‘Inisititiuti
Vahe 37: Hilamani 10–12


Vahe 37

Hilamani 10–12

Talateú

Ko ha lāngilangi ke falala kakato mai e ʻOtuá. ʻOku akoʻi ʻe he Lectures on Faith ʻoku fie maʻu ʻa e ʻiloʻi ko ia ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ki he tui ʻa ha taha: “Ko e ʻilo pau ki ha taha pē, ko e moʻui ko ia ʻokú ne tulifua ki aí ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá, ʻe mahuʻinga ke ne malava ai ʻo maʻu e loto falala ki he ʻOtuá ʻa ia ka ne taʻeʻoua ia he ʻikai maʻu ʻe ha taha ʻa e moʻui taʻengatá” ([1985], 7).

Ko e falalá mo e talí ʻoku maʻu ia ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamahino mai ʻe he vahe 10–12 ʻa Hilamaní ʻa hono mahuʻinga ko ia ke tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko hono toki fai iá, pea tau ʻiloʻi pau leva ʻoku tau moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku toe fakamahino mai foki ʻe he ngaahi vahé ni ʻa hono mahuʻinga ko ia ke tatau hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí he ʻikai kole ʻe Nīfai “ha meʻa ʻoku taʻehoa mo [e finangalo ʻo e ʻOtuá]” (Hilamani 10:5). ʻI heʻetau faivelenga ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí, ʻe falala mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi meʻa lahi ange.

Fakamatalá

Hilamani 10:1–3. Fakalaulauloto

  • Ko e fakalaulaulotó ʻoku ʻuhinga ia “ko e fakakaukau-loto mo e fakakaukau lahi ʻaupito, ʻo lahi pē ki he ngaahi folofolá pe ngaahi meʻa kehe ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ko ia ʻe fai fakataha ai ia mo e lotú, ʻoku lava leva ʻe he fakalaulaulotó … ʻo kamata hono ʻomi ʻo e fakahā mo e ʻilo” (Fakahinohino Ki he Folofolá, “Fakalaulaulotó”). Naʻe maʻu ʻe Nīfai mo e kau palōfita kehé ʻa e fakahaá lolotonga ʻa ʻenau fakalaulaulotó. Ne akoʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ ʻOku ou tui ʻe ʻaonga kiate kitautolu kotoa haʻatau maʻu ha taimi ke tau fakalaulauloto mo fakakaukau-loto aí. He ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻe akoʻi mai ʻe he Laumālié” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 4; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 6).

  • Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Úá ʻe tokoni ʻa e feituʻu lōngonoá ki he fakalaulaulotó: “Kumi ha feituʻu ʻoku nonga mo lōngonoa ʻa ia te mou lava ʻo faʻa ʻalu ki ai ke mou fakalaulauloto ai mo tuku ke hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakapapauʻi atu ʻa e taumuʻa ʻo hoʻo moʻuí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 8; pe Liahona, Siulai 2001, 9).

  • Naʻe vahevahe mai kiate kitautolu ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi lelei ko ia ʻo e fakalaulaulotó: “ ʻI hoʻo fifili [pea lotua] ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteliné, ʻe lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho ʻatamaí pea mo ho lotó [vakai, T&F 8:2]. ʻI he ngaahi fakamatala ʻo e folofolá, ʻe maʻu mei ai ha ngaahi ʻilo foʻou mo tauafu ki ho lotó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo ho tuʻungá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 19; pe Liahona, Sānuali 2001, 21).

Hilamani 10:4–5. “ʻE ʻIkai Te Ke Kole Ha Meʻa ʻOku Taʻehoa mo Hoku Lotó”

  • Hangē ko Nīfaí, kapau te tau ako ke kole “ʻi he Laumālié” (Hilamani 10:17) pea fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea “ ʻoku fai ʻo hangē ko” ʻetau kolé (vakai, T&F 46:30; 50:29–30). Naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e tautapa totonú:

    “ ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki ha ngaahi meʻa pau fakatāutaha, ʻoku totonu ke tau ongoʻi moʻoni ʻi hotau lotó ʻoku tau loto lelei ke tuku ʻetau ngaahi kolé ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. …

    “ ʻE hoko mai e taimi te tau ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea tau kolé. ʻE ‘vave’ leva hono tali mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lotuá. ʻE ‘tonu’ e meʻa kotoa ʻoku tau kolé. ʻE hoko ia ko e ola ʻo e moʻui angatonú, pea te tau toe fiefia foki ʻi he takaua ʻo e Laumālié ʻo ne talamai e meʻa ke tau kolé” (ʻi he Conference Report, Oct. 1944, 55–56).

    Ne hoko kia Palesiteni Lomenī ha meʻa ʻa ia ne fai ange ai ʻe he ʻEikí ha talaʻofa tatau mo ia ne fai kia Nīfaí. Ne lea ki ai ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

    “ ʻI he 1967 ne hoko kia Sisitā ʻAita Lomenī ha pākalava lahi. Naʻe talaange ʻe he kau toketaá kia ʻEletā Lomenī-he taimi ko iá, ne fuʻu lahi ʻaupito e maumaú mei he mole ʻa e totó. Naʻa nau fokotuʻu ange ʻe lava pē ke fakatolonga ʻene moʻuí ʻaki ha mīsini ka naʻe ʻikai ke nau fuʻu poupouʻi ia. Ne tokateu e fāmilí ki he tūkunga kovi taha ʻe ala hokó. Ne talaange ʻe Misa Lomenī kiate kinautolu naʻe ofi taha kiate iá, neongo ʻene loto mamahí, fakaʻamu fakatāutaha ke fakafoki mai e tuʻunga moʻui lelei ʻo ʻAitá mo hokohoko atu ʻena feohí, ka ko e meʻatēpuú naʻá ne fie maʻu ‘ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí pea ke ne tali ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú ʻo ʻikai ha lāunga.’

    “ʻI he fakalau atu ʻa e ʻahó, ne siʻi ange e ngaungaue ʻa Sisitā Lomenií. Naʻe ʻosi fakahoko foki ki ai ha faingāue, ka naʻe momou ʻa ʻEletā Lomenī ‘ke fealēleaʻaki mo e ʻEikí ʻo kau ki he meʻá ni.’ Koeʻuhí ko e ʻikai ola lelei ʻa ʻene lotu ke maʻu mo ʻAita ha fānaú, naʻá ne ʻilo he ʻikai te ne kole ʻi heʻene lotú ha meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻá ne ʻaukai ke ne ʻilo ʻa e founga ke fakahā ai ki he ʻEikí ʻokú ne maʻu ʻa e tuí pea te ne tali ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻena moʻuí. Naʻá ne fie maʻu ke fakapapauʻi naʻá ne fai e meʻa kotoa te ne ala lavá. Ka naʻe kei holoholo pē ʻa e moʻui ʻa Sisitā Lomenií.

    “ʻI ha efiafi ʻe taha ne fuʻu ongoʻi lōmekina ai ʻa Misa Lomenī, ʻi he ʻikai lava ʻa ʻAita ʻo lea pe ʻiloʻi iá, ʻo ne foki ki ʻapi pea hangē ko ia naʻá ne faʻa faí, naʻá ne tafoki ki he folofolá ʻo feinga ke fefolofolai mo e ʻEikí. Naʻá ne toʻo hake ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea hoko atu mei he feituʻu ne ngata ai he pō kimuʻá. Naʻá ne lau ʻi he tohi ʻa Hilamaní ʻo kau ki he palōfita ko Nīfaí, ʻa ia ne tukuakiʻi loi pea tukuakiʻi taʻetotonu ia ki he fakatupu kovi. Hili hano fakahaofi fakaofo ʻa Nīfai mei hono kau tukuakiʻí, naʻá ne toe foki ki ʻapi ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ne hoko ki aí. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne fanongo ki ha leʻo.

    “Neongo ne tuʻo lahi hono lau ʻe Malioni Lomenī ʻa e talanoa ko iá kimuʻa, ka naʻe ongo ia ko ha fakahā fakatāutaha kiate ia he pō ko ʻení. Ne ongo moʻoni e ngaahi lea ʻo e folofolá ki hono lotó peá ne ongoʻi ha nonga naʻe teʻeki ke ne ongoʻi ʻi ha ngaahi uike lahi. Naʻá ne ongoʻi ʻo hangē ne folofola hangatonu ange ʻa e ʻEikí kiate iá. Ne pehē ʻe he folofolá: ‘ʻOkú ke monūʻia koe, … koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuó ke faí; … kuo ʻikai … te ke kalofaki hoʻo moʻui ʻaʻaú, ka kuó ke feinga pē ke fai hoku lotó, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú. Pea ko ʻeni, koeʻuhí ko hoʻo fai ʻeni ʻi he vilitaki taʻetukú, vakai, te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata; pea te u ngaohi koe ke ke mālohi ʻi hoʻo ngaahi leá mo e ngaahi meʻa te ke faí, ʻi he tuí mo e ngaahi ngāué; ʻio, pea ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe ʻo fakatatau mo hoʻo leá, koeʻuhí ʻe ʻikai te ke kole ha meʻa ʻoku taʻehoa mo hoku lotó.’ (Hilamani 10:4–5.)

    “Ne ʻi ai e talí. Naʻá ne feinga pē ke ʻiloʻi pea talangofua ki he finangalo ʻo e ʻEikí, pea kuo folofola mai e ʻEikí. Naʻá ne tūʻulutui ʻo ʻohake ʻa hono lotó, pea ʻi heʻene fakaʻosi ʻene lotú ʻaki e kupuʻi lea ko ʻení ‘Ke fai pē Ho finangaló,’ naʻe hangē naʻá ne ongoʻi pe fanongo tonu ki ha leʻo naʻe pehē mai, ‘ʻOku ʻikai taʻehoa mo hoku lotó ke fakamoʻui ʻa ʻAita.’

    “Ne tuʻu fakavavevave hake ʻa Misa Lomenī. Kuo ʻosi e ua hengihengí ka naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe pau ke ne faí. Naʻá ne tui fakavavevave leva ʻa hono hēkesí mo hono koté, peá ne hū atu ki he fakapoʻulí ke ʻaʻahi kia ʻAita ʻi falemahaki. Naʻá ne aʻu atu kuo mei hoko e tolú. Ne ʻikai ha liliu he tuʻunga ʻo hono uaifí. Naʻe ʻikai ke ne ngaue hake ʻi heʻene hilifaki hono ongo nimá ki hono laʻé ʻa ia kuo tea. Naʻá ne kolea ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻa hono hoá ʻi he tui taʻe toe veiveiua. Naʻá ne tuku ha tāpuaki peá ne fai mo ha talaʻofa fakaofo ʻe toe moʻui lelei mo ʻatamai lelei pea lava ke ne fakahoko ‘ha misiona maʻongoʻonga’ he funga ʻo e māmaní.

    “Neongo naʻe ʻikai ke ne veiveiua, ka naʻe ʻohovale ʻa ʻEletā Lomenī ke vakai kuo ʻāʻā hake ʻa ʻAita ʻi he fakaʻosiʻosi ʻa ʻene faingāué. ʻI heʻene ʻohovale he meʻa kotoa ne hokó, naʻá ne tangutu hifo he tapa ʻo e mohengá ʻo fanongo ki he leʻo vaivai ʻo hono uaifí hili ia ha ngaahi māhina lahi. Naʻá ne pehē ange, ‘ ʻE Malioni, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai hení?’ Naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ʻe kata pe tangi. Naʻá ne pehē ange, ‘ ʻE ʻAita, ʻokú ke fēfē hake?’ Naʻá ne tali ange ʻaki ʻa e hua kuo tau angamaheni ki ai meiate kinauá ʻo pehē, ‘ ʻO fakatatau ki he hā Malioni? ʻI hono fakatatau ki he hā?’

    “Ne kamata e fakaakeake ʻa ʻAita Lomenií mei he momeniti pē ko iá, ne vave pē ʻa ʻene mavahe mei hono mohenga ʻi he falemahakí, peá ne moʻui ʻo lava ke sio ki hono hikinimaʻi hono husepānití ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí, ‘ko ha misiona maʻongoʻonga moʻoni ia ʻi he funga māmaní’. (F. Burton Howard, Marion G. Romney: His Life and Faith [Salt Lake City: Bookcraft, 1988], pp. 137–42.)” (Jeffrey R. Holland and Patricia T. Holland, On Earth As It Is in Heaven [1989], 133–35).

Hilamani 10:7. Ko e Mālohi ke Fai Silá

  • Ne ngāue faivelenga ʻa Nīfai ʻo foaki ange ai ʻe he ʻEikí ha mālohi lahi. Ne foaki kiate ia e mālohi ki he kakaí mo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Ne foaki ange foki kiate ia ha foaki toputapu ʻo e mālohi ke faisilá, ko e mālohi tatau pē ia ne maʻu ʻe ʻIlaisiā ko e palōfitá: “Ko e mālohi ʻo ʻIlaisiaá ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku lava ʻo fakamaʻu pe veteki ai ha ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea oku fakamaʻu pe vete ia ʻi he langí (T&F 128:8–18)” (Fakahinohino Ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIlaisiā”).

    ʻĪmisi
    Ko hono toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

    © 1985 Robert Barrett

  • Ne akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo kau ki he mālohi ke faisila kuo foaki ki he kau palōfita kehekehé:

    “Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohí ki ha niʻihi ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí pea foaki kiate kinautolu ha ngaahi mālohi makehe. … ʻI he founga ko iá, ne maʻu ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ko iá ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ke fakamoʻui ʻa e pekiá, fakamoʻui e mahakí, tāpuni ʻa e langí ʻaki pē ʻene leá ke ʻoua naʻa ʻuha, pea naʻe ʻikai ʻuha ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolú, pea ʻikai ngata aí, naʻá ne maʻu e mālohi ke ui hifo ha afi mei he langí ke fakaʻauha e ngaahi fili ʻo e Siasí. …

    “Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e mafai tatau kia Nīfai, foha ʻo Hilamaní, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e mafai ke tāpuni ʻa e ngaahi langí pe fai ha ngaahi ngāue maʻongoʻonga kehe, ʻaki ʻene tui mo tauhi e ngaahi fekau mei he ʻEikí [vakai, Hilamani 10:7]. Ko e mālohi fakaʻofoʻofa ko ʻení kuo foaki ia ki ha niʻihi pē ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:95).

Hilamani 10:13–15. “Neongo ʻa e Mana Lahi Kuo Faí”

  • Naʻe ako ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “ngaahi maná ko e ngaahi fua ia ʻo e tuí” (History of the Church, 5:355). ʻOku fekumi ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he tuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi maná; ka neongo ia, ʻoku fehangahangai ia mo e anga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo langí. ʻOku muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná—ʻoku ʻikai muimui ia ʻi ai. Ko e mana ko ia ʻo hono ʻiloʻi ʻe Nīfai ko Seianitumi ʻa e tokotaha naʻá ne tāmateʻi ʻa e fakamaau pulé, ko e ola ia ʻo e tui ʻa e palōfitá. Ko e meʻa fakamamahí he ko e tokolahi ʻo e kakai ne nau mamata ki he mana ko ʻení ne nau moʻui ʻo ʻikai ke nau tui. Ne ʻikai ke lava ʻe he maná ʻo fakaului kinautolu koeʻuhí “ ʻoku ʻikai tupu ʻa e tuí ʻi he ngaahi fakaʻilongá [pe ngaahi maná], ka ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi fakaʻilongá kiate kinautolu ʻoku tuí” (T&F 63:9). Naʻe pau ke kamata ʻa e ngaahi liliu ko ia ne fie maʻú ʻaki e “tui ki he fakatomalá” (ʻAlamā 34:15–17). Meʻapangó naʻe hokohoko atu pē e fakafefeka e loto ʻo e kakai ko ʻeni ne nau mamata ki ha mana fakaofó, pea ʻikai ke nau fakatomala ka nau fakatangaʻi ʻa Nīfai.

Hilamani 11:1–16. ʻOku Lotua ʻe he Kau Palōfitá e Kakaí

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he lotua ʻe Nīfai ʻa hono kakaí ʻa e tokanga ʻa ha palōfita ki he kakaí. ʻOku ʻikai ngata ʻi heʻene fakafofongaʻi e ʻOtuá ki he kakaí, ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku feinga ai e kau palōfitá ke nau fai ha tautapa maʻa honau kakaí. ʻI he taimi naʻe fakamamahiʻi ʻaki ai e fānau ʻo ʻIsilelí ʻa e ngaahi ngata huhu koná, ne nau ō kia Mōsese pea kole ange, “lotu ki [he ʻEikí], ke ne ʻave ʻa e fanga ngatá ni ʻiate kimautolu. Pea naʻe hūfia ʻe Mōsese ʻa e kakaí” (Nōmipa 21:7).

    ʻI he ongo ʻAmeliká, ne tohi ʻa Nīfai ko e foha ʻo Līhaí ʻo pehē: “ ʻOku ou lotua maʻu ai pē [ʻa hoku kakaí] ʻi he ʻahó, pea ʻoku hanga ʻe hoku loʻimatá ʻo fakaviviku ʻa hoku ʻolungá ʻi he pō, koeʻuhí ko kinautolu; pea ʻoku ou tangi ki hoku ʻOtuá ʻi he tui” (2 Nīfai 33:3).

  • ʻOku kei lotua pē kitautolu ʻe hotau kau palōfita lolotongá. ʻI he konifelenisi lahi ko ia hili e ngaahi ʻohofi fakatautoitoi fakamamahi ʻo e ʻaho 11 ʻo Sepitema 2001, ne lotu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo pehē:

    “ʻE ʻOtua ko ʻemau Tamai Taʻengatá, … pea ko e fānau ʻa e ʻAfiona ʻa kimautolu, ʻoku mau hanga atu ki Hoʻo ʻAfió ʻi he tui ʻi he taimi fakapoʻuli mo faingataʻa ko ʻení. Fakamolemole ʻalā, ʻa siʻemau Tamai ʻofeina, tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha tui. Tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha ʻofa. Tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha manavaʻofa ʻi homau lotó. Tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ʻa e loto kātaki fuoloá ke mau lava ʻo taʻaki-fuʻu ʻa e kovi fakalielia ʻoku ʻi he māmani ko ʻení. Maluʻi mo fakahinohinoʻi muʻa ʻa kinautolu ʻoku nau kau ki he ngaahi ngāue ʻo e taú. Tāpuakiʻi ʻa kinautolu pea fakahaofi ʻa ʻenau moʻuí; fakahaofi ʻa kinautolu mei he fakatuʻutāmakí mo e koví. ʻAfio mai ki he ngaahi lotu tautapa ʻa honau ngaahi ʻofaʻangá ke maluʻi ʻa kinautolú. …

    “ʻE Tamai, ʻafio mai ʻi he ʻaloʻofa, ki he fonuá ni ʻa ia ko homau puleʻangá, mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e faingataʻá. Fakahaofi ʻa kimautolu mo tokoni mai ke mau ʻaʻeva ʻi he tui maʻu pē ki Hoʻo ʻAfió pea mo Ho ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku mau falala ki Heʻene ʻaloʻofá pea ʻoku mau hanga hake kiate Ia ko homau Fakamoʻuí mo homau ʻEikí. Fakamonūʻiaʻi e ngaahi ngāue kotoa ʻo e melinó pea fakafoki vave mai ia kiate kimautolu, ko ia ʻoku mau tautapa ʻi he loto fakatōkilalo ki Hoʻo ʻAfió, mo kole ke Ke fakamolemoleʻi ʻemau fielahí, pea fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá, pea angaʻofa mo ʻaloʻofa mai kiate kimautolu, pea ngaohi homau lotó ke mau tafoki atu ʻi he ʻofa ki Hoʻo ʻAfió. ʻOku mau lotua ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he huafa ʻo Ia ʻa ia ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimautolu kotoa pē, ʻio ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko homau Huhuʻi mo homau Fakamoʻuí, ʻēmeni” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 112; pe Liahona, Sānuali 2002, 105).

Hilamani 11:4–5. ʻOku Faʻa Ngāue ʻAki ʻe he ʻEikí ʻa Natula ke Fakatonutonu ʻAki ʻEne Fānaú

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻoku “faʻa ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matangí ke fakatonutonu ʻaki Hono kakaí ʻi heʻenau maumauʻi ʻa ʻEne ngaahi fonó” (ʻi he Conference Report, Apr. 1977, 4; pe Ensign, May 1977, 4; vakai foki, T&F 43:21–25).

Hilamani 11:18–12:6. Ko e Ngaahi Siakale ʻo e Anga Māʻoniʻoní mo e Faiangahalá

  • Kuo toutou hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e toe foua pē ʻe he kakaí ha siakale ʻo e anga māʻoniʻoní, tuʻumālié, koloaʻiá, hīkisia, faiangahalá, fakaʻauhá, loto fakatōkilaló, mo e anga māʻoniʻoni. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange mo ha fakatātā ʻokú ne ʻomi e siakale ʻo e loto hīkisiá, vakai ki he “Ko e Siakale ʻo e Angatonú mo e Angahalá” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 475).

    Naʻe fakahā ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻene loto mamahi ʻi he ʻikai lava ko ia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo mavahe mei he ngaahi siakale ʻoku koví: “ [ʻOku ou pehē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa taʻeʻiloa ʻo e moʻui fakamatelié ko e ʻikai ke lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo ako mei he hisitōliá]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 19; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 18). Ko e moʻoni kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi e ngaahi sīpinga mahino ʻo e ʻulungāangá ʻi he folofolá koeʻuhí ko ʻetau leleí, pea ke tokoni ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema tatau ʻi heʻetau moʻuí (vakai, T&F 52:14–19).

Hilamani 11:22–23. “Ngaahi Tefito ʻo e Tokāteliné”

  • Naʻe fakaʻali mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ʻoku ʻi he tokāteline moʻoni ʻa Kalaisí: “Ko e tokāteline moʻoni ʻa Kalaisí ʻa e pau ko ia ke omi ʻa e tangata kotoa kiate Ia, maʻu ʻa e tuí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ʻi he tui ki he ngataʻangá kae lava ke maʻu ʻa e fakamoʻuí. (2 Nīfai 31:17–21; 3 Nīfai 11:29–41; T.&F. 10:67; 68:25.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 204).

  • Naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e leá ni ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻo e tokāteline moʻoní:

    “ʻOku hanga ʻe he tokāteline moʻoni mo mahinó ʻo liliu e fakakaukaú mo e ʻulungāangá.

    “ʻE vave ange ʻa e liliu ʻo e ʻulungāangá ʻi he lau mo ako e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi he lau mo ako fakapoto ʻa e ʻulungāanga ʻo e tangatá. … Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau fakamamafaʻi ai e ako ʻo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 20; pe Tūhulu, Sānuali 1987, 19).

Hilamani 11:21–38. Toe Foki Mai ʻa e Faiangahalá

  • Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻoku fokotuʻu maʻu pē ʻe he tēvoló ʻa hono puleʻangá ʻi he taimi tatau ke fakafepaki ki he ʻOtuá” (History of the Church, 6:364). Ko e taimi pē ʻoku fokotuʻu pe fakamālohia ai e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku feinga leva e filí ke fakatupu ha fakafepaki ʻi ha faʻahinga founga pē ke tauʻi ʻa e fakalakalaka ʻoku fai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau vakai ki he sīpinga ʻo e kamata e fakafepaki ʻa Sētané ʻi he Hilamani 11. Ne ʻosi fakaʻauha ʻa e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní mei he funga fonuá. Ne maʻu ʻe he kāingalotu Nīfai mo Leimana angatonu ʻo e Siasí ha fiemālie lahi (vakai, Hilamani 11:21). Ka neongo ia, ne ʻosi pē ha ngaahi taʻu siʻi kuo toe hanga ʻe he ivi tākiekina ʻo Sētané ʻo taki e kakaí ke nau toe foki ki he faiangahalá pea toe lava ai e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní ʻo maʻu honau mālohí mo e ivi tākiekiná.

Hilamani 12:1–3. Ko e Taʻeangatonu ʻa e Tangatá

  • Naʻe fakatotoloʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi ʻuhinga ki he taʻeangatonu fakalaumālié:

    “Naʻe ʻikai nai ʻuhinga ia ke fakangaloʻi? Pe ko ha tōnounou fakaeangatonu ʻaki ʻetau taʻetali ke fakakaukau pea ke ʻai ke ʻilo e ngaahi tāpuaki ʻo e kuohili? Pe ko e siʻi ʻa e angamalū ʻa ia ʻoku fie maʻu ai hono toutou fakahoko ʻo ha ngaahi lēsoni fefeka, koeʻuhí ko ʻetau taʻetokanga ki he ngaahi fakaʻilonga vaivai mo malū ange ʻoku nau taʻalo mai ke tau ‘manatu kiate Iá’? …

    “… ʻOku tau fie maʻu fakaʻaho e Laumālié. Ka ʻikai, ʻe hoko mai e ʻatamai ngalongaló ʻi he taimi ʻoku tau vaivai taha aí. ʻOku ʻikai fakanatula ki he tangata fakaekakanó ke ne manatuʻi ʻi he loto houngaʻia e ngaahi tāpuaki ʻo e kuohilí, kae tautautefito ki he taimi ʻoku taulōfuʻu maʻu pē ki ai e ngaahi fie maʻu ʻo e kakanó he ʻaho ní” (Lord, Increase Our Faith [1994], 101–2).

  • Naʻe tānaki atu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻo kau ki he ʻuhinga ʻoku hangē ai ʻoku [tau taʻeangatonú]: “ʻE lava ke mōlia vave atu ʻa e fakafalala ia ki he ʻOtuá he taimi ʻoku tali mai ai ʻa e ngaahi lotú. Pea ʻi he taimi ʻoku hōloa ai ʻa e ngaahi palopalemá, ʻoku hōloa ai foki mo e lotú ia. ʻOku toutou fakamatalaʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e talanoa fakamamahi ko iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 15; pe Liahona, Sānuali 2002, 16).

Hilamani 12:2. ʻI he Taimi ʻOku Ngaohi Ai ʻe he ʻOtuá Ke Tuʻumālie ʻa Hono Kakaí, ʻOku Nau Fakangaloʻi Ia

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e faingataʻa ʻe lava ke hoko ʻi he tuʻumālié: “ʻOku hangē leva ia ko hotau siviʻí ʻoku faingataʻa tahá he ʻoku toe olopoto mo poto ange ʻa e ngaahi koví. ʻOku hā mai ʻo hangē ʻoku ʻikai fakatuʻutāmakí pea faingataʻa ai hono ʻiloʻí. Neongo ʻoku faingataʻa e siviʻi kotoa ʻo e angatonú , ka ʻoku ʻikai hangē ʻa e sivi ko ʻení ko ha toe sivi, ʻoku ʻikai ha faingataʻa pea lava ke hoko ia ko e sivi olopoto taha ʻo e ngaahi siví kotoa. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he nongá mo e tuʻumālié ki ha kakai—ʻe lava ke ne fakamohe kinautolu” (Larry E. Dahl, “Fit for the Kingdom,” ʻi he Studies in Scripture, Volume Five: The Gospels, ʻētitaʻi ʻe Kent P. Jackson mo Robert L. Millet [1986], 5:369).

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻa e sivi ʻo e “tuʻumālié” mo e ngaahi sivi kehe ʻo e moʻuí: “ʻOku siviʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu. Mahalo ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi sivi ko ia ʻoku tau fouá. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e kamakamata ʻa e Siasí, ne lahi e ngaahi fakapō ne fakahokó, ne ʻi ai mo e ngaahi ʻohofi fakatokolahi. Ne tuli e Kāingalotú ki he toafá. Ne nau fiekaia, ne ʻikai hanau vala pea naʻa nau mokosia. ʻOku tau maʻu e tukufakaholo naʻa nau tuku maí. Ka ko e hā ʻoku tau fai ʻaki iá? ʻOku tau nofo he ʻahó ni ʻo fakafiefiemālie ʻi he tuʻumālié, ʻo hangē ko ia ʻoku teʻeki ke tau mamata ki ai ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOku hangē mahalo ia ko e sivi faingataʻa taha ʻeni ʻi ha toe meʻa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ni” (Dahl, “Fit for the Kingdom,” ʻi he Studies in Scripture, 5:369).

Hilamani 12:4. “Tuku Honau Lotó ki he Ngaahi Meʻa Taʻeʻaonga ʻo e Māmaní!”

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Molomona ʻa e vale ʻa kinautolu ʻoku tuku honau lotó ʻi he ngaahi meʻa laulaunoa mo taʻeʻaonga, mamaha pea taʻemahuʻinga ʻo e māmaní. Ne lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku kau ʻi he ‘ngaahi meʻa vaʻinga ʻo e māmaní’ ʻa e ngaahi meʻa fakamāmani ko ʻeni ʻe fā ʻo e koloá, hīkisiá, tuʻungá pea mo e pulé. Fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku fakatokanga mai ʻa e folofolá he ‘ʻikai te ke lava ke ʻave ia mo koe’ (ʻAlamā 39:14). ʻOku totonu ke tau fekumi ki he faʻahinga koloa ko ē ʻoku talaʻofa ʻe he folofolá maʻá e kau faivelengá: ‘ko e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga lalahi ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū’ (T&F 89:19)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 109; pe Liahona, Siulai 2001, 101).

Hilamani 12:5–6. “Vave ke Fielahi ʻi he Hīkisiá”

  • ʻI he malanga fungani ko ʻeni ʻo kau ki he hīkisiá, ne hanga ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo fakafaʻahinga e ngaahi tafaʻaki lahi ko ia ʻo e loto hīkisiá:

    “[Ko e loto hīkisiá ʻoku natula feʻauʻauhi. ʻOku tau fakafeʻauhi hotau lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e taimi ʻoku tau loto hīkisia ai ki heʻOtuá, ʻoku fai ia ʻi he laumālie ʻo e ‘ke fai hoku lotó kae ʻikai ko Ho finangaló.’ …

    “He ʻikai lava ke tali ʻe he kakai loto hīkisiá ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ke fai fakahinohino ʻi heʻenau moʻuí (vakai, Hilamani 12:6). ʻOku nau fakafeʻauhi ʻenau ngaahi fakakaukau ki he moʻoní ki he ʻilo maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá, ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻenau ngaahi lavameʻá ki Heʻene ngaahi ngāue maʻongoʻongá.

    “… ʻOku fakaʻamu ʻa e kakai loto hīkisiá ke tatau e finangalo e ʻOtuá mo kinautolu. ʻOku ʻikai ke nau fie liliu ʻenau ngaahi fakakaukaú ke tatau mo e ʻOtuá. …

    “Ko e ola ʻo e loto hīkisiá ko e ngaahi kautaha fufū ʻa ia ne fokotuʻu ke maʻu e mālohi, tupu pea mo e lāngilangi ʻo e māmaní (vakai, Hilamani 7:5; ʻEta 8:9, 16, 22–23; Mōsese 5:31). Ko e fua ko ʻeni ʻo e angahala ko e loto hīkisiá, tautautefito ki he ngaahi kautaha fufuú, naʻe tō ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e Kau Sēletí mo e Kau Nīfaí pea naʻe hoko pea ʻe kei hoko ko e tōʻanga ʻo e ngaahi fonua lahi] (vakai, ʻEta 8:18–25)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 4–5; pe Ensign, May 1989, 4, 6).

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siō J. Kalisitianiseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku iku ʻa e loto hīkisiá ki he fakafehoanaki taʻeangatonu pea ʻe hoko ai mo ʻetau tō:

    “ ʻOku fakatupu ʻe he loto hīkisiá ke tau hohaʻa ʻi heʻetau fakatatau kitautolu ki he niʻihi kehé, fekauʻaki mo ʻetau fakakaukau pe ko e hā hono lahi hotau potó, hingoa ʻo e ngaahi kautaha ʻoku nau ngaohi e ngaahi tangakalī mo e ngaahi vala kehe ʻoku tau tuí—ʻa e ngaahi ‘teuteu totongi mamafa’ ʻoku tau tuí, ngaahi kautaha ʻoku tau kau atu ki aí, ko e fē ʻa e tafaʻaki ʻo e koló ʻoku tau nofo aí, lahi ʻo e paʻanga ʻoku tau maʻú, matakali pe fonua ʻoku tau omi mei aí, faʻahinga kā ʻoku tau fakaʻuli holo aí, pea aʻu pē ki he siasi ʻoku tau kau ki aí, ako fakaʻatamai kuo tau maʻu faingamālie ke maʻú pea mo e hā fua.

    “ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi fakaʻilonga lahi ne hoko ʻa e loto hīkisiá ko ha meʻa ke ne fakaʻauha ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fonuá, pea aʻu ki he Siasí tonu ʻi ha ngaahi tūkunga. …

    “Kuo fakafuofuaʻi ʻoku ʻikai siʻi hifo ʻi he tuʻo tolungofulu tupú ʻa e hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono fakaʻauha e siakale ʻo e tuʻumalié mo e nongá, ʻe he ngaahi ola ʻo e loto hīkisia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá” (One Step at a Time: Building a Better Marriage, Family, and You [1996], 138–39). (Vakai ki he fakatātā ʻo e “Ko e Siakale ʻo e Angatonú mo e Angahalá” ʻi he fakamatala fakalahí, peesi 475.)

Hilamani 12:7–19. Ko e Taʻeʻaonga ʻa e Tangatá

  • Naʻe tokoni mai ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ke mahino kiate kitautolu ko e kupuʻi lea ko ia ko e “taʻeʻaonga ʻo e fānau ʻa e tangatá” (Hilamani 12:7) ʻoku ʻikai ko hono fakahaaʻi mai ia ʻo e mahuʻinga ʻo e tangatá: “Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e palōfitá ni ia ʻoku tokanga mo ʻofa lahi ange ʻa e ʻEikí ki he efu ʻo e māmaní ʻi Heʻene fānaú. … Ko e meʻa naʻá ne feinga ke fakamahinó ʻoku talangofua e efu ʻo e māmaní. ʻOku ngaue ia ki hē mo ē ʻi hono fekauʻi ʻe he ʻEikí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ngāue ʻo fenāpasi mo ʻEne ngaahi fonó. ʻOku talangofua ʻa e meʻa kotoa ʻi he ʻunivēsí ki he ngaahi lao kuo foaki ki aí, tuku kehe pē ʻa e tangatá, ko e meʻa ia ʻoku ou ʻiló. Ko e meʻa kotoa ʻokú ke vakai ki aí ʻokú ke ʻilo ai ʻa e laó mo e māú, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku nau talangofua ki he ngaahi lao kuo tuku kiate kinautolú, ʻo fai pau ki he ngāue kuo tuku kiate kinautolú. Ka ʻoku angatuʻu e tangatá, pea ʻi he meʻá ni ʻoku siʻi hifo ai e tangatá ʻi he efu ʻo e māmaní he ʻoku ʻikai te ne tali e faleʻi ʻa e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1929, 55).

Hilamani 12:15. ʻIlo ki he Ngaahi Fetuʻú

  • ʻOku fakahā mai ʻe heHilamani 12:14–15 naʻe maʻu ʻe Molomona ha ʻilo ki he ngaahi lao fakanatula ʻo e ʻunivēsí: “ʻOku ʻi ai e lau heni ki he fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻasi ai hono fekauʻi ʻe Sosiua ʻe laʻaá mo e māhiná ke nau tuʻu maʻu kae lava ʻe heʻene kau taú ʻo ikunaʻi e kau ʻĀmolí (Sosiua 10:12–14). Ko ha kiʻi fakatonutonu ʻeni ne tānaki atu ki he fakamatala ko iá, ʻa ia ʻoku pehē ne takai ʻa e laʻaá ki ha māmani ʻoku tuʻu maʻú. (Vakai foki ʻĪsaia 38:7–8; 2 Ngaahi Tuʻi 20:8–11.) ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi vēsí ni ha fakamatala siʻi kae pau ko e palōfita mo e ʻētita ko ia ko Molomoná, ne hangē ko e kau taki fakalaumālie ʻo e kuonga muʻá, ʻo ʻikai siʻi ʻene ʻilo ki he ʻOtuá, tangatá mo e ʻunivēsí” (Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 vols. [1987–91], 3:397).

    ʻĪmisi
    Fakatātā ʻo e ʻunivēsí

    © Corbis

Hilamani 12:23–24. ʻOku Taki Kitautolu ʻe he Fakatomalá ki he ʻAloʻofa ʻa Kalaisí

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mālohi ko ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá:

    “ʻI he Tikisinale ko ia ki he Tohi Tapú (Bible Dictionary) ʻoku tau ako ai ko e (grace) ʻaloʻofá ʻoku toutou ngāue ʻaki ʻi he folofolá ke fakahaaʻi ha mālohi pe ko ha faʻahinga ivi:

    “‘Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻo e foʻi leá ko ha tokoni pe mālohi ʻoku faka-ʻOtua, ʻoku maʻu ʻi he ʻaloʻofa angaʻofa mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

    “‘… ʻOku fakafou mai ʻe he ʻEikí ʻEne ʻaloʻofá ki he fakafoʻituituí, ʻo makatuʻunga ʻi he tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ke maʻu ai ha ivi mo ha tokoni ke fai ai ha ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke nau mei lava ke fai kapau naʻe tuku ke fai pē ia ʻe kinautolu. Ko e ʻaloʻofa ko ʻení ko ha faʻahinga ivi ia ʻokú ne ʻai ke malava e kakai tangata mo fafiné ʻo puke maʻu e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí hili ʻenau fakahoko honau lelei tahá’ (p. 697).

    “Ko ia, ʻoku tokoni e mālohi mo e ivi fakamālohia ʻo e Fakaleleí ke tau sio, pea fakahoko ai ʻo lelei ʻi ha founga naʻe ʻikai ke tau mei lava ke fakatokangaʻi pe fakahoko ʻaki hotau ivi fakangatangata ʻi he moʻui fakamatelié ni. ʻOku ou fakamoʻoniʻi mo ʻiloʻi ʻoku moʻoni e ivi fai meʻa lava ʻo e Fakaleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2004, 79; pe Liahona, Nōvema 2004, 76–77; vakai foki, T&F 93:20, 27–28).

  • Ne talanoa ʻa ʻEletā Sini R. Kuki ʻo e Kau Fitungofulú ʻo kau ki he natula fakatāutaha ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí:

    “ʻOku lava ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene Fakaleleí ʻo fakatou fakamaʻa kitautolu mei he angahalá mo tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakahaohaoaʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻahiʻahí, mahamahakí, pea aʻu ki [haʻatau] ngaahi fehālaaki fakaʻulungāanga. … ʻOku lava ʻe Kalaisi ʻo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi fehālākí mo e ngaahi vaivai ko ia ʻoku ʻikai toe lava ʻo fakaleleiʻí (vakai, Sēnesi 18:14; Maʻake 9:23–24).

    “ʻOku totonu ke hanga ʻe he foʻi moʻoni mahuʻinga ko iá ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí, ʻo kapau ʻoku tau manatuʻi vave hono mālohi ʻo e ʻaloʻofa ko iá ʻi heʻetau moʻuí, ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. …

    “Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ka tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá, ko ha loto-fakatomala mo e ngaahi ngāue lelei. [ʻI he taimi] ʻe tautapa fakamātoato ai ha taha ʻi he lotu ke maʻu ha tali, mahalo ʻe meimei makatuʻunga maʻu pē ʻa e ngaahi tali ʻe fai maí ʻi he fakatomala mei heʻetau ngaahi angahala [fakatāutahá] ʻi ha toe meʻa kehe (vakai, T&F 101:7–8; Mōsaia 11:23–24).

    “ʻOku ʻikai fie maʻu ke haohaoa ha taha peá ne toki maʻu ʻa e ʻaloʻofá, ka kuo pau ke ne feinga ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú ʻaki hono tūkuingatá. Pea ʻe toki tuku leva ʻe he ʻEikí ke ne maʻu ʻa e mālohi ko iá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1993, 99–100; pe Tūhulu, Siulai 1993, 94–95).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā nai ha ngaahi sitepu ʻokú ke fai ke fakaʻehiʻehi ai mei he siakale ʻo e hīkisiá ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e fē nai ha feituʻu kuó ke mamata ai ki he ngāue ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā nai te ke lava ʻo fai ke ke aʻu ai ki ha tuʻunga ʻi hoʻo lotú he ʻikai te ke kole ha meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻEikí?

Ngāue ke Faí

  • Vahevahe ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻa e meʻa kuó ke ako mei he Hilamani 12–14 ʻo kau ki he founga mo e ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe he ʻEikí ʻo tauteaʻi ʻa ʻEne fānaú.

  • Tohi ʻi hoʻo tohinoá ʻa e founga ʻokú ke fehangahangai ai mo e siakale ʻo e hīkisiá ʻi hoʻo moʻuí.