‘Inisititiuti
Vahe 45: 3 Nīfai 23–26


Vahe 45

3 Nīfai 23–26

Talateú

Lolotonga e ʻaho hono ua ʻo e ngāue ʻaho tolu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne fakamoʻoniʻi pea fakamamafaʻi ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia mo Malakaí. Naʻá Ne fakatokangaʻi e lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá mo ʻene aʻu atu ki he “ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki hoku kakaí ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (3 Nīfai 23:2). Naʻe siviʻi fakatāutaha pē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e lekooti fakafolofolá ki heʻene tonú pea fekau ke tohi e kikite ʻa Samuela ki he Toetuʻú mo e ngaahi lea ʻa Malakaí (vakai, 3 Nīfai 24:1; 26:1–2). Naʻe fakahā ʻe he ngaahi lea ʻa Malakaí ʻa e ngaahi tāpuaki kau ki he fono ʻo e vahehongofulú pea mo e fatongia ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻe fakahoko lolotonga e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí kitautolu kotoa ke tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá pea mo e kau palōfitá (vakai, 3 Nīfai 23:5). Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ko e potó ia “ko e ngaahi folofola ko ʻení … ke ʻoatu ia ki he ngaahi toʻutangata ʻamuí” (3 Nīfai 26:2). ʻOku ʻi ai ʻa e ngafa ʻo e Kāingalotu kotoa pē ke fekumi fakamātoato ʻi he ngaahi folofolá. Fakakaukauʻi e ʻuhinga ʻo e fekumi fakamātoato ʻi he ngaahi folofolá pea mo e kau palōfitá ʻo ʻikai ko e foʻi lau ʻataʻatā pē kinautolu.

Fakamatalá

3 Nīfai 23:1. “ ʻOku Mahuʻinga ʻa e Ngaahi Lea ʻa ʻĪsaiá”

  • Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ko e loloto ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻokú ne maʻu “kotoa e ngaahi meʻa ʻo kau ki hoku kakaí” (3 Nīfai 23:2)—ko ha fakahā maʻongoʻonga ʻo e lahi e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻaki ʻEne pehē, “ ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá” (3 Nīfai 23:1). Ko evahe 22 ʻo e 3 Nīfai ko e vahe fakaʻosi ia ʻi he ngaahi vahe ʻe 20 he tohi ʻa ʻĪsaiá ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakahinohino fakahangatonu ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau fanongó ke fekumi ʻi he ngaahi tohi ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá (vakai, 3 Nīfai 23:1). ʻOku ʻikai ha ofo ia ʻi hono fakaʻaongaʻi lahi ʻe he Tohi ʻa Molomoná pea mo e folofola kehé ʻa ʻĪsaiá.

    Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e makehe mo e mahuʻinga ʻa e fatongia ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻIsaiá pea mo e ʻuhinga naʻe hanga ai ʻe he ʻEikí ʻo fakatolonga ʻene ngaahi leá:

    “Ko ʻĪsaia ʻa e palōfita ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú. Naʻe folofola ʻaki tonu pē ʻe he Fakamoʻuí tuʻo fitu ʻa e lea ʻa ʻĪsaiá, pea laka hake he tuʻo fāngofulú hono lea ʻaki ʻe he Kau ʻAposetoló. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku fakaʻaongaʻi ha konga ʻe hivangofulu pe ko hono toe fakalea ʻo e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá.

    “Ko ʻĪsaia ʻa e palōfita ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻi ai ʻa e lea ʻe onongofulu mā-ono mei he vahe ʻe tolungofulu mā-taha ʻa ʻĪsaiá ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ʻo e palōfita maʻongoʻonga ko ʻení.

    “ ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻo fakamoʻoniʻi naʻe ʻi ai e ʻuhinga hono hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakatolonga e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá” (Let Not Your Heart Be Troubled [1991], 280).

  • Fakatokangaʻi ange: Ki ha fakamatala lahi ange ki he puipuituʻa ʻo ʻĪsaiá mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he founga hono ako mo mahino ʻene ngaahi tohí, vakai, fakamatala ki he 1 Nīfai 20–21 (peesi 48-49) pea ki he 2 Nīfai 12–16 (peesi 85).

3 Nīfai 23:1–5. Fakatotolo ʻi he Ngaahi Folofolá

  • ʻĪmisi
    Fefine ʻoku tūʻulutui ʻo lotu

    © 1999 Bryant Livingston

    ʻOku fekau ʻe he ʻEikí ki Hono Kāingalotú ke fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá kae ʻikai ko hono lau pē kinautolu. ʻI he taimi ʻoku fakatotolo ai e kakaí ʻi he ngaahi folofolá ʻoku nau siviʻi fakalelei kinautolu ʻi he feinga ke ʻiloʻi ha meʻa, pe ko ʻenau fakatotoloʻi fakamātoato ʻi hano vakili fakamātoato mo sivisiviʻi. Ko e fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá ʻokú ne fakahā mai ai ʻoku tau fakalaulauloto (vakai, Sosiua 1:8), ako (vakai, 2 Tīmote 3:15; T&F 26:1), tokanga (vakai, 1 Nīfai 15:25), mo fifili (vakai, 2 Nīfai 4:15). Makehe mei he ngaahi folofolá, naʻe fekau ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakatotolo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá (vakai, 3 Nīfai 23:5).

  • Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻa e Kāingalotú ke fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá ke lava ʻo maʻu ai ha fakamoʻoni tauʻatāina ki he moʻoní pea mo maʻu ha ngaahi fakahinohino fakahangatonu mei he ʻOtuá: “Fakatotolo ʻi he Ngaahi Folofolá—fakatotolo ʻi he ngaahi fakahā ʻoku pulusi atú, pea kole ki hoʻo Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke Ne fakahā moʻoni atu kiate koe, pea kapau te ke fai ʻi he mata ʻoku sio tāfataha ki Hono fakalāngilangiʻí, ʻo ʻikai ha toe veiveiua, te Ne tali hoʻo lotú ʻaki e mālohi ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te ke ʻilo fakapapau ai kae ʻikai ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha niʻihi kehe. He ʻikai leva ke ke fakafalala ki ha tangata ke ke maʻu mei ai ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá; pe ko ha toe fakaʻapē ki hono moʻoní. He ʻikai; he ko e taimi ko ia ʻe maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e fakahinohino meiate Ia naʻá Ne fakatupu iá, ʻoku nau ʻilo ʻa founga te Ne fakamoʻui ai kinautolu. Pea ʻoku mau toe fakaongo atu: Fakatotolo ʻi he Ngaahi Folofolá, fakatotolo ki he kau Palōfitá, pea ako ʻa e ngaahi konga ʻo kinautolu te mou maʻú” (History of the Church, 1:282).

  • Neongo ʻe ngali faingataʻa ʻa e fakatotolo ki he folofolá ʻi he kamatá, ka naʻe talaʻofa mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko kinautolu ko ia ʻoku nau ako fakamātoato ʻa e folofolá ʻe fakamaama pea hiki hake honau ngaahi laumālié: “ ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko hono fakamamafaʻi ʻo e lau ʻo e folofolá. ʻOku ou fakaʻamu ʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia ange kiate kimoutolu ʻi ha fatongia pē; ka ʻe hoko ia ko ha meʻa ke hoko ai ko ha kaumeʻa feʻofoʻofani mo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu kiate kimoutolu, kapau te mou lau ʻa e folofolá, ʻe fakamāmaʻi homou ʻatamaí, pea ueʻi hake homou laumālié. ʻE ngali faingataʻa ia ʻi heʻene kamatá, ka ʻe liliu ia ʻo hoko ko ha meʻa fakaofo, ʻi hoʻomou lau ʻa e ngaahi fakakaukaukau mo e ngaahi folofola ki he ngaahi meʻa ʻoku fakalangí” (“Ko e Maama ʻIate Kimoutolú,” Tūhulu, Siulai 1995, 122).

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kapau te tau fuʻu lau fakavavevave pē ʻa e folofolá ʻoku ʻikai leva ke tau fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi kitautolu:

    “ ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahinohinoʻi ʻa kitautolu ʻi he meʻa te tau lea ʻakí kapau te tau ako mo fakalaulauloto ki he folofolá he ʻaho takitaha. ʻOku hanga ʻe he ngaahi lea ʻo e folofolá ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻI heʻetau ako fakaʻaho ʻa e folofolá, te tau lava ke falala ki he tāpuaki ko ʻení. …

    “ ʻOku tau mataʻikoloaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi folofola ʻi he ngaahi tohi tapú ka ʻi heʻetau ako foki ki ai. ʻE lava ke lahi ange hono fafangaʻi ʻa kitautolú ʻi haʻatau fakalaulauloto ki ha ngaahi folofola siʻi pē, ʻo tuku ke hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha ngaahi makakoloa mahuʻinga kiate kitautolu, ʻi haʻatau lau fakavaveʻi pē ha ngaahi vahe kakato ʻo e folofolá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 114–15; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 107).

3 Nīfai 23:6–13. Mahuʻinga ʻo ha Lekooti Fakafolofola ʻOku Tonú

  • ʻOku mahuʻinga ke tonu pea kakato ʻa e lekooti fakafolofolá koeʻuhí he ʻoku tau fakafalala ki ai ke maʻu ai ha mahino ki he ʻOtuá pea mo ʻEne palani maʻatautolú. Veesi 6–13 ʻi he 3 Nīfai 23 ʻa ia ʻoku kau ai hono fakahoko e ngaahi kikite ʻa Samuela ʻo kau ki he Toetuʻú ʻa ia naʻe ʻikai ke hiki ia ki muʻa pea fekau leva ʻe he Fakamoʻuí ke fakakau ia ʻi he lekōtí.

    ʻĪmisi
    Ko Sīsū mo e Kau ʻAposetolo Nīfaí

3 Nīfai 24:1. “Ko e Ngaahi Lea Naʻe Fakahā ʻe he Tamaí kia Malakaí”

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi kikite ʻa Malakaí, ʻa ia naʻe hiki ai ha konga ʻo ʻEne folofola ki he kakai ʻi ʻAmeliká ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Tamaí (vakai, 3 Nīfai 24:1). Ko hai ʻa e palōfita ko Malakaí? Ko Malakaí ko ha palōfita he Fuakava Motuʻá naʻe tohi mo kikite ʻi he taʻu 430 K.M. Ko e ʻuhinga ʻo e Malakaí ko “ʻeku talafekaú,” pea mo e konga ʻuluaki ʻo ʻene kikité “ ʻoku fakataumuʻa ia ki he lakanga fakataulaʻeikí, ʻo valokiʻi kinautolu ʻi heʻenau liʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e konga hono uá (2:10–4:6) ʻoku fakataumuʻa ia ki he kakaí, ʻo lea fekauʻaki mo e mali kituʻa ʻi he fuakavá, veteʻi e ngaahi uaifi ʻi he fuakavá, mo hono taʻetotongi e vahehongofulú. … ʻOku fakalotolahiʻi ʻa e kau angatonú ke nau tuʻu maʻu, ʻaki hono fakapapauʻi mai ʻoku tokangaʻi kinautolu ʻe he ʻEikí, pea ko e kau talangataʻá te nau hinga ʻi he ʻaho ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí” (Bible Dictionary, “Malachi,” 728). Ko e konga fakaʻosi ʻo e pōpoaki ʻa Malakaí ʻoku fakahaaʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú pea mo e fatongia makehe ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá te ne fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai, 3 Nīfai 24–25).

3 Nīfai 24:1. “ʻE Hāʻele Fakafokifā Mai [ʻa e ʻEikí] ki Hono Temipalé”

  • Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ko e taha e “ ʻuhinga ʻo hono toutou lau ʻo e folofolá he ʻoku lahi e ngaahi kikite mo e ngaahi konga fakatokāteline ʻi he folofolá ʻoku lahi hono ngaahi ʻuhingá” mo e “ngaahi meʻa lahi ʻe fakahokó” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 8). Pea ʻoku pehē ʻa e kupuʻi lea ko ia “ko e ʻEikí … ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono temipalé” (3 Nīfai 24:1). Naʻe fakahoko e konga ko ʻení ʻi he taimi ne hā ai e ʻEikí ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení (vakai, T&F 110:1–10); pea ʻoku fakahoko fakakongokonga maʻu pē he taimi ʻoku hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki ha taha ʻo Hono ngaahi temipalé; ʻe toe lava pē ke fakahoko hano konga ke hoko ia ko ha konga ʻo hono fakahoko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí ʻi he taimi ʻe fufulu ai e angahalá ke maʻa mei he māmaní ke hoko ko ha nofoʻanga fakasilesitiale (vakai, T&F 88:25). Ko ia ai, ʻe lava pē ke lau e māmaní ko ha temipale ʻo e ʻEikí.

3 Nīfai 24:2. Ko ha Afi ʻa e Tangata Fakamaʻa Ukameá mo e Koa Fakamaʻa ʻa e Kau Foó

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Malakai ha fakaʻilonga mālohi ke fakamatalaʻi ʻaki ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaiá “hangē ha afi ʻa ha tangata fakamaʻa ukameá, pea hangē ko e koa fakamaʻa ʻa e kau foó” (3 Nīfai 24:2). Ko e tangata fakamaʻa ukameá ko ha “tangata ia ʻokú ne fakamavaheʻi ʻa e ngaahi maka koloa mahuʻingá mei he meʻa ʻoku ʻikai hano mahuʻingá ʻa ia ko hono angá ʻoku nau fio pē foki. ʻOku kau ʻi he konga ko ʻeni ʻo e founga fakamaʻá hano fakaʻaongaʻi ha fuʻu vela ʻoku mālohí, ke lava ʻo tutu ʻa e meʻa fefeká ke vaia, pea ko ia ne maʻu ai e lea ko e ʻafi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá’” (Bible Dictionary, “Refiner,” 760).

    ʻOku hangē pē ʻa e Fakamoʻuí ko ha tangata fakamaʻa ukameá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko Hono misioná ke fakamaʻa, fakahaohaoaʻi, mo fakamaʻa e laumālie ʻo e tangatá koeʻuhí ke lava ʻo foki ki he puleʻanga ʻo ʻene Tamaí ʻoku haohaoa, maʻa mei he ʻulí. (3 Nīfai 27:19–21.) Ko Hono ivi fakamaʻá ʻoku ‘hangē ia ko e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá, … Pea te ne nofo ʻo hangē ko e tangata ʻokú ne fakamaʻa mo fakahaohaoa ʻa e silivá’ ʻi he ʻaho lahi ko ia te ne hāʻele mai ai ke fakamāuʻi ʻa e māmaní. (Malakai 3:2–3; 3 Nīfai 24:2–3; T&F 128:24)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 624).

    Ko e tokotaha foó ko ʻene “ngāué ke fakamaʻa e valá pea fakahinehina kinautolu” ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e koá (Bible Dictionary, “Fullers,” 676). ʻOku hangē pē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e “koa fakamaʻa ʻa e kau foó” ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá pea teuteuʻi kitautolu ke tau tutuʻu ʻi muʻa ʻi he fakamaauʻangá ʻoku tau maʻa mo taʻe-ha-ʻila.

3 Nīfai 24:5. Ko Kinautolu ʻOku Ngaohikoviʻi ʻa e Uitoú pea mo e Tamai Maté

  • ʻE ʻekeʻi meiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻetau liʻaki e kau uitoú pea mo e tamai maté. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e mahuʻinga ʻo e kau uitoú ki he ʻEikí pea mo e fie maʻu ke tau tokangaʻi kinautolú:

    “Ko e foʻi lea uitoú ʻoku mahuʻinga makehe ia ki hotau ʻEikí. Naʻá Ne fakatokanga ki Heʻene kau ākongá, ke nau tokanga telia ʻa e sīpinga ʻa e kau tangata tohí, ʻa ia naʻa nau fufuuʻi ʻa e māʻoniʻoní ʻi heʻenau tui ʻa e ngaahi fuʻu kofu tōtōlofá mo ʻenau ngaahi lotu lōloá, ka ʻoku nau faʻao ʻa e ngaahi fale ʻo e kau uitoú [vakai, Luke 20:46–47]. …

    “Pea naʻá Ne folofola mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘Pea ʻe tauhi ʻa e fale tukuʻanga koloá ʻaki ʻa e ngaahi koloa fakatapui ʻo e siasí; pea ʻe tauhi ʻa e kau uitoú mo e kau tamai mo e faʻē maté, kae ʻumaʻā foki mo e kau masivá” [T&F 83:6]. …

    “Mahalo ʻoku ʻi ai ha fie maʻu meʻakai, vala, pea aʻu ki he nofoʻangá. ʻOku lava ke foaki ia kiate kinautolu. Pea ʻi he meimei feituʻu kotoa pē [ʻe ʻi ai ha uitou ʻoku ʻi ai haʻane fie maʻu. …

    “Tau manatuʻi muʻa ko e ʻosi pē ʻa e meʻafakaʻeikí, kuo pau ke mae ʻa e matalaʻi ʻakaú, pea hoko ʻa e ngaahi pōpoaki fie kaungā-mamahí ko ha meʻa ʻo e kuohilí, pea fakaʻau ke ngalo atu mei he fakakaukaú ʻa e ngaahi lotú mo e ngaahi lea ne faí. ʻOku tukuhāusia maʻu pē ʻa kinautolu ʻoku nau faʻa tangí. ʻOku ʻikai toe ongona ʻa e kakata fiefia ʻa e fānaú, mo e longomoʻui ʻa e toʻu tupú, kae ʻumaʻā ʻa e manavaʻofá mo e tokanga ʻa e uaifí pe husepāniti ʻofeina kuo mole atú. ʻOku leʻo-lahi ange ʻa e tā ʻa e uasí, pea tuai e ʻalu ʻa e taimí, pea hangē ʻoku hoko leva ʻa e ngaahi holisi ʻe faá ko ha pilīsoné” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 90–91; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 80).

3 Nīfai 24:8–12. Vahehongofulú mo e Ngaahi Foakí

  • Ko kinautolu ʻoku nau moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú ʻoku fakahaaʻi ai ʻenau tui ki he ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he talangofua ki he fono ko ʻení ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he 3 Nīfai 24:10–12. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻe nima ʻoku totonu ke talangofua ai ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ki he fono ʻo e vahehongofulú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí:

    “Tuku muʻa ke u … fokotuʻu atu ha ngaahi ʻuhinga ʻe nima ʻoku totonu ke tau totongi kotoa ai ʻetau ngaahi vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau koloaʻia pe masiva, papi ului fuoloa pe foʻou mai.

    “ ʻUluakí, totongi pea akoʻi ia ki hoʻo fānaú. … Tuku ke iloʻi ʻe hoʻo fānaú ʻoku nau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ʻo e Siasí koeʻuhí ʻoku mou totongi hoʻomou ngaahi vahehongofulú mo e ngaahi foakí ki he Siasí. …

    “Uá, totongi hoʻo vahehongofulú ke ke maʻu ʻaki ʻa e totonu ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. …

    “Tolú, totongi hoʻo vahehongofulú ko hano fakahaaʻi ia ʻoku ʻikai ko e tefitoʻi taumuʻa pē ʻo hoʻo moʻuí ke maʻu mo tānaki ʻa e koloa fakaemāmaní. …

    “Faá, totongi hoʻo vahehongofulú mo e ngaahi foakí ʻi he faitotonu mo e angatonu he ʻoku ʻa e ʻOtuá ia. …

    “ ʻOku tau aʻu mai ai ki he ʻuhinga fika nima ke tau totongi ai ʻetau vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻOku totonu ke tau totongi kinautolu ko ha fakahaaʻi ʻo ʻetau ʻofa lahi mo fakatāutaha ki he Tamai Hēvani mohu ʻaloʻofa mo angaʻofá. Kuo foaki ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ha mā ki he fiekaiá pea mo ha vala ki he masivá. ʻI he ngaahi taimi kehekehe ʻi heʻetau moʻuí, [ʻa ia ʻe fakakau kotoa kitautolu ki ai] ʻo tatau pē ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 39–41; pe Liahona, Sānuali 2002, 38–39).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻa e taha ʻo e ngaahi tāpuaki te tau lava ke maʻu mei hono totongi ʻo e vahehongofulú: “Ko e talaʻofa ko ia hili e talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko hono fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo e ngaahi tāpuakí ʻa ia he ʻikai ha feituʻu ʻe faʻa hao ki ai. Ko hono fakaava ko ia ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ia ko e fakahā mei he ʻOtuá kiate ia ʻokú ne loto ke fai ha feilaulaú” (The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 206).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalanite (1856–1945) ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻaki ha poto ʻe lahi angé: “ ʻOku ou fakamoʻoni—pea ʻoku ou ʻilo ko e fakamoʻoni ʻoku ou faí ʻoku moʻoni—ko e kau tangata mo e kau fafine kuo nau faitotonu moʻoni ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo nau totongi ʻenau vahehongofulú … , kuo foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ha poto ʻa ia kuo nau lava ai ke levaʻi lelei ʻa e vahehongofulu ʻe hivá, pea hoko ia ʻo mahuʻinga lahi ange kiate kinautolu, pea lava ke nau fai ʻaki ia ha meʻa lahi ange koeʻuhí he naʻa nau faitotonu ki he ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1912, 30).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi kau ki he lau ʻoku fai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e fakakaukau pe te nau talangofua ki he fekau ke totongi pe ʻikai totongi ʻenau vahehongofulú:

    [ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi, “He ʻikai ke u lava au ʻo totongi vahehongofulu.” Ko kinautolu ʻoku nau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí te nau pehē, “He ʻikai ke u lava au ʻo taʻetotongi vahehongofulu.”’

    “ Ne ʻi ai ha taimi kimuʻa ne u lea ai ʻi ha fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi ha fonua mavahe mei ʻAmelika Noate. ʻI heʻeku lea kau ki he vahehongofulú, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou lea ʻaki ha meʻa naʻe ʻikai ke u taumuʻa ke lea ʻaki. Ne u talaange kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻa e ʻEikí he ko ha kiʻi tokosiʻi pē ʻo e kau mēmipa ʻi honau puleʻangá ʻoku nau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí pea totongi vahehongofulu kakató. Ne u fakatokanga ange ʻoku taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó mo fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tauhi ai ʻe Heʻene fānau ʻo e fuakavá ʻa e fekau mahuʻingá ni.

    “ ʻOku ou ʻamanaki ʻoku akoʻi ʻe he kau taki ko iá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ki he kau mēmipa ʻo e siteikí mo e vahefonua ʻi honau ngaahi fonuá. Ko e fono ʻo e vahehongofulú pea mo e talaʻofa ʻo e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku moʻui ʻaki iá ʻoku fakahoko ia ki he kakai ʻa e ʻEikí ʻi he puleʻanga kotoa pē. ʻOku ou ʻamanaki ʻe taau hotau kau mēmipá ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻaki hono totongi kakato ʻo e vahehongofulú”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 44; pe Ensign, May 1994, 34).

3 Nīfai 24:16–18. “Te u Ngaohi ke Hoko ko ʻEku Ngaahi Siueli”

  • ʻE anga fēfē haʻatau hoko ko ha taha e ngaahi siueli ʻa e ʻEikí? Ko e siuelí ko ha maka koloa ʻoku tala e lahi hono mahuʻingá mei he anga ʻene hā kituʻá mo ia ʻi lotó ʻi hono fakatau atu he māketí. Naʻe ngāue ʻaki ʻe Malakai mo e kau palōfita kehé ʻa e siuelí ke fakatātaaʻi ʻaki ʻa e kakai ko ia ʻoku nau “manavahē ki he ʻEikí”—ʻa kinautolu ʻoku fakahā ʻenau fakaʻapaʻapa kiate Iá, mo tauhi ʻEne ngaahi ouaú, pea ko honau ngaahi hingoá ʻoku ʻi he “tohi ʻo e manatú” (3 Nīfai 24:16–18; vakai foki, T&F 60:4; 101:3; ʻEkesōtosi 28:15–21). Ko ia ai, ke hoko ko ha taha e ngaahi siueli ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke ke tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ouau kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā e faingataʻa ʻo e māmaní. ʻI hoʻo fai iá ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá, pea ʻe tohi ho hingoá ʻi he tohi ʻo e manatú.

3 Nīfai 25:1. “ ʻIkai ha Aka Pe Vaʻa”

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko e “kau pōlepolé … mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai angahalá” ʻe tutu ia pea ʻikai ke toe ʻi ai hanau aka pe vaʻa? (3 Nīfai 25:1). ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he kaveinga ʻi he 3 Nīfai 25. Fakakaukau ki ho ngaahi aká ko hoʻo mātuʻá ia pe ko e ngaahi kuí pea ko ho ngaahi vaʻá ko hoʻo fānaú ia pe hakó. Ke fakataha mo hotau ngaahi aká mo e ngaahi vaʻá, kuo pau ke tau maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiā ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí ke ne fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia te ne lava ke ʻai e ngaahi fāmilí ke kakato—fakatouʻosi pē ʻa e ngaahi aká mo e ngaahi vaʻá. ʻI he 1836 naʻe toe fakafoki mai ai e mālohi ʻo e silá, pea ʻomi ai e founga ke fakafehokotaki ai e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá (vakai, T&F 110:14–16; 128:18). Neongo iá, ʻe tutu ʻa e kau hīkisiá pea mo e kau fai angahalá pea ʻikai ke toe ʻi ai hanau aka (ngaahi kuí) pe vaʻá (hakó), ʻo tuʻusi ai kinautolu mei honau fāmilí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e silá.

    ʻĪmisi
    Ngaahi aka ʻo e Letiutí ʻi he kelekelé

    Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo kau ki he fakakaukau ko ʻení: “Naʻe toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi mālohi ʻo e silá ʻa ia ko e ngaahi ouau ko ia ʻoku fakamaʻu ʻi māmaní ʻe toe fakamaʻu foki mo ia ʻi he langí. … Ka ʻikai ʻa e fakafehokotaki ko iá he ʻikai maʻu ha ngaahi haʻi fakafāmili ia ʻi he ʻitānití, pea ko ia ai ne mei nofo pē ʻa e fāmili ʻo e tangatá ʻi ʻitāniti pea ‘ ʻikai ha aka [ngaahi kui] pe vaʻa [ngaahi hakó]’” (Christ and the New Covenant [1997], 297–98).

3 Nīfai 25:2. “Fanga ʻUhikiʻi Pulu ʻi he Fale Fafangá”

  • Ki ha fakamatala kau ki he “fanga ʻuhikiʻi pulu ʻi he fale fafangá,” vakai, fakamatala ki he 1 Nīfai 22:24 (peesi 53-54).

3 Nīfai 25:5–6. ʻE Liliu ʻe ʻIlaisiā ʻa e Ngaahi Lotó

  • ʻI he ʻuluaki ʻaʻahi mai ʻa Molonai ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, naʻá ne lau mai ʻa e kikite mei he Malakai 4:5–6 ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ ʻo kiʻi kehe ia mei he meʻa ʻoku tuʻu ʻi he Tohi Tapú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–39; vakai foki, T&F 2). Naʻe fakahoko ʻa e kikite ko ʻení ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836, ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he taimi ne hā mai ai ʻa ʻIlaisiā ʻo toe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé (vakai, T&F 110:13–16). Mei he fuofua ʻaʻahi ko ʻení ki he ʻosi e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne toutou lau pē ʻa e kikite ʻa Malakaí pea mo e misiona ʻo ʻIlaisiaá.

    Pea tānaki atu ki he fakamatala fakakikite ne fai ʻe he palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:17–18, naʻá ne toe akonaki: “Ko ʻIlaisiā ʻa e Palōfita fakaʻosi naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea te ne toe fakafoki mai ʻa e mafaí mo foaki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ki muʻa he kuonga fakaʻosí, koeʻuhí ke malava ke fakahoko kotoa e ngaahi ouaú ʻi he māʻoniʻoni. ʻOku moʻoni pē ia naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mafai mo e mālohi ke foaki ʻa e tāpuakí ni; ka naʻe fuʻu loto fakamaau ʻa e ngaahi foha ʻi Līvaí. ‘Pea te u fekau atu ʻa ʻIlaisiā ko e Palōfitá ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e aho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí,’ mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fekauʻi mai ai ʻa ʻIlaisiaá? Koeʻuhí he ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e mafaí ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouau kotoa pē ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí; pea kapau ne ʻikai ke ʻomai ʻa e mafai ko iá, he ʻikai ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouaú ʻi he māʻoniʻoni” (History of the Church, 4:211).

  • Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e liliú mo ʻene fekauʻaki mo ʻetau moʻuí:

    “Ko e foʻi lea liliú ʻi hení [ʻi he Malakai 4:5–6] ʻoku totonu ke liliu ia ko e haʻi, pe silaʻi. Ka ko e hā koā ʻa e taumuʻa ʻo e misiona mahuʻinga ko ʻení? pe ʻe anga fēfē hono fakahokó? Kuo pau ke ʻomi ʻa e ngaahi kií, kuo pau ke hoko mai ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, kuo pau ke fokotuʻu ʻa e Ongoongoleleí, ʻe tānaki fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá, langa hake ʻa Saione, pea ʻe hoko mai ʻa e Kāingalotú ko e kau fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné.

    “Ka ʻe anga fēfē haʻanau hoko ko ha kau fai fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné? ʻAki haʻanau langa honau ngaahi temipalé, fokotuʻu honau ngaahi faiʻanga papitaisó, pea laka atu ʻo maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ouaú, papitaisó, foaki laumālié, fufulú, paní, fakanofó, mo e mālohi ʻo e silá ki honau ʻulú, maʻa ʻenau ngaahi kui kotoa kuo pekiá, pea huhuʻi kinautolu ke nau lava ʻo toe tuʻu mai ʻi he ʻuluaki toetuʻú pea hakeakiʻi ki he ngaahi nofoʻanga fakatuʻi ʻo e nāunaú mo kinautolu; ko e seini ʻeniʻ okú ne haʻi ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻokú ne fakahoko ʻa e misiona ʻo ʻIlaisiaá” (History of the Church, 6:184).

3 Nīfai 26:2. “Ko e Ngaahi Folofola Ko ʻeni, ʻa ia Naʻe ʻIkai Te Mou Maʻú”

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mahuʻinga ke tonu e ngaahi lekooti fakafolofolá. Pea fakalahi atu hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ke tānaki atu ia ki he lekooti fakafolofolá (vakai, 3 Nīfai 23:7–13), naʻe muimui ʻa e Fakamoʻuí ki he fekau ʻa e Tamaí ke foaki ki he kakai ʻi ʻAmeliká ʻa e “folofola, naʻe teʻeki ai ke nau maʻú” (3 Nīfai 26:2). Naʻá ne lau ʻa e tohi ʻa Malakaí, ʻi he Fuakava Motuʻá ko ha palōfita naʻe moʻui he meimei taʻu ʻe 200 hili e mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá. Naʻe ʻikai ke mei maʻu e ngaahi akonaki ia ʻa Malakaí ʻi he ngaahi peleti palasá koeʻuhí he naʻá ne moʻui ia he taʻu ʻe 200 hili e mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá.

    ʻĪmisi
    Tohi e ʻAposetoló ʻi he takainga pepá

3 Nīfai 26:6–12. Kapau Te Nau Tui, ʻE Toki Fakahā ʻa e Ngaahi Meʻa Lalahi Angé

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻe ki muʻa pea tau toe maʻu ha ngaahi fuʻu fakahā lahi angé pe ko ha folofola ʻe toe tānaki maí kuo pau ke tau lau pea tui ki he meʻa kuo ʻosi fakahā maí: “Kuo tokolahi ha kakai ʻi he ngaahi taʻu mai ko ʻení kuo nau ʻeke mai kiate au, ‘Ko e fē ʻa e taimi ʻokú ke fakakaukau ai te tau toe maʻu e toenga ʻo e ngaahi lekooti ʻo e Tohi ʻa Molomoná?’ Pea ne u ʻeke ange, ‘Ko e toko fiha ʻi he kāingalotú ʻoku nau loto ke lau e konga ʻo e ngaahi peletí ʻoku kei fakamaʻú?’ Pea ʻoku meimei ke peseti ʻe 100 ʻa e talí. Peá u ʻeke atu ki he kāingalotu tatau pē, ‘Ko e toko fiha leva ʻiate kimoutolu kuo mou ʻosi lau e konga ko ia kuo ʻosi ʻomai kiate kitautolú?’ Pea ʻoku tokolahi e niʻihi ʻoku teʻeki ai ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e konga ko ia kuo ʻosi ʻomaí. ʻOku faʻa lahi ʻetau feinga ke maʻu e meʻa ʻoku fakaofó, mo teʻeki ai ke maʻú. ʻOku tokolahi ha kakai kuó u ʻilo ʻoku nau loto ke moʻui ʻaki ha ngaahi fono māʻolunga ange kae ʻikai loto ke moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻulalo angé” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 531–32).

3 Nīfai 26:19. “Pea Nau Feakoʻaki, mo Fetauhiʻaki ʻIate Kinautolu”

  • Ko e sīpinga ʻeni ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kuonga kotoa pē: Naʻe feakoʻaki Hono kakai ʻo e fuakavá ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá mo fetauhiʻaki ʻi he feohi he ngaahi haʻi ʻo e ongoongoleleí, he ʻoku fakatahaʻi e kakai ʻo e ʻEikí ʻi he fuʻu fāmili lahi pē ʻe tahá.

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā e lahi e taimi mo e ngāue ʻokú ke fakamoleki ʻi he uike kotoa ke lau ai e folofola ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he siasí? Ko e hā leva e lahi ʻo e taimi mo e ngāue te ke pehē ʻe lau ia ko ha “fakatotolo”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke liliu ai ho lotó ki hoʻo ngaahi tamaí? Ko e hā ha meʻa lahi ange naʻá ke mei lava ke tokoni ai ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé?

Ngāue ke Faí

  • Faʻu ha palani ʻe lava ai ke ke toutou fakatotolo ʻi he folofolá pea mo e ngaahi lea fakamuimuitaha mei he kau palōfita lolotongá.

  • Hiki e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻasi ʻi he 3 Nīfai 24:8–12 ʻa ia kuo ʻosi fakahoko ʻi hoʻo moʻuí pe kuó ke mamata kuo fakahoko he moʻui ʻa e niʻihi kehé ko ha ola ʻo ʻenau tauhi e fono ʻo e vahehongofulú. Hiki ha palakalafi nounou ʻo fakamatalaʻi e taumuʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono tauhi faivelenga ʻa e fono ʻo e vahehongofulú. Vahevahe hoʻo ʻilo ko iá mo ha taha.

  • Tānaki pea fokotuʻutuʻu e ngaahi hingoa ʻo e niʻihi hoʻo ngaahi kui kuo pekiá ke ʻave ki he temipalé. Fokotuʻutuʻu ke fai ha ngāue fakatemipale maʻanautolu. Ka malava, kau ʻi hono fakakakato e ngāue fakatemipale ko ʻení.