‘Inisititiuti
Vahe 6: 1 Nīfai 19–22


Vahe 6

1 Nīfai 19–22

Talateú

ʻI hono ako ʻe Nīfai ʻa e ngaahi peleti ʻo e palasá, naʻá ne ʻilo ai ha ngaahi kikite lahi fekauʻaki mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e niʻihi ʻo kinautolú ni ko e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá, Seinosi, Seinoki, mo Neiumi. Naʻe lau ʻe Nīfai e ngaahi kikite ko ʻení ki hono kakaí. Naʻá ne fakakau foki ha konga ʻo kinautolu ʻi he ngaahi lauʻi peleti īkí mo e ʻamanaki ke fakalotoʻi ʻaki hono kakaí mo e kau laukonga he kahaʻú ke tui ki he Huhuʻí (vakai, 1 Nīfai 19:18, 23–24 ).

ʻI hoʻo ako e 1 Nīfai 19–22, kumi ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa lahi ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānaú. Ne lekooti ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite ʻokú ne fakahaaʻi ʻe toe fakafoki mai ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ki hono kakato ʻo e ongoongoleleí pea tānaki fakataha. ʻIkai ngata aí, ne ako ʻaki ʻe Nīfai neongo ʻe ʻufiʻufi ʻe he fuʻu kovi lahi ʻa e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, “ ʻoku ʻikai ʻaonga ke manavahē ʻa e kau māʻoniʻoní” (1 Nīfai 22:17) koeʻuhí ʻe maluʻi kinautolu ʻe he nima māfimafi ʻo e ʻEikí. Talu e tuʻu ʻa e hisitōliá kuo teʻeki ke fakangaloʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí, pe te Ne fakangaloʻi kinautolu he taimí ni, he kuó Ne “tohi tongi [kinautolu] ʻi [Hono] ongo ʻaofinimá” (1 Nīfai 21:16).

Fakamatala

1 Nīfai 19:1–6. Ongo Seti ʻo e Ngaahi Peletí

  • Naʻe fakamatala ʻa Nīfai ʻo kau ki he ongo seti ʻo e ngaahi peleti naʻá ne ngaohí (vakai, 1 Nīfai 9). Naʻe ʻi he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí ʻa e ngaahi fakamatala fakaʻauliliki ʻo hono kakaí. Ko e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi meʻa fakalotu toputapú ʻI he 1 Nīfai 19:1–6, “ ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻngaahi peleti ʻuluakí” mo e “ngaahi peleti kehé” ki he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí; ʻoku ʻuhinga ʻa e “ngaahi peleti ko ʻení” ki he ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí (vakai, Fakamatala ki he Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻi he peesi 153–55).

    ʻĪmisi
    Fakaleleiʻi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi peletí

    Bill Hill, © 1982 IRI

1 Nīfai 19:7–9. ʻE Fakamāuʻi Ia ʻe he Māmaní ko e Meʻa Noa pē

  • Naʻe lekooti ʻe Nīfai naʻe taaʻi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí he naʻe fakamāuʻi Ia ʻe he kakai ʻi Hono ʻahó “ko ha meʻa noa pē.” Naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu. Naʻe pehē naʻe “ ʻikai hano ʻaonga, ka ke … molomoloki ia ʻe he kakaí” (Mātiu 5:13). Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku faʻa muimui ai ʻa e kau tangata ʻo e ʻaho ní ki he ngaahi fakakaukau taʻeʻaonga tatau: “Ko ha meʻa fakamamahi ke tau ʻeke ki ha niʻihi tokolahi ʻo e kakai ʻo onopōní ʻo pehē ‘Ko e hā hoʻomou fakakaukau kia Kalaisí?’ (Mātiu 22:42) pea nau tali mai, ‘ ʻOku ʻikai pē te u teitei fakakaukau au ia ki ai!’” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 27; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 26).

  • Ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Mekisuele ʻi ha meʻa ne hoko neongo pe ko e hā e lau ʻa māmaní, kuo pau ke tau tuʻu maʻu ʻi he faivelenga ʻi heʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí: “[Ko e ʻelito ʻo e palani ʻa e Tamaí ko Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo ia, ʻi hono talaki kimuʻá, naʻe fakamāuʻi ʻe he tokolahi ʻa Sīsū ʻko e meʻa noa pē’ (1 Nīfai 19:9), pe ‘te nau pehē ko ha tangata pē ia’ (Mōsaia 3:9). Tatau ai pē pe ʻe fakafisingaʻi pe tukuhifo ʻe ha niʻihi ʻa Sīsū, ka kiate kitautolú ko Ia hotau ʻEikí mo hotau Fakamoʻuí! Kāinga, ke fakatatauʻi ʻení, ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga pe ko e hā ʻa e fakakaukau mai ʻa e kakaí kiate kitautolú, ka ʻoku fuʻu mahuʻinga pe ko e hā ʻetau fakakaukau kiate Iá. ʻOku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga foki pe ko hai kitautolu ʻi he lau ʻa e niʻihi kehé; ko e meʻa ʻoku mahuʻingá pe ko hai ʻa Sīsū ʻi heʻetau laú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1984, 27; pe Ensign, May 1984, 21).

1 Nīfai 19:10–16. Seinoki, Neiumi, mo Seinosi

  • Naʻe hiki ʻe Nīfai ʻa e lea ʻa Seinoki, Neiumi, mo Seinosi. Ko e kau palōfita ʻeni ʻo e ngaahi kuonga ʻo e Fuakava Motuá ʻa ia naʻe lekooti fakaʻauliliki ʻenau ngaahi kikite ʻo kau kia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi peleti ʻo e palasá; ko ia ai ʻoku tau ʻiloʻi ne nau moʻui kimuʻa ʻi he taʻu 600 K.M. Naʻa nau lea mahino ʻo fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue ʻa e Mīsaiá pea mo e ikuʻanga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai foki, Hilamani 8:19–20). Ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pehē ne ʻikai ke tau ʻilo ha meʻa ʻo kau ki he kau palōfita ko ʻeni ʻe toko tolú pe ko ʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Kalaisí.

1 Nīfai 19:21–24.
ʻĪmisi
Fakataukei Folofolá
Fakatatau ʻa e Folofolá kiate Kitautolu

  • Ne lau ʻe Nīfai e folofolá ki hono kakaí pea naʻá ne “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate [kinautolu]” (veesi 23 ). Te tau fakatatau fēfē ʻa e ngaahi folofolá kiate kitautolu koeʻuhí “ke ʻaonga [ia kiate kitautolu pea tau] poto ai”? (veesi 23 ). ʻE lava ʻa e ngaahi fehuʻi pehení ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi folofolá ki heʻetau moʻuí:

    Ko e hā ha meʻa mahuʻinga ʻoku ʻomi kiate au he ʻahó ni ʻe he meʻa totonu ko ʻeni ʻoku hokó pe tefitoʻi moʻoní? Hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he angatuʻu ʻa Leimana mo Lēmiuelá? Ko e hā e meʻa te u lava ʻo ako ʻo kau ki he faivelengá mei he talangofua ʻa Nīfaí?

    Kapau ne u ʻi he meʻa tonu ko ʻeni ne hokó pe fehangahangai mo e faingataʻa pe fehuʻi ko ʻení, te u tali fēfē ia? Ko e hā e ngaahi vaivai pe mālohinga te u ala maʻu ʻi hoku ʻulungāangá? ʻOku ou hangē nai ko e niʻihi he fāmili ʻo Līhaí ne nau hanu ʻi he maomaonganoá, pe ʻoku ou hangē ko Nīfai mo Samú? ʻOku ou lāunga nai he taimi ʻoku faingataʻa ai ha ngaahi meʻá, pe ʻoku ou falala ki he ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó?

    Ko e hā e meʻa ʻoku ou ako mei he meʻa ko ʻeni ʻoku hokó fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne fengāueʻaki mo ʻEne fānaú? ʻI heʻeku ako ki he moʻui ʻa e kau tangata mo e kau fafine ʻi he folofolá, ko e hā ʻoku ou ako ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua mo ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá? Ko e hā e ʻuhinga ne fakakau ai ʻi he folofolá ʻa e fakakaukau, tefitoʻi moʻoni, pe ngaahi meʻa makehe ko ʻení?

1 Nīfai 20–21. Talateu ki he Ngaahi Tohi ʻa ʻĪsaiá

  • Ko e hā ne fakakau ai ʻe Nīfai ʻa e ʻĪsaia 48–49 (1 Nīfai 20–21) ʻi heʻene lekōtí? ʻOku tau maʻu ha tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he 1 Nīfai 19:21: “Pea ko e moʻoni kuo fakahā [ʻe he ʻEikí] ki he kau palōfita ʻi muʻá [ʻo kau ai ʻa ʻĪsaia] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe kau kiate kinautolú [ʻa e kau Siu ʻi Selusalemá]; kae ʻumaʻā foki ʻene fakahā ki he tokolahi ha meʻa ʻoku kau kiate kimautolu [ʻa e kau Nīfai ʻi ʻAmeliká].”

    Vakai fakalūkufua ki he 1 Nīfai, Vahe 20–21

    Naʻe fakahā ʻa “kinautolú,” ki he kau palōfitá, ko e ʻuhingá ki he kau Siú (kau ai ʻa ʻĪsaia).

    Naʻe fakahā ʻa “kitautolú”, ko e ʻuhinga ki he kau Nīfaí naʻe ʻuhinga ia ki he kau Nīfaí ki he kau palōfitá (kau ai ʻa ʻĪsaia).

    ʻOku fekauʻaki ʻa e 1 Nīfai 20 (ʻĪsaia 48) mo “kinautolu”—ʻa e kau Siu ʻi Selusalemá.

    1 Nīfai 21 (ʻĪsaia 49) ʻoku fekauʻaki mo “kitautolu”—ʻa e kau Nīfai ʻi ʻAmeliká.

    Ne fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e kau Siú kia ʻĪsaia—1 Nīfai 20 (ʻĪsaia 48).

    Ne fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí kia ʻĪsaia—1 Nīfai 21 (ʻĪsaia 49).

  • Ko e hā ne fakakau ai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi tohi kehe ʻa ʻĪsaiá he kotoa ʻo ʻene lekōtí (tautefito ki he 2 Nīfai 12–25)?

    Naʻe kamata ʻaki ʻe Nīfai ʻene ʻuluaki fakamatala meia ʻĪsaiá ʻa e ngaahi leá ni: “Mou fanongo mai ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻa kimoutolu ʻoku ʻo e toenga ʻo e fale ʻo ʻisilelí, ʻa ia ko ha vaʻa kuo motuhi atu; mou fanongo ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻa ia kuo tohi ki he fale kotoa ʻo ʻIsilelí, pea mou fakatatauʻi ia kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻo hangē ko homou kāinga ʻa ia kuo motuhi ʻa kimoutolu mei aí; he ko e anga ʻeni ʻo e tohi ʻa e palōfitá” (1 Nīfai 19:24; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    ʻOku fakamoʻoni ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e maʻuʻanga moʻoni ʻo e ʻamanaki leleí ki he tangata mo e fefine ʻoku moʻui ʻi ha māmani fai angahala. Ko ia ai, naʻe lau ʻa Nīfai ki he ngaahi veesi ʻe lau ngeau ne hiki ʻe ʻĪsaia ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí. Ne fakatokangaʻi ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ko e “ngaahi veesi kehekehe ko ia ʻe 425 ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá ʻoku ʻasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e veesi ai ʻe 391 ʻoku lau ia ki he ngaahi ʻulungāanga pe ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí” (Monte S. Nyman, “Great Are the Words of Isaiah” [1980], 7).

    ʻIkai ngata aí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Nīfai naʻe tatau ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻĪsaiá mo ʻene fakamoʻoní, he naʻá na mamata fakatouʻosi ki he ʻEikí. Naʻe fakamatala ʻa Nifai:

    “Pea ko ʻeni, ko au, Nīfai, ʻoku ou tohi mo ha toe ngaahi lea kehe ʻa ʻĪsaia, he ʻoku fiefia hoku laumālié ʻi heʻene ngaahi leá. He te u fakatatau ʻene ngaahi leá ki hoku kakaí, pea te u ʻoatu ia ki heʻeku fānau kotoa pē, he naʻá ne mamata moʻoni ki hoku Huhuʻí, ʻo hangē ko ʻeku mamata kiate iá.

    “Pea ko hoku tokoua, ko Sēkopé, kuó ne mamata foki kiate ia ʻo hangē ko ʻeku mamata kiate iá; ko ia te u ʻoatu ʻena ngaahi leá ki heʻeku fānaú ke fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻoku moʻoni ʻa ʻeku ngaahi leá. Ko ia ʻi he ngaahi lea ʻa e toko tolú, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, te u fakamoʻoniʻi ʻeku ngaahi leá. Ka neongo iá, ʻoku fekau atu ʻe he ʻOtuá mo e kau fakamoʻoni tokolahi ange, pea ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ngaahi folofola kotoa pē” (2 Nīfai 11:2–3).

    Ko hono fakapapauʻi maʻongoʻonga taha ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá naʻe haʻu tonu ia mei he Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ngāue ki he kau Nīfaí:

    “Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fakatotolo ki he ngaahi meʻá ni. ʻIo, ʻoku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou fakatotolo faivelenga ki he ngaahi meʻá ni; he ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá.

    “He ko e moʻoni naʻá ne lea ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki hoku kakaí ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; ko ia kuo pau foki ke ne lea ki he kau Senitailé.

    “Pea ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻá ne lea ʻakí kuo hoko pe ʻe hoko, ʻo hangē ko e ngaahi lea naʻá ne lea ʻakí” (3 Nīfai 23:1–3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  • Ko e hā ne hoko he lolotonga e moʻui ʻa ʻĪsaiá, pea ko e hā ʻoku kei fakahoko ai ʻene kikité he ʻaho ní?

    Ne kikite ʻa ʻĪsaia mei he taʻu 740–701 K.M. nai. Lolotonga ʻene moʻuí ne tupulaki e ngaahi puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he tuʻumālié pea fefaʻuhi mo e lotu tamapuá. Ne iku e anga taʻe māʻoniʻoni ʻa e kakaí ki he vaivai fakalaumālie mo e tuʻutāmaki fakapolitikale. ʻI ha kiʻi vahaʻataimi nounou, ne kamata ke hoko ʻa ʻIsileli mo Siuta ko e ongo puleʻanga ne moʻulaloa ki he puleʻanga mālohi ʻo ʻAsiliá. Ko hono moʻoní, ne kamata e fakamovetevete ʻo ʻIsilelí lolotonga e moʻui ʻa ʻĪsaiá, he ne tokolahi e kau ʻIsileli mei he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ne ʻave pōpula kinautolu ʻe he kau ʻAsiliá.

    Ne toutou fakatokanga ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he ngaahi nunuʻa ʻo e fai angahalá mo tomuʻa fakahā ʻa e ola fakamamahi ʻe tō ki he fale ʻo ʻIsilelí, ʻo kau ai ʻa e fakamovetevete ʻo ʻIsilelí mei honau ngaahi tofiʻa tukufakaholó pea mo e mole ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá. Naʻá ne toutou fakamoʻoni foki ko e ʻamanaki lelei ʻanga pē ʻo ʻIsilelí ʻe haʻu ia mei he huhuʻi ʻa e Misaiá. ʻOku tokanga ʻa e ngaahi kikite lahi taha ʻa ʻĪsaiá ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní, fakatouʻosi he vaeua ʻanga mālie ʻo taimí mo e ʻaho ʻo e nofo tuʻí. ʻIkai ngata aí, naʻá ne ʻomi ha ngaahi fakaikiiki pau ʻo kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea mo e toe fakafoki mai ʻo e fuakava ʻo e ongoongoleleí.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku faingataʻa ai ke mahino ʻa e tohi ʻa ʻĪsaiá?

    ʻI hono filifili ʻe Nīfai ʻa e ngaahi konga tohi mei he ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ki heʻene lekōtí, naʻá ne ʻilo ʻe faingataʻa ke mahino ki he kau laukonga tokolahi. Naʻa mo e tokolahi ʻo e kakai ʻi he kuonga ʻo Nīfaí ne ʻikai ke nau maʻu honau ʻuhingá. Naʻá ne fakahā ha ngaahi ʻuhinga pau ʻe tolu ki he faingataʻa ko ʻení:

    1. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo “ki he anga ʻo e kikite ʻi he kau Siú” (2 Nīfai 25:1).

    2. Naʻe ʻikai ke nau “fonu ʻi he laumālie ʻo e kikité” (veesi 4).

    3. Naʻe ʻikai ke “akonekina ʻa kinautolu ʻi he anga ʻo e ngaahi meʻa ʻa e kau Siú” (veesi 5).

    Ke tānaki atu ki he ngaahi ʻuhinga ne ʻomi ʻe Nīfaí, ʻoku ʻi ai mo e ngaahi faingataʻa kehe ki he kau laukonga ʻo onopōní:

    1. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ʻoku ʻi he fōtunga ʻo e maau. ʻOku ʻikai faingofua ke liliu e fakaʻofoʻofa mo e loloto ʻo e māú mei he lea fakafonua ʻe taha ki he ngaahi lea fakafonua kehé.

    2. ʻOku natula ʻe ua ʻa e ngaahi kikite lahi ʻa ʻĪsaiá. Ko ia, ʻoku lava ke fakahoko e ngaahi kikité ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he ngaahi taimi kehekehe ʻo e hisitōliá.

    3. Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ha fakatātā lahi. Ko e ngaahi meʻa mo e ngaahi ngāue naʻá ne ʻuhinga ki aí ko e ngaahi meʻa lolotonga ia ʻi hono kuongá pea ʻoku faingataʻa ia ke mahino kiate kitautolu he ʻaho ní.

    Ko hono fakanounoú, hangē pē ko hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ke akoʻi aki e ngaahi moʻoni loloto ne fūfuuʻi honau ʻuhingá meiate kinautolu ne teʻeki mateuteu ke maʻu e mahinó, ne lea ʻa ʻĪsaia ʻi ha founga ne fie maʻu ʻe heʻene kau fanongó ʻo lahi ange ʻi he fakakaukau noa peé.

  • Ko e hā ʻe lava ʻo tokoni ki he kau laukongá ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá?

    ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahinohino tefito ʻe tolu te nau tokoniʻi ha taha pē ʻoku fakaʻamu ke mahino ki ai ʻa e meʻa ne tohi ʻe ʻĪsaiá:

    1. Ako ʻa e folofola kehé. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofolá ha ngaahi fakakaukau lahi ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOku pehē ʻe he Bible Dictionary, “ ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha tohi fakamatala maʻongoʻonga ange mo ha fakahinohino ke mahino ʻa e tohi ʻa ʻĪsaiá ki he tokotaha laukonga ʻo e ʻaho ní ka ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá” (“ ʻĪsaia,” 707). ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi konga tohi ʻa ʻĪsaiá ʻi he ongo tohi ko ʻení, ka ʻoku ʻi ai e ngaahi tokāteline mo e ngaahi kikite ʻoku nau fakamaama ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá. ʻOku fonu e ongo tohi folofola fakaeonopooni ko ʻení ʻi he ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻa ia ʻoku ʻikai ke fuʻu mahino ʻi he Tohi Tapú.

    2. ʻĪmisi
      Tohi ʻa ʻĪsaiá

      © 1989 Greg K. Olsen

      Fekumi ki he laumālie ʻo e kikité. Hangē ko ia ne fakahā ʻe Nīfaí, ko kinautolu naʻe ʻikai “ ʻilo ki he anga ʻo e kikité” (2 Nīfai 25:4) ʻi hono ʻahó naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOku kei hoko pē mo e meʻa tatau he ʻahó ni. Kuo pau ke fekumi ʻa e tokotaha ako takitaha ʻokú ne fie ako fakamātoato ki he ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ki ha fakahā ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamaama honau ʻatamaí mo tokoniʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ngaahi folofolá ʻaki ʻa e Laumālie tatau ʻa ia ne hiki ʻaki kinautolú—ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí (vakai, Fakahā 19:10).

    3. Ako faivelenga. Naʻe poupouʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau nōfoʻi ki hono ako fakamātoato ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá: “Lau, fakalaulauloto, mo lotua—veesi ki he veesi, fakakaukau ki he fakakaukau, konga tohi ki he konga tohi, vahe ki he vahe! Hangē ko e fehuʻi ne fai tonu ʻe ʻĪsaiá: ‘Te ne ako kia hai ʻa e ʻiló? pea ko hai te ne akonakiʻi ke ne ʻilo ʻa ʻene akonakí?’ Ko ʻene talí: ‘ko kinautolu kuo fakamavae mei he huʻa huhú, pea kuo toʻo mei he huhú. He kuo ʻai ʻa e fekau ki he fekau, ʻa e fekau ki he fekau, ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea; ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea; ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.’ (ʻĪsaia. 28:9–10.)” (“Ten Keys to Understanding Isaiah,” Ensign, Oct. 1973, 83).

1 Nīfai 20:1–2. “ ʻOku Nau Pehē ʻOku Nau ʻo e Kolo Māʻoniʻoní”

  • ʻI he 1 Nīfai 20:1–2, naʻe valokiʻi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ko ʻenau tala ʻoku nau muimui ki he ʻEikí kae ʻikai ke nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻa nau ongoʻi pehē he ko ʻEne kakai ʻo e fuakavá kinautolu pea naʻa nau moʻui ʻi he kolo māʻoniʻoni ko Selusalemá, pea ʻe maluʻi maʻu ai pē kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ne akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻo pehē ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e feituʻu ʻokú ke nofo aí ka ko e founga ʻo hoʻo moʻuí ʻoku mahuʻingá (vakai, veesi 18–22).

1 Nīfai 20:10. “Afi Kakaha ʻo e Faingataʻaʻiá”

  • ʻOku sivi ʻe he vela kakahá ʻa e ukameá pea toʻo ʻa e ʻulí. Naʻe vakai ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke hoko e meʻa tatau pē hono sivi mo fakamaʻa takitaha kitautolu mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá: “ ʻOku ʻi ai hotau tokolahi kuo tau aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ‘ko e afi kakaha ʻo e faingataʻaʻiá’ (ʻĪsaia 48:10; 1 Nīfai 20:10). ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakakukafi ʻi he tauhi ki ha mēmipa ʻo honau fāmili ʻa ia ʻoku faingataʻaʻia. ʻOku fepaki ha niʻihi ia mo e mate ʻa hanau ʻofaʻanga pe ko e mole pe toloi haʻanau fakahoko ha taumuʻa māʻoniʻoni hangē ko e malí pe fanauʻi mai ha fānaú. Pea ʻoku kei ʻi ai pē mo e niʻihi ʻoku fefaʻuhi mo ha ngaahi palopalema fakafoʻituitui pe ko ha ongoʻi liʻekina, taʻefeʻunga, pe loto mamahi. Ka ʻoku lava ʻe he fakafoʻou mo e fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa peheé ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú tuʻunga ʻi he fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvani ʻofá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 43; pe Liahona, Sānuali 2001, 42).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fakahaohaoaʻi fakatāutaha kuó ne aʻusiá ʻoku fou he ngaahi meʻa lalahi ʻe tolu:

    “Naʻá ku tatali ki he ʻEikí ʻi he taʻu ʻe ua kuo hilí mo ʻamanaki ki hano akoʻi mai kiate au ha ngaahi lēsoni fakamatelie ʻi he ngaahi taimi ko ia ʻo e mamahi fakasinó, faingataʻaʻia ʻa e ʻatamaí, mo e fakalaulaulotó. Naʻá ku ako ʻo ʻiloʻi ai, ʻoku hoko ʻa e mamahi fakasinó ko ha founga fakatapui fakahaohaoaʻi ia ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa kitautolu pea tohoakiʻi atu ʻa kitautolu ke tau ofi ange ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kapau te tau fakafanongo mo talangofua, ʻe tataki kitautolu ʻe Hono Laumālié pea tau fai Hono finangaló ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó.

    “Naʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi naʻá ku fehuʻi ai ha ngaahi fehuʻi mahino ʻi heʻeku ngaahi lotú, hangē ko e, ‘Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke finangalo ke u ako mei he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hoko mai kiate aú?’

    “Pea ʻi heʻeku ako ki he ngaahi folofolá lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí, naʻe manifi ʻaupito ʻa e veilí, pea naʻe fai mai ʻa e ngaahi tali kiate au ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻo kau ki he moʻui ʻa ha kakai kehe kuo nau ʻosi foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa lahi ange.

    “ ‘ ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

    “‘Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei’ (T&F 121:7–8).

    “Naʻe vave ʻaupito hono tekeʻi atu ʻo e ngaahi momeniti fakapoʻuli ʻo e loto-mamahí ʻe he maama ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻomi ʻe he Laumālié ʻa e melinó mo e fiemālié ʻaki ʻa e ngaahi lea fakapapau ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

    “Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi, naʻá ku fakahā ai ki he ʻEikí kuó u ako moʻoni ʻa e ngaahi lēsoni ne akoʻi maí pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke u toe fepaki mo ha ngaahi faingataʻa kehe. Naʻe hangē naʻe ʻikai ha tokoni ʻe taha ʻa e ngaahi kole fakamātoato peheé, he naʻe fakamahinoʻi mai kiate au, ko e ngaahi founga sivi fakahaohaoaʻi peheé kuo pau ke hoko mai ia ʻo fakatatau ki he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí, pea ʻi he founga pē foki ʻa e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 3–4; pe Liahona, Sānuali 2001, 6).

1 Nīfai 20:14, 20. Papilone

  • Hangē pē ko e ngaahi puleʻanga lalahi he kuonga muʻá, ko e kaka hake ko ia ʻa Papilone ki he koloaʻiá mo e nāunaú naʻe ō fakataha mo e ʻauha fakaeangamaʻá, anga fulikivanú, mo e fai angahalá. Naʻe fuʻu mafola lahi ʻa e taʻe faitotonú ʻi Papilone he naʻe hoko hono hingoá ko e fakaʻilonga ʻo e anga fakamāmaní, anga fulikivanu fakalaumālié, mo e puleʻanga ʻo Sētané.

    ʻĪmisi
    Ko e mata-meʻa-hā-mai ʻa ʻĪsaia ki he fakaʻauha ʻo Papiloné

    Paul Gustave Dore

    Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha fakaʻaufuli ʻe he kau Mītiá ʻa Papilone koeʻuhí ko ʻenau anga fulikivanú (vakai, ʻĪsaia 13:17–22). ʻI he tuʻutuʻuni ʻa Sailusi ko e Lahí, naʻe tāpuni ʻe he kongakau ʻa e kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻa e Vaitafe mālohi ko ʻIufaletesí pea nau laka atu ʻi he vaitafé pea mo e ʻā ʻo Papiloné ke kapu e koló mo ikunaʻi ʻa e puleʻangá ʻi he taʻu 538 K.M. nai. ʻI he taimi ʻoku lea ai ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki Papiloné ʻokú ne ʻuhinga fakatouʻosi ki he puleʻangá tonu pea mo e Papilone fakalaumālié. Naʻe muʻaki mamata ʻa ʻĪsaia ʻi hono kuongá ki hono fakaʻauha kakato ʻo Papiloné ko e fua ʻo e anga fulikivanu lahi ʻo hono kakaí. Ko ia, naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e Papiloné ʻi heʻene ngaahi kikité ke fakatātāʻaki ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní pea mo e fakamaau ʻe hoko mai ki he māmaní ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, T&F 1:16).

    ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e poupou ʻa ʻĪsaia ke “ ʻalu atu ʻa kimoutolu mei Papilone” (1 Nīfai 20:20). Ko kinautolu “ ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí” kuo pau ke nau maʻa, siʻaki ʻa e ngaahi anga fulikivanu ʻo e “Papilone fakalaumālié” (T&F 38:42; 133:5, 14).

1 Nīfai 21:13–16. ʻE Lava Nai ʻe ha Fefine ʻo Fakangaloʻi ʻEne Tamá?

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku hangē pē ko e ngali taʻe malava ʻe ha fefine ke fakangaloʻi ʻa e tauhi ʻo ha pēpeé ʻa e toe lahi ange ʻa e taʻe malava ʻe he Fakamoʻuí ke Ne fakangaloʻi kitautolú: “ ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi konga tohi ʻoku faʻu fakapunake ko ʻení ʻo fakamanatu e taha ʻo e fatongia fakahaofi ʻo Kalaisí, ke maluʻi, ko ha mātuʻa huhuʻi ki he fānau ʻo Saioné. ʻOkú Ne fakafiemālieʻi Hono kakaí mo fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí, ʻo hangē tofu pē ko ha tamai mo ha faʻē ʻoku ʻofa ki haʻana tama, ka, ʻoku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe Nīfai ʻo fakafou mai ʻia ʻĪsaia ʻa e lahi ange ʻa e meʻa te ne lava ke faí mei ha tamai mo ha faʻē fakamāmani. Neongo kapau ʻe ngalo ʻi ha faʻē ʻene tama ʻoku kei fakahuhú (ngalingali ʻe ʻikai fakakaukau ha mātuʻa ʻe lava ke hoko ʻeni), ʻe ʻikai ngalo ʻia Kalaisi ʻa e fānau kuó Ne huhuʻí pe ko e fuakava kuó Ne fakahoko mo kinautolu ki he fakamoʻui ʻi Saioné. Ko e fakamanatu fakamamahi ʻo e tauhi tokanga ko iá mo e fuakavá ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi faʻo ʻa e kau Lomá ne tuki ʻi Hono ongo nimá, ko ha fakaʻilonga ki Heʻene kau ākongá ʻi he Maama Motuʻá, mo Hono kāingalotu Nīfaí ʻi he Maama Foʻoú, pea kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni ʻo Saioné ko Ia ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní pea naʻe fakalaveaʻi Ia ʻi he fale ʻo Hono kāingá” (Christ and the New Covenant [1997], 84).

1 Nīfai 21:23. Ngaahi Tamai mo e Ngaahi Faʻē Tauhí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha puleʻanga Senitaile ke ne tauhi e kau ʻIsileli kuo fakamoveteveté (vakai, 1 Nīfai 22:6–9). Naʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, ko e konga ia ʻo e fakahoko ʻo e kikite ko ʻení, ko ha puleʻanga Senitaile (vakai, T&F 109:60). Ko e ongoongoleleí ko e “fuka [ia ʻa e ʻEikí] ki he kakaí” (1 Nīfai 21:22), ke toe fakafoki mai ai ʻa e fuakava foʻou mo taʻengatá ki he fānau ʻa e tangatá (vakai, T&F 66:2) mo fafanga e fiekaia fakalaumālie ʻo ʻIsileli (vakai, ʻAmosi 8:11–13) ne fakamovetevete he funga ʻo e māmaní. ʻOku fakafehoanaki ʻa e Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki ha “kātoanga ʻo e ngaahi meʻa momoná” kuo ʻave ki he māmaní ke tokangaʻi kinautolu ke moʻui lelei fakalaumālie (vakai, T&F 58:6–11).

1 Nīfai 22:4. “Ngaahi Motu ʻo e Tahí”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ako ʻa e ʻuhinga ʻo e “ngaahi motu ʻo e tahí”: “Naʻe ʻikai ke lau ʻa Nīfai ki he ngaahi motu ʻo e tahí ko ha feituʻu ia ʻo e kau toetoenga kehe ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ka ʻokú ne fakahā foki ko ia mo hono kakaí ne nau nofo ʻi ha ʻmotu ʻo e tahí’ ʻi heʻene fakamahino mai ʻokú ne ʻuhinga ki he fonua lahi mo maʻongoʻonga ko ia ko e konitinēniti ko ʻAmeliká. (2 Nīfai 10:20–21).” (Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 121).

  • Ki ha toe fakamatala lahi ange ki hono fakamovetevete ʻo ʻIsilelí, vakai ki he “Hisitōlia Nounou ʻo hono Fakamoveteveteʻi ʻo ʻisilelí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 476).

1 Nīfai 22:6–9. “Ko Ha Puleʻanga Mālohi” mo “ha Ngāue Fakaofo”

  • Ko e kupuʻi lea “ ʻe hiki hake ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ha puleʻanga mālohi ʻi he kau Senitailé” (1 Nīfai 22:7) ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ʻi he 1776. Naʻe kau ʻi he ʻUluaki Fakalelei ki he Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ha fanongonongo ki he tauʻatāina ʻo e lotú. Naʻe fakapapauʻi ʻa e ngaahi fakalelei ko ʻení ʻi he ʻaho 15 ʻo Tīsema 1791. Ko e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká naʻe fuofua fakatō loloto ai ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú ʻi he māmani ʻo onopōní.

  • ʻI he 1 Nīfai 22:8, naʻe ʻuhinga ʻa Nīfai ki “ha ngāue fakaofo ʻi he kau Senitailé” ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení ʻa e Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ke ne ʻomi ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻOtuá ki he “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” (veesi 9).

    Ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he veesi 7 ʻoku hoko ia ʻi muʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻi he veesi 8. Naʻe fonu e māmaní ʻi he ngaahi fonua naʻe fakamālohiʻi ai e tuʻunga ʻo e lotú. Ke toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí, naʻe fie maʻu ha fonua naʻá ne fakatou fakahā mo fakahoko fakalao ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi Tīsema 1805, ko e hili pē ia ha taʻu e 14 hono fakamoʻoniʻi ʻo e ngaahi fakaleleiʻi ʻo e Konisitūtoné.

1 Nīfai 22:6–12. Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

1 Nīfai 22:10–12. “Fakahā Hono Toʻukupú”

  • Naʻe lea ʻa Nīfai fekauʻaki mo e hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakahā hono toʻukupú ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (1 Nīfai 22:11). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha kupuʻi lea tatau pē (ʻĪsaia 52:10). Ko e toʻukupú ko ha fakataipe ia ʻo e mālohí. Ko e heliaki ko ia ʻoku pehē ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakahā hono toʻukupú” ʻoku ʻuhinga ia ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá Hono mālohí ki he māmaní kotoa.

1 Nīfai 22:17, 22. “ ʻOku ʻIkai ʻAonga ke Manavahē ʻa e Kau Māʻoniʻoní”

  • Naʻe hiki ʻe Nīfai heʻene lekōtí “ ʻoku ʻikai ʻaonga ke manavahē ʻa e kau māʻoniʻoní” (1 Nīfai 22:17, 22) koeʻuhí ʻe fakahaofi kinautolu ʻe he toʻukupu maluʻi ʻo e ʻEikí lolotonga ʻa e ngaahi fakamamahi ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku ʻikai ha talaʻofa ke maluʻi ʻa e kau fai angahalá lolotonga e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe hokó. Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikí ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ke tau pehē ʻe fakamoʻui ʻa e Kāingalotu kotoa pē mei he ʻaho ʻo e fakaʻauhá. Ka ʻoku tau pehē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha talaʻofa ia ʻo e maluʻí ka ko kinautolu pē ʻoku ʻofa ki he ʻEikí pea ʻoku nau fekumi ke fai ʻa ʻene ngaahi fekau kotoa pē” (ʻi he Conference Report, Apr. 1979, 133; pe Tūhulu, ʻOkatopa 1979, 181).

1 Nīfai 22:24. “Fanga ʻUhikiʻi Pulu ʻo e Fale Fafangá”

  • Naʻa ako ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ko e fānau ʻe ohi hake he lolotonga ʻo e Nofotuʻí “te nau tupu hake ‘ko e fanga ʻuhikiʻi pulu ʻo e fale fafangá’ ʻi he māʻoniʻoni, ʻa ia, he ʻikai ha angahala pe ha ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia ʻoku fuʻu lahi fau ʻo h angē ko e ʻaho ní” (The Way to Perfection [1970], 299).

  • Fakakaukau ki he faikehekehe ʻo e ʻuhikiʻi pulu ʻoku ohi hake ʻi he manafá pe ngaahi moʻungá mo ia ko ē ʻoku ohi hake ʻi ha fale tukuʻanga uité. Ko e ʻuhikiʻi pulu ʻi he manafá ʻoku moʻulaloa ia ki he ngaahi mālohi ʻo natulá; ʻalotāmakí, fanga manu totolo fekaí, pea mo e faʻa siʻisiʻi ʻa e meʻakaí mo e vaí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻuhikiʻi pulu ʻoku ohi hake ʻi he fale tukuʻanga uité pe ʻi ha fale fafangá ʻoku maluʻi ia mei he ʻalotāmakí mo e fanga manu totolo fekaí. Pea ʻe maʻu maʻu pē ai ʻa e meʻakaí mo e vaí. Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻo pehē “ ʻoku haʻu vave ʻa e taimi kuo pau ke tataki ʻa e kau māʻoniʻoní ʻo hangē ko e fanga ʻuhikiʻi pulu ʻo e fale fafangá” (1 Nīfai 22:24).

    Ne pehē ʻe ha tokotaha fai ongoongo: “Ko kinautolu ʻe toé hili ʻa e fakamaau ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí te nau lava ke ohi hake ʻenau fānaú ko e fanga ʻuhikiʻi pulu ʻi ha fale fafanga. ʻE maluʻi ʻ a e ʻuhikiʻi pulú mei he ngaahi tefitoʻi meʻá, pea ʻe puleʻi hono ʻātakaí (Malakai 4:2; 1 Nīfai 22:24). Ko e fānau ʻi he Nofotuʻí te nau ʻtupu hake [ʻa ʻenau fānaú] taʻe ʻi ai ha angahala ki he fakamoʻuí’ (T&F 45:58). ʻE toʻo ʻa e nāunau fakatilesitialé, fakataha mo hono haʻi ʻo Sētané (Fakahā 20:1–3; 1 Nīfai 22:26; T&F 101:28), ʻe toe mapuleʻi lelei ange ʻa e ʻātakaí” (Monte S. Nyman and Farres H. Nyman, The Words of the Twelve Prophets: Messages to the Latter-day Saints [1990], 145).

1 Nīfai 22:26. ʻE Haʻi Fēfē ʻa Sētane?

  • Naʻe ʻomi ʻe Nīfai ha fakamatala mahino ʻi he folofolá ki he anga hono haʻi ʻo Sētane lolotonga e Nofotuʻí. Naʻe hiki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e veesi mahuʻingá ni:

    “Ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ke haʻi ʻa Sētané? ʻE anga fēfē hono haʻí? ʻOku pehē ʻe heʻetau fakahaá: ‘Pea ʻi he ʻaho ko iá ʻe ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi ke ʻahiʻahiʻi ha tangata.’ (T&F 101:28.) ʻOku ʻuhinga nai ʻeni ʻe toʻo e mālohí meia Sētane ke ʻoua naʻá ne toe lava ʻo fakatauveleʻi ʻa e tangatá ke fai kovi? Pe ʻoku ʻuhinga nai ia he ʻikai ke toe moʻulaloa ʻa e tangatá ki hono fakatauveleʻi iá koeʻuhí kuo fokotuʻu maʻu hono lotó ʻi he māʻoniʻoní pea ʻoku nau fakafisi ke siʻaki ʻa ia ʻoku leleí kae muimui kiate ia ʻoku koví? ʻOku mahino ʻoku ʻuhinga ki hono uá. Naʻe ʻikai ke haʻi ʻa Sētane ʻi hēvani, ʻi he ʻao tonu ʻo e ʻOtuá, ʻi he fakakaukau naʻe fakafisingaʻi meiate ia ʻa e totonu mo e mālohi ke malangaʻi ʻa e tokāteline loí pea ke fakaafeʻi ʻa e tangatá ke sītuʻa mei he ʻOtuá ʻa ia ne nau hoko ko ʻEne fānaú; ʻikai, ʻi he fakakaukau ko ʻení, naʻe ʻikai ke haʻi ia ʻi hēvani, he ʻoku aʻu kiate ia ʻokú ne maʻu ʻene tauʻatāina ke filí.

    “Pea ʻe anga fēfē leva hano haʻi ʻo Sētane lolotonga e Nofotuʻí? ʻE fakahoko ia ʻaki ʻa e māʻoniʻoni ʻa e kakaí” (The Millennial Messiah [1982], 668).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻi he 1 Nīfai 19:18 naʻá ne tohí ke “fakalotoʻi” hono kakaí ke nau “manatu ki honau ʻEiki ko honau Huhuʻí.” ʻE tokoni fēfē hoʻo manatuʻi e ʻuhinga ʻa e tohi ʻa Nīfaí ki hoʻo ako fakatāutaha ʻo e folofolá?

  • Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ʻi he 1 Nīfai 21:16 kuo “tohi tongi koe [ʻe he Fakamoʻuí] ʻi Hono ongo ʻaofi nimá.” ʻOku lava fēfē ʻeni ke ne ʻoatu ha loto falala kiate koe ʻe manatuʻi maʻu pē koe ʻe he ʻEikí?

Ngāue ke Faí

  • Naʻe fakahā ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite ʻa Seinokí, Neiumí, mo Seinosí (vakai, 1 Nīfai 19:10). Naʻe moʻui ʻa e kau palōfita ko ʻení ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, ka naʻe ʻikai ke maʻu ʻenau ngaahi kikité ʻi he Tohi Tapú. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakahokohoko fakamotuʻalea fakafolofolá pe ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni, hiki e ngaahi kikite lahi kehe naʻe fai ʻe Seinoki mo Seinosí. Ko e hā hono mahuʻinga makehe ʻo ʻenau ngaahi kikité ki he kau Nīfaí? (vakai, 3 Nīfai 10:16). Ko e hā ʻoku nau mahuʻinga ai kiate koé?

  • Tali ʻa e ʻuluaki fehuʻí mei he palakalafi takitaha ʻi he fakamatala ki he 1 Nīfai 19:21–24 (peesi 48).

  • ʻI he vaeuaʻanga ʻo taimí, “naʻe fakamāuʻi [ʻa Sīsū] ko ha meʻa noa pē” (1 Nīfai 19:7, 9). Fakahā mai ha ngaahi founga ʻoku kei hanga ai ʻe he māmani ʻo e ʻaho ní ʻo fakamāuʻi ʻa Sīsū “ko ha meʻa noa pē.” Tohi ha palakalafi ʻo ʻomi e ngaahi konga lalahi ʻo e ngaahi founga te ke lava ʻo tauʻi ai ʻa e ngaahi tākiekina fakamāmani ko ʻení mo fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.