‘Inisititiuti
Vahe 11: 2 Nīfai 17–24


Vahe 11

2 Nīfai 17–24

Talateú

Ke maʻu ha mahino ki he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻa ē naʻe hiki tatau ʻe Nīfaí, ʻoku fie maʻu ke ke mātuʻaki ako fakamātoato ia. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatalá mo hoʻo mahino ki he ongoongoleleí, ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kikite mo e ngaahi mata-meʻa-hā-mai ʻa ʻĪsaia, kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Uá. Vakai ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ko ʻEne moʻuí mo e misioná, pea mo e fakaʻauha mo e tautea ʻe hoko mai ki he kau angahalá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene toe hāʻele maí. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ko ia ʻoku kau ki he ngaahi tuʻunga naʻe hoko ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻIkai ngata aí, hano fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e māmani koví ni ʻo hangē ko ia naʻe mamata ki ai ʻa ʻĪsaiá. ʻE tokoni hono fakatokangaʻi mo fakaʻilongaʻi ʻa e angahala naʻe ʻosi kikiteʻi, kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí kiate koe ke ke fai ha ngaahi fili totonu, pea hao ai mei he ngaahi malaʻia lahi ʻe tō ki he kau angahalá.

Fakamatalá

2 Nīfai 17–24. Vakaiʻi Fakalūkufuá mo e Puipuituʻá

  • ʻOku tokolahi e kakai ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá, koeʻuhí ʻoku konga ua ʻene ngaahi kikité. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi kikité ni ʻoku felāveʻi hangatonu mo e uiuiʻi ʻo ʻĪsaia ko e palōfitá, pea mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻātakai ʻi hono taimí mo e feituʻu naʻá ne ʻi aí. Pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa tatau ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, pea pehē ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tokoni ia ke fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga fakahisitōlia, fakasiokālafi, mo fakapolitikale naʻe fai ai ʻe ʻĪsaia ʻene kikité (vakai, 2 Nīfai 25:5 6).

    ʻI he taimi naʻe kikite ai ʻa ʻĪsaiá, naʻe ua e ongo puleʻanga ʻo e kakai ʻIsilelí—ko e puleʻanga ʻo Siutá ki he fakatongá pea mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he fakatokelaú (naʻe ʻiloa ko ʻIfalemi). Ko e fonua hono tolú ko Sīlia, naʻe faʻa hoko he taimi ʻe niʻihi ko e fili pea taimi ʻe niʻihi naʻe kau mo ha puleʻanga ʻe taha, pe fakatouʻosi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí mo Siutá. (vakai, Bible Dictionary, “Chronology: Kings of Judah and Israel,” 637–39). Ko e ngaahi fonua ko ʻení naʻe ngāue ʻaki ki ai e ngaahi hingoa ko ʻení:

    Fonua

    Kolomuʻa

    Fonua pe Faʻahinga

    Takimu’a

    Siuta

    Selusalema

    Siuta

    ‘Āhasi, ‘o e fale ‘o Tēvitá

    Sīlia

    Tāmasikusi

    ʻElami

    Lēsini

    ʻIsileli

    Samēlia

    ʻIfalemi

    Peka, foha ʻo Lemaliá

    ʻĪmisi
    Map of kingdoms of Israel and Judah

    Tahi Meteleniané

    Tahi Kālelí

    Tahi Maté

    Sīlia

    Tāmasikusi

    Puleʻanga ʻIsileli ʻi he Fakatokelaú

    Samēlia

    Faʻahinga ʻi he Fakatokelaú

    ʻIfalemi

    Lūpeni

    Līvai (konga)

    Tani (konga)

    Nafitalai

    Kata

    ʻAsaeli

    ʻĪsaka

    Sepuloni

    Manase

    Puleʻanga ʻo Siuta ki he Fakatongá

    Selusalema

    Faʻahinga ʻi he Fakatongá

    Siuta

    Penisimani

    Simione

    Līvai (konga)*

    Tani (konga)

    Kau mēmipa angatonu mei he ngaahi faʻahingá kātoa (2 Tohi Fakamatala Meʻa Hokohoko. 11:16–17)

    N

  • Naʻe ui ʻa ʻĪsaia ki he ngāué lolotonga ia e hōloa e mālohi mo e tuʻumālie ʻa ʻIsileli mo Siutá. Kuo faʻufaʻu ʻe he puleʻanga he fakatokelau ʻo ʻIsilelí (ʻIfalemi) pea mo Sīlia haʻana kongakau ke na mālohi mo maluʻi kinautolu mei he fakaaoao ʻa e puleʻanga hau ʻo ʻAsiliá. ʻI he taʻe-loto ʻa Siuta ke kau fakataha mo kinauá, naʻe ʻohofi leva ʻe ʻIsileli mo Sīlia ʻa Siuta. (vakai, 2 Nīfai 17:1).

    Naʻe fekau kia ʻĪsaia ke fakatokanga kia ʻĀhasi ko e tuʻi ʻo Siutá, ke ʻoua naʻa fekumi ki ha ngaahi tokoni fakapolitikale maʻa Siuta ke maluʻi hono kakaí, ka naʻe fakafisingaʻi ʻe ʻĀhasi ʻa e fakatokanga ʻa e ʻEikí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 16:7–20). Naʻe felotoi ʻa ʻĀhasi mo e tuʻi ʻo ʻAsiliá, Tekilati-pilesa II (Pul), pea naʻe hoko ʻa Siuta ko ha fonua kolonia, ʻo nau totongi tukuhau ki ʻAsīlia ke maluʻi kinautolu mei Sīlia mo ʻIsileli. Naʻe kapa māmālie ʻe ʻAsilia ʻa e fanga kiʻi puleʻanga īkí. Naʻe kapa ʻa Tāmasikusi (Sīlia) ʻi he 732 K.M., pea hoko mo Samēlia (ʻIsileli) ʻi he 722 K.M., pea pehē ki Siuta kotoa, tuku kehe ʻa Selusalema, naʻe kapa ia ʻe ʻAsilia ʻi he 701 K.M.

    Hangē ko e ngaahi kikite lahi ʻa ʻĪsaiá, naʻe fakakakato ʻi hono taimí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 16–18), ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he hisitōlia motuʻa ʻo ʻIsileli mo Siutá. Ko hano lau fakalelei ʻa e 2 Nīfai17–24 (vakai foki, ʻĪsaia 7–14) fakataha mo e talateu ki he vahé, ʻoku ne akoʻi mai ko e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻoku toe felāveʻi pē ia mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e fakamaau ʻe hoko kimuʻa ʻi he meʻa fakaʻofoʻofa mo fakatuʻamelie ʻe hokó.

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e “lahi hono fakahoko” ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻi he ngaahi toʻu tangata kimui aí pea mo e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakamahinoʻi ʻo e ngaahi tohi mahuʻingá ni ʻo pehē: [“ ʻOku ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá ha ngaahi kikite lahi, ʻoku lahi hono fakahokó. Ko e kikite ʻe taha, hangē ʻoku kau ki he kakai ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá, pe ko e ngaahi tuʻunga ʻe hoko ʻi he toʻu tangata hokó. Ko e ʻuhinga ʻe taha pe ko e fakatātā ki ha meʻa ʻe hoko ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí…. ʻI he taimi tatau ʻoku ʻuhinga e kikite ʻe taha, pe ko e fakahoko e kikite tatau, ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke lahi e ngahi ʻuhinga ʻo e ngaahi kikité ni, pea toe ʻāsili ai ʻa e mahuʻinga ke tau fekumi fakamātoato ki he fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke fai tokonia kitautolu ke tau lava ʻo fakaʻuhingaʻi e ngaahi meʻá ni.”] (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 8).

2 Nīfai 17:2. Ko e Fale ʻo Tēvitá

  • ʻI he 2 Nīfai 17:2 ko e “fale ʻo Tēvitá” ʻoku ʻuhinga ia ki he Tuʻi ko ʻĀhasí, ko e hako ʻo e Tuʻi ko Tēvitá pea mo e ʻea hoko ki he taloni ʻo e puleʻanga Siutá.

  • Ko e faʻahí ʻoku ʻuhinga ia ke kau mo ha taha. Naʻe kau fakataha ʻa Sīlia mo ʻIfalemi, ʻa e puleʻanga ʻIsileli ki he fakatokelaú.

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he kupuʻi lea “tetetete hono lotó” naʻe ilifia ʻa ʻĀhasi mo hono kakaí ʻi heʻenau ʻilo ʻoku kau ʻa Sīlia mo ʻIfalemí.

2 Nīfai 17:3. Fakafetaulaki ʻi he Vai Taupotu ki ʻOlungá

  • Ko e hingoa ʻo e foha ʻo ʻĪsaiá ko Siasasupe ko hono ʻuhingá ʻe “foki mai pē ʻa e toengá” (vakai, 2 Nīfai 20:21–22; ʻĪsaia 7:3a).

  • Ko e tafeʻangavai ʻoku lau ki ai ʻa e 2 Nīfai 17:3 ko ha halanga vai ia. Naʻe vakaiʻi ʻe ʻĀhasi ʻa e maʻuʻanga vai ʻa e fonuá telia naʻa fai hano ʻohofi ʻi he taú.

  • Ko e ngoue ʻa e tangata fakamaʻa kofú ko ha feituʻu ia naʻe fō ai e valá.

2 Nīfai 17:4. “Ongo Tūhulu Kohu”

  • Ko hono fakamatalaʻi ko ia ʻo e ongo tuʻi ko Lēsini mo Peká ʻi he 2 Nīfai 17:4 ko e “ongo tūhulu kohu,” ko e ʻīmisi ia ʻo ha tūhulu kuo mate, ko e fakatātā ʻo e ʻosi hona mālohí. Ko hono moʻoní, ko Lēsini mo Peká naʻá na fuʻu vaivai, pea ofi ke haveki kinaua ʻe he puleʻanga ʻAsiliá.

2 Nīfai 17:6. “Tauʻi ʻa Siuta”

  • Ko e fakaʻitaʻí ʻoku ʻuhinga ia ke fakamataliliʻi pe fakamamahiʻi.

  • Ko e kupuʻi lea “avangi ʻa e ʻaá” ʻokú ne fakamahino mai naʻe feinga ʻa Sīlia mo ʻIfalemi ke na hū fakamālohi ki Selusalema.

  • Ko e foha ʻo Tapealé ko e tokotaha Sīlia ia naʻe fokotuʻu ʻe Sīlia mo ʻIfalemi ko e pule fakafofonga ʻi Selusalema.

2 Nīfai 17:8. “Maumauʻi ʻa ʻIfalemi”

  • ʻOku tatau ʻa e score (he lea faka-Pilitāniá) mo e 20. Ko ia, ko e “score ʻe tolu mo e taʻu ʻe nimá” ʻoku ʻuhinga ia ko e taʻu ʻe 65.

  • Naʻe kapa ʻa e puleʻanga ʻIsileli ʻi he fakatokelaú ʻe he puleʻanga ʻAsiliá ʻi he 22 K.M., pea ko e tokolahi honau kakaí (ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e faʻahinga naʻe mole ʻo ʻIsilelí) ne taki pōpula kinautolu. Ko e kau pōpula mei he ngaahi fonua kehekehe naʻe fakanofonofo kinautolu ʻi he feituʻu ko iá, pea faifai pea nau femaliʻaki mo e toenga ʻo e kau ʻIsilelí, pea ui kinautolu ko e kakai ʻo Samēliá. Ko e “maumauʻi ʻo ʻIfalemí” naʻe hoko ia ʻo hangē ko hono kikiteʻí; ʻi he vahaʻataimi ko e taʻu ʻe 65 , pea ko e ʻosi ia ʻa ʻIfalemí.

2 Nīfai 17:9–14. “Ko ʻEikí Tonu Te Ne Tuku Kiate Kimoutolu ha Fakaʻilonga”

  • Ko e lea faka-Hepelū ki he tāupoʻoú ko e (‘almah) ʻa ia ʻoku ʻuhinga “ko e finemui,” pea toe ʻuhinga pē foki ia ki he kei nofo tāupoʻoú.

    ʻĪmisi
    Ko e Hono Fakahā [kia Mele]
  • Ko e ʻImanuelá, ko ha huafa ia ʻo Sīsū Kalaisi, pea ʻoku maʻu ia mei he ngaahi lea ʻi he lea faka-Hepeluú ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “ʻOtuá ʻiate kitautolu.” Ko e ʻImanuelá ko e huafa ia ʻoku ʻomi ko ha fakaʻilonga ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻĪsaia 7:14). Ko e lau ko ia ʻa ʻĪsaia kau kia ʻImanuelá ʻoku fakatou ʻi ai hono ʻuhinga fakahisitōlia mo fakakikite foki. Ko hono ʻuhinga mātuʻaki ofi tahá, ʻokú ne lava ke fakahā mai ʻe ʻaloʻi ha tamasiʻi ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá ‘a ia ko ‘Ene tupu haké naʻe hoko ia ko ha fakaʻilonga. (vakai, 2 Nīfai 17:16–19). ʻI hono ʻuhinga fakakikite mahuʻinga angé, ko e ʻImanuelá ʻoku tuhuʻi fakapapau mai ʻe Mātiu, ko ha kikiteʻi ia hono ʻaloʻi mai ʻo Sīsū ki he moʻui ko ʻení (vakai, Mātiu 1:18–25). ʻOku toe hā pē foki ʻa e hingoa tatau ʻi he ngaahi folofola ʻo onopōní. (vakai, 2 Nīfai 17:14; 18:8; T&F 128:22). (ki ha fakamatala lahi ange, vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻImanuela,” 17; Bible Dictionary, “Immanuel,” 706.)

  • ʻĪmisi
    Ko e tamasiʻi ko Sīsuú ʻi he temipalé

    © 1987 Greg K. Olsen

    Naʻe ʻuhinga ʻa e “ʻOtua ʻiate kitautolu” fakapapauʻi ki he Tuʻi ko ʻĀhasí kapau te ne falala ki he ʻEikí, ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e hoko ʻa e meʻá ni ko ha toe sīpinga mo e taipe ia ki he Fakamoʻuí: “ ʻOku lahi e ngaahi ʻelemēnití pe ngaahi ʻelemēniti ʻoku faitatau mo e kikite ko ʻení, ʻo hangē pē ko e lahi e ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe ʻĪsaiá. Kae mahalo ko e ʻuhinga ofi tahá, ko e fakamamafa ki he mali ʻo ʻĪsaiá, ko ha fefine angatonu mo lelei, ʻa ia naʻá ne fāʻeleʻi ha foha ʻi he meimei taimi tatau, pea naʻe hoko ʻa e tamasiʻi ko ʻení ko e sīpinga mo e taipe ia ʻo e kikite lahi ange ʻe toki fakahoko ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻomi ʻe he fakataipe ʻo e ongo kikité ha mahuʻinga lahi ange ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ko e mali ʻo ʻĪsaiá ko e fefine naʻe ʻi ai hono konga ʻeiki, pea ʻi heʻene tuʻu ko iá, ko hono fohá ʻoku ʻi he hako ʻeiki ia ʻi he laine ʻo Tēvitá. Ko e toe sīpinga mo ia ʻokú ne fakatātaaʻi mai ʻa e ʻImanuela maʻongoʻongá, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻalo maʻongoʻonga taha ʻo Tēvitá, ko e hakoʻi Tuʻi ʻa ia ne ʻaloʻi mai ʻe ha fefine tāupoʻou. Ko hono moʻoní, ko hono huafá ko ʻImanuela ʻe toe ngāue ʻaki ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea toe ngāue ʻaki pē ia ki he Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he vahe 128 veesi 22 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá” (Christ and the New Covenant [1997], 79).

    Ngaahi Kaveingá

    ʻĪsaia 7:14 17
    (2 Nīfai 17:14–17)

    ʻĪsaia 8:3–7
    (2 Nīfai 18:3–7)

    Mātiu 1:21

    Faʻeé

    Tāupoʻou

    Palōfita Fefine

    Ko e taʻahiné (Mele)

    Tuʻituʻia

    ‘E tuʻituʻia

    Naʻe tuʻituʻia

    Te ne fāʻeleʻi

    Tamasiʻi ko ha foha

    Fāʻeleʻi ha tama

    Fāʻeleʻi ha tama

    Ha tama

    Fakahingoa ‘o e tamá

    Ui hono huafá ko ʻImanuela

    Ui hono hingoá ko Maha-sala-hase-pase

    Ui hono huafá ko Sīsū

    Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah (1998), 74.

2 Nīfai 17:16–22. Ko e Fakaʻauha ʻo ʻIfalemi mo Sīliá

  • Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e tō ʻa e puleʻanga ʻi he tokelaú ʻo pehē, “ko e fonua ʻokú ke fehiʻa ki aí,” ʻa ia ʻoku tauʻi ʻa ʻĀhasí, ʻo faikehekehe ko ia mo e talaʻofa ki Siuta he ʻikai ke nau ʻauha kātoá, (2 Nīfai 17:16). Naʻe tāmateʻi ʻa e ongo tuʻi ʻi he tokelaú ʻi he taimi ko iá ʻe he kakai ʻAsiliá.

  • ʻE fakaʻauha ʻa e ongo puleʻanga ʻIfalemí mo Sīliá ʻe ʻAsilia. Naʻe hoko ʻa e fakaʻauha ʻo Sīliá ʻi he 732  K. M. pea hoko mo ʻIfalemi ʻi he 722 K.M. Hangē ko ia ne lau ki ai ʻa ʻEletā Hōlaní (vakai, ki he fakamatala ʻi he 2 Nīfai 17:14 ʻi he peesi 96), ko e tama naʻe ʻaloʻi moʻoni ʻi he taimi ʻo ʻĪsaiá, ʻe taʻu 12 pe 13 hono motuʻá, ʻa ia ko e taʻu motuʻa ia ʻoku fokotuʻu ʻe he lao faka-Siú kuó ne matuʻotuʻa fakaeʻulungāanga ke fua fatongia.

2 Nīfai 17:20. Tele ʻa e ʻUlú mo e Kavá

  • Ko e anga fakafonua ke tele ʻa e ʻulú mo e kavá ko e tēngihia ha mate ʻi he fāmilí. Ko hono tele fakamālohiʻi ko ia ha pōpulá, ʻokú ne fakasiʻia pea tukuhifo ʻa e tokotaha ko iá.

2 Nīfai17:22. “Pata mo e Huʻa Hone”

  • Ko e patá mo e huʻa honé ʻoku ngali ʻasi tuʻumālie, ka naʻe fakaʻauha ʻe he kakai ʻAsiliá ʻa e fonuá (vakai, 2 Nīfai 17:23). Ko hono olá, naʻe pau ke nau kai ha meʻa pē naʻa nau maʻu hangē ko e kakai ʻo e toafá ʻoku ʻikai haʻanau ngoue ke kaí. Hangehangē ʻoku ʻuhinga ʻe patá mo e huʻa honé ki he kilimi huʻakau ʻoku maʻu mei he fanga kosí pe sipí pea mo ha huʻa hone pē ʻe ala maʻu.

2 Nīfai 18. ʻAsilia, ko e Meʻangāue ʻa e ʻEikí

  • Ko e vahe 18 ʻo e 2 Nīfai ko e hoko atu pē ia ʻo e ngaahi meʻa fakahisitōlia ʻoku talateu mai ʻaki ʻi he vahe 17. ʻOku toe fakatokanga pē ʻa ʻĪsaia ki Siuta ke ʻoua naʻa kau mo ha puleʻanga, koeʻuhí he ʻoku hangē pē ko e kikité, he ʻikai ha ola lelei ai. Ko e talaʻofa faka-Mīsaia ʻo ʻImanuelá ʻa ia ko e (“ ʻOtua ʻiate kitautolu”) ʻe tāpuekina ai kinautolu. ʻE hoko mai hono ʻohofi ʻe he puleʻanga ʻAsiliá, ka ʻe kei tuʻu pē ʻa Siuta. Naʻe fakaʻosi ʻe ʻĪsaia ʻene tohí ʻaki haʻane fakatokanga ki he ngaahi akonaki mo e tōʻonga moʻui hala ʻa ia te ne tohoakiʻi e kakai ʻo Siutá ʻo mamaʻo mei he ngaahi fekau kuo ʻosi fakahā kiate kinautolú.

2 Nīfai 18:1. Maha-sala-hase-pase

  • Ko hono ʻuhinga ʻo e hingoa e foha ʻo ʻĪsaiá ko Maha-sala-hase-pasé “oku tuʻunuku mai ʻa e fakaʻauha” (vakai, 2 Nīfai 20:6). Hangē ʻoku fakatātaaʻi mai ʻe he hingoá ʻa e haʻu ʻa ʻAsilia ke fakaʻauha ʻa ʻIsilelí (vakai, ʻĪsaia 8:1d).

2 Nīfai 18:3. Palōfita Fefine

  • Ko e lea palōfita fefiné ʻoku ʻuhinga ia ki he mali ʻo ʻĪsaiá. Mahalo naʻá ne maʻu ha tufakanga fakapalōfita, pea ko hono fohá ko hono fuofua fakahoko ia ʻa e kikite ʻoku hā ʻia 2 Nīfai 17:14.

2 Nīfai 18:4. “ʻIlo ke ne Pehē”

  • Ko e fakamatala ko ia ʻoku pehē “ ʻe teʻeki motuʻa feʻunga ʻa e tamasiʻí ke ne pehē, Ko ʻeku tamai mo ʻeku faʻē” ʻoku ʻuhinga ia ki he foha ʻo ʻĪsaia ko Maha-sala-hase-pasé ʻi he meimei ko hono taʻu uá ia. ʻI he 732 K.M. naʻe fakaʻauha ʻe ʻAsilia ʻa Sīlia mo e konga ki he fakatokelau ʻo Samēliá (ʻIsileli). Naʻe toki kapa kātoa ʻa ʻIsilelí ʻi he 722 K.M.

2 Nīfai 18:6–7. “Ko e Ngaahi Vai Tafetafe Mālie ʻo Sailoá”

  • ʻOku ʻomai ʻe he fakamatala ʻe taha ʻa e fakakaukau tokua ko e ʻuhinga hono fakahoa ʻa e “ngaahi vai tafetafemālie ʻo Sailoá” (2 Nīfai 18:6) pea mo e vai “mālohi mo lahi” (veesi 7) ʻo e vaitafé, ʻoku peheni: “Oku fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia peá ne toki fakafaikehekeheʻi ʻa e ongo faʻunga vai ʻe ua—ko e vai tafetafemālie ʻo Sailoá, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻo ofi ki he moʻunga ʻo e temipale ʻi Selusalemá, pea mo e vai ʻo e vaitafe ʻIufaletesí, ko ha fuʻu vaitafe lahi ʻoku faʻa hake ʻo tāfea ʻo ʻikai faʻa taʻofi. Ko e vai ʻo Sailoá ʻoku lava ke mapuleʻi pea fakaʻofoʻofa, ka ko e vai ʻo ʻIufaletesí ʻoku fakatuʻutāmaki pea mo fakaʻauha. ʻOku ʻomi ʻe he vai ʻo Sailoá ʻa e moʻuí kiate kinautolu ʻoku inu aí; ko e vai ʻo ʻIufaletesí ʻokú ne ʻomi ʻa e maté kiate kinautolu ʻoku tafia aí. Ko e ʻīmisi ʻoku ʻomai ʻe ʻĪsaia kau ki he ongo vaí ko e fakatātā: ko e vai ʻo Sailoá ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa Sīsū, ko e Tuʻi ʻo Hēvaní, ʻa ia ʻoku fakatatau ki he vai ʻo e moʻuí; ko e vai ʻo ʻIufaletesí ko e fakatātā ia ʻo e tuʻi ʻo ʻAsiliá, ʻa ia ʻokú ne taki ʻene konga kau fai fakaʻauhá peá ne ʻ ʻufiʻufi ʻa e māmaní (hangē ha vai fā… pea) fakaʻauha mo kinautolu ʻoku nofo aí’ (Selemaia 46:8). Ko e lahi ko ia hono liʻaki ʻe he kakai ʻo Siutá ʻa Sīsuú, pe ko e vai ʻo Sailoá, ʻoku hanga ʻe he ʻEikí ʻo tuku mai ʻa e tuʻi ʻo ʻAsiliá, pe ko e vai mālohi mo fakalilifu ʻo e vaitafé ʻa ia ʻoku hake ki hono ngutuvaitafé pea ʻufiʻufi ʻa e fonuá kotoa ʻi heʻene faifakaʻauhá” (Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah [1998], 83).

2 Nīfai18:8. “Te ne Aʻu Hake ki he Kiá”

  • Ko e lea fakataipe ko ia ʻoku pehē “aʻu hake ki he kiá” ʻokú ne fakahā mai ʻe kapa ʻe he tuʻi ʻo ʻAsiliá ʻa e ngaahi kolo ʻo Siutá, pea aʻu atu ki Selusalema. ʻI he 701 K.M., kuo kapa ʻe ʻAsilia ʻa Siuta kotoa tuku kehe pē ʻa e kolomuʻá.

2 Nīfai 18:8, 10. “ʻOku ʻiate Kitautolu ʻa e ʻOtuá”

  • ʻI he taimi ne kapa ai ʻe ʻAsilia ʻa e puleʻanga Siutá, ne hangē ka mole e meʻa kotoa pē, ko ʻImānuela, pe “Otua ʻiate kitautolú,” naʻá ne taʻofi ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá (2 Nīfai 18:10). ʻOku fakamatalaʻi ʻi he ʻĪsaia 37:33–36 ʻa e mana ne hokó ʻo pehē naʻe ʻikai ha foʻi ngahau ʻe fakalaka atu ʻi hono ngaahi ʻāá.

2 Nīfai 18:14. Ko ha Hūfanga, “ko ha Maka ke Tūkiaʻanga”

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e malava ko ia ʻe “ ʻImānuela” ke fakatou fakamoʻui mo fakamalaʻiaʻí ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e maka ʻo ʻIsilelí, ʻe hoko ia ko e hūfangaʻanga ki he kau angatonú; te nau ʻilo ai e melinó mo e malú ʻi he malumalu ʻo ʻene ongoongoleleí, ka te ne hoko ko ha Maka ke Tūkiaʻanga pea mo e Maka ke Humu ai (pe ko ha tauhele mo ha tauheleʻanga) ʻa e kau angatuʻu mo talangataʻa ʻi Selusalema mo ʻIsilelí kotoa. Te nau tūkia ʻo tō koeʻuhí ko Ia; te nau humu ai koeʻuhí ko ʻEne ngaahi akonakí pea ʻe fakamalaʻiaʻi mo maumauʻi pea tauheleʻi mo takipōpula kinautolu ko ʻenau liʻaki ʻEne ngaahi akonakí” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1971–73], 3:292–93).

2 Nīfai 18:17. “Te u Tatali ki he ʻEikí”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mālohi fakalaumālie te tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻEikí ʻo pehē:

    “ ʻI heʻetau tui mo falala ki he ʻEikí, kuo pau ke tau fakafepakiʻi fakaʻaho hotau mamahí pea aʻu pē ʻo fakahoua pea mei he miniti ki he miniti; ka ʻi he fakaʻosí, ʻe mahino kiate kitautolu ʻa e faleʻi fakaofo ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fekuki mo e mamahí ʻi heʻene ongoʻi kuo ngalo mo liʻekina ia ʻi he fale Fakapōpula ʻi Lipetií:

    “ ‘E hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

    “‘Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē’ (T&F 121:7–8).

    “Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he taimi ʻoku tau fekuki ai mo e mamahí, ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi sivi ʻo e moʻuí, tau ʻunuʻunu ke ofi ki he Fakamoʻuí. ‘Tatali ki he ʻEikí, … [ʻamanaki] kiate ia’ (ʻĪsaia 8:17; 2 Nīfai 18:17). ‘Ka ko kinautolu ʻoku tatali kia Sihová, ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai [vaivai]; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia’ (ʻĪsaia 40:31). ʻOku hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻo fakatatau mo e taimi ʻa e ʻEikí pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana; tatali pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 19; pe Liahona, Sānuali 1999, 20).

2 Nīfai 18:19. “Ngaahi Laumālie ʻuli, mo e … Kau Taula Faʻahikehe ʻa ia ʻoku Mapú”

  • ʻI he ngaahi taimi ʻo e fakapoʻulí, naʻe tafoki ʻa e kakaí ʻo kumi faleʻi mei he ngaahi laumālie ʻo e kakai maté, kae ʻikai falala ki he ʻEikí. Ko e mapu ʻo hangē ha manupuná mo femuhumuhuʻí, ʻoku ʻuhinga ia ki he laulautēvolo mo e fafana laulautuʻu mei ha taha tokua ʻoku nau fetuʻutaki mo e kakai maté.

2 Nīfai 19. “Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tama”

  • ʻI he tauʻi ko ia ʻe he kau ʻAsīliá ʻa ʻIsilelí (ʻIfalemi) mo e kau Sīliá, naʻa nau fakaʻauha ʻa Tāmasikusi pea taki pōpula ʻa e konga ʻo ʻIsileli ki he fakatokelaú, naʻe ʻiloa kimui mai ko Kālelí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 15:27–31). ʻOku lau ʻa e tohi 2 Nīfai 19:1 ki he meʻa naʻe hokó hangē ko ha “fakamamahiʻi” naʻe ʻomai ʻe he “fakapoʻulí.” Neongo e ʻohofi ko ʻení mo ʻene fakailifia ki he toenga ʻo ʻIsileli mo Siuta ki he fakatongá, naʻe kikite ʻa ʻĪsaia kau ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá ki he feituʻu ko ʻení, ʻoku hangē ko e hoko mai ʻa ha “maama lahi” (2 Nīfai 19:2). Ko e ngaahi fonua naʻe maʻu ʻe he kau Sepuloní mo e kau Nafitalaí ʻi he fakatokelau ʻo ʻIsilelí, pe ko Kāleli, ʻa e feituʻu naʻe tupu hake ai ʻa Sīsuú mo ngāue lahi aí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Mātiu mo Sione ko e nofo ko ia ʻa Sīsū ʻi he feituʻu Kālelí ko hono fakahoko pē ia ʻa e kikite ʻa ʻĪsaiá (vakai, Mātiu 4:12–16; Sione 1:5).

2 Nīfai 19:6–7. “Pea ʻe ʻi Hono Umá ʻa e Pule”

  • Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani kau ki hono fakahoko e kikite ʻa ʻĪsaiá ʻi he 2 Nīfai 19:6–7 ʻo ne pehē ʻoku fekauʻaki ia fakatouʻosi mo e Fakaleleí pea pehē ki he taimi ʻo e Nofotuʻí: “Ko e foʻi moʻoni ko ia ko e pulé ʻe ʻi hono umá, ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ʻiloʻi ai ʻe māmani—ko e ʻEiki ia ʻo e ngaahi ʻeikí mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te Ne pule tonu ai ʻi he māmaní pea mo hono Siasí, fakataha mo e ngeia kotoa pē mo e pulupulu toputapu ʻoku maʻu ʻe ha tuʻi māʻoniʻoni mo ha taulaʻeiki lahi. ʻOku fiemālie ʻa e tokotaha kotoa pē tuʻunga ʻi he moʻoni ko ia ko e pulé—mo e ngaahi fatongia fekauʻaki mo iá--ʻe ʻi hono umá, ʻe hiki hake Ia ʻo māʻolunga meiate kitautolu. Ko e toe fakamatala pē ʻeni ʻe taha ʻa ʻĪsaia ki he Fakaleleí, mo hono ʻave ko ia ʻetau ngaahi angahalá (pe ko e lau ko ʻení ki heʻetau ngaahi kavenga fakamāmaní) ʻi he uma ʻo Kalaisí” (Christ and the New Covenant, 80).

  • Naʻe tokoni foki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani kiate kitautolu ke tau sio ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi hingoa kehekehe naʻe ngāue ʻaki ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻene pehē:

    “ʻʻI hono fatongia ko ha ‘Faleʻi Fakaofó,’ te Ne hoko ai ko hotau fakalaloa, ke taukapoʻi kitautolu ʻi he fakamaauʻanga ʻo hēvaní. Naʻe fakamanatu mai kimuʻa ʻe ʻĪsaia (pea mo Nīfai) ʻi he [2 Nīfai 13:13]. ‘ʻOku tuʻu hake ʻa e ʻEikí ke taukapoʻi, pea ʻoku tuʻu ia ke fakamāuʻi ʻa e kakaí.’ Fakatokangaʻi ʻa e ʻofa fungani ʻa hotau fai faleʻí mo e taukapó ʻi he potufolofola ko ʻeni ʻi he folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻoku pehē:

    “‘Fanongo kiate ia ʻa ia ko e taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻokú ne taukapoʻi ʻa kimoutolu ʻi hono ʻaó—

    “‘O pehē: ʻE Tamai, vakai ki he ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai te Ne fai ha angahalá, ʻa ia naʻá Ke hōifua lelei ki aí; vakai ki he taʻataʻa ʻo ho ʻAló ʻa ia naʻe lilingí, ʻa e taʻataʻa ʻo Ia naʻá Ke foaki koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi koé;

    “‘Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku kāinga ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhi ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá’ [ T&F 45:3–5].

    “Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe tohi ʻe ʻĪsaiá, ʻoku ʻikai ngata pē he hoko ʻa Kalaisi ko e fakalaloá ka ko ha fakamaau foki [vakai, Mōsaia 3:10; Molonai 10:34; Mōsese 6:57]. Pea ʻi he fatongia ko ia ko e fakamāú, ʻoku toki ʻuhingamālie ʻa e toutou fakamanatu mai ʻe ʻApinetai ko e ‘ʻOtuá tonu pē,’ te Ne ʻalu hifo ke huhuʻi Hono kakaí [ Mōsaia 13:28; vakai foki, Mōsaia13:34; 15:1; ʻAlamā 42:15]. ʻOku hangē ia ko e fakamaau ʻi he fakamaauʻanga ʻi hēvaní, ʻa e ʻikai te Ne fie kole ke fai ia ʻe ha taha, ka ke Ne fua pē ʻe Ia ʻa e hia ʻa ha kakai halaia ʻoku tutuʻu ʻi he puha ʻo e fakamāuʻangá, pea vete hono pulupulu ko e fakamāú, kae ʻalu hifo ki he māmaní ke Ne fuesia tonu honau ngaahi taá. Ko Kalaisi ʻi Heʻene hoko ko e fakamaau ʻaloʻofá, ko ha tefitoʻi moʻoni fakaʻofoʻofa mo fakaofo ia ʻo hangē pē ko e hoko ʻa Kalaisi ko e tokotaha faleʻi, fakalaloa, mo e taukapó.

    “ʻOku fakahā mai ʻe he ‘ʻOtua Māfimafí’ ha meʻa kau ki he ivi ʻo e ʻOtuá, Hono mālohí, mo e taʻefakangatangata Hono iví, pea mo e taʻemalava ke ikunaʻi hono ivi tākiekiná. ʻOku fakatokangaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa ʻEne malava maʻu pē ke mafeia ʻa e nunuʻa ʻo e angahalá mo e faiangahala ʻa Hono kakaí, pea mo ʻEne ikunaʻi ʻo taʻengata ʻa kinautolu ʻe tuʻu ke fakamamahiʻi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí.

    ʻĪmisi
    Ko e ʻĪmisi ʻo Kalaisí

    ʻOku fakamafaiʻi ʻe he “‘Tamai Taʻengatá’ ʻa e tefitoʻi tokāteline ko Kalaisí ko ha Tamai—ko e Tokotaha Fakatupu ʻo ha ngaahi māmani taʻefaʻalaua, ko e Tamai ʻo hono toe fokotuʻu hake ʻo e moʻui mātelié ʻo fakafou he Toetuʻú, ko e Tamai ia ʻa e moʻui taʻengatá ki hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine fakalaumālie naʻe fakatupú, pea ko e Tokotaha ʻoku fakafofonga maʻá e Tamaí (ʻElohimi) ʻo fakafou ʻi hono fakamafaiʻi fakalangí. ʻOku totonu ke fekumi ʻa e tokotaha kotoa pē ke fanauʻi ʻiate Ia pea hoko ko Hono ngaahi foha mo Hono ngaahi ʻofefine [vakai, Mōsaia 5:7].

    “Ko hono fakaʻosí, ko e kupuʻi lea ko ia ko e ‘Pilinisi ʻo e Melinó,’ ʻoku tau fiefia koeʻuhí ko e taimi ko ia ʻe hāʻele mai ai ʻa e Tuʻí, he ʻikai toe ʻi ai ha tau ʻi he loto ʻo e faʻahinga e tangatá, pe ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Ko e tuʻi ia ʻoku fonu ʻi he melinó, ko e tuʻi ʻo Sēlemi, ʻa e kolo naʻe hoko kimui mai ko Selusalemá. ʻE ʻomai ʻe Kalaisi ʻa e melinó kiate kinautolu ʻoku nau tali Ia ʻi he moʻui matelié, tatau ai pē pe ko e feʻia ʻa e taimi naʻa nau moʻui aí, pea te Ne ʻomai e melinó kiate kinautolu kotoa pē ʻe nofotuʻi mo Iá pea mo e nāunaú hili ʻa e nofotuʻí” (Christ and the New Covenant, 80–82).

2 Nīfai 19:11–12. “Ka ʻOku Kei Mafao Atu ʻa Hono Toʻukupú”

  • Ko e “ngaahi fili ʻo Lēsiní” ko e kakai ʻAsiliá.

  • Ko e kupuʻi lea ko ia “ʻoku [kei] mafao atu ʻa hono toʻukupú” ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ke fakahaaʻi ʻa e ʻita ʻoku māʻoniʻoní, pea ʻoku toe fakaʻaongaʻi ʻi ha feituʻu ʻe taha ko hono fakahaaʻi ʻa e nima ʻaloʻofá (vakai, 2 Nīfai 28:32; Sēkope 6:4–5).

2 Nīfai 19:18–19. “Fefie ki he Afi”

  • ʻI he2 Nīfai 19:5 ko e ngaahi kofu kuo pani totó ko e fefie ia ki he afí ʻi he teuteu ko ia ki he fiefia mo e melino ʻo e “maama lahí” (veesi 2). Ko hono kehekehé, ko e fefie ki he afí ʻi he veesi 18–19 ko e faiangahalá, ʻo kau ai ʻa e kakai ʻoku nau hokohoko atu ʻi he poʻulí ki he tuʻunga ʻo e ʻikai ke fakahaofí, naʻa mo honau tokouá he ʻikai hao.

2 Nīfai 20. Ko e Fakamaau ʻa e ʻOtuá ki ʻAsiliá

  • Neongo naʻe tuku ki he kakai ʻAsiliá ke nau ikunaʻi ʻa ʻIsileli mo Siuta, ka naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá, ki heʻenau faiangahalá. ʻOku ʻi he vahe 20 ʻo e 2 Nīfai ha kikite kau ki he ikuʻanga ʻo ʻAsīliá, ko hono fakahokó kuo hā mahino mei he hisitōliá. Naʻe fakamatala ʻa ʻĪsaia ki he niʻihi e ngaahi feingatau ola lelei ʻa e puleʻanga ʻAsiliá. (vakai veesi 9) pea kikite ʻo kau ki he ʻohofi fakaʻosi mo e ikunaʻi ʻo Siutá, ʻo aʻu pē ki hono fakahingoa ʻo e ngaahi kolo ʻe niʻihi ʻo Siuta ʻe ikunaʻi ʻe he puleʻanga ʻAsiliá. (vakai, veesi 28–32). Ka neongo ia, naʻe faifai pea tō ʻa e kakai ʻAsīliá pea ʻoku fakamatalaʻi ʻa e kakato hono fakaʻauha fakatouʻosi ʻo ʻIsileli mo ʻAsiliá (vakai, veesi 15–19). Ko hono fakaʻauha ko ia ʻo ʻIsileli mo ʻAsīliá ko e toe fakatātā mo ia ʻo e fakaʻauha ʻo e kau angahalá ʻi ha kuonga pē, kau ai e ngaahi ʻaho kimui ní.

2 Nīfai 20:5–6. “Ko e Meʻa Tā ʻo ʻEku ʻItá”

  • Naʻe toutou fekau atu ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene ʻaloʻofá ha kau palōfita ke fakatokanga ki Hono kakaí ke nau fakatomala. ʻI he taimi naʻe fakafisingaʻi ai e kau palōfitá, naʻe fakaʻatā ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ʻAsiliá ke nau hoko ko e meʻa tautea ki Hono kakaí. ʻI hono fakahoko ʻo e taumuʻa ko iá, naʻe toki tauteaʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ʻAsiliá ko ʻenau fai angahalá (vakai, 2 Nīfai 20:12) ʻaki ʻa e nima ʻo e puleʻanga kehe, ʻa ia ko Pāpilone.

2 Nīfai 20:12–15. “ʻE Pōlepole Koā ʻa e Tokí Kiate Ia … ?”

  • Naʻe fakatatauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ʻAsīliá ki he toki ʻokú ne pōlepole kiate ia ʻokú ne ngāue ʻaki iá. Ko e tokí (ʻAsilia) ʻoku ʻikai hano mālohi ʻiate ia, pea ʻoku ʻamanaki ke ngata ʻene pulé.

2 Nīfai 20:16–19. Pea ʻe Fakaʻauha ʻa e Kau Angahalá ʻi he ʻAho pē Taha

  • Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ʻa e tō ʻa ʻAsīliá ko ha fakatātā mo ha ʻata ʻo hono fakaʻauha ʻo e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAnga Uá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa kinautolu ʻoku nau lau e potufolofola ko ʻení, ki he founga te nau fokotuʻutuʻu pea mahino ai ʻa e potufolofolá ʻi heʻene fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Uá ʻo pehē: “Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia, ʻi heʻene lea kau ki he Hāʻele ʻAnga Uá: ‘Pea ko e maama ʻo ʻIsilelí ʻe hoko ia ko e afi, pea ko hono Tokotaha Māʻoniʻoní ko e ulo afi, pea ʻe kakaha ia pea fakaʻauha ʻi he ʻaho pē taha hono ngaahi ʻakau talatalá mo e talatalaʻāmoá.’ Ko ia ʻe pehē ʻa e ʻaho ʻo e velá ʻi he taimi ʻe fakamaʻa ai ʻa e ngoue vainé. ‘Pea [ko e afi] ʻe fakaʻauha ʻa e lelei ʻo e vao lahi ʻo iá, pea mo ʻene ngoue ʻoku fuá, ʻa e laumālié mo e sinó fakatouʻosi,’ pea hoko atu ʻa e fakamatalá. ‘Pea ko hono toe ʻo e ʻakau ʻo e vao lahi ko iá te nau toko siʻi, ko ia ʻe faʻa tohi ia ʻe ha tamasiʻi.’ ʻE mafola atu ʻa e faiangahala ʻa e tangatá, pea ʻe hulu ʻenau ngaahi angakoví, ʻe tokosiʻi pē—ʻi he fakafuofuá—te nau lava ʻo matuʻuaki ʻa e ʻaho ko iá. ‘Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko iá’—ko e ʻaho ʻo e vela, ko e ʻaho ʻe vela ʻo ʻosi ʻa e meʻa ʻauha ngofua kotoa pē, ko e ʻaho ʻe toe tokosiʻi pē ʻa e tangatá—‘ko hono toe ʻo ʻIsilelí, pea mo kinautolu kuo hao ʻi he fale ʻo Sēkopé, ʻe ʻikai te nau toe fakafalala kiate ia naʻe taaʻi ʻa kinautolú, kae falala moʻoni ki he [ʻEikí], ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. ʻE foki mai hono toé, ʻio, ʻa e toe ʻo Sēkopé, ki he ʻOtua māfimafí.’ (ʻĪsaia 10:17–21.) ʻE tānaki mai kinautolu hili ʻa e hāʻele mai ʻa e ʻEikí” (The Millennial Messiah [1982], 315–16).

2 Nīfai 21. Ko e Vaʻa ʻo Sesé

  • Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪsaia kau ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻaki ha ngaahi vīsone mātuʻaki mahinongofua. Hangē ko Molonaí (vakai, Molomona 8:34–35), naʻe mamata mai ʻa ʻĪsaia ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he ʻaho ní pea mo e ngaahi meʻa ko ia ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he Nofotuʻí. ʻOku felāveʻi hangatonu e ngaahi kikite lahi ʻa ʻĪsaiá mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

2 Nīfai 21:1–5, 10. Ko e Tefito, Vaʻa, mo e Tokotoko

  • ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, “naʻá ne lau mo e vahe hono hongofulu mā taha ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻo pehē ʻoku vave hono fakamoʻoniʻí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40). Ko hai ʻa e tefito ʻo Sesé pea ko hai ʻa e tokotoko ʻe tupu hake mei he tefito ko iá? Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–4. ʻI he taimi tatau, ʻoku kei fie maʻu pē ke lau fakalelei pea fakalaulauloto ke lava ʻo tala pe ʻoku ʻuhinga kia hai ʻa e fakatātā takitaha.

    Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ko Kalaisi ʻa e Vaʻá lolotonga e Nofotuʻí: “‘Vakai, ʻoku haʻu ʻa e ngaahi ʻahó, ʻa ia te u fakatupu ai kia Tēvita ʻa e Vaʻa angatonu, pea ʻe pule mo monūʻia ha Tuʻi.’ … (Selemaia 23:3–6.) Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e Tuʻi ʻe pule tonu ʻi he funga ʻo e māmaní lolotonga e Nofotuʻí ko e Vaʻa naʻe tupu hake ʻi he fale ʻo Tēvitá. … Ko e ʻEiki Ia ko Sihová, ʻa e tokotaha ko ia ʻoku tau ui ko Kalaisí” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 193).

    Ko ha toe ʻilo pē ʻeni ʻoku tānaki atu kau ki he puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻoku felāveʻi mo e kikite fakamīsaia ʻi he 2 Nīfai 21:1: “Pea ʻe tupu hake ha tokotoko mei he tefito ʻo Sesé.” ʻOku fakamahinoʻi ʻe he fakahā ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e tokotoko ko ʻení ko ha “tamaioʻeiki ʻi he nima ʻo Kalaisí” (T&F 113:4). Ko e fakakaukau ko ia kau ki ha tamaioʻeiki ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni naʻe toe fakahoko mai ia hangē ha taʻangá ʻi he 2 Nīfai 21:10, ʻoku lau he taimí ni ko ha “aka ʻo Sese.” ʻOku fakamahinoʻi mai ko e aka ko ʻení ko e tokotaha te ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí “pea mo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ke hoko ko ha fuka, pea ki hono tānaki ʻo hoku kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (T&F 113:6). Ko Siosefa Sāmita ʻa e tokotaha ko iá. Pea ʻoku pehē ai pē ki he hokohoko ʻo e kau palōfita ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní.

    Naʻe fakahā ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e ongoʻi tatau: “ʻOku hala ke tau pehē ko e palōfita ʻoku lau ki ai ʻi hení ko Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻá ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, peá ne hiki hake mo e fuka ki hono tānaki ʻo e kakai ʻa e ʻEiki ʻi hotau kuongá ni? Pea ʻoku ʻikai koā ko e ‘tamaioʻeiki ia ʻi he nima ʻo Kalaisí, ʻa ia ko ha konga ko e hako ʻo Sese kae ʻumaʻā foki mo ʻIfalemi, pe ʻo e fale ʻo Siosefá, ʻa ia kuo hilifaki ki ai ʻa e mālohi lahí’? T&F 113:4–6 Ko kinautolu ʻoku nau mateuteu ke maʻu e ngaahi fetuʻutaki mei he ʻOtuá te nau ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni.” (Millennial Messiah, 339–40).

2 Nīfai 21:9. “ ʻE Fonu ʻa Māmani ʻi he ʻIlo ʻo e ʻEikí”

  • Naʻe ʻako ʻaki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi, ko e huaʻi mai ʻo e ʻilo mei he langí ʻoku kau ai ʻa e ʻilo ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá, ʻa e nofoʻia ʻo lahi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e mahino kau ki he tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

    [“ ʻI hotau ʻahó ni, ʻoku tau aʻusia ʻa e mafola ʻa e ʻilo kau ki he māmaní mo hono kakaí. Ka ʻoku ʻikai ke aʻusia ʻe he kakai ʻo e māmaní ʻa e mafola mai ʻa e ʻilo tatau kau ki he ʻOtuá mo ʻEne palani ki Heʻene fānaú. ʻI he kaveinga ko iá, ʻoku ʻikai ko e fie maʻu ʻa e māmaní ke lahi ange ʻa e akó mo e tekinolosiá, kae lahi ange ʻa e anga māʻoniʻoní mo e maʻu fakahaá.

    “ʻOku ou ʻunaloto ki he ʻaho naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia kau ki he taimi ʻʻe fonu ʻa māmani ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻEikí’ (ʻĪsaia 11:9; 2 Nīfai 21:9). ʻI ha lea naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālié, naʻá ne fakamatala ki hono lilingi hifo [ʻe he ʻEikí] ʻa e ʻilo mei he langí, ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní’ (T&F 121:33). He ʻikai ke hoko ʻa e meʻá ni kiate kinautolu ʻoku ʻtuku honau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení, pea nau holi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí’ (121:35). Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ako pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní’ (121:36) ʻe tukutukuʻi ia ke ne nofo toko taha pē, ke ʻakahi ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu e mafaí, ‘pea fakatangaʻi ʻa e kāingalotú, pea fakafili ki he ʻOtuá.’ (121:38). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa funganí ki he kau tui faivelengá:

    “‘Pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei langí.

    “ ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe i ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata”] (T&F 121:45–46) (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 38–39; pe Ensign, May 1989, 30).

2 Nīfai 21:10–16. Ko e Tānaki ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • ʻI he ʻaho 21–22 ʻo Sepitema 1823, naʻe hā tuʻo nima mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi taimi kehekehe. ʻI he tuʻo fā ʻo e ngaahi ʻaʻahi mai ko ia ʻe nimá, kau ai mo e ngaahi fakahinohino kehe, naʻe lau ai ki he ʻĪsaia vahe 11 pea fakahā mai ʻoku vave hono fakamoʻoniʻí (see Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40). ʻI ha ngaahi taʻu siʻi mei ai naʻe foaki mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia naʻe fie maʻu ki hono fakahoko ʻo e kikite ko ʻení (vakai, T&F 110:11).

2 Nīfai 21:11. Ko e Tānaki Hono Uá

  • Naʻe ako ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ko e taimi ki he tānaki tuʻo ua ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻoku fakapapauʻi mai ʻe fakatatali ia ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí:

    “Faifai kuo hokosia hono taimi ʻe toe ʻai ʻe he ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope ʻa hono toʻukupú ko hono tuʻo ua ke toe fakahaofi ʻa e toenga ʻo hono kakaí, ʻa ia ʻe fakatoe mei ʻAsīliá, pea mei ʻIsipite, pea mei Pātolosi, pea mei Kusa, pea mei ʻIlami, pea mei Saina, pea mei Hamate, pea mei he ngaahi motu ʻo e tahí, pea mo kinautolu ke ʻomai ʻa hono kakato ʻo e kau Senitailé, pea fokotuʻu ʻa e fuakava ko iá mo kinautolu, ʻa ē naʻe talaʻofa ʻi he taimi ʻe pau ke toʻo atu ai ʻenau ngaahi angahalá. … Kuo teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa e fuakava ko ʻení mo e fale ʻo ʻIsilelí, pe ko e fale ʻo Siutá. …

    “Naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi, ʻi he ʻaho ʻo ʻEne ʻi he kakanó, ke fai ha fuakava mo kinautolu, ka naʻa nau fakafisingaʻi Ia mo ʻEne ngaahi fokotuʻú, pea ko hono olá leva, naʻe motuhi atu kinautolu, pea naʻe ʻikai ke fai ha fuakava mo kinautolu ʻi he ʻaho ko iá. …

    “Naʻe pehē ʻi he hili hono fakafisingaʻi ʻe he fāmili kuo filí ʻa Kalaisi mo ʻEne ngaahi fokotuʻú, naʻe pehē ʻe he kau talafekau ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu. ʻʻVakai, naʻá mau hanga hake ki he kau Senitailé;’ pea naʻe maʻu ʻe he kau Senitailé ʻa e fuakavá, pea naʻe fakahoko ʻa kinautolu mei he feituʻu naʻe tuʻusi mei ai ʻa e fāmili kuo filí” (History of the Church, 1:313).

2 Nīfai 22 Ko e Ngaahi Hiva ʻo e Fakafetaʻí

  • ʻI he Vahe 22 ʻo e 2 Nīfai ʻoku ʻi ai ʻa e ongo hiva ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi ki he taʻu ʻe afé. ʻOku nau ʻomai ʻa e talaʻofa maʻongoʻonga ʻe tali ʻe he kakaí ʻa e ʻEikí, pea fakafetaʻi kiate Ia, pea fiefia Heʻene ngaahi tāpuakí. Ko e taimi ia ʻe vahevahe ai ʻe he taha kotoa pē ʻene fakamoʻoní, loto houngaʻiá, mo e feʻofaʻakí. ʻI he Himi 45, “Ko e ʻEikí ko ʻEku Maama,” ʻi he Ngaahi Himi ʻa e Siasí, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ʻi he vahe 12, veesi 2.

2 Nīfai 22:3. “Vai mei he Ngaahi Vai ʻo e Fakamoʻuí”

  • Naʻe fakamahino ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e maʻuʻanga vai moʻuí: “ ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e vai moʻui te ne fakatōliʻa ʻa e fieinua fau ʻa kinautolu kuo tofanga ʻenau moʻuí ʻi he masiva moʻoní. ʻOkú Ne ʻamanaki mai te tau foaki atu kiate kinautolu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻaki hano ʻoatu kiate kinautou ʻa e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá mo fai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ke fakatōliʻa ʻa siʻenau fieinuá. Pea ʻi he taimi te nau inu ai mei he ipu ʻo e ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻe fakanonga leva ʻa siʻenau fieinuá ʻi he taimi ʻe mahino ai kiate kinautolu ʻa e palani maʻongoʻonga ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 23; pe Tūhulu, Siulai 1995, 22).

2 Nīfai 23. Ko Hono Fakaʻauha ʻo Papiloné

  • Naʻe tomuʻa mamata ʻa ʻĪsaia ʻo mahino lelei hono fakaʻauha ʻo Papiloné, ko hono tukuhifo hono houʻeikí, pea mo e faiangahala fakamāmanilahi hono kakaí. Pea naʻe tuku atu ʻe he ʻOtuá ha ui ki he ngaahi mālohi kotoa pē, ke nau kau fakataha ke tauʻi ʻa Papilone. (vakai, 2 Nīfai 13:2–6). Naʻe ʻomai ʻa e talí ʻi he taimi naʻe kau fakataha ai ʻa e kakai Mitiá mo e kakai Peasiá ʻi he malumalu ʻo Sailusi ko e Lahí, ʻo nau tāpuni ʻa e Vaitafe ʻIufaletesí pea nau laka atu ʻi he ngutu vaitafé pea ʻi lalo ʻi he ngaahi holisi ʻo Papiloné, ke kapa ʻa e koló pea tukuhifo ʻa e puleʻanga ʻi he 538  K.M. Ko hono mahuʻinga ʻo e meʻa naʻe hokó ʻoku fakahā mahino ange ia ʻi heʻetau fakakaukau ki he ʻīmisi ʻo e foʻi lea Papilone ʻi heʻene ʻuhinga fakalaumālié. ʻI he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá, naʻá ne toe ngāue ʻaki ʻa e lea Papiloné ke fakatātā ʻaki ʻa e tuʻunga fakalaumālie fakalūkufua ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e uí ʻoku hoko mai ki he “kakai kuo fakamāʻoniʻoniʻí” (2 Nīfai 23:3), ko e kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke nau tānaki fakataha pea kau fakataha mo e ʻOtuá ʻi hono tauʻi ʻo e faiangahalá (Papilone) mei māmani.

    ʻĪmisi
    Ko e mata-meʻa-hā-mai ʻa ʻĪsaia ki he fakaʻauha ʻo Papiloné

    Paul Gustave Dore

2 Nīfai 23:6. “Ko e ʻAho ʻo e ʻEikí”

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ia “ko e ʻaho ʻo e ʻEikí” ʻi he taimi lahi ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻe tauteaʻi ʻa e faiangahalá pea fakatolonga ʻa e angatonú. I he teuteu ki he ʻaho ko iá, naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Ka ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).

2 Nīfai 24:4–20. Ko e Hinga ʻa Lusifaá mo e Tō ʻa Papiloné

  • ʻI he 2 Nīfai 24 naʻe fakafou ʻia ʻĪsaia hono fakahalaiaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e faiangahala ʻa e fale ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne kikiteʻi ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tautea ki he fale ʻo ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau faingahalá. ʻI he angamahení, ko e ngaahi tautea ko ʻení naʻe fakahoko ia ʻe he ngaahi puleʻanga kehe. ʻOku fakaeʻa mai ʻe he mata-meʻa-hā-mai fakapalōfita ʻa ʻĪsaiá ʻa e fakaʻauha ko ʻení, ʻa e ngāue ʻa e filí ʻa ia ko e tokotaha tefito ʻokú ne fakatupunga ʻa e mamahi lahi ʻi he ngaahi puleʻangá. ʻI he mafai fakapalōfitá, ʻoku tau vakai ki hono fakaʻosí ʻe ʻulungia ʻa Lusifā.

2 Nīfai 24:12. Lusifā

  • Ko e ngaahi feituʻu pē ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku ngāue ʻaki ʻi ai ʻa e hingoa Lusifaá ko e ʻĪsaia 14:12 mo e 2 Nīfai 24:12. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:25–28 ʻoku lau ai ko Lusifā (ko hono ʻuhingá ko e “tokotaha naʻe toʻo e māmá”) ko e hingoa ia naʻe ngāue ʻaki kia Sētane ʻi he maama fakalaumālié. Koeʻuhi ko ʻene angatuʻu ki he ʻOtuá, naʻá ne tō mei hono tuʻunga ʻa ia naʻá ne “maʻu mafai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (veesi 25) pea naʻe “ui ia ko Malaʻia” (veesi 26), ko hono ʻuhingá ko e “fakaʻauha.”

    Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ʻa e talanoa ʻo e hīkisia ʻa Lusifaá pea mo ʻene tō mei he langí (vakai, 2 Nīfai 24:12–19) ke fakatātaaʻi ʻa e tuʻi holi ʻo Papiloné pea aʻu ai pē ki heʻene toó (vakai, veesi 4).

    Ko e fakamatala ko ia ʻa ʻĪsaia kau ki Papilone mo hono kau takí, ko ha toe fakataipe mo e fakamelomelo ia ʻo e taimi ʻe haʻi ai ʻa Sētané, pea ʻe ʻikai hano mālohi ki he ngaahi puleʻangá lolotonga e Nofotuʻí. Neongo ʻe tukuange ia ʻi ha kiʻi faʻahitaʻu siʻi pē hili ʻa e Nofotuʻí, ka ʻe fai atu pē ʻo mole kotoa hono mālohí ʻi he ngataʻanga ʻo e moʻui matelie ʻi he māmaní. ʻE pulia atu ʻa Sētane mo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá ki “tuʻa fakapoʻulí.”

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e ngaahi tefitoʻi mele ʻi he ʻulungāanga ʻo Sētané ʻa ia ne tuʻunga ai ʻene tō mei hēvaní:

    [“ ʻI he fakataha alēlea ko ia ʻi he maama fakalaumālié, naʻe hanga ʻe he hīkisiá ʻo fakatooki ʻa Lusifā, ‘ʻa e foha ʻo e pongipongí’ (2 Nīfai 24:12–15; vakai foki, T&F 76:25–27; Mōsese 4:3). …

    “ʻI he fakataha alēlea ko ia ʻi he maama fakalaumālié, naʻe ʻoatu ʻe Lusifā ʻene fokotuʻú ke fakafepaki ki he palani ʻa e Tamaí ʻa ia naʻe poupouʻi ʻe Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsese 4:1–3). Naʻá ne fakaʻamú ke fakalāngilangiʻi ia ʻo māʻolunga ange ʻi ha toe taha. (vakai, 2 Nīfai 24:13). Ko hono fakanounoú, ko ʻene holi loto hīkisia ke fakahifo ʻa e ʻOtuá mei he taloní (vakai, T&F 29:36; 76:28)”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 3–4; pe Ensign, May 1989, 4–5).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻI hoʻo ako ko ia ʻa e 2 Nīfai 17–19, vakai ki he ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ko e uho ki he ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe ʻĪsaia kau ki he ngaahi fakamaau ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe “lahi” mo “fakamanavahē” ai ʻa e Hāʻele ʻAnga Uá?

Ngāue ke Faí

  • ʻI hoʻo lau mo ako fakamātoato ʻa e ngaahi vahe ko ʻeni ʻia ʻĪsaiá fakataha mo e ngaahi fakamatala kau ki aí, hanga ʻo tohi ʻi ha laʻipepa mavahe ʻa e ngaahi akonaki fakapalōfita mahuʻinga tahá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga mo kau tonu kiate koe ko e mēmipa ʻo e Siasí pea mo e māmaní ʻi he ʻahó ni. Hanga ʻo fakaʻilongaʻi ha taumuʻa tefito mei he ngaahi potufolofola takitaha ko ʻení:

    2 Nīfai 17–18

    2 Nīfai 19

    2 Nīfai 20:12–19

    2 Nīfai 21:10–14

    2 Nīfai 22

    2 Nīfai 23

    2 Nīfai 24