‘Inisititiuti
Vahe 18: Mōsaia 1—3


Vahe 18

Mōsaia 1–3

Talateú

ʻI he tokoni ʻa e kau palōfita māʻoniʻoni ne ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne ngāue “ ʻaki hono sinó mo e mālohi ʻo hono laumālié kotoa” ke “fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he fonuá” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:18). ʻI he fakaikuiku ʻo e moʻui ʻa Penisimani , naʻá ne ui hono kakaí ke nau fakataha ki he temipalé. ʻI he fakatahaʻangá ni, naʻá ne fakamatala ki heʻene pule ko e tuʻí, pea fakanofo hono foha ko Mōsaiá ke fetongi ia, akoʻi e ongoongolelei ʻo Kalaisí mo e Fakaleleí, pea enginaki ki he kau Nīfaí ke ʻai kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e konga e lea ʻa Penisimani ʻoku aleaʻi he vahe ko ʻeni ʻo e tohi lēsoní ʻoku hā ai e ngaahi fakakaukau naʻá ne taukapoʻí—ʻa e felotoi ke fetokoniʻakí, houngaʻia ʻi he tataki fakalangí, mo e fakafalala ki he Fakamoʻuí. Te tau lava ke tupulaki ʻi he angavaivaí mo fakamālohia ʻetau fuakava mo e ʻOtuá ʻaki hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní.

Fakamatalá

Mōsaia 1:1–2. Liliu mei he Fakamatala ʻa e Tokotaha ʻUluakí ki he Tokotaha Fika Tolú ʻi he Tohi ʻa Mōsaiá

  • ʻOku ʻi ai ha liliu mei he fakamatala ʻa e tokotaha ʻuluakí ʻi he kamata ʻa e ngaahi tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he fakamatala ʻa e tokotaha fika tolú ʻi he tohi ko ia ʻa Mōsaiá. Naʻe liliu e ngaahi tohi ʻi he 1 Nīfaí ki he ʻAmenaí mei he ngaahi peleti īki ʻa Nīfaí pea ko e ngāue ia ʻa e kau faʻu tohi totonú; ʻa ia naʻe hiki kinautolu ko e fakamatala pē ia ʻa e tokotaha ko iá. Ko e ngaahi tohi ko ia ʻa Mōsaiá ki he 4 Nīfaí, ne maʻu kotoa ia mei hono hiki fakanounouʻi ʻe Molomona e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Ko e ngaahi tohí ni ko ha fakanounouʻi ia ʻe Molomona ʻa e ngaahi lekooti ʻa e kau faʻu tohi totonú.

Mōsaia 1:3–10. Ngaahi Meʻa Lilo ʻa e ʻOtuá

  • Ko e lea “ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá” ʻi hono fakaʻaongaʻi he Tohi ʻa Molomoná (Mōsaia 1:3) ʻoku kau ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahaofi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ui kinautolu ko e ngaahi meʻa liló ʻikai koeʻuhí he ʻoku nau fakapulipuli pe faingataʻa ke mahino, ka koeʻuhí he ʻoku fakahā kinautolu mei he ʻOtuá ʻo fakatefito heʻetau tuí mo e talangofuá. ʻOku fakataumuʻa kinautolu ke tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ki he moʻui taʻengatá. “Ko e meʻa liló ko ha moʻoni ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi tuku kehe pē ʻi he fakahā fakalangi—ko ha fakapulipuli ʻoku toputapu. … ʻI hotau ngaahi ʻahó ko e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ko ia ʻoku kau ki hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ko e ngāue ki he kau pekiá, pea mo hono toe fokotuʻu ʻo e Siasí ko ha ‘ngaahi meʻa lilo,’ koeʻuhí he ʻoku ʻikai lava ke ʻiloʻi kinautolu tuku kehe pē ʻi he fakahaá” (Hyrum M. Smith mo Janne M. Sjodahl, The Doctrine and Covenants Commentary, rev. ed. [1972], 141).

Mōsaia 1:4–6. “Ko e Lea ʻa e Kau ʻIsipité”

  • ʻOku fakamatala kotoa ʻa Penisimani, Nīfai (vakai, 1 Nīfai 1:2), mo Molonai (vakai, Molomona 9:32) ki he lea faka-ʻIsipité. ʻI he Mōsaia 1:4–6, naʻe fakamahino ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻoku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ke ako ai ʻe hono ngaahi fohá “e lea ʻa e kau ʻIsipité.” Naʻe fie maʻu ia kae toki lava ke ako e ngaahi fekau ko ia ʻoku ʻi he ngaahi peleti palasá mo e ngaahi peleti ʻa Nīfaí (vakai, Mōsaia 1:6). Mei he taimi ʻo Nīfaí ʻo aʻu kia Molonai, naʻe maʻu ʻe he kau Nīfaí ha tatau ʻo e lea ʻa e kau ʻIsipité (vakai, fakamatala ki he 1 Nīfai 1:2 ʻi he peesi 13-14 pea ki he Molomona 9:32–34 ʻi he peesi 412–413).

Mōsaia 1:10. Mōsaia ke Hoko ko e Tuʻi Foʻoú

  • ʻI hano vakaiʻi fakalelei ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku hā ai ha ngaahi tukufakaholo mo e ngaahi ʻulungāanga fakafonua lahi ko e maʻu mei ʻIsileli motuʻa. ʻOku fuʻu faitatau ʻaupito e anga e hoko ʻa Mōsaia ki he taloni ʻo e kau Nīfaí ʻi he ngaahi vahe kamata ʻo Mōsaiá pea mo e founga hilifaki kalauni ʻo e ngaahi tuʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, Stephen D. Ricks, “King, Coronation, and Covenant ʻi he Mōsaia 1–6,” ʻi he John L. Sorenson mo Melvin J. Thorne, ed., Rediscovering the Book of Mormon [1991], 209).

    Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faitatau ʻi hono kātoangaʻi ʻo e hilifaki kalauní ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea mo e Fuakava Motuʻá ʻoku kau ai: (1) ha tui ko e ngaahi tuʻí naʻe fili mei langi (vakai, Mōsaia 1:9–10; 6:3, 5; 1 Ngaahi Tuʻi 2:15; 2 Ngaahi Tuʻi 15:5); (2) naʻe fai e hilifaki kalauní ʻi ha feituʻu hūfangaʻanga (vakai, Mōsaia 1:18; 1 Ngaahi Tuʻi 1:39–45); (3) foaki e ngaahi meʻa toputapu, ngaahi koloa tukufakaholo, pe ngaahi meʻa kehe ʻi he taimi ʻo e hilifaki kalauní (vakai, Mōsaia 1:15–16; 2 Ngaahi Tuʻi 11:12); (4) pani (vakai, Mōsaia 6:3; 1 Ngaahi Tuʻi 1:33–34) (vakai, Ricks ʻi he Rediscovering the Book of Mormon, 210, 213–14).

    “ ʻIkai ko ia pē, ka ko e angamahení ke kamata e pule ia ʻa e tuʻi foʻoú ʻoku teʻeki ke pekia ʻa e tuʻi motuʻá, pea naʻe fekauʻaki ʻa e fetongi ko ʻeni ʻo e pulé mo e kātoanga ko ia ne fai ai ʻe he kakaí ha fuakava pe fakafoʻou ʻenau fuakava mo e ʻOtuá” (Ricks, ʻi he Rediscovering the Book of Mormon, 216). Naʻe fakahoko eni kimui ange ʻe he kakai ʻo Penisimaní ʻi he taimi naʻa nau fakahā ai, “ʻoku mau loto-fiemālie ke fai ha fuakava mo homau ʻOtuá ke fai ʻa hono finangaló, pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú” (Mōsaia 5:5).

Mōsaia 1:11–12. Ko e Hingoa Naʻe Finangalo ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke Foaki Maʻa Hono Kakaí

  • Ko e taumuʻa tefito naʻe loto ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke fakataha mai hono kakaí ke foaki ange hanau hingoa. Naʻá ne loto ke hiki hake honau tuʻunga fakalaumālié. Naʻá ne fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi mo e kau palōfita māʻoniʻoni kehé ke malangaʻi e kakaí mo teuteuʻi kinautolu ke nau mateuteu fakalaumālie ke toʻo kiate kinautolu e huafa ʻo Kalaisí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:5–18). ʻI he lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne fakahā ai ʻa e founga ke nau taau ai ke tali e hingoa ʻokú ne finangalo ke foaki maʻanautolú. Pea ʻi he Mōsaia 5:8–11, naʻá ne fakamahinoʻi lelei ai ko e hingoá ko e Sīsū Kalaisi.

Mōsaia 2:17
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Ngāue tokoní

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻoku totonu ke hoko ʻa e anga māʻoniʻoní ko e ʻelito ia ʻo e ngāue tokoni kotoa pē ʻoku tau faí: [“Hokohoko atu hoʻo fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha ngāue tokoni. ʻOua naʻá ke fuʻu hohaʻa ki he tuʻungá. … ʻOku mahuʻinga ke fakahoungaʻi kitautolu. Ka ʻoku totonu ke tukutaha ʻetau tokangá ki he māʻoniʻoní, kae ʻikai ki hano fakatokangaʻi kitautolu; ʻi he ngāue tokoní, ʻikai ʻi he tuʻungá. Ko e faiako ʻaʻahi faivelengá, ʻoku ʻalu fakalongolongo pē ʻo fai ʻene ʻaʻahí he māhina kotoa pē, ʻoku mahuʻinga tatau pē ia ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻo tatau mo kinautolu ʻoku nau maʻu ha ngaahi fatongia mahuʻinga ange ʻi he Siasí ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa ha niʻihi. ʻOku ʻikai fakatatau e mahuʻingá ia ki he meʻa ʻoku fai e mamata ki aí”] (“To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1992, 96–97).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti J. Uēteni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e lava ke hoko e ngāue tokoni ʻoku tau fai maʻá e niʻihi kehé ko ha meʻafua ki he lahi ʻo ʻetau ului fakatāutahá:

    “ ʻOku ʻuhinga e fakauluí ki hono fakatapui hoʻo moʻuí ke tokangaʻi, tokoniʻi e niʻihi ʻoku fie maʻu tokoní pea mo vahevahe atu hoʻo ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi tāpuakí. …

    “ ʻOku hanga ʻe he tōʻonga angaʻofa taʻesiokitá mo e tokoni kotoa pē ʻo fakatupulaki homou tuʻunga fakalaumālié. ʻE fakaʻaongaʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke tāpuekina ai e niʻihi kehé. ʻOku meimei ke nofo taha e tupulaki hokohoko ʻo hoʻomou moʻui fakalaumālié mo hoʻomou fakalakalaka taʻengatá ʻi homou vā mo e niʻihi kehé—ʻa homou ʻulungāanga ko ia kiate kinautolú. ʻOku mou ʻofa nai ki he niʻihi kehé pea hoko ko ha tāpuaki kiate kinautolú? ʻIkai ko homou ʻulungāanga ki he niʻihi kehé ko e meʻafua totonu ia ʻo hoʻomou uluí? Ko e tokotaha ko ia ʻokú ne fai pē ʻi he Siasí ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku kaungatonu kiate iá, he ʻikai ʻaupito ke ne teitei aʻusia ʻe ia ʻa e taumuʻa ʻo e haohaoá. ʻOku hoko e tokoni ki he niʻihi kehé ko e taumuʻa ia ʻo e ongoongoleleí mo e moʻui hakeakiʻí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 96; pe Liahona, Mē 2005, 91).

  • ʻOku tokoni mai ʻa ʻEletā Taleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻikai ngata pē he mahuʻinga ʻa e ngāue tokoni ʻoku tau faí, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga e ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá:

    [“Ko e taumuʻa aofangatukú … ʻi heʻeku fakakaukaú, ko e ʻuhinga taupotu tahá ia. ʻI heʻene fekauʻaki mo e ngāue tokoní, ko e meʻa ko ia ʻoku ui ʻe he folofolá ‘ko e hala ʻoku lelei lahí’ (1 Kolinitō 12:31). …

    “Kapau ʻoku fie maʻu ʻetau ngāue tokoní ke aʻusia e lelei tahá, kuo pau ke fakahoko ia ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá pea mo e ʻofa ki Heʻene fānaú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1984, 16; pe Ensign, Nov. 1984, 14).

Mōsaia 2:21–24, 34. “Moʻua ai Kiate Ia”

  • Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku totonu ke fakamoleki hotau ngaahi ahó kotoa ʻi he fekumi ki he moʻui taʻengatá ko ha founga ia hono fakahaaʻi ʻo e houngaʻia ki he moʻua ne totongi ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú:

    “Te tau lava fēfē nai ke totongi fakafoki ʻa hotau moʻua ki he Fakamoʻuí? Naʻá Ne totongi ha moʻua naʻe ʻikai haʻisia ki ai ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei ha moʻua he ʻikai ʻaupito ke tau lava ʻo totongi. Pea koeʻuhí ko Ia, te tau moʻui ai ʻo taʻengata. Koeʻuhí ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai ʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea tau lava ke aʻusia ai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá: ko e moʻui taʻengatá [vakai, T&F 14:7].

    “ ʻOku ʻi ai nai ha totongi ki he faʻahinga meʻaʻofa peheé? Te tau lava nai ʻo fai ha totongi huhuʻi ki ha faʻahinga meʻaʻofa pehē? Naʻe akoʻi mai ʻe ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo pehē, ‘kapau te mou ʻoatu ʻa e fakamālō mo e fakafetaʻi kotoa pē ʻoku maʻu ʻe homou laumālié kotoa … [pea] kapau te mou tauhi kiate ia ʻaki homou laumālié kotoa, ka te mou kei hoko pē ko ha kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga’ [Mosiah 2:20–21]” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 44; pe Liahona, Mē 2004, 44).

  • Ko e taha e founga lelei taha ke fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia he meʻa naʻe foaki mai maʻatautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ko hono tauhi e ngaahi fekaú. Naʻe ako ʻaki ia Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē:

    “ ʻOku tau fuʻu taʻehoungaʻia ʻaupito ki heʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau loto ai ke tauhi e ngaahi fekaú ʻi he loto fakatōkilaló ʻaki e ‘loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá.’ Ko hono maumauʻi ko ia ha fekau fakalangí ko e taʻehoungaʻiá ia, ʻo fakatatau ki he meʻa ne fai maʻatautolu ʻe he fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

    “He ʻikai ke tau teitei lava ke totongi e moʻuá. ʻOku totonu ke fonu ʻaupito hotau lotó he houngaʻiá mo e ʻofá pea talangofua ki Heʻene ʻaloʻofa lahi mo angaʻofá. ʻOku ʻikai totonu ke tau liʻaki ia, koeʻuhí ko e meʻa kuó Ne fai maʻatautolú. Naʻá Ne fakatau kitautolu ʻaki ha totongi, ko e mamahi lahi mo e lilingi Hono totó ko e feilaulau he kolosí.

    “Ko ia ai, kuó Ne kole mai ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻá Ne pehē ʻoku ʻikai ke nau faingataʻa, ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku ʻikai loto ke fai ia. ʻOku ou lea atu ki he kakai ko ia ʻo e māmaní. ʻOku ʻikai ke tau loto ke fai iá. Ko e taʻe houngaʻia moʻoní ia. ʻOku tau taʻe houngaʻia moʻoni.

    “Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻokú ne maumauʻi e ʻaho Sāpaté, ʻa ia ʻoku ʻikai faitotonu he totongi ʻene vahehongofulú, ʻikai ke tauhi e Lea ʻo e Potó, pea loto ke maumauʻi mo ha toe ngaahi fekau kehe ʻa e ʻEikí kuo foaki mai maʻatautolú, ʻoku ʻikai te ne houngaʻia ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻi heʻene taʻehoungaʻia ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku taʻehoungaʻia ai pē ʻi he Tamaí ʻa ia naʻá Ne fekauʻi mai iá” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:131–32).

Mōsaia 2:25. Ko Homou Sinó ʻoku “ ʻAʻana Ia ʻa Ia Naʻá Ne Fakatupu ʻa Kimoutolú”

  • Ko e Mōsaia 2:25 ko e tali ia mei he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tala ʻo pehē “Ko hoku sino ia ʻoʻoku pea ʻoku ou faʻiteliha pē au ki ai.” Naʻe fakahā mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko hotau sinó ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá pea ʻoku hoa ia mo e ngaahi akonaki ʻa Paula naʻá ne tohí, “He kuo fakatau ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e totongi: ko ia ke fakaongolelei ʻa e ʻOtuá ʻi homou sinó, pea ʻi homou laumālié, ʻa ia ʻoku ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 6:20).

Mōsaia 2:34–41. Angatuʻu Fakahāhā ki he ʻOtuá

  • ʻI he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻoku totonu ke faí pea ʻikai ke fai iá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene maumauʻi e lao totonú, ka ʻokú ne fokotuʻu ia ʻi ha tuʻunga ke angatuʻu ki he ʻOtuá—ko ha hia mamafa moʻoni ia. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fakatātā mahinongofua ko ʻeni ʻo e angatuʻú: [“ ʻOku ou manatuʻi ha pīsope naʻá ne talamai ha fefine naʻe ʻalu ange ke maʻu haʻane lekomeni. ʻI hono ʻeke atu pe ʻokú ne tauhi e Lea ʻo e Potó, naʻá ne talaange ʻoku tātātaha pē ʻene inu ha ipu kofi. Naʻá ne pehēange, ‘Ko ia ai, pīsope, meʻa ní ʻe hanga ʻe he kiʻi meʻa ko iá ʻo taʻofi au mei he temipalé, hē ko ā?’ Pea tali atu e pīsopé, ‘Fineʻeiki, meʻa ní, te ke ʻai ha ipu kofi ke tuʻu ʻi ho vā mo e fale ʻo e ʻEikí’”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1990, 67; pe Ensign, May 1990, 51).

Mōsaia 3:5, 17–18. ʻOku ʻUhinga ʻa e Lea ʻEiki Māfimafí Ki he Hā?

  • Ko e Tuʻi pē ko Penisimaní ʻi he kotoa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e lea māfimafi, ʻa ia ne fakaʻuhingaʻi ia ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he foungá ni: “Ko Kalaisi ʻa e ʻEiki Māfimafí (Mōsaia 3:5, 17–18, 21; 5:2, 15; Fakahā 19:6), ʻo ʻuhinga ko e ʻEiki ia ʻo e meʻa kotoa pē ko ia ai ʻokú ne fālute ʻa e mālohi kotoa pē” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 452).

Mōsaia 3:7. Pea Naʻe Lahi Pehē ʻa ʻEne Mamahí

  • Naʻe fakatatau ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faingataʻa ne aʻusia ʻe Sīsū Kalaisí ko e “mamahi lahi taha ia ʻo e Fakaleleí”:

    “Fakakaukauloto angé, ko Sihová, ko e Tokotaha Fakatupu ia ʻo e māmani ko ʻení mo e ngaahi māmani kehé, ‘he toki meʻa fakaʻulia ia’! Naʻe ʻafioʻi fakaʻatamai pē ʻe Sīsū ʻa e meʻa kuo pau ke Ne faí, ka naʻe teʻeki ai ke fou atu ai. Naʻe teʻeki ai ke Ne ʻafioʻi kimuʻa e lahi mo e anga totonu ʻo ha fakalelei. Ko ia ai, ʻi he taimi ne hoko kotoa mai ai e mamahí, naʻe fuʻu lahi ia, ʻo lahi ange ia he meʻa ne fakakaukau ki aí neongo ʻEne mohu ʻatamaiʻiá! Ne ʻikai ha ofo he haʻu ʻa e ʻāngeló ke fakamālohia iá! (Vakai, Luke 22:43.)

    ʻĪmisi
    Lotu ʻa Kalaisi ʻi Ketisemaní

    Del Parson, © 1987 IRI

    “Ko hono tānaki fakataha e ngaahi angahala fakamatelie mamafa kotoa pē—ʻo e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú—naʻe lōmekina ia ʻi he Laumālie haohaoa, ʻikai ha angahala, mo pelepelengesí! Ko ʻetau ngaahi mamahí mo e mahamahakí hono kotoa, ne hoko ia ko ha konga ʻo e mamahi lahi ʻo e Fakaleleí. (Vakai, ʻAlamā 7:11–12; ʻĪsaia 53:3–5; Mātiu 8:17.) Naʻe ʻikai ngata pē he tautapa ʻa Sīsū ki he Tamaí ke fai mo ʻosi e houa ko iá pea toʻo atu e ipú meiate Iá, ka naʻá Ne toe fai mo e lea mahuʻingá ni. ‘Pea pehē ʻe Ia, ʻApā, Tamai, ʻoku faʻa fai ʻe koe ʻa e meʻa kotoa pē; ke ke ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au’ (Maʻake 14:35–36).

    “ ʻIkai naʻe tala ʻe Sīsū, ʻa ia ko Sihová, kia ʻĒpalahame, ‘He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻe faingataʻa [ki he ʻEikí]?’ (Sēnesi 18:14). ʻIkai naʻe ofoofo ʻa Mele ʻi hono tala ʻe Heʻene ʻāngeló, ‘He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá’? (Luke 1:37; vakai foki, Mātiu 19:28; Maʻake 10:27; Luke 18:27).

    “Naʻe fakamātoato moʻoni e tautapa ʻa Sīsuú!

    “ ʻI he fuʻu taimi mātuʻaki faingataʻá ni, mahalo pē, naʻá Ne, ʻamanaki atu ki ha meʻa ke ne fakahaofi ia? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Naʻe fakatupu ʻe Hono mamahí—hangē ko ia ne hokó, ʻa hono lahí ʻa hono liuliunga ʻo ʻikai ha fakangatangatá—ʻa ʻEne tangilāulau he kolosí, ko ha tangi ʻo e liʻekina. (Vakai, Mātiu 27:46.)

    [“Ka neongo iá, ne kei tauhi pē ʻe Sīsū ʻa e angavaivai faka-ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi Ketisemaní: ‘Kae ʻoua naʻa faiteliha pē au, ka ko koe pē’] (Mātiu 26:39)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 92; pe Ensign, May 1985, 72–73).

  • Naʻe tohi ʻe ha tokotaha fakamafolalea ʻe taha ʻo pehē ko e mamahi ko ia ʻa e Fakamoʻuí naʻe kātoa ai e mamafa e nunuʻa ʻo e Hingá: “Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū kuo hoko mai e houa fakamamahi ʻo Hono fakamaaʻi lahi tahá—mei he momeniti ko iá ki he taimi ne kaila ai peá Ne pekiá, ko e toenga Hono taimi ʻi he māmaní ko e mamahi lahi fakaesino pē mo e faingataʻaʻia fakaeʻatamai. Ko e mamahi kotoa ʻe malava ʻe he sino ʻo e tangatá ʻo matuʻuakí ʻe hoko kotoa ia ki Hono sino kuo vaivaí; ko e mamahi kotoa ʻoku fakalilifu mo fulikivanú ʻe lava ke tupu ai ha ongoʻi mātuʻaki mafasia ki Hono laumālié; pea ʻi he tuʻunga fakamamahi ko ʻeni ʻo e sinó mo e faingataʻaʻia ʻo e laumālié naʻa mo e tuʻunga māʻolunga ʻo e nonga mo e fiefia ʻo Hono laumālie fakalangí ʻe fou atu ha mamahi taimi nounou ka ko ha taimi ʻo e tukuhāusia. Ko e mamahi ʻi he tuʻunga taupotu tahá, ko e fakamā ʻi he kovi tahá, ko e mamafa kotoa ʻo e angahalá mo e meʻa fakapulipuli ʻo e tupuʻanga ʻo e tangatá koeʻuhí ko e hē mei he moʻoní mo e hingá—ko e meʻa ʻeni kuo pau ke Ne fehangahangai mo iá ko hono fakatahaʻi kotoa e ngaahi meʻa taʻeʻiloa ko ʻení” (F. W. Farrar, The Life of Christ [London: Cassell and Co., 1874], peesi 622–23; ne hiki ʻi he Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, Book 4 [1981], 126).

Mōsaia 3:17. “ ʻIkai Tuku Mai Mo ha Toe Hingoa Kehe”

  • Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fakamoʻuí ʻoku fou mai ʻia Sīsū Kalaisi: “ ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻEne kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsuú ko e Kalaisi Moʻuí Ia, ko e ʻAlo taʻe-faʻa-mate ia ʻo e ʻOtuá. Ko e Tuʻi Maʻongoʻonga Ia ko ʻImānuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono ʻalungá, ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 3).

Mōsaia 3:19
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Ko e Tangata Fakaekakanó

  • Ko e lea fakakakanó pe anga fakanatulá, ʻo hangē ko hono ngāue ʻaki angamahení, ʻoku mahino ai e ʻulungāanga ne tau haʻu pē mo iá, ko ha meʻa ne fanauʻi mai pē kitautolu mo ia. Ka ʻi he folofolá, ʻoku ʻuhinga e fakakakanó ki he hinga pe natula angahala. Neongo e fāʻeleʻi mai ʻa e tangata kotoa pē ʻoku taʻehalaia (vakai, T&F 93:38), , ka ʻi he Hinga ʻa ʻĀtamá, ʻokú ne haʻu ai ki ha māmani angahala mo ha tuʻunga ʻo e mate fakalaumālie (vakai, ʻAlamā 42:9), ʻo fakamavaheʻi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. Pea ʻilo e leleí mo e koví (vakai, Mōsese 4:11; 5:11) mo moʻui he tuʻunga taʻehaohaoa, faiangahala e tangata kotoa pē (vakai, Loma 3:23; 1 Sione 1:8, 10) pea aʻusia ha nunuʻa ʻo e “hingá” ʻi he foʻui pē ʻo kinautolu (vakai, Mōsese 6:49, 55). Pea ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku makatuʻunga ʻi hono maumauʻi e fono ʻa e ʻOtuá ʻa e hoko ha taha ko ha “tangata fakakakanó” (vakai, ʻAlamā 42:10, 12; T&F 20:20). Ko ia ai, ko e tangata fakakakanó ko ha fili ia ki he ʻOtuá (vakai, Mōsaia 3:19 ) kae ʻoua kuó ne feʻunga ʻo makatuʻunga he fakamaʻa ʻi he Fakaleleí ʻo fou atu ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 3:11–12, 19 ).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko hono liʻaki ko ia ʻa e tangata fakakakanó kuo pau ke tau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Mōsaia 3:19 ). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, ʻi ha konifelenisi ʻa e founga te tau lava ke fakahoko ai e meʻá ni: “ ʻOku fuʻu mahuʻinga lahi ʻa e Māʻoniʻoni fakatāutahá, mōihuú, lotú mo e ako ki he folofolá ki hono ‘[liʻaki] ʻo e tangata fakakakanó’ (Mōsaia 3:19)” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 46; pe Liahona, Sānuali 2001, 44).

    ʻI ha lea atu kimuʻa, naʻe fokotuʻu mai ai ʻe ʻEletā Mekisuele ha meʻangāue ʻe taha, pea mo ha fakatokanga, ki hono liʻaki ʻo e tangata fakakakanó: “ ʻOku tautautefito e fie maʻu e ʻamanakí ʻi he feʻauhi vāofi ke liʻaki e tangata fakakakanó (vakai, Mōsaia 3:19). ʻOku hoko e sītuʻa ki he ʻOtuá mo e foʻí ko e tukulolo ia ki he tangata fakakakanó” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 46; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 44).

Mōsaia 3:19
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Hoko ko ha Tokotaha Māʻoniʻoni

  • ʻI hono aleaʻi ko ia pe ko e hā e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha tokotaha Māʻoniʻoní, naʻe lau mai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatala ko ʻení pea ʻomai e ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke tau mavahe mei aí:

    “ ʻOku ʻuhinga e foʻi lea māʻoniʻoní ʻi he lea faka-Kalisí ki he ‘vaheʻi, fakamavaheʻi, [mo e] toputapu’ [ʻi he Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 3:1249]. Kapau ʻoku tau fie hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi hotau kuongá ni, ʻe fie maʻu ia ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei he tōʻonga koví mo e ngaahi holi fakatupu ʻauha ʻoku manakoa ʻe he māmaní.

    “ ʻOku lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi ʻata ʻo e fekainakí mo e angaʻulí, ʻa ia ʻoku tau mamata ki aí. ʻOku fakautuutu foki mo hono tali lelei ʻo e hiva taʻetāú pea mo e ponokalafí. ʻOku ʻikai lava ke taʻofi e ngāue ʻaki ia ʻo e faitoʻo konatapú pea mo e ʻolokaholó. ʻOku ʻikai ke kei fakamamafaʻi e faitotonú pea mo e ʻulungāanga leleí. ʻOku teke mālohi mai e totonu fakafoʻituituí ia, kae liʻekina ʻa e ngafá, ngaahi fatongiá mo e ngaahi tufakangá. Kuo fakautuutu mo e lea koví pea lahi mo e niʻihi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku kovi mo fulikivanú. Kuo ʻikai ke toe tūkua ʻa e filí ʻi heʻene faifeinga ke fakaʻauha ʻa e palani ʻo e fiefiá. Kapau te tau fakamavaheʻi kitautolu mei he tōʻonga fakaemāmani ko ʻení, te tau maʻu ʻa e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí pea te tau aʻusia ai ha fiefia ʻi heʻetau hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni moʻui taau ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 100–101; pe Liahona, Nōvema 2003, 96).

Mōsaia 3:19
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Hangē ha Tamasiʻi Siʻí”

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻe maʻu ai ʻa e malu fakalaumālié mei he hoko ʻo “hangē ha tamasiʻi siʻí” (Mōsaia 3:19):

    “ ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e founga … ke tau liliu ai hotau natulá ʻo fakafou ʻʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e founga pē ia ʻe lava ke tau langa ai ʻi he fakavaʻe paú pea tuʻu taʻeueʻia ʻi he māʻoniʻoní lolotonga e ngaahi matangi ʻo e ʻahiʻahí.

    “ ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní e liliu ko iá ʻi ha fakafehoanaki fakaʻofoʻofa, kuo afeʻi taʻu hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfitá mo e ʻEikí foki. Ko ʻeni ia: te tau lava, pea kuo pau ke tau hoko ʻo tatau mo ha kiʻi tamasiʻi siʻi—ha kiʻi tamasiʻi siʻi.

    “ ʻE faingataʻa ia ke mahino mo tali ʻeni ʻe ha niʻihi. ʻOku loto hatau tokolahi ke tau mālohi. Mahalo te tau pehē ʻoku tau vaivai ʻo kapau te tau hangē ha kiʻi tamasiʻí. …

    “Ka naʻe fakamahino mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, he naʻe mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga ke hoko ko ha tangata ivi lahi mo loto toʻá, ʻoku ʻikai ʻuhinga e hoko ia ko ha kiʻi tamasiʻí ke anga fakatamasiʻi. ʻOku ʻuhinga ia ke hangē ko e Fakamoʻuí, ʻa ia ne lotu ki Heʻene Tamaí ke Ne maʻu ha ivi ke fai Hono finangaló peá Ne fai leva ia. Kuo pau ke liliu hotau natulá ke hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí ka tau maʻu e ivi ko ia ʻoku tau fie maʻu he taimi ʻo e faingataʻaʻia fakaeangamaʻá. …

    “ ʻOku tau malu ʻi he maka ko ia ko e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakavaivai ai he tui kiate Iá, mo tau tali e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tauhi faivelenga mo fuoloa e ngaahi fekaú kae ʻoua kuo liliu hotau lotó ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻI heʻetau foua iá, pea tau hoko ai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí pea tau malava ke ʻofa mo talangofua, ʻoku tau ʻi ha makatuʻunga pau leva.

    “ ʻOku tau ako mei he tuʻi ko Penisimaní ki he meʻa ke tau fai ke tau aʻu ai ki he feituʻu malu ko iá. Kae manatu: ko e meʻa ʻoku tau faí ko ha ngaahi founga pē ia, ka ʻoku ʻikai ko e ola ia ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku malava ke liliu kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí, ʻo makatuʻunga heʻetau ngāué. ʻOku tuʻunga ʻetau fakatomala mo tauhi e ngaahi fekaú mei heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tau talangofua mo fakafepakiʻi e ʻahiʻahí ʻi heʻetau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE faifai pē pea liliu hotau natulá. Te tau hangē ha kiʻi tamasiʻí, ʻo talangofua ki he ʻOtuá mo angaʻofa ange. Kapau te tau liliu, pea fai pau ki ai, te tau lava ke fiefia ai he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te tau malu ai ʻi he maka pē ʻe taha ʻoku paú” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 14–15; pe Liahona, Mē 2006, 15–16).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻi hono tokoniʻi e kakai kehé ʻoku tokoni ke ke toe ofi ange ai ki he ʻOtuá?

  • ʻOku founga fēfē ʻa e tokoni ʻa e Fakaleleí ke ke ikunaʻi ai e tangata fakakakanó? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku toki fou mai ai pē ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí ʻa e malava ke ke hoko ko ha taha Māʻoniʻoní? (Vakai, Mōsaia 3:19 ).

  • Mōsaia 1:5–6 ʻoku fakamatalaʻi ai ko hono maʻu ko ia ʻo e folofolá “ ʻi [honau] ʻaó” ne taʻofi ai e kau Nīfaí mei he fakaʻauʻau hifo ʻi he taʻetuí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke fai ha ako folofola fakatāutaha he ʻaho kotoa?

Ngāue ke Faí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko e taimi ko ia ʻoku tau ako ai e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tau “tuʻu taʻehalaia ai” ʻi Hono ʻaó (Mōsaia 3:22). Hiki haʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni: Kapau ko e fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku toe lahi ange ai ʻetau haʻisiá, ko e hā nai ha ʻuhinga ʻe lelei ai ke ako e ongoongoleleí ke toe lahi angé? (vakai, T&F 130:18–19; 131:6). Kumi mo hiki ha potufolofola ʻe tolu ʻoku fakamatalaʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻo hono ako e ongoongoleleí.

  • Faʻu ha fakamatala mei he Mōsaia 3, ʻe fakahaaʻi mo fakamatalaʻi ai e misiona ʻo e Fakamoʻuí ʻi he matelié pea ʻi he hili e moʻui fakamatelié.