‘Inisititiuti
Vahe 25: ʻAlamā 8–12


Vahe 25

ʻAlamā 8–12

Talateú

ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamā ki he kolo ko ʻAmonaihaá ʻokú ne fakahaaʻi mai e tokoni ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau talangofua faivelenga kiate Iá, ʻo aʻu ki he taimi faingataʻá pe feilaulau fakatāutahá (vakai, 1 Nīfai 1:20). Hili e fuofua feinga ʻa ʻAlamā ke malanga ki ha kakai anga-fulikivanu ʻi he koló, ne tāpuekina ia ʻi ha hā mai ha ʻāngelo, ʻo ne fakapapauʻi ange hono vā mo e ʻOtuá pea fakahinohino ia ke foki ki ʻAmonaihā. Naʻe ʻi ai ha tangata ko ʻAmuleki, ne fakahinohino ʻe ha ʻāngelo ke ne tali ʻa ʻAlamā. Ne fakatou ueʻi kinaua ke na ʻilo pe te na fekuki fēfē mo ha kau loea mataotao ne nau faʻufaʻu ha ngaahi fakakikihi ki he lelei fakataautaha ʻanautolu peé. ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe ʻAlamā mo ʻAmulekí ko ha sīpinga kiate kitautolu he ʻahó ni. Neongo ʻoku kei ʻi ai ha ngaahi pole ke tau fehangahangai mo ia, ʻe tāpuekina koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ʻa e ʻilo fakapapau, ueʻi fakalaumālie mo ha tokoni ʻi hoʻo fekumi ke talangofua kiate Iá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi vahe ko ʻení e mālohi ʻo e “fakafepakiʻi ʻaki ʻa e fakamoʻoni ʻoku haohaoá” (ʻAlamā 4:19) ʻa kinautolu ʻoku fakafepaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Fakatokangaʻi e uesia ʻo Sisolome ʻe he ngaahi tokāteline ʻo e Toetuʻú mo e Fakamaau Fakaʻosí. Fakakaukau ki ha malava ke uesia ho lotó mo hoʻo fakamoʻoní, pehē kiate kinautolu ʻoku mou feohí, ʻe he ngaahi tokāteliné ni.

Fakamatalá

ʻAlamā 8:10. “Fuʻu Lotu Lahi”

  • ʻOku fakahā ʻe he kupuʻi lea ko e “fuʻu lotu lahí” e fetuʻutaki mālohi, pea fonu ʻi he tuí mo e ʻOtuá. Ne fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi founga te tau lava ai ke siviʻi mo fekumi ke fakalakalaka e mālohi ʻo ʻetau lotú:

    ʻĪmisi
    Ko ha fefine ʻoku lotu

    “Tuku muʻa ke u fehuʻi atu he ʻahó ni ke ke fakakaukau ki he ʻaonga hoʻo ngaahi lotú? ʻOkú ke ongoʻi ofi fēfē ki hoʻo Tamai Hēvaní? ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku tali hoʻo lotú? ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku hanga ʻe he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ke ke lotu aí, ʻo fakalahi mo langaki hake ho laumālié? ʻOku fie maʻu nai ke toe fakaleleiʻi ia?

    “ ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku vaivai ai ʻetau ngaahi lotú. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko pē ia ʻo angamaheni ʻaki. ʻOku taʻeʻuhinga ʻetau lotú ʻi he taimi ʻoku tau toutou fai ai pē ʻa e lea tatau ʻi he taimi lahi pea hangē pē ia ha meʻa ʻoku lau maʻulotó kae ʻikai ko ha fetuʻutaki. Ko e meʻa ʻeni ʻoku lau ʻe he Fakamoʻuí ko e ‘launoá’ (Mātiu 6:7). Naʻá Ne folofola, Ko e ngaahi lotu peheé, ʻe ʻikai ongoʻi. …

    “Kuo ʻi ai nai ha taimi ʻoku fakalea mo ongo tatau ai hoʻo lotú? Kuó ke ʻosi lotu nai hangē ha mīsiní ke haʻu hokohoko pē ʻa e leá hangē naʻe ʻosi hiki tepí? ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻe niʻihi kuó ke fakapikopiko ai he lotú?

    “Ko e lotu ko ia ‘oku ‘ikai ke fuʻu tuku ki ai hoʻo fakakaukaú ʻoku ʻikai feʻunga ia ke tokanga mai ki ai e Tamai Hēvaní. ʻI he taimi ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻoku fai pē hoʻo lotú koeʻuhí ko ha meʻa pē ia ke faí, ʻoku totonu ke taʻofi leva ia ka ke toe kiʻi fakakaukau. Fakalaulauloto taimi nounou ki he ngaahi meʻa ʻokú ke houngaʻia moʻoni aí” (“Improving Our Prayers,” ʻi he Brigham Young University 2002–2003 Speeches [2003], 160).

ʻAlamā 8:10–16. ʻE Tokoniʻi ʻe he ʻEikí Kitautolu ʻi he Taimi ʻOku Tau Faivelenga Aí

  • Hili ha ola lelei ʻo hono malangaʻi ʻe ʻAlamā e ongoongoleleí ʻi he ngaahi kolo kehé, ne fehiʻanekinaʻi, ʻanuhia, pea kapusi ia mei ʻAmonaihā. Ne fakapapauʻi ange kiate ia ʻe ha ʻāngelo ko ʻene ngaahi ngāué ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí pea ʻoku totonu ke foki ʻo toe malanga ki he kakaí (vakai, ʻAlamā 8:15–16). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi haʻane lea kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai feʻunga honau lelei tahá pe ʻikai lavameʻá:

    “‘Fai ho fatongiá, ko e lelei tahá ia. Tuku ʻa e toengá ki he ʻEikí’ [‘The Legend Beautiful’ fai ʻe Henry Wadsworth Longfellow].

    “ Ka ʻi ai ha taha te ne ongoʻi ʻoku fuʻu vaivai fau ke ne liliu ʻa e fakamafasia ʻi heʻene moʻuí, pe ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo tukupā ke fai lelei ange tuʻunga ʻi he lahi ʻenau manavasiʻí—ʻo manavasiʻi naʻa ʻikai lavá—ʻoku ʻikai ha meʻa fakafiemālie pau ange ka ko e folofola ʻa e ʻEikí: ‘ ʻOku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó; he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu’ [ʻEta 12:27].

    “ ʻOku ʻi he potu kotoa pē ʻa e maná ke maʻu ʻi he taimi te tau fakahoko totonu ai hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ʻe fetongi ai ʻe he tuí ʻa e veiveiuá, ʻe he taʻesiokitá ʻa e feinga ʻoku siokitá, ʻoku toki fakahoko leva ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1999, 64–65; pe Liahona, Sānuali 2000, 59).

ʻAlamā 8:18. Naʻe “Foki Fakavavevave” ʻa ʻAlamā

  • Ne “foki fakavavevave” ʻa ʻAlamā ki ʻAmonaihā, hili ʻene fanongo ki he pōpoaki ʻa e ʻāngeló. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku mahuʻinga ki hotau tuʻunga fakalaumālié ʻa e fakavavevave ke talangofua ki he ʻEikí:

    “Neongo pe ko e hā e lahi ʻo ʻetau tui ke talangofua ki he ʻOtuá he lolotonga ní, ʻe fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau kei fakamālohia mo fakafoʻou maʻu pē iá. Te tau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻaki haʻatau fakapapauʻi he taimí ni ke toe vave ange ʻetau talangofuá mo vilitaki ke kātakí. Ko e kī ki he mateuteu fakalaumālié ko e ako ke kamata vave mo taʻefeliliuaki. …

    “Kuo ʻosi foaki mai ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo Pelé ʻa e ngaahi tokoni kotoa pē ʻOkú Na malavá, ke tau lavaʻi ʻa e sivi kuo tuku mai ʻi he moʻuí. Ka kuo pau ke tau fili ke talangofua pea fakahoko ia. ʻOku tau fakatupulaki ʻa e tui ke lavaʻi ʻa e ngaahi sivi ʻo e talangofuá ʻi ha vahaʻataimi pea ʻi heʻetau ngaahi fili fakaʻahó. Te tau lava ʻo fili he taimí ni ke fakahoko vave ha meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2005, 39, 41; pe Liahona, Nōvema 2005, 38, 40).

ʻAlamā 8:26. ʻAukaí

  • Ne ʻaukai ʻa ʻAlamā ke teuteuʻi hono ʻatamaí mo hono lotó ke malanga ki he hako ʻo ʻAmonaihaá. ʻOku faʻa fakapapauʻi ʻe he ʻaukaí ki he ʻEikí ʻoku fakamātoato ʻetau kole ʻoku faí. Ne akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻe feʻunga ʻa e ʻaukaí ke hoko ia ko ha fakamoʻoni mālohi ʻo ʻetau fakamātoató. … ʻOku tau fakavaivaiʻi hotau laumālié ʻi he taimi ʻoku tau ʻaukai aí, pea ʻoku ngaohi ai kitautolu ke tau femahinoʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻa toputapú” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 68; pe Liahona, Siulai 2002, 67).

  • Ne lau fakalautelau ‘e ‘Eletā Siosefa B. Uefilini e ngaahi tāpuaki ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau tānaki atu e lotú ki ha ʻaukai ʻoku tāú:

    “Ko e ʻaukaí, ʻi he taimi ʻoku kau fakataha ai mo e faʻa lotú, ʻoku hoko leva ia ko ha meʻa mālohi fau. Te ne lava ʻo fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki e ngaahi fakahā ʻo e Laumālié. Te ne lava ʻo fakamālohia kitautolu he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí.

    “ ʻE lava ke tokoni e ʻaukaí mo e lotú ke fakatupulaki ʻiate kitautolu ha loto-toʻa mo ha loto-falala. Te na lava ʻo fakamālohia hotau ʻulungāangá mo langaki ʻetau anga faʻa fakamaʻumaʻú mo mapuleʻi kitá. ʻI he taimi ʻoku tau faʻa ʻaukai aí, ʻoku maʻu ʻe heʻetau ngaahi lotú mo e kole māʻoniʻoní ha mālohi lahi ange. ʻOku tupulaki ʻa e fakamoʻoní. ʻOku tau matuʻotuʻa fakalaumālie mo fakaeloto pea fakamāʻoniʻoniʻi ai hotau laumālié. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku tau ʻaukai aí, ʻoku tau toe mapuleʻi lelei ange ai hotau ngaahi uʻá mo e holi fakamāmaní. …

    ʻĪmisi
    Fakaʻehiʻehi ʻa ha tangata mei he meʻakaí

    © 1994 Steve Bunderson

    “ ʻE hanga ʻe he ʻaukai ʻi he laumālie totonú mo e founga ʻa e ʻEikí ʻo fakaivia fakalaumālie kitautolu. Te ne fakamālohia ʻetau mapuleʻi kitautolú, fakafonu hotau ngaahi ʻapí ʻaki e melinó, fakafiefiaʻi hotau lotó, maluʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí, teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá pea mo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 95, 97–98; pe Liahona, Siulai 2001, 73, 75).

ʻAlamā 9:14–23. ʻOku ʻOmai ʻe he Ngaahi Tāpuaki Maʻongoʻongá e Ngaahi Fatongia Lahi

  • Ne fakatokanga ʻa ʻAlamā neongo e anga-fulikivanu e kau Leimaná ʻi he taimi ko iá, ʻe leleiʻia ange e ʻEikí ʻiate kinautolu ʻi he kakai ʻo ʻAmonaihaá ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú (vakai, ʻAlamā 9:14). Ne muimui pē e kau Leimaná he ngaahi tukufakaholo hala ne tukuʻau mai kiate kinautolú, ka ko e kau Nīfaí pea mo e kakai ʻo ʻAmonaihaá ko ha “kakai ʻofeina lahi pehē ʻe he ʻEikí; … ʻofeina ange ʻi he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai kehe kotoa pē” (ʻAlamā 9:20). ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá, e ngaahi fatongia lahi.

    Ne ako ʻaki ʻe Sisitā Seli L. Tiu, ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “‘He ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia’ (T&F 82:3), pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu lahi ʻa e ngaahi fie maʻu ki he tuʻunga fakaākongá. Ka ʻoku tau ʻamanaki nai he ʻikai taʻefakangāueʻi lahi kitautolu ʻe he fononga ko ia ki he nāunau taʻengatá? ʻOku tau faʻa kumi ʻuhinga he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau femoʻuekina ʻi he māmaní pea mo ʻetau feinga ke tupulaki fakalaumālié ʻaki haʻatau feinga ke fefakafiemālieʻaki ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai totonu ke fuʻu fie maʻu lahi pehē hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Ka ko e tuʻunga ʻulungāanga ʻo e ʻEikí, ʻe kei lahi ange ʻEne fie maʻú ʻi he fie maʻu ʻa e māmaní, ka ʻoku taʻefakangatangata [ange foki] ʻa e nāunauʻia ʻo e ngaahi fakapale ʻa e ʻEikí—ʻoku kau ai ʻa e fiefia moʻoní, nongá, mo e fakamoʻuí” (“Ko e Kakai Fefine Kitautolu ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Sānuali 2000, 117).

ʻAlamā 10:2–3. Ko Līhai—“ko e Hako ʻo Manase”

  • ʻi he hoko ʻa Līhai ko e hako ʻo Manasé, ko e konga pē ia hono fakahoko ʻo e talaʻofa naʻe fai kia Siosefa ʻo e kuonga muʻá. Naʻe fakahā ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité e fakapapau ʻa e ʻEikí naʻá Ne fai kiate ia fekauʻaki mo hono hakó kimuʻa siʻi peá ne mālōloó:

    “Pea kuó u maʻu ha talaʻofa mei he ʻEikí, ʻe … fokotuʻu hake ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ha vaʻa māʻoniʻoni mei he fua ʻo hoku manavá. …

    “Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻe toe fakamoveteveteʻi ʻa kinautolu; pea ʻe motuhi atu ha vaʻa, pea ʻe ʻave ia ki ha fonua mamaʻo; ka neongo iá ʻe manatuʻi ʻa kinautolu ʻi he ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ʻi he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. …

    “Pea naʻe folofola pehē ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au. …

    ʻĪmisi
    Malanga ʻa Līhaí

    “Ko ia, ʻe tohi ʻe he fua ʻo ho manavá, pea ʻe tohi ʻe he fua ʻo e manava ʻo Siutá; pea ko e meʻa ʻa ia ʻe tohi ʻe he fua ʻo ho manavá, pea mo ia ʻa ia ʻe tohi ʻe he fua ʻo e manava ʻo Siutá, ʻe tupu fakataha hake ia ki hono veuveuki ʻo e ngaahi tokāteline halá, pea fakangatangata ʻa e ngaahi fakakikihí, pea fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he fua ʻo ho manavá, pea fakahā kiate kinautolu ʻa e ʻilo ki heʻenau ngaahi tamaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí; kae ʻumaʻā foki mo e ʻilo ki heʻeku ngaahi fuakavá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (LSS, Sēnesi 50:24–25, 27, 31; vakai foki, 2 Nīfai 3:5, 12).

  • Kimuʻa pea hola ʻa Līhai mo ʻIsimeli, ko e ongo hako ʻo Siosefa ki he toafá, ne nofo mo hona fāmilí ʻi Selusalema, ʻa ia ko ha konga ʻo e puleʻanga ʻo Siutá. Ne fokotuʻu mai ʻe ha taha faʻu tohi e ʻuhinga naʻe nofo ai ʻi Selusalema e hako ʻo Līhaí, neongo ko e hako meia Siosefa, ʻa ia ko hono konga lahi ko e tukufakaholo ʻo Siuta: “Naʻe fifili ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe naʻe anga fēfē e kei nofo ʻa e hako ʻo Siosefá ʻi Selusalema ʻi he taʻu 600 K.M. ʻi he taimi naʻe puke pōpula ai e hako ʻo ʻIfalemi mo Manasé ʻe he kau ʻAsiliá fakafuofua ki he taʻu 721 K.M. ʻOku kiʻi tokoni mai e 2 Fakamatala Meʻa Hokohokó ki he palopalemá ni. ʻOku pehē ʻi he fakamatala ko ʻení, fakafuofua nai ki he 941 K.M. naʻe tānaki fakataha ai ki Selusalema ʻe ʻAsa, ko e tuʻi ʻo e fonuá, ʻa e kakai ʻo Siutá mo Penisimaní ‘fakataha mo e kau muli meia ʻIfalemi mo Manasé.’ (2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 15:9.) Ko e ‘kau muli ko ʻení … meia ʻIfalemi mo Manase’ ʻa ia naʻe tānaki ki Selusalema fakafuofua ki he 941 K.M. ne ala kau ai e ngaahi kui ʻa Līhai mo ʻIsimelí” (Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 199).

ʻAlamā 10:22–23. “Ko e Lotu ʻa e Māʻoniʻoní”

  • Fakatokangaʻi ange ʻa e ola ʻo e lotu ʻa e māʻoniʻoní ki ha puleʻanga. Ko e lotu ʻa e māʻoniʻoní naʻá ne fakahaofi ʻa e kau Nīfaí mei hono fakaʻauha lolotonga e ngaahi ʻaho ʻo e ʻEikitau ko Molonaí mo Samuela ko e tangata Leimaná (vakai, ʻAlamā 62:40; Hilamani 13:12–14).

    Ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e lotu ʻoku fakahoko ʻi hotau ngaahi ʻaho ní: “ ‘Oku tokolahi ‘aupito ha niʻihi ʻoku moʻui angatonu mo faitotonu ʻa ia ʻoku nau moʻui ʻaki e kotoa e ngaahi fekaú pea ʻoku fakahaofi e māmaní mei he fakaʻauhá ʻe heʻenau moʻuí mo ʻenau ngaahi lotú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1971, 7; pe Ensign, June 1971, 16). ʻI he taimi pē ne fakaʻauha pe mole ai e kau māʻoniʻoní mei ʻAmonaihaá, ne mole ai pē mo e lotu ʻa e māʻoniʻoní ki hono maluʻi ʻo e koló pea naʻe “fakaʻauha ʻa e kakai moʻui kātoa ʻo e kau ʻAmonaihaá” (ʻAlamā 16:9).

ʻAlamā 11:22. “ ʻOniti Siliva ʻe Ono”

  • Ko e ʻonití ko e paʻanga mahuʻinga taha ia ʻi he nofo ʻa e kau Nīfaí. Ko hono ʻuhinga ʻe taha hono fakakau ʻo e paʻanga ʻa e kau Nīfaí ʻi he ʻAlamā 11 ko hono fakahaaʻi e totongi fakafufū ne fie ʻoatu ʻe Sisolome kia ʻAmuleki kapau ʻe “fakafisinga [ʻe ʻAmuleki] ʻoku ʻi ai ha Tokotaha Fungani Māʻolunga” (ʻAlamā 11:22). Ko e ʻoniti siliva ʻe onó ʻoku tatau ia mo ha vāhenga ʻo ha fakamaau ʻi he sosaieti ʻo e kakai ʻo ʻAmonaihaá ʻi he ʻaho ʻe 42 (vakai, ʻAlamā 11:3, 11–13).

ʻAlamā 11:40. Ko Hai Nai ʻOku ʻAonga Ki Ai e Fakaleleí?

  • ʻOku faʻa ʻi ai e fetaʻemahinoʻaki ʻi he ʻAlamā 11:40—ne faʻa fakakaukau ha niʻihi ne akonaki ʻa ʻAmuleki ko e mamahi ʻa Kalaisí maʻanautolu pē ʻoku tui mo fakatomalá. ʻOku ʻikai ke tonu ʻeni. ʻOku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu ne fuesia ʻe he Fakamoʻuí e “ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau” (2 Nīfai 9:21; vakai foki, Mōsaia 4:7). Kae kehe, kapau he ʻikai fakatomala e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí “ ʻe ʻikai fakamaʻa ʻa kinautolu ʻe hoku totó” (T&F 29:17). ʻOku hā mahino mai e feinga ʻa ʻAmuleki ke akoʻi ʻe ʻikai ʻaonga e Fakaleleí kapau ʻe ʻikai fakatomala e angahalá—naʻe ʻikai mamahi pē ʻa e Fakamoʻuí maʻanautolu ʻe fakatomalá.

ʻAlamā 11:41–45. Toetuʻú

  • Ko e Toetuʻú ʻi hono fakaʻuhinga ʻe he Bible Dictionary “ko e fakataha ia ʻa e sino fakalaumālié pea mo e sino fakakakanó mo e ngaahi huí, ʻo ʻikai ke toe fakamavahevaheʻi” (“Resurrection,” 761; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Toetuʻú”). ʻOku ʻuhingamālie ange e moʻui fakamatelié ʻi he ʻilo ki he Toetuʻú.

    Ne fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofula Mā Uá ki he “ ʻamanaki longomoʻui” mo e lelei ʻoku maʻu ʻe kinautolu fakafoʻituitui ʻoku tui mo falala ki he moʻoni toputapú ni ʻi he ʻaho takitaha ʻo ʻenau moʻuí:

    “Ko e ‘ʻamanaki lelei ki he moʻui’ ko ia ʻoku tau maʻu mei he toetuʻú, ʻa ʻetau tui ko ia ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo ʻetau moʻui fakafoʻituituí ka ko ha sitepu mahuʻinga pē ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke tau liliu ai mei he moʻui fakamatelié ki he moʻui taʻe-faʻa-maté. ʻOku hanga ʻe he ʻamanaki lelei ko iá ʻo liliu ʻa e fakakaukau kotoa ki he anga ʻo e moʻui fakamatelié. …

    “ ʻOku hanga ʻe he fakapapau ʻo e toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ha mālohi mo ha ʻilo fakapapau ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ʻa ia ʻoku fehangahangai mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, kau ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko ha ngaahi palopalema fakasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻa ia ʻoku tau haʻu mo ia hono fāʻeleʻi kitautolú pe ʻoku tau maʻu lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. Ka koeʻuhí ko e toetuʻú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ia ko ʻení!

    “ ʻOku toe hanga foki ʻe he pau ʻo e toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻuhinga mālohi ke tuʻunga ai ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá he lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. …

    “… ʻIkai ngata aí, ka ʻikai ke fakamaʻa mo fakangaloʻi ʻetau ngaahi angahala he moʻui fakamatelié ʻaki haʻatau fakatomala mo hano fakamolemoleʻi kitautolu (vakai, ʻAlamā 5:21; 2 Nīfai 9:45–46; T&F 58:42), te tau toetuʻu pē mo ha ‘manatu mahinongofua’ (ʻAlamā 11:43) pea mo ‘ha ʻilo haohaoa ki heʻetau ngaahi angahala kotoa pē, mo ʻetau taʻemaʻá’ (2 Nīfai 9:14; vakai foki, ʻAlamā 5:18). ʻOku fakamamafaʻi mai hono mahuʻinga ʻo e foʻi moʻoni ko iá ʻe ha ngaahi potufolofola lahi ʻoku fokotuʻu mai ai ʻoku ʻosi pē ʻa e toetuʻú pea hoko mai leva ʻa e Fakamaau Fakaʻosí (vakai, 2 Nīfai 9:15, 22; Mōsaia 26:25; ʻAlamā 11:43–44; 42:23; Molomona 7:6; 9:13–14). Ko e moʻoni, ‘ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá’ (ʻAlamā 34:32 ). …

    “ ʻOku toe hanga foki ʻe heʻetau ʻilo ki ha toetuʻu ki he moʻui-taʻe-faʻa-maté ʻo ʻomi kiate kitautolu ha lototoʻa ke tau fehangahangai mo haʻatau mate—kau ai ha mate te tau lau naʻe hoko ʻoku teʻeki hokosia hono taimí. …

    “ ʻOku toe hanga foki ʻe hono fakapapauʻi mai ʻo e moʻui-taʻe-faʻa-maté ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi māvae ʻoku hoko he moʻuí ni ʻi he mate ʻa ha niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. … ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi kotoa pē ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e fakapapauʻi mai ʻo e toetuʻú, ʻa ia ʻokú ne ngaohi ke fakataimi pē ʻa ʻetau māvae ʻi he moʻui fakamatelié, pea tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei mo ha ivi ke hoko atu pē ʻetau moʻuí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2000, 17–18; pe Liahona, Siulai 2000, 19).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sitēlingi W. Sili (1903–94) lolotonga ‘ene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Toetuʻú ʻi heʻene pehē ko e sino toetuʻú “ ʻoku mātuʻaki fakaʻofoʻofa ange ia ʻi he meʻa te ke lava ʻo fakakaukau ki aí, ko ha ngaahi ongo mālohi makehe, mohu fakakaukau mālohi ange, pea tupulaki ʻo mahulu hake e ʻofá, mahinó, mo e fiefiá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1976, 67; pe Ensign, Nov. 1976, 48).

  • Ne toe fakamatala foki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ki he meʻa ʻe fakahoko ʻe he Toetuʻú ki hotau sino matelié: “ ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke hohaʻa ai ha taha ki he fōtunga fakafoʻituitui ʻi he toetuʻú. Ko e maté ko e founga ia ʻo ha fakahaohaoa ʻi heʻetau fakakaukau ki he sinó. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ke tau tui ʻe mole atu e hā motuʻá pea ʻe fakafoki e sinó ki he tuʻunga longomoʻui kakato ʻo e tangatá mo e fefiné. ʻE tuʻu hake e fānaú ko e fānau, he ʻoku ʻikai ha tupulaki ʻi he faʻitoká. ʻE hokohoko atu e tupu ʻa e fānaú ke nau aʻu ki he tuʻunga kakato ʻo honau laumālié” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:185).

ʻAlamā 12:9. Ko e Hā e “Ngaahi Meʻa Lilo ʻa e ʻOtuá”?

  • Ne fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ko ia ʻo e ongoongoleleí ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí ka ʻoku ʻikai mahino ki he māmaní: “Kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻEne ngaahi meʻa liló kiate kinautolu ʻoku tauhi faivelenga kiate Iá. … ʻOku faingofua pē ʻa e Ongoongoleleí, koeʻuhí ke mahino ki he fānau kotoa pē ʻi he taimi ʻoku nau lahi feʻunga aí. ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he moʻuí ni ʻoku ʻikai ke mahino kiate kitautolu, ka ʻi heʻene kakató te tau ʻiloʻi ʻoku faingofua mo ʻuhingamālie pea ʻoku mahino pē kiate kitautolu. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘mahinongofua ʻo e Ongoongoleleí, hangē ko e papitaisó, fakaleleí, ko ha ngaahi meʻa ia ʻoku lilo kiate kinautolu ʻoku ʻikai maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:43).

    ʻOku ʻikai totonu ke fetoʻoaki e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fekumi taʻetotonu ki ha “ngaahi meʻa liló,” pe ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke fakahā mai ʻe he ʻOtuá. ʻI heʻetau talanoa ko ia ki hono fakaʻaongaʻi kimuí ni e kupuʻi lea ko e ngaahi meʻa liló, ne fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ ʻOku ʻi ai e fakataputapui mo e fakangatangata ʻo hono fakahā ʻo e ngaahi meʻa liló; ʻoku lahi ange hono ngāue ʻaki pē ʻi he lea angamahení ʻi hono ngāue ʻaki fakafolofolá, pea ʻoku lau ki he ngaahi ako ʻoku fakafalala pē ki he fakamahamahaló, ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku teʻeki fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi ha founga ʻoku mahino ngofua ʻi he ʻahó ni. Ko e ʻuhinga ia ʻoku pehē ai ʻi he akonaki ki he kaumātuʻá ke tukunoaʻi e ngaahi meʻa liló” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 524).

ʻAlamā 12:10–12. ʻOku Tau Maʻu e “Konga Siʻi Ange ʻo e Folofolá” ʻI Heʻetau Fakafefeka Hotau Lotó

  • Ne fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi kapau te tau liʻaki ʻa e ngaahi fakahā ʻoku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau fakangatangata e lahi ʻo e meʻa te tau akó: “ ʻOku tau akoʻi mo ako ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻi he fakahā mei Hono Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te tau fakafefeka hotau lotó ki he fakahaá pea fakangatangata ʻetau mahinó ki he meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he akó mo e fakaʻuhingá, ʻoku fakangatangata ai kitautolu ki he meʻa naʻe ui ʻe ʻAlamā ko e ‘konga siʻi ange ʻo e folofolá” (The Lord’s Way [1991], 42).

ʻAlamā 12:12–14. Fakamāuʻi Fakatatau ki heʻetau Ngaahi Leá, Ngāué, mo e Fakakaukaú

  • Ne akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ko e Fakamāú ʻoku ʻikai ko ha toe sivi noa pē ʻo e ngaahi ngāue ne fai ʻi he moʻui fakamatelié, ka ko ha vakaiʻi pe ko hai pea ko e hā e tuʻunga kuo tau aʻusia tupu mei heʻetau ngaahi ngāué:

    “Naʻe hanga ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻo fakamatalaʻi ʻa e fakamaau fakaʻosí ʻo fakatatau ki he meʻa kuo tau aʻusiá: ‘Pea kapau naʻe ʻuli ʻenau ngaahi ngāué kuo pau te nau ʻuli; pea kapau ʻoku nau ʻuli kuo pau leva ʻe ʻikai te nau lava ʻo nofo ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ (1 Nīfai 15:33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe pehē ʻe Molonai, ‘ʻE kei ʻuli ai pē ʻa e tokotaha ʻoku ʻulí; pea ko ia ia ʻoku māʻoniʻoní te ne māʻoniʻoni ai pē’ (Molomona 9:14; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Fakahā 22:11–12; 2 Nīfai 9:16; T&F 88:35). ʻE hoko ʻa e meʻa tatau ki he ‘siokitá’ pe ‘talangataʻá’ pe ko ha faʻahinga ʻulungāanga fakatāutaha pē ʻoku taʻehoa mo e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e ‘tuʻunga’ ʻo e kau fai angahalá ʻi he fakamaau fakaʻosí, ʻo pehē, kapau ʻoku fakahalaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá, ngaahi ngāué, mo ʻetau ngaahi fakakaukaú, ‘ʻe ʻikai lau ʻa kitautolu ʻoku taʻe-ha-mele; … pea ʻi he tuʻunga fakamanavahē ko iá ʻe ʻikai te tau loto-toʻa ke sio hake ki hotau ʻOtuá’ (ʻAlamā 12:14).

    “ ʻOku tau ako mei ha ngaahi akonaki pehení ʻo tau pehē ko e fakamaau fakaʻosí, ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hono fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí pe ngāue koví—ʻo e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú—ko e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau [aʻu ai ki he] tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2000, 41; pe Liahona, Sānuali 2001, 40).

ʻAlamā 12:15–18. “Mate ʻAnga Uá, ʻA Ia ko ha Mate Fakalaumālie”

ʻAlamā 12:21. Selupimi

ʻAlamā 12:24. “Tuʻunga ʻAhiʻahiʻanga”

  • Ko e kupuʻi lea ko e tuʻunga ʻahiʻahiʻanga pe taimi ʻahiʻahiʻangá ko ha kupuʻi lea ne ngāue ʻaki pē ʻe ʻAlamā ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, ʻAlamā 42:4, 10, 13). Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e taimi ʻahiʻahiʻangá: “Ko e taumuʻa tefito ʻo e moʻui ʻi he māmaní ke fakaʻatā hotau laumālié, ʻa ia naʻe ʻi muʻa teʻeki fakatupu ʻa e māmaní, ke fakataha mo hotau sinó ʻi ha ngaahi faingamālie māʻongoʻonga ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI heʻena fengāueʻakí ʻoku ʻomai ai e faingamālie ke tau tupulaki, fakalakalaka, pea matuʻotuʻa ʻi he taimi pē ʻoku fakataha ai e laumālié mo e sinó. ʻI he maʻu hotau sinó, ʻoku tau foua ai ha ngaahi ʻahiʻahi feʻunga ʻi he tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ʻoku tau ʻi ai he moʻui ní. Ko ha taimi ʻeni ʻo e ako mo e sivisiviʻi ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau ki he ngaahi faingamālie taʻengatá. Ko e konga kotoa ia e palani fakalangi ʻetau Tamaí maʻa ʻEne fānaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 16; pe Ensign, May 1989, 14).

ʻAlamā 12:32. Ngaahi Fekaú hili hono ʻIlo e Palaní

  • Ne ako ʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ki he palani ʻa e ʻOtuá e tali ki he ngaahi fehuʻi faingataʻá. Naʻá ne lea ki he kau faiako ʻa e toʻu tupú, ʻo pehē:

    “ ʻOku faʻa fifili e kakai kei talavoú pe ‘ko e hā hono ʻuhingá?’—Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke fai ha ngaahi meʻa, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke ʻoua ʻe fai e ngaahi meʻa kehé? ʻOku lava ke mahino kiate koe ʻhono ʻuhingá’ ʻaki hoʻo ʻilo ki he palani ʻo e fiefiá, naʻa mo hano fokotuʻutuʻu fakanounou pē. …

    “Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fehuʻi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he Siasí he taimi ní, pea ʻe lava pē ke tau lisi kinautolu—ʻa e fakatōtamá pea mo e kotoa e toengá, ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ko hai ʻokú ne maʻu pe ʻikai maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—he ʻikai lava ke tali ia kapau ʻoku ʻikai ai ha ʻilo ko ha puipuituʻa ki he palaní.

    “Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e leá ni, pea ʻoku ou pehē kuo hoko ia kimuí ni mai, ko ʻeku potufolofola manakó, neongo ʻoku ou liliu ia mei he taimi ki he taimi: ‘Naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kiate kinautolu, hili hono fakahā kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí ’ (ʻAlamā 12:32; ko e toki tānaki atu hono fakamamafá). …

    “… Kapau ʻokú ke feinga ke ʻoange ki he [kau akó] ʻa ‘hono ʻuhingá,’ muimui ʻi he sīpinga ko iá: ‘Naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kiate kinautolu, hili ʻene fakahā kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí” (“The Great Plan of Happiness” [Fakataha ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, 10 ʻAokosi, 1993], 3; vakai, LDS.org ʻi he gospel library/additional addresses/CES addresses).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻOku hiki ʻi he ʻAlamā 8:18 ne “foki fakavave” ʻa ʻAlamā ki ʻAmonaihā. ʻI he Sēnesi 22:3 ʻoku tau lau ai naʻe “tuʻu hengihengi” hake ʻa ʻĒpalahame ke ʻave ʻa ʻAisake ki he moʻungá. ʻE anga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ongo vēsí ni kiate koe ʻi haʻo maʻu ha ueʻi mei he ʻOtuá?

  • Lau ʻa e ʻAlamā 10:6. Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻa ʻAmulekí ʻi heʻene pehē naʻe “tuʻolahi hono ui” kae “ ʻikai fie fanongo”?

Ngāue ke Faí

  • ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ʻAlamā 9:8–14 e mahuʻinga ʻo e manatú. Hiki ha lisi nounou ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālie mahuʻinga kuó ke monūʻia ke maʻú. ʻE lava ke ke talanoa ki hoʻo mātuʻá mo e ngaahi kuí pea hiki ha lisi tatau ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie mahuʻinga kuo nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí. Ko e hā e ngaahi tāpuaki te ke maʻu ʻi hoʻo toutou vakaiʻi e ngaahi lisí mo hokohoko atu hoʻo tānaki ki aí?

  • ʻOku lekooti fakaikiiki ʻi he ʻAlamā 11–12 fekauʻaki mo e Toetuʻú. Hiki ha fakamatala nounou mei he ongo vahé ni fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline tefito ʻo e Toetuʻú pea mo e tokoni ʻoku hoko ki hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻilo ki he Toetuʻú mo e Fakamāú.