, kae fakafalala pē he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

    “Naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi taimi ne ma hū atu ai ki ha ngaahi fale ʻo talanoa mo e kakaí. Naʻá ma akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi halá mo e tafungofungá. Naʻá ma malanga foki ʻi he ngaahi siasi kehé. ʻOku ou manatu ki he taimi ne ʻanuhi ai aú. ʻOku ou manatu ki he taimi ne vahe mai ai ʻe he palesitení ke u hoko ko ha taki fakavahe kei talavou pea fakaava ha kolo foʻou, pea mo ha kau faifekau kehe ʻe toko tolu, ne mau hū atu ki he loto koló ʻa ia ne teʻeki ai ha kau faifekau ai kimuʻa. Naʻa mau ʻalu ki he pāká, pea mau hivaʻi ha foʻi himi, pea naʻe fakataha mai ha falukunga kakai.

    “Naʻe ʻiate au leva ʻa e fatongia ʻi heʻeku hoko ko ia ko e taki fakavahé ke malanga. Naʻá ku tuʻu ʻi ha sea maka ʻo lea ki he kakaí. Naʻá ku tala e talanoa ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ʻalu ʻa e tamasiʻi ko Siosefá ki he vaoʻakaú pea mo e hā mai kiate ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa hono tolo makaʻi kimatolu ʻe ha kau talavou taʻu hongofulu tupu ʻi he mamalu ʻa e poʻulí. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e hohaʻa ko ia naʻa tau pe te mau lavea ʻi hono tolo kimautolu ʻe kinautolu naʻe ʻikai ke nau fie fanongo ki he pōpoakí.

    “ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻi he fale fakapōpulá lolotonga ia ʻa e fakakaukauʻi ʻe kau maʻu mafai polisi ʻi ha fonua ʻe taha ʻa ʻeku totonu fakalao ke u hoko ko ha faifekaú. Naʻe ʻikai lōloa ʻa ʻeku ʻi he pilīsoné ke u fakatatau au kia ʻĀmoni, ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi he taimi ne tāpuni ai e matapaá pea naʻá ku mamaʻo mei ʻapi, toko taha, pea ko e ʻaloʻofa pē ʻa e ʻEikí naʻe fakafalala ki ai hoku fakahaofí. ʻOku ou manatuʻi ʻa hono kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni mo e ʻamanaki ‘ke [mau] lava nai ʻo hoko ko ha founga ke fakahaofi ai ha laumālie’ (ʻAlamā 26:30).

    “Pea ʻi heʻeku lau ia he ʻaho ko iá, naʻe toe fakamoʻoniʻi mai kiate au ʻe he Laumālié, pea ʻoku kei ʻiate au ia ʻo aʻu ki he ʻahó ni: Ko ha faifekau pē te ne lava ʻo tohi ʻa e talanoa ko ʻení. Naʻe ʻikai mei ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ʻa e anga ko ia ʻo ʻete hoko ko ha faifekau ki he kau Leimaná, he naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha taha naʻá ne fai ha meʻa pehē kimuʻa” (“Ammon: Reflections on Faith and Testimony,” ʻi he Heroes from the Book of Mormon [1995], 124–25).

ʻAlamā 27:21–24. Ko Hono Fakamolemoleʻi Hotau Ngaahi Filí

  • Ne lea ʻa ʻAlamā kimuʻa ki he hako ʻo e kau Seilahemalá ke liliu honau lotó (vakai, ʻAlamā 5:6, 12–14, 26). Naʻá ne pehē kuo “ ʻoatu ha fakaafe ki he kakai fulipē” mei he ʻEikí (ʻAlamā 5:33). Ne fakafou mai ʻe he ʻOtuá ʻia Nīfai ha fakaafe tatau, ko e ʻOtuá ʻoku “ ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 26:33). Ne tali lelei ʻe he kakai naʻe nofo ʻi Seilahemalá e pōpoaki ʻa ʻAlamaá, pea ʻi he ʻaonga ke fakamolemoleʻi honau ngaahi filí, naʻa nau foaki ha kelekele mo ha maluʻi ki he kakai ʻo ʻĀmoní.

    Ne akonakiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ke tau fakamolemoleʻi hotau ngaahi filí ʻi he founga tatau:

    “Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he fakahinohino ko ʻeni ʻa Kalaisi ki Heʻene kau ākongá. Naʻá Ne pehē: ʻʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú’ (Mātiu 5:44).

    “Fakakaukau angé ki ha meʻa ʻe fai ʻe he faleʻi koʻení pē ʻe taha ki ho ngaahi kaungāʻapí mo hoʻokú, ngaahi kolo ʻoku mou nofo ai mo hoʻomou fānaú, mo e ngaahi puleʻanga ʻoku kau ki hotau fāmili fakamāmani lahí. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku fokotuʻu mai ʻe he tokāteline ko ʻení ha tukupā mahuʻinga, ka ʻoku hoko ia ko ha tukupā lelei ange ʻi he ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki ʻoku ʻomi maʻatautolu ʻe he taú, masivá mo e mamahi ʻoku hokohoko atu ʻene fehangahangai mo e māmaní. …

    “ ʻOku tau maʻu kotoa pē ha faingamālie mahuʻinga ke tau moʻui ʻaki ai ʻa e tui faka-Kalisitiané, pea ʻoku totonu ke tau ʻahiʻahiʻi ia ʻi he faingamālie kotoa pē. Hangē ko ʻení, te tau lava kotoa pē ʻo kiʻi faʻa fakamolemole ange” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 22–23; pe Tūhulu, Sānuali 1992, 21–22).

ʻAlamā 28:1–12. ʻAmanaki Lelei Hili e Pekia ʻa e Kau Angatonú

  • Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e meʻa ko ʻeni naʻá ne aʻusia mo ha taki lakanga fakataulaʻeiki angatonu naʻá ne mei mate ʻi ha mahaki ne ʻikai lava ʻo faitoʻo:

    “Naʻe tali ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e kupuʻi lea ko ia ‘Ke fai pē ho finangaló ʻi heʻene fekuki mo hono ngaahi ʻahiʻahi fakamamahi mo faingataʻá. Pea ʻi heʻene hoko ko e mēmipa faivelenga ʻo e Siasi, naʻá ne fehangahangai ai mo ha ngaahi meʻa mahino ne tokanga ki ai. Ko e meʻa naʻe ongo tahá ko ʻene fehuʻi ʻo pehē, ʻKuó u fai nai e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke u faí ke u kātaki faivelenga ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá?’ ‘ʻE anga fēfē nai ʻa e maté?’ ‘ʻE mateuteu nai hoku fāmilí ke nau tuʻu maʻu he tuí mo fakafalala pē kiate kinautolu ʻi haʻaku mavahe atu?’

    “Ne ma maʻu ha faingamālie ke ma talanoaʻi e ngaahi fehuʻí ni kotoa ʻe tolú. ʻOku fakamatalaʻi mahino kinautolu ʻi he tokāteline ne akoʻi ʻe hotau Fakamoʻuí. Naʻá ma talanoa ki he anga ʻo ʻene fakamoleki ʻene moʻuí ʻi he feinga ke faivelengá, mo fai ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ne faí, ke faitotonu ʻi heʻene fengāueʻaki mo e kāingá mo e niʻihi kehé, pea ke ne tokangaʻi mo ʻofa ʻi hono fāmilí. ʻOku ʻikai nai ko hono ʻuhinga ia ʻo e kātaki ki he ngataʻangá? Naʻá ma talanoa ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he hili pē ʻa e maté, pea mo e meʻa kuo ʻosi akoʻi mai ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e maama ʻo e ngaahi laumālié. Ko ha palataisi ia mo e fiefia maʻakinautolu ne moʻui angatonú. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke fai ki ai ha ilifia.

    “ ʻI he hili pē ʻema pōtalanoá, naʻá ne ui mai leva hono uaifí mo hono kāingá—ʻa ʻene fānaú mo hono makapuná—ke ne toe akoʻi ange ʻa e tokāteline ʻo e Fakaleleí ʻa ia ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke toetuʻu. Naʻe mahino ki he tokotaha kotoa pē ʻo hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, neongo ʻe ʻi ai ʻa e mamahi ʻi he māvaé, ʻoku ʻikai ha mamahi ia ʻiate kinautolu ʻoku pekia ʻi he ʻEikí (vakai, Fakahā 14:13; T&F 42:46). Naʻe fakapapauʻi ange ʻe hono tāpuakí kiate ia ha fakafiemālie mo ha fakamahino, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea he ʻikai mamahiʻia, pea te ne maʻu foki mo ha toe taimi feʻunga ke teuteuʻi ai hono fāmilí ki haʻane mavahe, pea aʻu pē ki haʻane ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe mavahe atu aí. Naʻe toki fakahoko mai kiate au ʻe hono fāmilí, ko e pō ko ia kimuʻa peá ne pekiá, naʻá ne talaange pē ʻe mālōlō ʻi he ʻaho ʻe tahá. Naʻe siʻi pekia fiemālie pē ʻi he haʻohaʻonga ʻo siʻono fāmilí ʻi he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho hono hokó. Ko e faʻahinga nonga ʻeni mo e fakafiemālie te tau maʻu ʻo ka mahino kiate kitautolu ʻa e palani ʻo e ongoongoleleí mo tau ʻiloʻi ko e fāmilí ke taʻengata.

    “Fakafehoanaki ange ʻeni mo ha meʻa ne hoko kiate au ʻi heʻeku kei taʻu uofulu tupu siʻí. ʻI he lolotonga ʻo ʻeku ʻi he Laulāpuná, naʻe tō ai ha pailate mei heʻemau kongakaú mo hono vakapuná ʻo ne mate. Naʻe fekau leva au ke u fakafeʻao hoku kaungāngāué ni ʻi hono fakafolau atu ia ke telio ʻi Pulukiliní. Naʻá ku lāngilangiʻia ke tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo siʻono fāmilí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ouaú mo hono malangaʻí pea mo fakafofongaʻi ʻa e puleʻangá ʻi hono foaki ʻo e fuká ki hono malí ʻi he veʻe faʻitoká. Naʻe pulonga mo longotai ʻa e meʻa-fakaʻeikí. Naʻe ʻikai ha lau kau ki heʻene ngaahi leleí mo ʻene ngaahi lavameʻá. Naʻe ʻikai pē ke lea ʻaki siʻono hingoá. Pea ʻi he ʻosi hono malangaʻí, naʻe tafoki mai leva siʻono malí kiate au ʻo fehuʻi mai, ‘ʻE Popi, ko e hā ʻe hoko moʻoni kia Toní?’

    “Naʻá ku maʻu faingamālie heni ke u fakahā ange ki ai ʻa e tokāteline moʻoni ko ia ʻo e Toetuʻú pea ko hono moʻoní, kapau ʻe papitaiso pea sila ʻi he temipalé ki taimi mo ʻitāniti, ʻe lava ke na toe fakataha ʻo taʻengata. Naʻe pehē ange leva ʻe he faifekau naʻe tuʻu ʻo ofi ki hono tafaʻakí, ʻKo e tokāteline fakaʻofoʻofa taha ʻena kuó u fanongo aí’” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 88–89; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 80–81).

ʻAlamā 29:4–5. ʻOku Foaki ʻe he ʻOtuá ki he Tangatá ʻo Fakatatau mo ʻEnau Ngaahi Holí

  • Ne ako ʻaki ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻoku kaunga lahi ʻetau ngaahi holí ki heʻetau fakalakalaka fakatāutahá pea makatuʻunga ai hotau ngaahi tāpuaki taʻengatá:

    “ʻE hoko ʻa e ngaahi holí … ko ha ngaahi meʻa moʻoni ʻoku nau fakapapauʻi e meʻa ʻe hokó, neongo ʻoku ʻikai ke tau fie maʻu moʻoni ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi holí. …

    “Ko ia ai, ko e meʻa ko ia ʻoku tau holi-tuʻu ki ai ʻi ha ngaahi taimi lahí, ko e meʻa pē ia ʻe fāifai pea tau iku ki ai mo maʻu ʻi ʻitānití. …

    “Ko e ngaahi holi māʻoniʻoní ʻoku fie maʻu ke hokohoko pē, ko ia ai, naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, koeʻuhí, ‘ko e kau tangata mo e fafine ko ia ʻoku holi ke maʻu ha nāunau fakasilesitialé, te nau ʻiloʻi kuo pau ke nau fai e feinga tau ʻi he ʻaho kotoa pē’ (ʻi he Journal of Discourses, 11:14). Ko ia ai, ʻoku tokolahi ange ʻa e kau sōtia Kalisitiane moʻoní ʻi he kau tau ʻoku toki tau pē he fakaʻosinga e uiké. …

    “… Manatuʻi kāinga, ko ʻetau ngaahi holí ʻokú ne fakafuofuaʻi ʻa e lahi mo e matamatalelei ʻo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé. ʻOku tau fokotuʻutuʻu ʻa e founga hono mapuleʻí ʻo fakatatau ki he anga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí.

    “Ka ko hono akoʻi mo teuteuʻi ʻa ʻetau ngaahi holí, ʻoku mātuʻaki fie maʻu ke mahino ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea toe lahi mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki aí. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo pehē, ʻʻOku mahino mai ko e tokolahi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní, ʻoku ʻikai te nau tuku ke ne puleʻi kinautolu; hoko ki aí, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi mo e fakaʻofoʻofa ʻo e moʻoní, kuo pau ke ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻa e kakaí pea oʻi kinautolu ʻo fakatatau ki he fono ʻa e ʻOtuá’ (in Journal of Discourses, 7:55). …

    “… [Ko ia,] naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻKo hono akoʻi ʻo ʻetau ngaahi holí, ʻoku hulutuʻa ange hono mahuʻingá ki heʻetau fiefia ʻi he moʻui ní’ (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 297). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, ko e faʻahinga akoʻi peheé te ne [tataki] atu ki he fakamāʻoniʻoniʻí kae ʻoua kuo fakatupu ʻe he ngaahi holi māʻoniʻoní ha ngaahi ngāue tatau ʻoku hāsino ki tuʻa’ (ʻi he Journal of Discourses, 6:170). ʻE toki lava pē [ke] tau kau fakataha mo ʻetau ngaahi holí ʻo ʻikai ko hatau fili, ʻo kapau ʻe akoʻi mo fakahinohinoʻi [kinautolu]!” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 26–28; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 24–25).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻOku lava fēfē ʻe he sīpinga ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻo tokoniʻi koe ke fakaloloto ʻa e mālohi ʻo hoʻo uluí?

  • Ko e hā ʻokú ke fai fakaʻaho ke fakahā ki he ʻEikí kuo toe fakaului kakato koe ʻo hangē ko e tanu ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻenau ngaahi meʻataú ʻi ha fuakava mo e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 24:17–18)?

  • Naʻe mei tokoni fēfē e ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamā ki he kau Nīfaí (vakai, ʻAlamā 4–15) ke teuteuʻi ia ke ne maʻu e kau Leimana ne fakauluí ʻa ia ne akoʻi ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá?

Ngāue ke Faí

  • Kuo pau ke tau siʻaki e angahalá pe ngaahi vaivai ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he haʻu ki he ʻOtuá ʻo hangē tofu pē ko e tanu ʻe he kau Leimaná ʻenau ngaahi meʻataú ke ʻoua te nau toe fakaʻaongaʻi iá. Fakamahinoʻi ha angahala pe vaivai ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke loto ke siʻaki. Fakahoko ha palani ke tokoni kiate koe ke ke ikunaʻi ia, pea fai leva ia.

  • Lau e ʻAlamā 26 mo e 28, pea fekumi ki he ngaahi ʻuhinga ʻa ʻĀmoni mo ʻAlamā ki heʻena vēkeveké. Hiki e ngaahi ʻuhingá pea fili ha taha pe lahi ange ke ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí.