‘Inisititiuti
Vahe 22: Mōsaia 25—29


Vahe 22

Mōsaia 25–29

Talateú

Naʻe fakafisingaʻi ʻe he tokolahi ʻo e “toʻu tangata kei tupu haké” ʻa e fakamoʻoni ʻenau ngaahi tamaí pea tataki ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke “fakatupu ai ʻa ʻenau fai ʻa e ngaahi angahala lahi” (vakai, Mōsaia 26:1, 6). Ko hono olá, ne fekumi ʻa ʻAlamā ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki ha founga ke fakahoko ki he kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau maumauʻi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne toe lotua foki mo hono fohá ke “lava nai ʻo maʻu ha ʻilo ki he moʻoní” (vakai, Mōsaia 27:14). ʻOku ʻomi ʻe he tali ki he ongo lotu ko ʻení ha lēsoni mahuʻinga maʻatautolu he ʻahó ni. ʻOku tau ako ai e founga kuo pau ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakatonutonu ʻo kinautolu kuo fakahoko ha angahala mamafa mo tokoniʻi kinautolu ʻi he founga ʻo e fakatomalá. ʻOku tau lava foki ke siofi ʻa e fie maʻu ki he tangata kotoa pē ke “fanauʻi ʻi he ʻOtuá” ʻi he talanoa ʻo ʻAlamā ko e Siʻí pea mo e ngaahi foha ʻe toko fā ʻo Mōsaiá. ʻI hoʻo akó, fakalaulauloto ki he anga hono tali e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke hoko ai e fakatomalá, ului kakató, mo e holi ke ngāue ki hono fakamoʻui ʻo e niʻihi kehé.

Fakamatalá

Mōsaia 25–29. Mōsaia2

Mōsaia 25:5–11. Ko e Mālohi ʻo e Folofolá

  • ʻI he Mōsaia 25:5–11, naʻe “fekau” ʻe Mōsaia ke lau ʻa e ngaahi folofolá ki he kakaí. ʻOku hā atu he lisi ʻi laló ʻa e ngaahi ola ʻo e folofolá ʻi he kakaí:

    1. ʻĪmisi
      Mālohi ʻo e folofolá

      Jerry Thompson, © IRI

      Naʻa nau “ofo mo fakatumutumu lahi” (veesi 7).

    2. Naʻe “fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e fuʻu fiefia lahi ʻaupito” (veesi 8).

    3. Naʻa nau ongoʻi “loto-mamahi” ʻi he tokolahi ʻo e kau maté (veesi 9).

    4. Naʻa nau ʻilo e “angalelei ʻa e ʻOtuá” (veesi 10).

    5. Naʻa nau ongoʻi e fie maʻu ke “fakafetaʻi ki he ʻOtuá” (veesi 10).

    6. Naʻe “fakafonu [kinautolu] ʻaki e mamahi mo e faingataʻaʻia” ʻi he angahala ʻa e niʻihi kehé (veesi 11).

Mōsaia 26:1–4. Ko e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fie maʻu ke akoʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí ke tui ki he ʻOtuá: “ ʻOku ʻikai ha fatongia kuo tuku mai kiate kitautolu ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hono langaki e tuí ʻi he toʻu tupú. Ko e fānau ʻi he toʻu tangata kotoa pē ʻoku nau fili ke tui pe taʻetui. Ko e tuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku fanauʻi mai pē mo ia; ka ko ha fili pē. Naʻe ako ia ʻe kinautolu naʻa nau tui ki he Tuʻi ko Penisimaní. Naʻe tokolahi ʻenau fānau kimui ne nau fili ke ʻoua ʻe tui. Naʻe pehē ʻe he folofolá ko hono ʻuhingá, ‘he naʻe ʻikai te nau fie ui ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá’ (Mōsaia 26:4)” (“Inquire of the Lord” [remarks at an evening with Elder Neal A. Maxwell, Feb. 2, 2001], 1, www.ldsces.org).

  • ʻI ha lea ki he toʻu tupu ʻo e Siasí, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai e kāingalotu matuʻotuʻa ʻo e Siasí ke akoʻi e toʻu kei talavou ange ʻiate kinautolú: “ ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻoku tau fai ʻi he Siasí ʻoku fakataumuʻa ia kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ʻoku ui ʻe he Tohi ʻa Molomoná ‘ko e toʻu tangata kei tupu haké’ (Mōsaia 26:1; ʻAlamā 5:49). ʻOku mau feinga ʻa kimautolu kuo mau ʻosi fononga mai ʻi he konga ko ʻeni ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku mou lolotonga fonongaʻiá, ke fakamanatu atu kiate kimoutolu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo mau akó. ʻOku mau kalanga atu mo fakalotolahiʻi ʻa kimoutolu. ʻOku mau feinga atu ke mou tokanga telia ʻa e ngaahi tauhele pe ngaahi faingataʻa ʻi he halá. Pea ka faingamālie ʻoku mau feinga ke fononga fakataha mo kimoutolu, mo puke mai ʻa kimoutolu ke mou ofi maʻu pē ʻi homau tafaʻakí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 52; pe Tūhulu, Siulai 1995, 48).

Mōsaia 26:8–12. Ko e hā Naʻe ʻIkai Fie Fakamāuʻi ai ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ʻa e Kāingalotú?

  • Hili hono foaki ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá (ko e tuʻi mo e palōfita) kia ʻAlamā e mafai ke fokotuʻu e siasí ʻi he kotoa e fonuá, naʻe ngali kia ʻAlamā ko e meʻa totonu pē ia ke faí ko hono ʻomi ʻo e kāingalotu leangataʻa ʻo e Siasí kia Mōsaia ke fakamāuʻi. Ka neongo iá, hili hono vahe atu ʻe he tuʻí e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia ʻAlamaá, naʻe fakamahino kia ʻAlamā ko hono fatongiá ia ke fakatonutonu kinautolu ʻoku nau maumauʻi e ngaahi fono ʻo e Siasí. Naʻe kei fakamāuʻi pē ʻe Mōsaia ʻa kinautolu ne maumauʻi e ngaahi lao ʻo e fonuá.

Mōsaia 26:20. “Te ke Maʻu ʻa e Moʻui Taʻengatá”

  • Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻAlamā ʻoku totonu ke ne “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 26:20). Naʻe fokotuʻu mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) e founga ʻe lava ai ha taha ke maʻu e talaʻofa ko ʻení: “Hili hano maʻu ʻe ha taha e tui kia Kalaisí, fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, pea papitaiso ki he fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, (ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá), … peá ne hokohoko atu ʻi hono fakavaivaiʻi ia he ʻao ʻo e ʻOtuá, fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, mo moʻui ʻaki e folofola kotoa ʻa e ʻOtuá, pea ʻe vavé ni ha folofola mai ʻa e ʻEikí, Foha, ʻe maʻu ho hākeakiʻí. Hili hono siviʻi kakato ia ʻe he ʻEikí, pea ʻafioʻi ʻoku loto moʻoni e tangatá ke tauhi kiate Ia ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa pē, pea ʻe ʻilo leva ʻe he tangatá ko hono uiuiʻí mo hono fili iá kuo fakapapauʻi, pea ko hono monūʻia ia ke maʻu mo e Fakafiemālie kehe, ʻa ia ne ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú, ʻo hangē ko ia ne hiki ʻi he fakamoʻoni ʻa e Māʻoniʻoni ko Sioné” (History of the Church, 3:380).

Mōsaia 26:24–28. ʻIloʻi ʻo e ʻEikí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga te tau ʻiloʻi ai e ʻEikí: “Te tau lava ke ʻiloʻi e ʻEikí ʻaki hono lau e folofolá he ʻaho kotoa; pea fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotu fakamātoato he pongipongi mo e efiafi, pea ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí, he houa kotoa pe lahi ange, kapau ʻe fie maʻu; pea mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Manatuʻi, ‘Pea ko ʻeni ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻilo ia, ʻo kapau ʻoku tau fai ʻene ngaahi fekaú. Ko ia ʻokú ne pehē, ʻOku ou ʻilo Ia, ka ʻoku ʻikai fai ʻEne ngaahi fekaú, ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní. Ka ko ia ʻokú ne fai ki Heʻene folofolá, kuo fakahaohaoa moʻoni ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá: ko ʻeni ia ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻiate iá.’ (1 Sione 2:3–5.)” (Finding Peace in Our Lives [1995], 74).

Mōsaia 26:29–30. Vete ʻo e Ngaahi Angahalá

  • ʻOku fie maʻu hono vete ʻo e ngaahi angahalá, he ko e konga ia ʻo e ngāue ki he fakatomalá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Te mou ʻilo ʻi he meʻá ni ʻo kapau ʻoku fakatomala ha tangata mei heʻene ngaahi angahalá—vakai te ne vete ia pea liʻaki ia” (T&F 58:43 ). ʻI he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), ʻoku tau lau ai e fakamatalá ni:

    Vete hia. ‘ ʻE ʻikai monūia ia ʻa ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahalá: ka ko ia ʻoku vete ia mo liʻakí ʻe maʻu ʻe ia ʻa e ʻaloʻofá’ (Ko e Ngaahi Lea Fakatātā 28:13). ʻOku fie maʻu ki he fakamolemolé ha loto fie fakahā kakato ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ne ke fakahokó. Tūʻulutui ʻi Hono ʻaó ʻo lotu ʻi he loto-fakatōkilalo, fakahā hoʻo ngaahi angahalá. Vete hoʻo fakamaá mo hoʻo halaiá, peá ke toki kole ha tokoni.

    “Ko e ngaahi angahala mamafa, hangē ko hono maumauʻi ʻo e fono ʻo e angamaʻá, ʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ia ki ho tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí. Ko ia, ʻe fie maʻu ke ke vete ʻa e ngaahi angahala ko ʻení ki he ʻEikí mo Hono kau fakafofonga ʻi he Siasí fakatouʻosi. ʻOku fakahoko ʻeni ʻi he malumalu ʻo hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló pea mahalo mo hoʻo palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná, ʻa ia ʻoku nau hoko ko e kau tangata leʻo mo e kau fakamaau ʻi he Siasí. Neongo ko e ʻOtuá pē taha te Ne lava ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá, ka ʻoku fakahoko ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngāueʻi ʻo e fakatomalá. Te nau tauhi ʻo malu hoʻo vete ʻe fakahokó pea mo tokoniʻi koe ʻi he fakatomala kakató. Lea totonu ʻaupito kiate kinautolu. Kapau te ke vete fakakonga pē, ʻo fakahā pē hoʻo fanga kiʻi fehālaaki īkí, he ʻikai ke ke toe lava ʻe koe ʻo fakaleleʻi ha maumau fono mamafa, ʻoku ʻikai fakahā. Ko e vave ange hoʻo fakahoko ʻení, ko e vave ange ia hoʻo maʻu ʻa e nonga mo e fiefia ko ē ʻoku maʻu mei he mana ʻo e fakamolemolé” ([2004], 134).

Mōsaia 26:32–36. “Naʻe Tāmateʻi Honau Ngaahi Hingoá”

  • ʻOku ʻuhinga e “Tāmateʻi” ʻi he Mōsaia 26:36 ki he tuʻusi mei he Siasí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he mēmipa ʻo e Siasí ha angahala mamafa, kuo pau ke fai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ha ngāue ke tokoni ki he tokotaha faiangahalá ke fakatomala. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe kau ai e maluʻi hili ha fakatonutonu faka-Siasi pe maluʻi taʻekau ai ha fakatonutonu faka-Siasi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ ʻOku fakalotolahiʻi ʻe he fakatonutonu faka-Siasí e kāingalotú ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻai e fakatonutonu faka-Siasí ke … fakamamafaʻi e lahi mo fakamahinoʻi e ʻuhinga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻeni ʻi ha sosaieti ʻoku fakaʻatā pē ai e fai angahalá. …

    “ ʻOku ʻi ai e fatongia ʻo e tauhisipí ke maluʻi e fanga sipí. … Ko e fatongia ko ʻení ʻoku fie maʻu ai ia ke ne taʻofi [e tokotaha faiangahalá] mei he fakafeohi ʻa e Kāingalotú pe ko hono motuhi ʻene mēmipasipi ʻi he tākangá. Pea hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsuú: ‘Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ne fakatomala ʻe ʻikai lau ia fakataha mo hoku kakaí, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne fakaʻauha ʻa hoku kakaí, he vakai, ʻoku ou ʻilo ʻeku fanga sipí, pea kuo lau ʻa kinautolu.’ (3 Nīfai 18:31; vakai foki, Mōsaia 26:34–36.)” (The Lord’s Way [1991], 216, 227).

  • Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi fehālaaki ʻe lava ke fai ai ha fakatonutonu faka-Siasí:

    [“ ʻOku ʻikai fakangatangata pē ʻa e fakatonutonu faka-Siasí ki he ngaahi angahala faka-sekisualé ka ʻoku kau ai e ngaahi meʻa kehe hangē ko e fakapō, fakatōtama, hae fale, kaihaʻa, kākā mo e taʻefaitotonu kehé, talangataʻa ʻi he matuʻaki loto ki ai ki he ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí, poupouʻi pe fakahoko e mali tokolahí, hē mei he moʻoní, pe faʻahinga tōʻonga ʻoku ʻikai faka-kalisitiane, kau ai e fakaʻikaiʻi pe lauʻi koviʻi e kau pani ʻa e ʻEikí, fakafepaki ki he fono ʻa e ʻEikí mo e fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí. …

    “ ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku lau ko e hē mei he moʻoni ʻo e Siasí ʻa e taimi ʻoku fai ai ʻe he kāingalotú ʻa e ‘(1) toutou fakahoko mataʻāʻā, fakahāhā, mo e loto moʻoni ke ʻilo ʻe he kakaí hono fakafepakiʻi e Siasí pe ko hono kau takí; (2) toutou akoʻi ha fakamatala ʻo tala ko e tokāteline ʻa e Siasí ka ʻoku ʻikai ko ha tokāteline ia ʻa e Siasí hili hono fakatonutonu ʻe heʻenau kau pīsopé pe mafai māʻolunga angé; pe (3) hokohoko atu e muimui ki he ngaahi akonaki ʻa ha kulupu lotu ʻoku hē mei he moʻoní (hangē ko kinautolu ʻoku poupouʻi e mali tokolahí) hili hono fakatonutonu ʻe heʻenau kau pīsopé pe mafai māʻolunga ange’] (General Handbook of Instructions [1989], p. 10-3)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1993, 52–53; pe Ensign, Nov. 1993, 37–38).

  • ʻI he 1985 naʻe fai mai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakaafe ki he taha kotoa ke foki mai, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai ai kiate kitautolu hotau fatongia kiate kinautolu kuo ʻosi “tāmateʻi” honau ngaahi hingoá”:

    “ ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku māmālohi, mo e niʻihi kehe kuo nau fakaangaʻi pea fekumi ke maʻu ha fehālaaki, pea mo kinautolu kuo fakamavahe pe tuʻusi mei he Siasí koeʻuhí ko ha ngaahi maumaufono mamafa.

    “Ki he niʻihi kotoa ko ʻení ʻoku mau kakapa atu ʻi he ʻofá. ʻOku mau loto ke fakamolemoleʻi ʻi he laumālie ʻo Ia naʻe folofola: ‘Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē. (T&F 64:10).

    “ ʻOku mau fakalotolahiʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakamolemoleʻi kinautolu ne nau fai hala kiate kinautolú. Pea kiate kinautolu kuo ʻikai ke toe haʻu ki he lotú pea mo kinautolu kuo nau fakaangá, ʻoku mau pehē, ‘Foki mai. Foki mai ʻo keinanga he tēpile ʻa e ʻEikí, pea toe ʻahiʻahiʻi e ngaahi fua fakafiemālie mo melie ʻo e feohi mo e kāingalotú.’

    “ ʻOku mau ʻilo pau ʻoku tokolahi e niʻihi ʻoku fakaʻamu ke foki mai, ka ʻoku nau ongoʻi mā ke fai ia. ʻOku mau fakapapauʻi atu te mou ʻilo ha ngaahi nima ʻoku nau fie talitali lelei kimoutolu mo loto ke tokoniʻi kimoutolu” (Ezra Taft Benson, Gordon B. Hinckley, mo Thomas S. Monson, “An Invitation to Come Back,” Church News, Dec. 22, 1985, 3).

Mōsaia 27:14. Ko ha ʻĀngelo ne Haʻu mei he ʻOtuá

  • Ko e taha e ngaahi fatongia ke fakakakato ʻe ha ʻāngelo ko hono ui e angahalá ke fakatomala (vakai, Molonai 7:29, 31). Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai ke haʻu e ʻāngeló ia kia ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻe toko fā ʻo Mōsaiá koeʻuhí ko ʻenau angatonú ka “koeʻuhí ke lava ʻo tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻo fakatatau mo ʻenau tuí” (Mōsaia 27:14).

  • Ko e ngāue ʻa e kau ʻāngeló kuo pau ke feongoongoi ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ke hoko maʻu pē ʻo fakatatau ki he taimi ʻa e tokotaha ʻoku tangí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98), ha tangata naʻe lotu ke ʻaʻahi mai e kau ʻāngeló:

    “Naʻá ku talaange ki ai kapau te ne lotu ʻi ha taʻu ʻe taha afe ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ke maʻu e meʻaʻofa ko iá, he ʻikai pē ke foaki mai ia, tuku kehe kapau ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻEikí ki hono fekauʻi mai e ʻāngeló kiate iá. Naʻá ku talaange ki ai ne teʻeki ai pē ke fai pehē e ʻEikí pea he ʻikai ke fekauʻi mai ha ʻāngelo ia ki ha taha koeʻuhí pē ke fakaaʻu e fie maʻu ʻa ha taha fakafoʻituitui ke sio ki ha ʻāngelo. Kapau ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha ʻāngelo ki ha taha, ʻokú Ne fekauʻi mai ia ke fai ha ngāue he ʻikai lava ia ʻe ha taha ke fakahoko tuku kehe pē ha ʻāngelo. Naʻá ku tala ki ai ko ʻeku tuí ia. Naʻe ʻosi fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha kau ʻāngelo ki he tangatá talu mei hono fakatupu ʻo e māmaní, ʻi ha ngaahi taimi kehekehe, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha pōpoaki pe ko ha meʻa ke fai ki ai ha ngāue ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ka ko e ʻāngeló pē. Naʻá ku fakahā ki ai e ngaahi taimi kehekehe ne hā mai ai e kau ʻāngeló ki he tangatá. ʻIo, ʻoku ou ʻuhinga ki he ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngeló kia Siosefa Sāmitá. Naʻe pehē ʻe Sione Fakahā ʻe puna ha ʻāngelo ʻi he loto langí he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku ʻiate ia e Ongoongolelei taʻengatá ke malangaʻi atu kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní. Ko e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ha ʻāngelo ke fai e ngāué ni he naʻe ʻikai ke ʻi māmani ʻa e Ongoongoleleí. Naʻe ʻosi ʻave e Ongoongoleleí ia pea mo e Lakanga Fakataulaʻeikí mei he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai naʻe finangalo e ʻOtuá ke toe fakafoki mai.

    “Ko ia, ʻoku ou faʻa lea ʻaki maʻu pē, pea ʻoku ou loto ke talaatu kiate koe, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he taha kotoa ʻo e Kāingalotu ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ange ki ha tangata ke ne maʻu e meʻafoaki ko iá ʻi he tauhi mai ʻa ha ʻāngelo, tuku kehe ka ʻoku fie maʻu ha ʻāngelo ke akoʻi ia ki ha meʻa ne teʻeki akoʻi ki ai” (“The Administration of Angels,” ʻi he Brian H. Stuy, fakatahatahaʻi ʻo e Collected Discourses, 5 vols. [1987–92], 5:233).

Mōsaia 27:22–23. Tokangaʻi Kinautolu Kuo Heé

  • Ko e taha e tefitoʻi fatongia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ʻokú Ne ui ke ngāué ke tokoniʻi kinautolu kuo nau heé ke foki mai ki he tākangá. Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletā Fiatoa M. Pētoni (1907–89) ʻi he Kau Fitungofulú, naʻá ne vahevahe ʻene ongo fekauʻaki mo e ngāue toputapú ni: [“Kuo faʻa fai mai e fehuʻi ko ʻení kiate au, ‘ ʻIkai nai ko ha meʻa fakamamahi ke toe vakaiʻi e ngaahi angahala mo e maumaufono ʻa e kakai ʻoku moʻua he ngaahi faingataʻa ko iá?’ Naʻe mei pehē ia kapau ko ʻeku sio pē ki he ngaahi angahalá mo e maumaufonó. Ka ʻoku ou ngāue au mo e kakai ʻoku nau fakatomalá. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻeni ʻo e ʻOtuá ne nau fai ha ngaahi fehālaaki—ʻa ia ko e niʻihi ne fuʻu mamafa. Ka ko kinautolú ʻoku ʻikai ko ha kau fai angahala. Naʻa nau hoko ko e kau fai angahala ʻi he kuohilí ka kuo nau ako mei he aʻusia faingataʻa ʻa e ola fakamamahi ʻo e talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimí ni ʻoku ʻikai ko ha kau faiangahala kinautolu. Ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá kuo nau fakatomala pea fie foki mai kiate Ia pea ʻoku nau feinga mālohi ke fai ia. Kuo nau fakahoko e ngaahi fehālākí ka kuo nau ʻosi totongi ki ai. ʻI he taimi ní ʻoku nau fekumi ke maʻu e mahinó, ʻofá, mo hono tali lelei kinautolú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1985, 80–81; pe Ensign, Nov. 1985, 64).

Mōsaia 27:25. Toe Fanauʻi Foʻou

  • Naʻe fai mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ha fakamanatu mahuʻinga ʻi heʻetau fekumi ke toe fanauʻi foʻou pea hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí:

    [“Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga, ʻi heʻetau feinga ke toe lahi ange ʻetau hangē ko e ʻOtuá, ke ʻoua naʻa tau loto foʻi pea mole e ʻamanakí. Ko e hoko ko ia ʻo hangē ko Kalaisí ko ha meʻa ia ʻoku fai he kotoa ʻo e moʻuí pea ʻoku faʻa kau ai ha tupulaki mo ha liliu ʻoku tuai, ʻo ʻikai faʻa fakatokangaʻi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ha ngaahi talanoa fakaofo ʻo ha kau tangata ne liliu fakaʻaufuli ʻenau moʻuí, ʻi ha lau momeniti pē, ʻo hangē ko: ʻAlamā ko e Siʻí, Paula he hala ki Tāmasikusí, ʻĪnosi naʻe lotu fuoloa ʻo aʻu ki he poʻulí, Tuʻi ko Lamōnaí. Mei he ngaahi sīpinga fakaofo ko ia ʻo e mālohi ke fai ha liliú ʻo aʻu ai pē kiate kinautolu ne fuʻu tōtuʻa e angahalá, ʻokú ne ʻomi ai e falala ki he malava ke aʻu atu e Fakaleleí kiate kinautolu ʻoku taulōfuʻu ai e mamahí.

    “Ka kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ʻi hono aleaʻi e ngaahi sīpinga fakaofó ni. Neongo ʻenau hoko moʻoni mo fuʻu mālohí, ka ko ha ngaahi meʻa ia ʻoku makehe ʻo laka ange ia he laó. Ki he Paula kotoa pē, kau ʻĪnosi kotoa pē, pea mo e Tuʻi Lamōnai kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe laungeau mo lauafe ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku kiʻi faingataʻa ange e hala ki he fakatomalá, pea ʻikai faʻa fakatokangaʻi. ʻI he ʻaho kotoa pē ʻoku nau ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí, pea ʻikai faʻa fakatokangaʻi ʻoku nau langa hake ha moʻui faka-ʻOtua. ʻOku nau moʻui fiemālie pē mo angalelei, ngāue tokoni, mo moʻui tukupā. ʻOku nau tatau mo e kau Leimaná, ʻa ia ne pehē ʻe he ʻEikí ‘naʻe papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia.’] (3 Nīfai 9:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.)” (“A Mighty Change of Heart,” Ensign, Oct. 1989, 5).

  • Ki ha ngaahi fakamatala lahi ange ʻi he kaveinga ʻo e toe fanauʻi foʻoú mo e aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó, vakai ki he, fakamatala kia Mōsaia 5:2 (vakai, peesi 144), ʻAlamā 5:12–14 (vakai, peesi 178), mo ʻAlamā 36:17–21 (vakai, peesi 234).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi e ʻuhinga ʻo e toe fanauʻi foʻoú:

    “Ko e fehuʻi ko ia pe kuo ʻosi fakahaofi ha tahá ʻoku toe lava pē ia ʻo fakalea ʻi ha ngaahi tuʻunga kehe ʻo pehē pe kuo ʻosi ‘fanauʻi foʻou’ ʻa e tokotaha ko iá. Ko e ‘fanauʻi foʻoú’ ko ha lea angamaheni ia ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ia ne ʻosi lea ʻaki kimuʻá, naʻe akonaki ʻa Sīsū ka ʻikai ‘fanauʻi foʻou’ ʻa e tangatá (Sione 3:3) ʻi he vai mo e Laumālié, he ʻikai lava ʻo hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Sione 3:5). ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi akonaki lahi fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ‘fanauʻi foʻoú’ pe ko e ‘fanauʻi ʻi he ʻOtuá’ (Mōsaia 27:25; vakai, veesi 24–26; ʻAlamā 36:24, 26; Mōsese 6:59). ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi folofolá ni, ko ʻetau tali leva pe kuo ʻosi fanauʻi foʻou kitautolú ʻoku mahino ko e ‘ʻio.’ Naʻe fanauʻi foʻou kitautolu ʻi he taimi ne tau fefuakavaʻaki ai mo hotau Fakamoʻuí ʻo fanauʻi foʻou kitautolu ʻi he vaí mo e Laumālié pea tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ʻo fakafoʻou ʻa e fanauʻi foʻou ko iá ʻi he Sāpate kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

    “ ʻOku fakapapauʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko kinautolu ʻoku fanauʻi foʻou ʻi he founga ko ʻení ʻoku fanauʻi foʻou fakalaumālie kinautolu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7; 15:9–13; 27:25). Neongo iá, koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻiloʻi kānokato ʻa e lahi fau ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e tuʻunga fanauʻi foʻoú, kuo pau ke tau tauhi maʻu ʻa ʻetau ngaahi fuakavá pea kātaki ki he ngataʻangá. Lolotonga iá, ʻe makatuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa hono fanauʻi foʻou ai kitautolu ko ha kakai foʻou mo ha mātuʻa fakalaumālie foʻou ʻoku hanganaki atu ki ha tukufakaholo nānauʻia” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 77; pe Tūhulu, Siulai 1998, 72).

Mōsaia 27:28. ʻOku Maʻu e Tāpuakí Hili Ha Fuʻu Mamahi Lahi

  • Neongo ne fou mai ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ʻi ha mamahi lahi, ko e ikuʻanga ʻo ʻene fakatomalá ko ha fiefia lahi taʻe hano tatau (vakai, ʻAlamā 36:21). ʻE tokoni atu e saati ko ʻení ke fakamahino e ola ʻo e fakatomala ʻa ʻAlamaá:

    Ki muʻa

    Kimui

    “Tuʻunga fakakakano mo tō ki lalo,” ke “kapusi atu” (Mōsaia 27:25–27; ʻAlamā 36:11)

    Huhuʻi ʻi he ʻOtuá, “fanauʻi ʻi he Laumālié” (Mōsaia 27:24–25; ʻAlamā 36:23)

    “ Aʻa mai ʻi ha fuʻu mamahi lahi” (Mōsaia 27:28)

    Fakahaofi “mei ha tutu ʻoku taʻengata” (Mōsaia 27:28)

    ʻI he “ ʻahu ʻo e mamahi mo e ngaahi haʻi ʻo e pōpula ʻi he angahalá” (Mōsaia 27:29)

    “Huhuʻi mei he ʻahu ʻo e mamahi mo e ngaahi haʻi ʻo e pōpula ʻi he angahalá” (Mōsaia 27:29)

    “ ʻI he vanu fakapoʻuli tahá” (Mōsaia 27:29)

    Mamata “ki he maama fakaofo ʻa e ʻOtuá” (Mōsaia 27:29)

    “Mamahiʻia ʻi he fakamamahi taʻengata” (Mōsaia 27:29)

    “ ʻOku ʻikai toe fakamamahiʻi” e Laumālié (Mōsaia 27:29)

    “Tauteaʻi ʻi he manatu” ki heʻene ngaahi angahala lahí (ʻAlamā 36:17)

    ʻIkai ke toe “tauteaʻi he manatu” ki heʻene ngaahi angahalá (ʻAlamā 36:19)

    Ongoʻi e mamahi ne hulu mo lahi fau (ʻAlamā 36:20–21)

    Ongoʻi ha fuʻu fiefia lahi fau (ʻAlamā 36:20–21)

    Tautea e laumālié ʻi he fuʻu ilifia he fakakaukau atu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá (ʻAlamā 36:14–15)

    Fakaʻamu ʻa e laumālié ke ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (ʻAlamā 36:22)

    Toʻo mei he Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó ki he Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí he Tohi ʻa Molomoná (1999), 92.

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani kuo pau ke tau ʻiloʻi ko e totongi ko ia ʻo e angahalá ʻoku fuʻu lahi pea neongo e faingataʻa e fakatomalá, ka ko hono ikuʻangá ʻoku fakafiefia ange ia ʻi hono nunuʻá:

    “ ʻOku tau ako ko e fakatomalá ko ha meʻa ʻoku fakamamahi. ʻI he meʻa ne aʻusia ʻe ʻAlamaá naʻá ne pehē ne ʻauhē ‘ ʻi ha fuʻu mamahi lahi, mo e fakatomala ʻo aʻu ki he meimei mate,’ naʻe fakamamahiʻi ia ʻe ha fakakaukau ki ha ‘tutu ʻoku taʻengata. … naʻá ku ʻi he vanu fakapoʻuli tahá,’ ko ʻene fakamatalá ia. ‘Naʻe mamahiʻia ʻa hoku laumālié ʻi he fakamamahi taʻengatá’ (Mōsaia 27:28–29). …

    “Pea ko ʻeni, naʻe ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu hono fakamamahiʻí ‘ ʻi he mamahi ʻo ha laumālie kuo fakamalaʻiaʻi’ (ʻAlamā 36:16), naʻe fuʻu ongo e mamahí ʻo kafo moʻoni hono sinó pea ilifia fakalaumālie ʻi ha meʻa ne hangē ki ai ko hono ikuʻanga taupotu tahá ia. ʻOku ʻikai totonu ke fakakaukau ha taha ko e meʻaʻofa ʻo e fakamolemolé ʻoku maʻu kakato ia taʻe ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ke fai ʻe he tokotaha ʻokú ne fie maʻu e fakamolemolé. ʻOku ʻikai totonu ke vale ha taha ke loto ʻaki e faiangahalá pe fai ia ʻo ʻikai toe pehē atu ko e hā e meʻa ʻoku totonú, ʻo fakakaukau ʻoku faingofua pē hono maʻu e fakamolemolé.

    “ ʻOku kau ʻi he fakatomalá ʻa e faingataʻaʻia mo e mamahi. Kapau ʻoku fakaʻikaiʻi ia ʻe ha taha pea tā ʻoku teʻeki ai ke ke lau ʻe koe e moʻui ʻa e talavou ko ʻAlamaá, pe feinga fakatāutaha ke fakatomala. ʻI he founga ʻo e fakatomalá ʻoku ʻomi ke tau ʻahiʻahiʻi e faingataʻa te tau fouá kapau he ʻikai ke tau tafoki mei he koví. Ko e mamahi ko iá, neongo ʻoku fakataimi pē ki he tokotaha fakatomalá, ka ko e aʻusia fakamamahi tahá ia. ʻOku ʻikai totonu ke ʻatamai kovi ha tangata pe fefine ke fakakaukau te ne lava pē ke fai e meʻá ni, neongo ʻi ha taimi nounou, taʻe ʻi ai hano nunuʻa. …

    “ ʻOku tau ako ko e taimi ko ia ʻoku kakato ai e fakatomalá, ʻoku tau toe fanauʻi foʻou pea liʻaki leva ke taʻengata e tuʻunga moʻui ne tau ʻi ai kimuʻá. Kiate au, ʻoku ʻikai ha taha ʻo e ngaahi founga ʻoku akoʻi ki he fakatomalá ʻe fuʻu ʻaonga fēfē ka ko e foʻi fokotuʻu ngali lelei ko ia ʻoku pehē ‘neongo ʻe lava ke taʻaki e foʻi faʻó mei ha fuʻu pou ʻakau, ka ko e foʻi ava he fuʻu pou ko iá he ʻikai toe lava ia ke toʻo.’ ʻOku tau ʻiloʻi ko e fakatomalá (ʻa hono taʻaki ko ia ʻo e foʻi faʻó, kapau ʻokú ke loto ke fakalea pehē) ʻe lava ke hoko ko ha ngāue lōloa mo fakamamahi mo faingataʻa. Ka ko hono pangó, he ʻoku ʻi ai ha niʻihi he ʻikai pē ke loto ia ke taʻaki e faʻó. ʻOku malava pē ke tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi angahala siʻisiʻi he ʻikai lava ia ke fakatomalaʻi. Ka ko e meʻa ko ia ʻoku malava ke fakatomalaʻí, pea ʻoku fakakakato mo muimuiʻi angatonu hono ngaahi fie maʻú, he ʻikai leva ke ʻi ai ha ‘foʻi ava ʻe toe ʻasi he fuʻu poú’ ʻi he ʻuhinga maʻongoʻonga ʻoku ʻikai ke kei hoko ia ko ha fuʻu pou tatau. Ko ha fuʻu pou foʻou ia. Te tau lava ke toe kamata, kuo tau maʻa ʻaupito, ʻaki ha loto foʻou mo ha founga foʻou ʻo e moʻuí” (However Long and Hard the Road [1985], 83–84).

Mōsaia 28:3. “ ʻOku Totonu ke Fakahā ʻa e Fakamoʻuí ki he Kakai Fulipē”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻa e hoko e holi ke vahevahe e ongoongoleleí ko ha ola fakanatula ia ʻo e ului fakatāutahá:

    “ ʻOku ʻi ai e sīpinga ʻo e ngaahi foha ʻe toko fā ʻo Mōsaiá—ʻĀmoni, ʻĒlone, ʻOminea, mo Himinai—ne nau maʻu ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻi he Fakaleleí pea ngāue he taʻu lahi ʻi he kau Leimaná ke ʻomi kinautolu kia Kalaisi. ʻOku hā he fakamatalá naʻe ʻikai ke nau lava ke fakakaukau atu ki ha mole ʻa ha foʻi toko taha (vakai, Mōsaia 28:3). …

    “Ko ha fakahā moʻoni ʻo e ului fakatāutahá ko e holi ko ia ke vahevahe atu e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Pea ʻi he ʻuhinga ko ʻení naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fatongia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau hoko ko e kau faifekau” (The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 249).

  • Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha founga lelei ʻe lava ke vahevahe atu ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e ongoongoleleí ʻi he ʻaho ní: “Ko e kī ki he ngāue fakafaifekau lelei ʻa e mēmipá ke ngāue ʻaki ʻa e tuí. Ko ha founga ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻa hoʻo tui ki he ʻEikí mo ʻEne talaʻofá ke fokotuʻu ha ʻaho ʻi he faʻa lotu, ke teuteu mai ha taha ke talanoa mo e kau faifekaú. Kuó u maʻu ha tohi ʻe laungeau mei ha kāingalotu ne nau ngāue ʻaki ʻenau tuí ʻi he founga faingofua ko ʻení. Neongo naʻe teʻeki ke ʻilo ʻe he ngaahi fāmilí ha taha te nau lava ʻo vahevahe mo ia ʻa e ongoongoleleí, ka naʻa nau fokotuʻu pē ha ʻaho, lotua pea talanoa mo ha kakai tokolahi ange . Ko e Tauhisipí ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻEne fanaga sipi kuo ʻosi teuteu ke fanongo ki Hono leʻó. Te Ne tataki kitautolu ʻo ka tau kole ʻEne tokoni fakalangí ʻi hono vahevahe atu ʻEne ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 89; pe Liahona, Mē 2006, 86).

    ʻĪmisi
    Talanoa e kau faifekaú ki ha tangata

Mōsaia 28:11–20. Ko e Lekooti ʻo e Kau Sēletí mo e Ongo Maka ʻa e Tangata Kikité

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻe Mōsaia e meʻa ngāue liliu leá ʻi hono liliu e lekooti ʻo e kau Sēletí:

    “Naʻe ʻomi ʻe he kakai ʻo Limihaí ha lekooti kia Mōsaia, ‘… kuo tongitongi ia ʻi ha ngaahi peleti ʻo ha maka ukamea,’ [Mōsaia 21:27] ʻa ia ne liliu ʻe Mōsaia e lekōtí ʻaki e tokoni ʻa e ‘ongo maka ʻa ia naʻe fakamaʻu ki he ongo kauʻo e meʻa fuopotopotó.’ …

    “Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻsifa fatafatá’ mo e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe fufuuʻi ia ʻe Molonai ke toki ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke hoko ko ha meʻangāue ki hono liliu ʻaki e lekooti fuoloá, ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻa ia ne foaki ki he tokoua ʻo Sēletí [vakai, T&F 17:1]” (Answers to Gospel Questions, fakatahatahaʻi ʻe Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:161–62).

Mōsaia 29:26–27. Ko e Fakatuʻutāmaki hono Fili ʻe he Tokolahí “ ʻA e Meʻa ʻOku Halá”

  • Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Niila A. Makisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ʻoua naʻa tau fakasiosio kehe mei he angahala he sosaietí, koeʻuhí he ʻoku fakatatali mai e fakaʻauhá ki he ngaahi puleʻanga ʻoku nau fili ʻa e taʻemāʻoniʻoní:

    [“ ʻI he lau ko ia ki he ʻulungāangá, ko e taimi ʻoku pule ai ha kakai tokosiʻi ʻaki e angahalá, ʻe toki hoko mai leva e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá pea muimui mai mo ha ngaahi nunuʻa ʻo e siokita fakavalevalé] (vakai, Mōsaia 29:26–27).

    “Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ʻulungāanga fakaetangatá ʻa e fakaʻau ke hōloa e ngaahi tala fakafonuá ʻo ka ʻi ai ha ngaahi kulupu ʻi he sosaietí ʻoku siʻisiʻi ʻenau mahuʻingaʻia pe fakafofongaʻi ha kiʻi falukunga kakai siʻisiʻi ʻo ʻikai ai ke nau tokanga ki he ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga fakalūkufua kuo lahi fau hono fakahokó. Ko e vave ko ia e hōloa e tala fakafonuá, ʻoku tupu ia mei he kakai ne nau fakatotoka ki he siokitá pea mo e kakai ko ia ʻoku ʻikai ke nau fai ha meʻa, ʻi hono tataki lelei atu ko ia ʻa e sosaietí ki helí (vakai, 2 Nīfai 28:21). ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau kau kakato ki hono fakavaveʻi ko ʻeni e hōloa ʻo e tala fakafonuá, ka ʻoku ʻikai foki ke nau fai ʻe kinautolu ha faʻahinga meʻa neongo ne nau mei ngāue lelei ʻi he kamataʻangá ke taʻofi e hōloa ko ʻení, he ʻoku ʻi ai foki haʻanau totonu ke fai pehē. …

    “ ʻOku ʻi ai hotau tufakanga ke tau fakatokangaʻi e ngaahi fakaʻilonga mekehe, ʻo ha hōloa ʻa e sosaietí. …

    “ ʻE fakamāuʻi fakatouʻosi ʻa e kau takí mo e kau mēmipa ʻo e sosaietí ki he hōloa ʻoku hoko ʻi honau sosaietí. Ko e moʻoní foki, ʻi he tuʻu ʻa e hisitōliá, ʻoku faingofua ke fakaangaʻi ʻa e kau taki koví, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakatonuhiaʻi ai e tōʻonga ʻa e kau mēmipa ʻo e sosaietí. He kapau ʻe pehē ʻi heʻenau fakaʻuhingaʻi ko ia e hōloa ʻoku hokó, mahalo te nau pehē ne nau muimui pē ki he ngaahi tuʻutuʻuní lolotonga ko iá ʻoku tuʻutuʻuniʻi pē ʻe he takí ia ʻa e kau muimuí! Neongo iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku fie maʻu mei ha kau muimui ʻi ha sosaieti ʻo e kakaí (pe fakatemokalati) ʻa ia ʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e ʻulungāanga fakafoʻituituí ʻo tatau pē ki he kau takí mo e kau muimuí fakatouʻosi” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 28–30; pe Liahona, Siulai 1999, 28–29).

  • Naʻe toe lea foki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki he ākenga kimuí ni ʻo hono tali lelei e meʻa ʻoku koví:

    “Ko e meʻa ko ia ʻoku ʻulí kuo mioʻi ia ʻo hikiʻi ki ha tuʻunga mātuʻaki māʻolunga pea ʻai ke tatau mo fakamahuʻingaʻi ʻo lahi ange he meʻa ʻoku leleí. Ko e meʻa sai ke angalelei, ʻo fakamolemoleʻi ha ʻulungāanga fakafoʻituitui. Ka ko e meʻa kehe ʻaupito pē ia ʻa hono fakangofua mo fakalaoʻi ke maluʻi e ʻulungāanga ʻuli te ne lava ʻo fakavaivaiʻi, pea aʻu ki hono fakaʻauha ʻa e fāmilí.

    “Ko ha tauhele fakatuʻutāmaki ia ʻa hono fakafaingofuaʻi mo fakalahi e angaleleí ke maluʻi e totonu ʻa kinautolu ʻoku fakatuʻutāmaki honau ʻulungāangá ki he fāmilí mo fakalaveaʻi e totonu ʻa e konga lahi ʻo e kakaí. ʻOku tau ʻalu pē ke toe ofi atu ʻaupito ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ne fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Mōsaiá [ʻi he Mōsaia 29:26–27]” (“Children of God,” BYU Women’s Conference, May 5, 2006, 6).

Mōsaia 29:41–44. Ko e Pule ʻa e Kau Fakamāú

  • Naʻe fuʻu mahuʻinga e fetongi ko ia he puleʻangá ki he Tuʻi ko Mōsaiá ʻo aʻu ki hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 2:8) naʻe hiki ai ʻe he kau Nīfaí ʻa e fekauʻaki honau taimí mo e kamataʻanga ko ia e pule ʻa e kau fakamāú. He kimuʻa atú ne lau e taimi ʻa e kau Nīfaí mei he taʻu ne mavahe ai ʻa Līhai mei Selusalemá.

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he meʻa naʻá ne ueʻi kinautolu ne ului kakató ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tauhi ha lekooti ʻi hotau ngaahi fāmilí pea mo e Siasí?

Ngāue ke Faí

  • Tokoni ke akoʻi ha lēsoni ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi kau ki hono fakaului ʻo ʻAlamā ko e Siʻí mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he Mōsaia 27–28. Poleʻi kinautou ʻokú ke akoʻí ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne hā meia ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he Mōsaia 27:32–36; 28:3.

  • Fokotuʻu ha konga makehe ʻi hoʻo tohinoa fakatāutahá ʻoku fakamatalaʻi ai ha “liliu ʻo e lotó” naʻá ke aʻusia ʻi hono fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní.