‘Inisititiuti
Vahe 5: 1 Nīfai 16–18


Vahe 5

1 Nīfai 16–18

Talateú

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ʻoku kehekehe ai e tali ʻa e kakaí ki he ngaahi tuʻunga tatau pē ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó? Ko e meʻa tatau pē ia ne hoko he fāmili ʻo Līhaí. Lolotonga honau ngaahi ʻahiʻahí, ne sio e konga ʻo e fāmilí ki he ʻOtuá mo falala kiate Ia kae lāunga hono toé, siʻisiʻi e tuí, pea nau angatuʻu. ʻOku totonu ke hanga ʻe heʻetau tali ki he ngaahi tuʻunga ʻo e meʻa ʻoku hokó ʻo ʻomi ha tupulaki mo ha tui ʻoku lahi angé kae ʻikai ko ha ʻulungāanga lāunga mo angatuʻu. ʻI hoʻo lau ʻi he 1 Nīfai 16–18, vakaiʻi lelei ʻa e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo e kakai ko ʻení pea mo e founga ne tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau faivelengá. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi mamahi ne fakatupu ʻe he angatuʻú mo e talangataʻá. Fekumi ki ha ngaahi sīpinga ʻo e faivelengá lolotonga ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻaki hoʻo fakafehoanaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fepaki mo hoʻo moʻuí ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he fāmili ʻo Līhaí.

Fakamatala

1 Nīfai 16:2. “ ʻOku Lau ʻe he Halaiá ʻOku Fefeka ʻa e Moʻoní”

  • Naʻe fakahā ʻe Nīfai ʻa e moʻoní ki hono ongo taʻokete talangataʻá mo feinga ke tokoniʻi kinaua ke tafoki hona lotó ki he ʻOtuá. Ko kinautolu ʻoku fakamamahiʻi e Laumālié ʻaki e faiangahalá ʻoku nau faʻa ʻita ʻi he taimi ʻoku fakatonutonu fakalaumālie ai pe tauteaʻi kinautolú. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tali ai ʻa e fakatonutonu ʻa e ʻEikí neongo kapau ʻoku fakamamahi: “ ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lea ʻofa ʻi Hono ʻaó, ka ʻokú Ne ʻafioʻi foki mo e ngaahi lea fefeká. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku hanga ai ʻe he moʻoní ʻo ‘hokaʻi … honau lotó’ (1 Nīfai 16:2), mahalo pē ko ha fakaʻilonga ʻeni kuo hoko mai ha faitoʻo fakalaumālie, ʻo mamahi moʻoni hono toʻo atu ʻo e hīkisiá mei he laumālié”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 37; pe Ensign, Nov. 1987, 31).

1 Nīfai 16:7–8. Ko e Mahuʻinga ʻo e Malí

  • Hili hono lau ʻo kau ki he femaliʻaki ʻa e ongo fāmili ʻo Līhai mo ʻIsimelí, ʻoku fakahā mai ai kuo fakahoko ʻe Līhai ʻa e ngaahi fekau kotoa kuo ʻoange ʻe he ʻEikí kiate iá (vakai, 1 Nīfai 16:8). Ko e malí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānaú. Ne fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakaukau ʻa e ʻEikí ki he malí: “Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa e mali ʻa e tangatá mo e fefiné ki Heʻene palani taʻengatá. ʻOku maʻu ai ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e malí ʻi he faitōnunga kakato. Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49).

1 Nīfai 16:10, 26–29. Ko e Liahoná

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e taumuʻa ʻo e Liahoná pea fakafehoanaki ia ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau kuongá:

    “Naʻe teuteuʻi ʻa e Liahoná ʻe he ʻEikí pea ʻoange ia kia Līhai mo hono fāmilí hili ʻenau mavahe mei Selusalema ʻo fononga ʻi he toafá (vakai, ʻAlamā 37:38; T&F 17:1). Naʻe hanga ʻe he kāpasá pe meʻa fakahinohinó ni, ʻo tuhuʻi e hala ke fou ai ʻa Līhai mo hono kau fonongá (vakai, 1 Nīfai 16:10), ʻa ia ko ha ʻhala hangatonu ki he fonua ʻo e talaʻofá’ (ʻAlamā 37:44). Naʻe ngāue ʻa e ongo hui ʻo e Liahoná ʻo fakatatau mo e tui mo e faivelenga pea mo e tokanga’ (1 Nīfai 16:28) ʻa e kau fonongá pea naʻe ʻikai ke na ngāue he taimi naʻe fekeʻikeʻi, angakovi, fakapikopiko pe loto ngalongalo ai e kau fonongá (vakai, 1 Nīfai18:12, 21; ʻAlamā 37:41, 43).

    ʻĪmisi
    Līhai mo e Liahoná

    “Naʻe hoko foki e kāpasá ko ha founga ke maʻu ai ʻe Līhai mo hono fāmilí ha ʻ ʻilo lahi ange ki he ngaahi hala ʻo e ʻEikí’ (1 Nīfai 16:29). Ka ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Liahoná ke hoko ko ha tataki mo ha fakahinohino lolotonga ha fononga lōloa mo faingataʻa. Ko e meʻa fai fakahinohinó ni, ko ha meʻangāue fakatuʻasino ia ne hoko ko ha fakaʻilonga ki tuʻa ʻo honau tuʻunga fakalaumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe ngāue ia ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí mo e faivelengá.

    ʻĪmisi
    Fāmili ʻo Līhaí mo e Liahoná

    “Hangē ko hono tāpuekina ʻo Līhai he kuonga muʻá, ʻe lava foki ke tau maʻu he ʻahó ni ha kāpasa fakalaumālie ke ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu lolotonga ʻetau fononga ʻi he matelié. Naʻe foaki mai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi heʻetau mavahe mai mei he māmaní ʻo kau ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá. Ne fakamaʻu kitautolu ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻo fakafou he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea naʻinaʻi mai ke tau fekumi ki he takaua ʻo e Laumālie ʻo e moʻoní, ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmaní he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai pe ʻiloʻi ia; ka te mou ʻilo ia, he te Ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻa kimoutolu’ (Sione 14:17).

    “ ʻI heʻetau takitaha vilitaki atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e moʻuí, ʻoku tau maʻu ai ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē tofu pē ko hono tataki ʻo Līhai ʻo fakafou ʻi he Liahoná. “He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5).

    “ ʻOku ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻo tatau tofu pē mo e ngāue ʻa e Liahoná kia Līhai mo hono fāmilí ʻo fakatatau mo ʻetau tuí, faivelengá mo e tokangá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 31; pē Liahona, Mē 2006, 30–31).

1 Nīfai 16:18. Ko ha Kaufana “Kuo Ngaohi ʻAki ʻa e Ukamea Lelei”

  • Naʻe fakamatala ʻe ha faiongoongo ʻe taha ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ukameá ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Ko e fehuʻi fakalūkufua ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ukameá ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakafonua ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e tefito mahuʻinga ia ke fai ki ai ha tokanga lahi [vakai, John Sorenson, An Ancient American Setting for the Book of Mormon (1985), 277–88]. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala mahino ʻe nima ki he meʻatau ukameá mo e teunga taú ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e maʻuʻanga fakamatala ʻe ua ki he ngaahi meʻatau ʻo e Hahake Ofi Maí: ‘ko e mata [ʻo e heletā ʻa Lēpaní] naʻe ʻo e ukamea mahuʻinga ʻaupito’ (1 Nīfai 4:9), pea naʻe ngaohi ʻa e kaufana ʻa Nīfaí mei he ʻukamea lelei’ (1 Nīfai 16:18). Kuo fakamahinoʻi mai naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻatau ukamea (ʻa ia ko e ukamea fio kāponi) ʻi he Hahake Ofi Maí ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli hono onó K.M. ʻOku hiki ʻe Lōpeti Mātini ʻo pehē, ‘Ko hono fakamāʻopoʻopó, ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono fitú K.M. , kuo maʻu ʻe he kau tuki ukamea ʻo e feituʻu Metiteleniane hahaké ʻa e taukei ʻi he founga ngāue ʻe ua ki hono ngaohi ʻo e ukameá ki ha nāunau mahuʻinga ki he meʻangāué mo e meʻataú: ukamea fio kāponi mo tutu ʻo vela pea lī he vai momokó ke toe fefeka ange ai’ [“How the Iron Age Began,” Scientific American, Oct. 1977: 131]” (William J. Hamblin and A. Brent Merrill, “Swords in the Book of Mormon,” ʻi he Warfare in the Book of Mormon, ed. Stephen D. Ricks and William J. Hamblin [1990], 345–46).

1 Nīfai 16:21–25. Ko e Meʻa ne Aʻusia he Motu ʻa e Kaufaná

  • Ne vahevahe ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e faʻa muimui mai ha ngaahi lēsoni maʻongoʻonga hili e ngaahi faingataʻá: “Naʻe ʻikai toe veiveiua hono fakaʻitaʻi ʻe he kaufana kuo motú ʻa Nīfaí, ka naʻe ʻikai ko ha ʻita kuo tātānaki. Hili ko iá, naʻá ne feinga pē ke fafanga hono kāingá, ko ia ai ko e hā te ne fehangahangai ai mo ha kaufana kuo motu? Ka naʻe ʻomi ʻe he meʻa ko ia ne hokó ha taimi maʻongoʻonga ʻo e akoʻí. ʻOku muʻomuʻa maʻu pē ʻa e ʻitá ʻi he fakahinohinó” (Kapau Te ke Kātakiʻi Ia ʻo Lelei [1996], 128).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku lava ke tokoni ʻa e faingataʻá ke fakamālohia ha tupulaki mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí:

    “ ʻOku ou fie fai atu he taimí ni ha ngaahi fokotuʻu kiate kimoutolu ʻoku fehangahangai mo … ha sivi ʻoku pehē ʻe ha Tamai Hēvani poto ʻoku fie maʻu, neongo pē ʻokú ke lolotonga moʻui taau mo angatonu pea mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

    “ ʻI he taimi ko ē ʻoku hangē ʻoku lele lelei ai ʻa e meʻa kotoa peé, ʻoku fasitanunu mai he taimi tatau pē ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai hoko ai ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá mei haʻo talangataʻa, ko ha ngaahi fakaʻilonga leva ia hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kuó ke mateuteu ke tupulaki lahi ange (vakai, Lea Fakatātā 3:11–12). ʻOkú ne ʻoatu ai ha ngaahi meʻa ke ne fakaʻaiʻai hoʻo tupulakí mo hoʻo mahinó pea mo hoʻo ʻofá, ʻa ia ʻoku nau fakahaohaoaʻi koe ki ho monú ʻoku taʻengatá. Pea ke hiki hake koe mei ho tuʻunga lolotongá ki he tuʻunga ʻokú ne fie maʻú, ʻoku fie maʻu ki ai ha ngāue lahi pea ʻoku faʻa hoko ai ha felāngaaki mo ha mamahi” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 18; pe Liahona, Sānuali 1996, 19).

  • Naʻe hoko e mole ʻa e kaufana ʻa Nīfaí ke ne fakatupu ha loto hohaʻa ʻi he ʻapitanga ʻo Līhaí, ʻo ne fakatupu ai ha tafoki ʻa ha niʻihi mei he ʻOtuá pea nau tokanga taha kinautolu ki he ngaahi meʻa taʻe ʻaonga. Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau hanga ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí: “Ne mahino heni kiate au hono maumau taimi ke te toe fakakaukau ki he ko e hā hono ʻuhingá, fēfē kapau naʻe, mo e kapau pē ā he tahá ʻe maʻu hano tali ʻi he moʻui fakamatelié ni. Koeʻuhí ke tau maʻu e fakafiemālie ʻa e ʻEikí, kuo pau ke tau tui. Ko e ngaahi fehuʻi ʻo e Ko e hā ʻoku hoko ai kiate aú? Ko e hā ʻoku hoko ai ki hoku fāmilí? Ko e hā ʻoku hoko ai he taimi ní? ʻOku ʻikai faʻa lava ia ke tali. ʻOku holoki ʻe he ngaahi fehuʻi ko ʻení hotau tuʻunga fakalaumālié mo lava ke fakaʻauha ʻetau tuí. ʻOku tonu ke fakamoleki hotau taimí mo hotau iví ʻo kitautolu ki hono langa ʻetau tuí ʻaki haʻatau tafoki ki he ʻEikí ʻo kole ha mālohi ke tau matuʻuaki ʻa e felāngaaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní pea mo kātaki ki he ngataʻangá kae ʻumaʻā ha mahino lahi ange” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 16; pe Liahona, Sānuali 1999, 17).

  • Ne hoko ʻa e hanú mo e lāungá ʻo anga ʻaki ʻe Leimana mo Lēmiuela. Naʻa mo Līhai naʻá ne kiʻi loto foʻi ʻo ne hanu. Ne fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Malioni D. Hengisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ʻulungāanga maʻongoʻonga ʻo Nīfai naʻá ne fakahoko ki he meʻá ni:

    “Ko e hā e meʻa ʻe faí? ʻOku pehē ʻe Nīfai naʻá ne ngaohi ʻa e kaufaná mo e ngahaú mei he ʻakau, mo ha makatā mo ha ngaahi foʻi maka ʻpeá u pehē ange ki heʻeku Tamaí, “Ko e fē ha potu ke u ʻalu ki ai ke maʻu ha meʻakai?’ ” Ko ha meʻa faingofua, ʻikai ko ia? … ʻOku ʻuhinga ʻeni naʻe ʻalu ʻa Nīfai ki heʻene tamaí ʻo pehē ange, ʻTangataʻeiki, kuo fai tāpuekina koe ʻe he ʻEikí. Ko ʻEne tamaioʻeiki koe. ʻOku ou fie ʻilo ʻa e feituʻu ke u ʻalu ki ai ke ʻomai ha meʻakaí. Tangataʻeiki, kole ki ai, ʻinē koā?’ ʻOi, naʻe mei lotu pē ʻa Nīfai. Naʻá ne mei fai ia.

    “ ʻOku ou fakakaukau ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻaupito ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku ʻi he tohí, pea ʻoku ou toe ʻai atu, ʻoku nau fonu ʻi he tohí. Ko ha foha ʻokú ne maʻu ha mālohi feʻunga, mo ha loto fakatōkilalo feʻunga, mo anga fakatangata feʻunga ke ʻalu ki he tokotaha lelei angé ʻo pehē ange, ʻKole ki he ʻOtuá, ʻinē koā?’ koeʻuhí he naʻá ne ʻilo ko e founga ʻeni ke loto mālohi ai ʻa e tangatá, he ʻoku langaki hake ai ʻa e loto-falala ʻa e tangatá. Ne kole ʻe Līhai ki he ʻOtuá pea fakahā ʻe he ʻOtuá kiate ia, pea naʻe toe fakafoki mai ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo Līhaí” (Steps to Learning, Brigham Young University Speeches of the Year [May 4, 1960], 7).

    ʻĪmisi
    Ko e tulimanu ʻa Nīfai ʻaki e fakahinohino ʻa e Liahoná

    © Gary Smith

1 Nīfai 16:23. Ko e Loto-falala ʻa Nīfai kia Līhaí

  • Ne fakahā ʻe Nīfai ha loto fakatōkilalo lahi ʻaki ʻene ʻalu ki heʻene tamaí neongo ko e hili pē ia e hanu ʻa Līhaí; naʻe kei fakalāngilangiʻi pē ia ʻe Nīfai. Ne fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ki ha meʻa naʻá ne aʻusia ʻo ne fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fekumi ki he faleʻi mei heʻetau ngaahi tamaí, neongo he ʻikai te nau haohaoa:

    “Naʻe ʻi ai ha taimi ne haʻu ha tangata ki hoku ʻōfisí ʻo kole ha tāpuaki. Naʻá ne taʻu hongofulu mā valu nai pea ne ʻi ai ʻene ngaahi palopalema. Ne ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi palopalema fakaeangamaʻa mamafa, ka ne fihi ʻene fakakaukaú pea puputuʻu. Naʻá ne kole ha tāpuaki.

    “Ne u pehē ange kiate ia, ʻKuó ke kole nai ki hoʻo tamaí ke ne ʻoatu hao tāpuaki? ʻOku mēmipa hoʻo tamaí ʻi he Siasí, ko ia?’

    “Naʻá ne pehē mai, ʻ ʻIo, ko ha kaumātuʻa ka ʻoku māmālohi pē.’

    “Peá u fehuʻi ange, ʻ ʻOkú ke ʻofa ʻi hoʻo tamaí?’ naʻá ne tali mai, ʻ ʻIo, Misa Penisoni, ko e tangata lelei ia. ʻOku ou ʻofa ai.’ Peá ne toki pehē mai, ʻ ʻOku ʻikai ke ne tauhi ki hono fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai te ne ʻalu maʻu pē ki he lotú, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻokú ne totongi vahehongofulu, ka ko e tangata lelei ia, ko ha taha lelei ʻokú ne tokonaki maʻa hono fāmilí, ko ha tangata anga-ʻofa.’

    “Ne u pehē ange, ‘Te ke lava ʻo talanoa ki ai ʻi ha taimi faingamālie mo kole ange pe te ne loto ke foaki atu kiate koe ha tāpuaki fakatamai?’

    “ Naʻá ne pehē mai, ‘Oiauē, ʻe manavahē ia ai.’

    “Peá u pehē ange, ‘Te ke loto ke ke ʻahiʻahi? Te u lotua koe.’

    “Naʻá ne pehē mai, ʻSai, ʻi he meʻa ko iá, te u fai ia.’

    “Hili ha ngaahi ʻaho siʻi naʻá ne foki mai. Naʻá ne pehē mai, ʻMisa Penisoni, ko e meʻa lelei taha ia kuo hoko homau fāmilí.’ Naʻe ʻikai te ne mataʻofi hono lotó ʻi heʻene fakahā mai kiate au e meʻa ne hokó. Naʻá ne pehē. ʻ ʻI heʻeku maʻu e faingamālie tonú, ne u fakahā ange ki heʻeku tamaí, peá ne tali mai, “Foha, ʻokú ke fuʻu fie maʻu moʻoni au ke u foaki atu hao tāpuaki?” Ne u fakahā ange, “ ʻIo, tangataʻeiki, ʻoku ou fie maʻu.” Naʻá ne toki pehē mai, ʻMisa Penisoni, naʻá ne foaki mai kiate au ʻa e taha ʻo e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa taha te ke fie kolé. Ne tangutu pē ai ʻeku faʻeé ʻo tangi lolotonga e tāpuakí. ʻI heʻene ʻosí ne haʻi kimaua ʻe he houngaʻiá, fakamāloó mo e ʻofá ʻa ia ne teʻeki ke ma maʻu ʻi homau ʻapí”’ (ʻi he Conference Report, Oct. 1977, 45–46; pe Ensign, Nov. 1977, 31–32).

1 Nīfai 16:34. “He Potu Naʻe Ui Ko Neihomi

  • Mahalo ko e ʻuhinga faka-Hepelū ʻo e neihomí ko e “vaikauʻaki,” mei he foʻi lea ngāue ko e neihomi, ʻoku ʻuhinga ko e “ongoʻi fakameʻapangoʻia, fakafiemālieʻi kita” (vakai, 1 Nīfai 16:34b). Ne fakamatalaʻi ʻe ha konga ʻo ha ongoongo ʻi he Ensign ha ʻilo ki he ngaahi kolo fakakuonga muʻá naʻe ʻasi ai ʻa e hingoa Neihomí ʻi he Muitolotolo ʻo ʻAlepeá

    “Ne ʻilo ʻe ha kulupu fakatotolo ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí ha fakamoʻoni ʻoku fehokotaki ha feituʻu ʻi Īmeni, ʻi he tuliki fakatonga hihifo ʻo e muitolotolo ʻo ʻAlepeá, ki ha hingoa ʻoku fehokotaki mo e fononga ʻa Līhaí hangē ko hono lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

    “Naʻe fokotuʻu ʻe Uāleni ʻEsitoni, Lini Hilitoni, mo Kelekōlio Uiti ha ʻōlita maka naʻe ngāue ʻaki ʻe he kau saienisi fakapalofesinale ki he fakatotolo ki he ngaahi kolo fakaeonoʻahó pea naʻe fakaʻaho ia ki he 700 K.M. ʻOku ʻi he ʻōlita ko ʻení ʻa e lea ʻokú ne fakapapauʻi mai ko ‘Neihomí’ ko ha feituʻu pau ia naʻe ʻi he muitolotoló kimuʻa ʻi he taimi ʻo Līhaí” (“News of the Church,” Ensign, Feb. 2001, 79).

1 Nīfai 17:4. Ko e Hā ne Taʻu ai ʻe Valu Hono Fakahoko e Fononga Ko ʻEní?

  • ʻI heʻAlamā 37:39–43 ne fakahā mai ʻe ʻAlamā kiate kitautolu “naʻe ʻikai te nau [fāmili ʻo Līhaí] fononga ʻi ha hala hangatonu” pe “naʻe ʻikai te nau lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi heʻenau fonongá” koeʻuhí ne lahi e ngaahi meʻa ne hoko ne ʻikai ke ngāue ai e Liahoná. Ne ʻikai ke ngāue koeʻuhí ne ʻikai tui e tokolahi ʻo kinautolu, pea nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ʻe he meʻá ni ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ne fuʻu taimi lōloa ai ha fononga ne mei taimi nounou pē hono fakahokó. (Vakai ki he mapé “Hala Naʻe Malava ke Fou Ai ʻa e Fāmili ʻo Līhaí” ʻi he fakamatala fakalahí, (peesi 471.)

1 Nīfai 17:6. Ko e Ngaahi Tuʻunga ʻe Hongofulu Mā Ua Naʻe ʻi he Fonua ko Mahú

  • Naʻe “fuʻu fiefia ʻaupito [ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau] aʻu ki he matātahi” ʻo Mahú (1 Nīfai 17:6). Pau pē ko e feituʻu kelekele moʻui ʻa Mahu. Ko e ngaahi tuʻunga ʻeni ʻe 12 naʻe ʻi he fonua ko Mahú (ʻasi ʻi he Warren P. mo e Michaela Knoth Aston, In the Footsteps of Lehi: New Evidence for Lehi’s Journey across Arabia to Bountiful [1994], 28–29):

    1. Maʻu e vai foʻou he taʻú kakato

    2. “Lahi ʻo hono ngaahi fuaʻi ʻakaú kae ʻumaʻā foki mo e huhuʻaʻi honé” (1 Nīfai 17:5–6; 18:6)

    3. Kelekele moʻui ʻi he ongo feituʻú fakalūkufua (17:5, 8) mo e feituʻu pau (17:6) ʻa ia ne ʻapitanga ai ʻa e fāmili ʻo Līhaí

    4. Faingofua e hū mei loto mei he toafá ki he matātahí

    5. Ko ha moʻunga ʻiloa feʻunga ke fakamatalaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa Nīfai “ki he moʻungá” pea ofi feʻunga ke ne ʻalu ki ai ʻo “lotu tuʻo lahi” (18:3; vakai foki, 17:7)

    6. Ko e lilifa ia naʻe mei lī hifo ai ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí ia “ki he loto moaná” (17:48)

    7. Ko e matātahí (17:5) naʻe feʻunga ki he foʻu vaká mo hono toho ki tahí (18:8)

    8. Ukamea mo e maka-afi ki he ngaahi meʻangāue ʻa Nīfaí (17:9–11, 16)

    9. ʻAkau lalahi feʻunga ke foʻu ʻaki ha vaka feʻunga ki tahi (18:1–2, 6)

    10. Matangi mo e peau feʻunga ke ne teketekeʻi ʻa e vaká ki he moaná (18:8–9)

    11. ʻIkai ha kakai ʻe nofo he feituʻú

    12. “Meimei ki he fakahahake” ʻo Neihomí (17:1; vakai foki, 16:34)

    ʻĪmisi
    Map of Lehi’s possible route

    Ko e Hala Ne Malava ke Fou ai ʻa e Fāmili ʻo Līhaí

    ʻĪmisi
    Ko e mape ʻo e hala ʻo Līhaí

    Mape naʻe liliu ke fakaʻaongaʻi meia Taniela H. Lutilou, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 1:144 (toe maʻu pē foki mo e mapé ʻi he fakamatala fakalahí ʻi he peesi 410).

1 Nīfai 17:7–19. Naʻe Fakahaaʻi e Tui ʻa Nīfaí ʻaki ʻEne Ngāué

  • ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he tali ʻa Nīfai ki he fekau ʻa e ʻEikí ke foʻu ha vaká ha fakakaukau ki heʻene fuʻu tui fakaofo pehē faú. Kuo ongoʻi lōmekina foki mo ha kau palōfita kehe ʻi ha ngaahi taimi ʻi he ngaahi ngāue kuo fekauʻi kiate kinautolu ʻe he ʻEikí. Ne ongoʻi taʻe feʻunga ʻa Mōsese ʻi he taimi ne fekauʻi ai ia ke ne taki e fānau ʻa ʻIsilelí (vakai, ʻEkesōtosi 4:1–5). Ne ongoʻi ʻe ʻĪnoke naʻe tōʻohi ʻene leá mo ne fifili pe ko e hā ne ui ai ia ʻe he ʻEikí (vakai, Mōsese 6:31). Mahalo ne ongoʻi lōmekina ʻa Nīfai ʻi he fakakaukau ko ia ke foʻu ha vaka ke folau he ʻōsení. Neongo ia, naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene talí ha tui lahi: “Te u ʻalu ki fē ke maʻu mei ai ha maka ukamea ke haka, koeʻuhí ke u lava ʻo ngaohi ʻaki ha ngaahi meʻangāue ke foʻu ʻaki ʻa e vaká … ?” (1 Nīfai 17:9). Naʻe ʻikai ko e loto-falala ʻa Nīfaí naʻe maʻu mei ha aʻusia ʻi ha foʻu ha vaka kimuʻa. Ka naʻe tupu ʻene maʻu e loto-falalá mei haʻane fuʻu tui lahi ki he ʻOtuá.

    ʻĪmisi
    Naʻe tataki ʻe Nīfai mo Līhai ʻa e foʻu ʻo e vaká
    ʻĪmisi
    Ko e foʻu vaka ʻa Nīfaí

    Ngaahi fakatātā ʻo e foʻu vaká ʻi hono tā ʻe Jerry Thompson, © IRI

1 Nīfai 17:23–34. Fononga ʻa e Fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité

  • Naʻe vakai ʻa Nīfai ki he meʻa ne aʻusia ʻe hono fāmilí ʻi he maomaonganoá ko ha fakataipe pe faitatau ʻo e hē holo ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he maomaonganoá (vakai, 1 Nīfai 17:13, 23, 30, 41–42). Ne aleaʻi ʻe ha tokotaha faʻu tohi ʻe taha ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e fononga ne taki ʻe Mōsesé: “Ne fehuʻia ʻe he kau fakaanga māʻolunga ange ʻo e Tohi Tapú pe naʻe hoko nai pe ʻikai ʻa e ngaahi mana ko ia he fononga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono taki ʻe Mōsesé ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá. (Vakai, ʻEkesōtosi 14:19–20, 26–31; 16:4, 15; 17:5–6; Nōmipa 21:6–9.) Neongo ia, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi mana ko ʻeni ne hokó. (1 Nīfai 17:23, 26, 28, 29, 30, 41.) ʻI heʻene peheé ne ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi mana ko ʻení mei he ngaahi fakamatala moʻoni ʻi he ngaahi peleti palasa ʻa Lēpaní (1 Nīfai 5:11), ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fehuʻia ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e falalaʻanga ʻo e ngaahi fakamatala faka-Tohi Tapú. Ka u toe fakaongo atu, ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku hoko ia ko e fakamoʻoni ki hono kaungā folofolá, ʻa e Tohi Tapú” (Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 115).

1 Nīfai 17:45. Ongoʻingofua ʻa e Fetuʻutaki Fakalaumālié

  • Ko e hā ne ʻikai lava ai ke mahino kia Leimana mo Lēmiuela ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, neongo ko e hili pē ia ʻena mamata ki ha ʻāngeló? Ko e hā ne ʻikai lava ai ke na maʻu hano fakapapauʻi fakalaumālie ʻo ʻenau fonongá ʻo hangē ko hona tehina ko Nīfaí? (vakai, 1 Nīfai 2:16). Naʻe fakamahinoʻi ʻe Nīfai ʻa e tupuʻanga ʻo e ongonoa fakalaumālié ko e “vave ki he fai angahalá” (1 Nīfai 17:45). Naʻe fakafehoanaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e moʻui taau ʻa ha tokotaha ke maʻu ʻa e Laumālié ki he maʻu ʻo e fakaʻilonga fakaletiō ʻi he telefoni toʻotoʻó:

    “ ʻOku fakaʻaongaʻi ai ʻa e telefoni toʻotoʻó ki ha konga lahi ʻo ʻetau fetuʻutakí ʻi hotau kuongá ni. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai lava ʻo maʻu ai ha fakaʻilonga fakaletiō ia ʻi he ngaahi telefoni toʻotoʻó. ʻOku faʻa hoko ia he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue ʻaki iá ki ha tānolo pe feituʻu moʻunga, pe ha feituʻu pē ʻoku lahi ai ha ngaahi meʻa te ne taʻofi ʻa e fakaʻilonga fakaletioó.

    “ ʻOku pehē pē mo e fetuʻutaki fakalangí. ʻOku mālohi ʻaupito ʻa e kihiʻi leʻo mālié, neongo ʻene fakalongolongo mo leʻo siʻí. ʻOku ‘fanafana ia ʻo lava ʻo hū ʻo ʻasi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ [T&F 85:6]. … Mahalo ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻokú ne taʻofi ʻa ʻetau fanongo ki he pōpoakí koeʻuhí ko ha ʻikai ke tau ʻkei lava ke ongoʻi’ [1 Nīfai 17:45]. ʻOku tau faʻa fokotuʻu foki kitautolu ki ha ngaahi feituʻu ʻoku mate fakalaumālie—ʻa ia ko ha ngaahi feituʻu mo ha ngaahi meʻa ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi pōpoaki fakalangí. ʻOku kau ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ʻa e ʻitá, ponokalafí, fai angahalá, siokitá mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e Laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 67–68; pe Liahona, Mē 2004, 67).

  • Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fetuʻutaki fakalaumālié:

    “ ʻOku lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻaki ʻa e leʻo ʻoku lahi ange hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo fanongo ki aí. ʻOku fakamatalaʻi ia ko e ‘kihiʻi leʻo fakalongolongo pe kihiʻi leʻo siʻi’ [T&F 85:6]. ʻI heʻetau lāulea ki he ʻfakafanongo’ ki he fanafana ʻa e Laumālié, ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié ʻaki ʻa e pehē, ‘Ne u ongoʻi. …’

    “ ʻOku lahi ange ʻene ongo mai ʻa e fakahaá ʻi hotau lotó ʻi heʻetau fanongo ki ai ʻi hotau telingá. Naʻe tala ange ʻe Nīfai ki hono ongo tokoua talangataʻá ʻi he ʻaʻahi ange ʻa e ʻāngeló, ‘Ka naʻe ʻikai te mo kei lava ke ongo, ʻo ʻikai ai te mo malava ke ongoʻi ʻa ʻene ngaahi folofolá.’ [1 Nīfai 17:45; ko etoki tānaki atu hono fakamamafaʻí]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 77; pe Liahona, Sānuali 1995, 69).

  • Naʻe ʻikai ke “lava ʻo ongoʻi” ʻe Leimana mo Lēmiuela pea ʻikai ai ke na “ongoʻi” ʻa e ngaahi lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (1 Nīfai 17:45). Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ongonoa fakalaumālié ʻoku ʻikai ko ha palopalema pē ia ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau angahala mamafá:

    “ ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku nau ʻmoʻui ʻi ha founga’ he ʻikai ke nau lava aʻusia ai ʻa e faingamālié ni, ʻa ia ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻa ia ʻokú ne taʻofi e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻikai ke nau lava ai ke ʻiloʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Ko ha māmani longoaʻa mo femoʻuekina ʻeni ʻoku tau moʻui aí. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko ʻetau femoʻuekiná pea pehē ai ʻoku tau fakalaumālie. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení ʻo maʻunimā hotau taimí pea ʻikai hatau taimi ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié.

    “ ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku mate fakalaumālie pea ʻikai ke nau lava ʻo ongoʻi pe maʻu ʻa e Laumālié koeʻuhí ko ʻenau fili ke fai angahalá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia ʻoku nau tuʻu maʻu pē ʻi he fiemālie fakalaumālié pea ʻikai ke nau toe holi ke toe fakalakalaka ange mo fetuʻutaki pea mo e ʻOtuá. Kapau te nau fakaava honau lotó ki he mālohi fakafoʻou ʻo e meʻafoaki taʻe mafakamatalaʻi ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe malama mai kiate kinautolu ha tafaʻaki fakalaumālie foʻou mo nāunauʻia. ʻE mātā ʻe honau fofongá ha meʻa ʻe ʻikai lava ke mafakamatalaʻi. Te nau ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié ʻoku fisifisimuʻa, pelepelengesi mo malava ke fakatupulaki ai ʻa e moʻuí, fakalahi ʻa e fakakaukaú pea mo fakafonu e lotó ʻaki ha fiefia taʻe-hano-tatau” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 27; pe Liahona, Mē 2003, 27–28).

1 Nīfai 18:9. Hulohulá mo e Hivá

  • Mahalo ʻe aofangatuku hala ʻe ha niʻihi mei he 1 Nīfai 18:9 ʻo pehē ʻoku ʻikai ke finangalo ʻa e ʻEikí ki he hulohulá mo e hivá. Ne pehē tuʻo ua ʻe Nīfai ne nau fai hala ʻi he taimi ne fakaiku ai ʻenau hulohulá mo e hivá ki he lea “fuʻu taʻe fakaʻapaʻapa ʻaupito” (1 Nīfai 18:9). ʻOku ʻuhinga ʻa e lea taʻe fakaʻapaʻapá ki he taʻe ʻofa, anga fākatuʻa, pe fakamamahi. Kuo pehē ʻe he ʻEikí ʻokú Ne finangalo ki he hulohula leleí mo e hivá (vakai, Saame 149:1–4; T&F 136:28). Fakatokangaʻi ange mei he ngaahi folofola ko ʻení te tau lava ʻo fakamālō ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hulohulá mo e hivá. Neongo ia, ʻe lava ʻe Sētane ʻo fakaʻaongaʻi e hulohulá pe ngaahi fasí, ko ha founga ia ki he ʻauhá mo e mole ʻa e Laumālié. Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻoku fakatokanga mai ai kiate kitautolu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻo kau ki he ngaahi fasi ʻoku tau fanongo ki aí mo e founga ʻo ʻetau hulohulá. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “Fili fakalelei ʻa e hiva ʻokú ke fakafanongo ki aí. Tokanga ki he ongo ʻokú ke maʻu he taimi ʻokú ke fakafanongo ai ki aí. ʻOua naʻá ke fakafanongo ki he hiva ʻokú ne tuli ʻa e Laumālié, poupouʻi ʻa e anga-ʻulí, fakahīkihikiʻi ʻa e fekeʻikeʻí, [pe] fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kovi mo taʻefeʻungá. …

    “ ʻE lava ke fakafiefia ʻa e hulohulá pea lava ke maʻu ai ha faingamālie ke te feʻiloaki mo ha kakai foʻou. Ka, ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi hala kinautolu. ʻI he taimi ʻokú ke hulohula aí, fakaʻehiʻehi mei he hulohula pipikí [pe hulohula ʻopó]. ʻOua naʻá ke fai ha faʻahinga founga pe tōʻonga hulohula te ne fakatupu ha tōʻonga angaʻuli. Palani mo ke ʻalu pē ki he ngaahi hulohula ʻoku tokoni ʻa hono teungá, fōtungá, māmá, fakaleá mo hono hivá ki ha ʻātakai ʻoku fakatupulakí, ʻa ia ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko Hono Fakahoko ʻa Hotau Fatongia ki he ʻOtuá [2002], 20–21).

    ʻĪmisi
    Tūʻuta ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he Maama Foʻoú

1 Nīfai 18:25. Fanga hōsí

  • Ne ʻi ai e fekīhiaki ʻi he fanga hōsí ʻi he Hemisifia Hihifó kimuʻa pea aʻu mai ʻa Kolomupusí. Neongo ia, kuo fokotuʻu ʻe he ngaahi fekumi fakaonopooni ki he ngaahi kolo he kuohilí ha maama foʻou ki he kaveingá: “ ʻOku ʻi ai ʻa e kiʻi kehekehe ʻi he fanga hoosi ʻo e kuonga ní he ʻoku nau iiki mo sino vaivai ange he fanga hoosi moʻoni ʻoku ʻasi honau ngaahi ʻīmisí ʻi he ngaahi fakatotolo mei onoʻahó, ʻa ia ʻoku ʻilo ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi fakatotolo ʻa e kau saienisí, ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ʻo ʻAmeliká, mei he Fanga ko ʻEsikolí ʻi he fakatokelaú ki Patakonia ʻi he Sauté. Ka ʻi he konitinēniti ko iá, ʻoku fakaʻau ke nau mole atu, pea ʻikai ha fanga hoosi, ʻo tatau pē he fanga hoosi ʻoku tauhí mo e kalasi kaivaó, ʻa ia naʻa nau ʻi ai he taimi ne tuʻukimuʻa ai ʻa e kau Sipeiní, he ko e meʻa fakaofo tahá, ko hono fuofua ʻomi kinautolu mei ʻIulopé naʻe mahino e tupu vave mo tokolahi ʻa e fanga hoosi kaivaó he ʻataʻatā ʻo ʻAmelika Saute mo Tekisisí ʻa ia naʻe lelei ʻaupito e ʻeá, meʻakaí, mo e ngaahi meʻa kehé ki heʻenau moʻuí. ʻOku ʻi ai ʻa e fuʻu fifili lahi ki he fuʻu tupu tokolahi ko ia kimuʻa ʻo e fanga hoosi ʻi ʻAmeliká, pea nau puli ʻaupitó, neongo naʻe lelei ʻa e ʻeá ʻi hono fuofua ʻomi kinautolú, ʻo ʻomi ai ha faingataʻa ʻoku fiu e kau fakatotolo fakasiokālafí he fekumi ke ʻiloʻi hono ʻuhingá.’ (New Americanized Encyclopedia, Vol. 5, p. 3197.)” (Joy M. Osborn, The Book of Mormon—The Stick of Joseph, 2nd ed. [2001], 164).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga lelei naʻá ne ʻai ʻa Nīfai ke hoko ko ha tokotaha ke falala ki ai ʻa e ʻEikí?

  • Ko hā ʻe hoko ai hoʻo kole ha faleʻi mei hoʻo ongomātuá ke ne fakamālohia ho vā fetuʻutaki mo kinauá pea pehē ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ke tukunoaʻi pe “ ʻikai ke ongoʻi” ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngāue ke Faí

  • Tohi ha palakalafi ʻo fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e Liahoná mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne ngāue ʻakí.

  • Fakaʻilongaʻi ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola takitaha ko ʻení:

    1 Nīfai 16:28

    1 Nīfai 17:13–14

    1 Nīfai 17:45–46

    1 Nīfai 18:15–16

  • Fakafehoanaki ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe Nīfai ʻi hono fakahaofi iá ʻi he 1 Nīfai 7:16–18 mo e 1 Nīfai 18:11–20. Pea toki tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. Neongo ko e tangata angatonu mo tui tatau pē ʻeni, ko e hā hoʻo fakakaukau ki hono ʻuhinga ne fakahaofi vave ai ʻa Nīfai ʻi he ʻuluaki taimí kae toki ʻosi ha ʻaho ʻe fā ʻi he meʻa hono ua ne hokó pea toki fakahaofí?

    2. Ko e hā e meʻa ne hoko ʻi he 1 Nīfai 18 kimuʻa pea toki fakahaofi ʻa Nīfaí?