‘Inisititiuti
Vahe 2: 1 Nīfai 1–5


Vahe 2

1 Nīfai 1–5

Talateú

ʻI he 1995 naʻe fakamatalaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fāmilí ko e “uho ia mo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.” Naʻa nau fakahā ko e “fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 1998, 17). Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻo kau ki he fāmili ʻo Līhai mo Selaiá, ʻa ʻene ongomātuʻá. Naʻe fie maʻu ʻe he “ongomātuʻa leleí” (1 Nīfai 1:1) ke ohi hake mo tataki hona fāmilí ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, neongo e ngaahi taimi faingataʻá. Naʻe aʻusia ʻe he tamai ko Līhaí ha ngaahi mata-meʻa-hā-mai mei hēvani pea tatau pē mo e feinga ʻa e niʻihi ke toʻo ʻene moʻuí. Naʻe malu e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi heʻenau hola mei Selusalemá, ke toki fakafoki pē kinautolu ki he ngāue fakatuʻutāmaki mo faingataʻa ko hono toe ʻomi ʻo e ngaahi lauʻi peleti palasá. Naʻe poupouʻi ʻe he ngaahi foha faivelengá ʻenau ongomātuʻá mo muimui ki he ʻEikí lolotonga iá ne fakafepaki e toenga ʻo e ngaahi fohá. ʻI hoʻo lau e ngaahi vahe ki muʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, vakaiʻi e feinga ʻa e fāmili ko ʻení ke muimui ki he ʻEikí peá ke vakaiʻi ha founga ʻe lava ai ʻe heʻenau tā sīpingá ʻo tataki koe ke ke fai e meʻa tatau.

Fakamatala

Ko eʻUluaki Tohi ʻa Nīfaí: Ko ʻEne Pulé mo ʻEne Ngāué

  • Ko e talateu ki he 1 Nīfaí ko ha fakanounou ia ʻo e tohí pea ko e konga ia ʻo e tohi totonú. Ko e ngaahi talateu kotoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e konga ia ʻo e ʻuluaki lekooti ne ʻoange ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kau ai e ngaahi meʻa ne fakahū kimuʻa he vahe takitaha (hangē ko ʻení, vakai Mōsaia 9 mo ʻAlamā 21). Ko e ngaahi fakamatala nounou ʻi he kamataʻanga ʻo e vahe takitaha ko e toki tānaki mai kimuí ni ke tokoni ki he tokotaha laukongá ke mahino ange ʻa e vahé.

  • Naʻe fehangahangai ʻa Molomona, ko e tokotaha ia naʻá ne fakatahatahaʻi e Tohi ʻa Molomoná, mo e ngaahi faingataʻa lahi ʻi hono fakapapauʻi ʻa e meʻa ke fakakau ʻi hono fakanounouʻi e lekōtí. Naʻe tataki ʻene ngaahi filifilí ʻe ha kiʻi fakahinohino ʻe ua. ʻUluakí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Molomona ke “tohi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni kiate [iá]” (3 Nīfai 26:12). Uá, naʻe mamata ʻa Molomona ki hotau ʻahó mo e ngaahi tuʻunga ʻe ʻi aí (vakai, Molomona 8:34–35). ʻOku mahino kiate kitautolu, ko e taimi ne fakapapauʻi ai ʻe Molomona ʻa e ngaahi meʻa ke tohí, ko e ongo meʻa ʻeni naʻe tukutaha ki ai ʻene tokangá.

    Mahalo pē ʻe ala tokoni ke fakafehoanaki ʻa e lōloa ʻo e ngaahi tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi vahaʻataimi ne hoko aí. Vakai ki he saati “Ngaahi Peesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e Ngaahi Vahaʻataimí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 472).

1 Nīfai 1:1. Ngaahi Faingataʻaʻia Lahi, Kae ʻOfeina Lahi

  • Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻo fekauʻaki mo e “ngaahi faingataʻaʻia lahi” ka naʻá ne fakamoʻoniʻi foki ʻa e ngaahi tāpuaki lahi mei he ʻEikí. ʻOku fakamatala ʻene lekōtí ki he ngaahi faingataʻa lahi naʻá ne kātakiʻi mo e niʻihi kehe ʻi hono fāmilí ka naʻa nau faivelenga pē mo loto houngaʻia ki he ʻEikí. Naʻe ongoʻi ʻe Nīfai naʻe ʻofeina lahi ia koeʻuhí he kuó ne maʻu ha ʻilo maʻongoʻonga ki he lelei ʻo e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 2:16), pea naʻe hoko ʻene falala ki Hono mālohí ko hono poupou (vakai, 2 Nīfai 4:19–26). Naʻe ʻoange ʻe he mahino ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ha puipuituʻa ki he ngaahi meʻa fakamamahi kuo aʻusia ʻe Nīfaí (vakai, Boyd K. Packer, “Conversation with Teachers” [ko ha efiafi mo Palesiteni Poiti K. Peeka, Feb. 29, 2008], 7, www.ldsces.org).

    Ko hono fehangahangaí, ʻoku tau mamata foki kia Leimana mo Lemiuela, ʻo hangē pē ko e niʻihi tokolahi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ne fie maʻu ke toutou hoko ha ngaahi meʻa fakamamahi ke fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. ʻOku fakamamahi hono toe fakapapauʻi mai ʻe he palōfita ko Molomoná: “Pea ko ia ʻoku tau ʻiloʻi kapau ʻoku ʻikai ke tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi, ʻio, kapau ʻoku ʻikai te ne tauteaʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e maté mo e ilifiá, pea mo e honge mo e faʻahinga mahaki fakaʻauha kotoa pē, he ʻikai te nau manatuʻi ia” (Hilamani 12:3).

1 Nīfai 1:2. “Ko e Lea ʻa e Kau ʻIsipité”

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he veesi 2 ʻo e 1 Nīfai 1 naʻe ngāue ʻaki ʻe Līhai mo Nīfai “ ʻa e lea ʻa e kau ʻIsipité” ke lekooti honau hisitōliá ki he ngaahi peleti koulá. Hili ha taʻu ʻe fā ngeau fitungofulu mei ai, ne akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá “ ʻa e lea ʻa e kau ʻIsipité” ʻa ia naʻe fakatou ngāue ʻaki ʻi he ngaahi peleti koulá mo e ngaahi peleti palasá. (Mōsaia 1:1–4). Ko e kupuʻi lea ko e “lea faka-ʻIsipite foʻoú” ʻoku ʻasi pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he Molomona 9:32. ʻOku hā mai ko e lea faka-ʻIsipite foʻoú ko ha kupuʻi lea ʻoku hā mei ai ʻa e kehekehe ʻi he lea fakafonua ne ngāue ʻaki ʻe Līhai mo Nīfaí. ʻI he Molomona 9:32–33 naʻe fakahaaʻi ʻe Molonai ʻi hono kuongá, meimei taʻu e tahaafe mei he kuonga ʻo Līhai mo Nīfaí, kuo liliu fakatouʻosi e lea faka-ʻIsipite mo e lea faka-Hepeluú mo ia ne ngāue ʻaki ʻe Līhai mo Nīfaí.

1 Nīfai 1:4. ʻOku lea Fakatokanga ʻa e Kau Palōfitá ki he Kakaí

  • Ne kapa ʻe he puleʻanga hau ko Papiloné ʻa e puleʻanga ʻo Siutá fakafuofua ki he taʻu 605 K.M. ʻi he taimi ne hoko ai ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siutá. Ne feinga ʻa Sihoiakimi ke fakafepaki ki Papilone. Ne ʻākoloʻi ʻe he kongakau Papiloné ʻa Selusalema. Ne pau ke tamateʻi pe maʻu pōpula ʻa Sihoiakimi. Ne fili ʻe he kau Papiloné ʻa Setekia, ko e tokoua e tamai ʻa Sihoiakimí ke ne hoko ki he taloní. Ko ha taimi faiangahala lahi ia ʻi he kakai Siutá—pea tōtuʻa e angaʻulí mo e taʻe faitotonú. Ko e tuʻunga ʻeni ʻo e kuonga ʻo Līhaí. Hili ha kiʻi taimi nounou mei he mavahe ʻa Līhai mei he feituʻú, naʻe feinga ʻa Setekia ke toe angatuʻu ki Papilone pea ko hono olá ko e fakaʻauha lahi ange ʻa Selusalema fakafuofua ki he taʻu 587 K.M. Ne mate e kakai tokolahi, pea ʻave pōpula e tokolahi e toenga ʻo e kau Siú ki Papilone he taʻu e 70 hoko maí. Ne fakakakato heni e ngaahi kikite ʻa Līhai ki Siutá kapau he ʻikai ke nau fakatomala ʻe fakaʻauha kinautolu.

    ʻĪmisi
    Ko e malanga ʻa Līhai ʻi Selusalemá

    Del Parson, © IRI

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai ko e “kau palōfita kotoa pē” ne omi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakaí. ʻOku tau ʻilo ʻa Selemaia, ʻOpataia, Nēhumi, Hapakuki, mo Sēfanaia ko e kau palōfita kotoa ʻo e kuonga ko ʻení naʻa nau fakamoʻoni ʻi he puleʻanga ʻo Siutá. Ne fakakau ʻe Selemaia 35:15 ha fakamatala tatau ʻo kau ki he kau palōfita tokolahi kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ke fakatokanga ki he kakaí (vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:15–16).

1 Nīfai 1:16–17. Ongo Seti ʻo e Lekōtí

  • Naʻe hiki ʻe Nīfai ʻene lekōtí ʻi he meimei taʻu ʻe 30 hili e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá ʻo fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá (vakai,1 Nīfai 19:1–5; 2 Nīfai 5:28–31). ʻOku kamata ʻaki e lekōtí ha fakanounou ʻo e lekooti ʻo ʻene tamaí, ʻoku lau ki ai ʻa 1 Nīfai 1–8. Naʻe ʻi he ngaahi peesi ʻe 116 naʻe molé ʻa e fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e lekooti ʻa Līhaí. Ko ha liliu mei ha konga ʻo e ngaahi peleti naʻe ui ko e “Tohi ʻa Līhaí” (vakai, T&F 10, vahe ʻo e talateú; 10:42, futinouti a; Fakamatala maʻá e 1 Nīfai 19:1–6 ʻi he peesi 42).

1 Nīfai 1:20. “Ngaahi ʻAloʻofa Ongongofua ʻa e ʻEikí”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e “ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí”:

    “ ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí pea ʻoku ʻikai ke nau hoko mai noa pē pe ko ha faingamālie. ʻOku faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe he taimi ʻa e ʻEikí mo ʻEne ʻaloʻofa ongongofuá ke tau fakafaikehekeheʻi mo tali kinautolu.

    “… Ko e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi tāpuaki, ivi, maluʻi, fakamahino, fakahinohino, ʻaloʻofa, fakafiemālie, poupou pea mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku tau maʻú, pea makatuʻunga mo fakafou ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e moʻoni ʻoku fakafeʻunga ʻe he ʻEikí ʻʻene ngaahi ʻaloʻofá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e fānau ʻa e tangatá’ (T&F 46:15).

    “… Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu fakataūtahá, ʻe fakafou ia Heʻene ngaahi tokoni ʻaloʻofa lahí. Hangē ko ʻení, ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi sivi ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku hoko ʻa e meʻaʻofa ʻo e tuí mo ha ongoʻi falala fakatāutaha ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau malavá, ko ha ongo sīpinga ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Ko e fakatomala mo e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá mo e nonga ʻo e konisēnisí, ko ha ongo sīpinga ia ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Pea ʻoku hoko ʻa e vilitakí mo e kātaki ko ia ʻokú ne ʻai ke tau tuiaki atu ʻi he fiefia ʻi hotau ngaahi fakangatangata fakaesinó mo e ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālié, ko ha ngaahi sīpinga ia ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 105; pe Liahona, Mē 2005, 99–100).

    Mei he 1 Nīfai 1:20 ʻoku tau ʻilo ai ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa ne tohi ʻe Nīfaí ʻokú ne fakataumuʻa ke fakahā kiate kitautolu ʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa e kau angatonú. Vakai ki he toutou hā ʻa e kaveinga ko ʻení ʻi he 1 Nīfaí.

1 Nīfai 2:5–10. Naʻe Fononga ʻa Līhai mei Selusalema ki he Ngaahi Matātahi ʻo e Tahi Kulokulá

1 Nīfai 2:6–10. Fakahā ʻo e Fakafetaʻi ki he ʻEikí

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe Līhai ʻene fakafetaʻi ki he tataki mo e maluʻi ʻa e ʻEikí ʻaki ʻene ʻuluaki ngāue naʻe fai hili e fokotuʻu hono tēnití: “Naʻá ne fokotuʻu ha ʻesi-feilaulau ʻaki ha ngaahi maka, ʻo ne fai ha feilaulau ki he ʻEikí mo ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻEiki ko hotau ʻOtuá” (1 Nīfai 2:7). Ko e ʻuluaki ʻeni ʻo e ngaahi meʻa lahi ne hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne fai ai ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ha ngaahi feilaulau mo ha ngaahi feilaulau tutu ke fakahaaʻi ʻenau fakafetaʻi ki he ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 7:22; Mōsaia 2:3–4).

    Naʻe fai pau ʻa Līhai ki he ʻilo naʻá ne maʻú ʻaki ʻene akonakiʻi hono ngaahi fohá ki hono mahuʻinga ʻo e tuʻu maʻu ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga ʻa e fakahaaʻi fakamātoato ʻo e fakafetaʻi mo e talangofua ki he Tamai Hēvaní maʻá e kotoa ʻo ʻEne fānaú kapau ʻoku nau fakahoifua kiate Ia. Naʻe ako ʻaki ʻe he ʻEikí, “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha ʻe tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú” (T&F 59:21).

    Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fakapapauʻi ʻoku fonu ʻetau ngaahi lotú ʻi he loto fakatōkilalo mo e fakafetaʻi: [“ ʻOku ou faʻa fanongo ki he pehē ʻe he kakaí, ʻnaʻá ku tala ki he ʻEikí’ ʻeni pe ʻnaʻá ku tala ki he ʻEikí’ ʻena. Tokanga ke ʻoua te ke ʻtala’ kiate Iá kae, sai ange, ke fekumi ʻi he loto fakatōkilalo mo kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ki ha fakahinohino mo ha tataki. ʻOku totonu ko e lotú ko e fakaʻānaua pea fakafonuʻaki e fakafetaʻí”] (“Be Strong in the Lord, and in the Power of His Might” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Mar. 3, 2002], 3, www.ldsces.org).

1 Nīfai 2:11–15. Lāungá

  • Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku poupouʻi ai ʻe Sētane ʻa e lāungá ke taʻofi ʻaki kitautolu mei he muimui ki he kau palōfita moʻuí, kau taki kuo ueʻi fakalaumālié, mo e ngaahi mātuʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā H. Losi Uekameni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē “ ʻoku ʻi ai ha konga ʻe tolu ʻo e lāungá pea ʻoku tataki kitautolu ʻe he konga takitaha [ki he meʻa hono hokó ʻi ha hala ʻoku fakahehema ki he talangataʻá.” ʻUluakí, ʻoku kamata ke fakafehufehuʻi ʻa e [kakaí]. ʻOku nau ʻuluaki fakafehuʻi loto ia pea nau fakahoko ange leva ia ki he niʻihi kehé.” Uá, ʻoku kamata ke nau “fakaʻuhingaʻi mo tuli tonuhia ʻi he ʻikai ke nau fai ʻa e tuʻutuʻuni naʻe tuku kiate kinautolú. … Ko ia ʻoku nau [fai] ha tulitonuhia ki he talangataʻá.” ʻOku hoko ʻenau tulitonuhiá ki he sitepu hono tolú: “Ko e fakapikopiko ʻi he muimui ko ia ki he fekau [ʻa e ʻEikí].”

    “Kuo toe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni fekauʻaki mo e ʻulungāanga ko ʻení: Ka ko ia ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa kae ʻoua ke toki fekauʻí, peá ne tali ʻa e fekaú ʻi he loto veiveiua peá ne tauhi ki ai ʻi he fakapikopikó, ʻoku malaʻia ia’ (T&F 58:29). …

    “ ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tokanga taha ki he ngaahi fekau ʻa e palōfita moʻuí ʻa ia ʻokú ke hohaʻa lahi taha ki aí. ʻOkú ke fehuʻia pe ʻoku ʻi ai hano kaunga kiate koe? ʻOkú ke kumi ha ʻuhinga ke ʻoua naʻá ke fai ai ʻa e fekaú? ʻOkú ke ongoʻi taʻe fiemālie ʻi he niʻihi ko ia ʻoku nau fakamanatu atu kiate koe ʻa e fekau ko iá? ʻOkú ke fakapikopiko ʻi hono tauhi iá? Tokanga ki he olopoto ʻa e filí. Tokanga telia naʻá ke lāunga” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 104–6; pe Liahona, Sānuali 2002, 98–100).

1 Nīfai 2:20. Tauhi e Ngaahi Fekaú pea Tuʻumālie

  • Naʻe vakai ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he hā ʻa e talaʻofa he folofolá “tuʻo tolungofulu mā fā—ʻe tuʻumālie ʻa e kakaí ʻi he fonuá ʻo kapau pē te nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 15; pe Ensign, May 1985, 13). ʻI he folofolá, mahalo pē ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga kehe ʻo e foʻi lea ko e tuʻumālié ʻo ʻikai ke fakangatangata pē ki he lelei fakapaʻangá. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ʻuhinga e tuʻumālié he ʻikai ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi he moʻuí. Naʻe tauhi ʻe Līhai mo e kau mēmipa faivelenga hono fāmilí ʻa e ngaahi fekaú, ka naʻa nau kei fepaki pē mo e ngaahi faingataʻaʻia lahi (vakai, 1 Nīfai 15:5; 18:15–17; 2 Nīfai 2:1–2).

    Naʻe akonaki ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻe poupouʻi mo fakakoloaʻi ʻe he ʻEikí ha tangata ʻokú ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú: “Ko e tangata ʻokú ne nofo [mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e tangata ʻokú ne moʻoni ki hono kakaí, ko e tangata ʻokú ne tauhi ia ke maʻa mo taʻe ha mele mei māmaní, ko e tangata ia ʻe tali ʻe he ʻOtuá, ʻe hiki hake ʻe he ʻOtuá, te ne poupouʻi, pea ʻe tuʻumālie ʻi he fonuá, ʻo tatau ai pē pe te ne ʻi he fiefia ʻo ʻene tauʻatāiná pe fakapōpulaʻi ia ʻi he pilīsoné, ʻoku ʻikai ha faikehekehe ʻi he feituʻu ʻoku ʻi aí, te ne sai pē” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 257).

1 Nīfai 3:7.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Te u ʻAlu ʻo Fai ia”

  • Fakamatala ki he 1 Nīfai 3:7, ne ako ʻaki ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, “Kuó u ako ke ʻoua naʻá ku fakafehuʻi ka ke u fiefia ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha ngaahi uiuiʻi ʻo fou mai ʻi he laine ʻo e mafai ʻo e [lakanga fakataulaʻeikí]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1984, 76–77; pe Ensign, May 1984, 52).

  • Naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Tōnolo L. Sitaheili ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ke ne ako ʻaki ʻo kau ki he mālohi ʻoku ʻomi ʻe he talangofuá: “Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá pe tūkunga ʻo ʻetau moʻuí, ko e founga pau pē ʻe taha ki he fiefia taʻengatá, ke talangofua fakaʻaho ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe mahino ange hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ʻi heʻene pehē, ʻ ʻI he taimi kuo ʻikai ke toe fakhohaʻasi ai kitautolu ʻe he talangofuá kae hoko ko hatau kaumeʻá, ko e toki momeniti ia ʻe fakakoloaʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e mālohí’” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 108; pe Tūhulu, Siulai 1998, 101).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he fie maʻu ke lotua mo tui ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí:

    “Tatau ai pē pe ko hai kitautolu, mo fēfē fau hotau faingataʻaʻiá, te tau lava pē ke ʻiloʻi he ʻikai ke tau taʻe malava ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau Tamaí meiate kitautolú. …

    “ ʻE fie maʻu ke tau lotu ʻi he tui ka tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí pea tau lotu mo e loto vilitaki ke talangofua, ka ʻoku lava pē ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke tau faí, pea tau fakapapauʻi kuo ʻosi tofa mai ʻe he ʻEiki ia ʻa e halá maʻatautolu” (“Ko e Fāmilí,” Tūhulu, ʻOkatopa 1998, 14–15, www.ldsces.org).

1 Nīfai 3:15.“Hangē ʻOku Moʻui ʻa e ʻEikí”

  • Naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatalá ni: [“Naʻe fokotuʻu ʻe Nīfai ʻa e ʻOtuá ko hono hoa ngāue. Kapau he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi peletí, ta kuo ʻikai ke lava mo ia ʻe he ʻOtuá. Pea koeʻuhí ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, naʻe ongoʻi ʻe Nīfai ko hono fatongia ke ʻomai ʻa e ngaahi peletí pe ko ʻene feilaulauʻi ʻene moʻuí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1982, 49–50; pe Ensign, May 1982, 33).

1 Nīfai 4:6. “Tataki ʻe he Laumālié”

  • [Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ha loto-toʻa ke tataki ʻe he Laumālié. ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻe fokotuʻu atu ʻe he fakakaukau mo e fakaʻuhinga ʻa e māmaní ha meʻa ke ke fai ʻoku fehangahangai ia mo e akonaki ʻa e ʻEikí. ʻOku fakatukupaaʻi kitautolu ʻe ʻEletā Sione H. Kolipoki ʻo e Kau Fitungofulú:

    “Loto lelei ke fehangahangai mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku ʻuhinga leleí. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e fakaʻuhingá, fakapotó, ngaahi moʻoniʻi meʻá, mo e ngaahi fakamatala fakafiká. ʻOku malava ke ʻaonga ʻeni kapau te nau moʻulaloa ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ka ʻo kapau te nau fakamuʻomuʻa kinautolu ʻi heʻenau tui kiate Iá, ta ʻoku ʻikai ke nau ʻaonga pea ʻe lava pē ke fakatuʻutāmaki. Kuó u ʻiloʻi ʻi heʻeku moʻuí ko e lahi taha ʻo e ngaahi fili lelei kuó u fakahokó naʻe ʻikai ke mei fakahoko ia kapau naʻa nau fakatefito pē ʻi he fakakaukaú mo e fakaʻuhingá. …]

    “… Naʻe fakapapau ʻa Nīfai ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá neongo naʻe fehangahangai mo e anga ʻo e fakakaukaú. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá ʻi he 1 Nīfai 4:6 naʻá ne ʻalu atú naʻe ʻo ʻikai ke ne tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa ke faí ka naʻá ne ʻilo kuo pau ke ne talangofua ki he ʻOtuá pea ʻomi ʻa e ngaahi lauʻi peletí. …

    “ ʻOku ou tui kapau naʻe tui ʻa Nīfai ki he fakaʻuhingá, mahalo naʻá ne kei talitali pē mo hono ngaahi tokouá ʻi tuʻa ʻi he ʻā ʻo Selusalemá. ʻOku ou fifili he taimi ʻe niʻihi kapau naʻa tau fakafanongo lahi ki he fakaʻuhingá mo ʻetau fakakaukaú, pea ʻikai feʻunga e falala ki he ʻOtuá, mahalo te tau kei tatali pē ʻi tuʻa ʻi he ʻā ʻo Hono kolo māʻoniʻoní.” (“Trust in the Lord” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, May 1, 1994], 3, www.ldsces.org).

1 Nīfai 4:10. Naʻe fekauʻi ʻa Nīfai ke tāmateʻi ʻa Lēpani

  • Ko e hā ha ʻuhinga lelei ki ha tangata angatonu hangē ko Nīfaí ke ne toʻo ʻa e moʻui ʻa ha taha kehe? Ne akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ko e ʻEikí pē ʻokú Ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e totonú mo e halá: “Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, [‘ ʻOua ʻe fakapō;’ ka naʻá Ne pehē ʻi ha taimi ʻe taha ke ‘Fakaʻauha ʻaupito.’ Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku fakalele ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo hēvaní—ʻaki ʻa e fakahā kuo ʻai ke feʻunga ki he ngaahi tūkunga ʻoku ʻi ai ʻa e fānau ʻo e puleʻangá. ʻOku tonu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā, neongo he ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhingá kae hili ha taimi lōloa pea toki mahino hono ʻuhingá. Kapau te tau fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe tānaki mai ʻa e ngaahi meʻa lelei kehe kotoa pē. Hangē ko Solomoné: naʻá ne fuofua kole ʻa e potó, pea naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá kiate ia, pea ko e kotoa ia e holi ʻo hono lotó, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻoku fakatuʻutāmaki kiate kinautolu kotoa ʻoku mahino fakakonga ki ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo hēvaní, ka ko hono moʻoní ʻoku tonu pē ia koeʻuhí naʻe foaki mo fakangofua ia ʻe he ʻOtuá ʻi ha fakahā makehe” (History of the Church, 5:135).

  • Kuo ongoʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi kuo hala hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ke fai ha meʻa ʻoku fehangahangai mo ia kuo ʻosi fekauʻi mai ʻe he ʻEikí, hangē ko ia ne hoko kia Nīfaí. ʻOku fie maʻu he ʻahó ni ke ʻoua naʻa tau hohaʻa tokua naʻa ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fai ha meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau lolotongá. Kuo akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻe ʻoange ki ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi ueʻi pehē ke [“ Ko e taimi ʻe kehe ai ha meʻa mei he meʻa kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te Ne fakahā ia ki Heʻene palōfitá kae ʻikai ki ha taha kehe”] (Stand Ye in Holy Places [1974], 159).

  • ʻĪmisi
    Ko Nīfai mo e heletā ʻa Lēpaní

    Walter Rane, ʻi he Angalelei ʻa e Musiume ʻo e Hisitōlia mo e ʻAati ʻo e Siasí

    ʻOku totonu ke manatua naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Lēpani ha faingamālie ʻe ua ke tukuange ʻa e ngaahi peleti palasá kae moʻui. Ko Lēpaní ko ha tokotaha loi, kaihaʻa, pea kuó ne fekumi tuʻo ua ke fakapō. Ko e kaihaʻá mo e feinga fakapoó ʻoku fakatou tautea mate (vakai, ʻEkesōtosi 21:14; 22:2; Teutalōnome 24:7). Naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke maʻu ʻe Līhai mo hono hakó ʻa e lekooti fakafolofolá neongo ai pē kapau ʻe “mate ʻa e tangata ʻe toko taha” (1 Nīfai 4:13) Ne ʻikai ngata pē ʻi hono faitāpuekina ʻe he ngaahi lauʻi peleti palasá ʻa e ongo puleʻanga ʻo e kau Nīfaí mo Mūlekí, ka naʻa nau iku ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi konga ʻo e ngaahi peleti koulá foki (hangē ko e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá mo e talanoa fakatātā ʻa Seinosí). Kuo faitāpuekina pea ʻe faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻui ʻa e kakai ʻe lauimiliona mo ha ngaahi puleʻanga. Ko hono aofangatukú, naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kotoa ʻeni ʻi he taimi ne teuteu ai ʻa Nīfai ke ne fakapoongi ʻa Lēpaní pea muimui ki he leʻo ʻo e Laumālié.

1 Nīfai 4:30–37. Ko e Angatonu ʻo e Lea ʻa ha Taha

  • ʻI he taimi ne ʻiloʻi ai ʻe Sōlami naʻe ʻikai ko ʻene ʻeiki ko Lēpaní ka ko Nīfai naʻá na oó, “naʻe kamata ke tetetete, peá ne mei hola” (1 Nīfai 4:30). Neongo iá, ne ʻosi ʻene manavaheé ʻi he taimi ne fakapapau ai ʻa Nīfai kiate ia he ʻikai ke hoko ha meʻa kiate ia pea te ne hoko ko e tangata tauʻatāina kapau te ne ʻalu mo e ngaahi foha ʻo Līhaí ki he maomaonganoá. ʻI he taimi ne toe fai ai ʻe Sōlami ha fakapapau te ne nofo mo Nīfai mo hono ngaahi tokouá “naʻe ʻosi ʻenau manavahē ʻo kau kiate iá” (veesi 37). Naʻe fakahaaʻi fakatouʻosi ʻe Sōlami mo Nīfai ʻa e ivi mālohi ʻo e angatonu ʻa ha taha.

  • Naʻe vakai ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fie maʻu ke angatonú ko ha fakavaʻe ia ʻo e mālohinga fakalaumālié: “Ko e maka tefito ʻo e ʻulungāangá ko e angatonú. ʻE fakamālohia e ʻulungāanga ʻoku tāú ʻi hoʻo malava ke talangofua ki he fakahinohino ʻa e Laumālié. Ko e ʻulungāanga māʻoniʻoní ʻa e meʻa ʻokú ke fakalakalaka ki aí. ʻOku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú, meʻa kuó ke ʻiló, pe ko ha ngaahi taumuʻa pē kuó ke lavaʻi. ʻOkú ne ʻai ke falalaʻiaʻi koe. ʻOku ʻomi ʻe he ʻulungāanga māʻoniʻoní ʻa e fakavaʻe ki ha ivi fakalaumālie. Te ne ʻai koe ʻi he taimi ʻoku siviʻi mo ʻahiʻahiʻi ai koé ke ke fai ha ngaahi fili faingataʻa mo mātuʻaki mahuʻinga, ke kei tonu pē, neongo ʻe ngali taulōfuʻu atu.” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 80; pe Liahona, Mē 2003, 77).

1 Nīfai 4:33. Fakahoko ʻo ha Fakapapau

  • ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi fakatātā lahi ʻo ha ngaahi fakapapau ne fakahoko. Naʻe fakamamafaʻi ʻaupito hono fakahoko ʻa e fakapapaú ʻi he kuonga mo e ʻulungāanga fakafonua ʻo Nīfaí. “Ko e tefitoʻi moʻoni ki ha fakahoko ʻo ha fakapapau ke haʻisia ki aí ʻoku fakahā ia ʻi he [Hepelū 6:16] ko ha kole tāumaʻu ki he mafai fakalangí ke ne fakamoʻoniʻi ha fakapapau. ʻOku fakafofongaʻi ai ʻe he Māfimafí ʻa e moʻoni pe ko hano taʻe tali ha fakapapau, hangē ko ʻení ko e fai pehē ʻi he ʻulungāanga lelei mo molumalu. ʻI he tefitoʻi moʻoni tatau pē, ko e fakapapau ko ē ʻoku mahuʻinga tahá ʻa ē ʻoku tautapa ki he mafai māʻolunga tahá, ʻo tatau pē ki he fakafoʻituituí mo e fakatokolahí fakatouʻosi. Ko e nunuʻa ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, tautapa ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pea ki he ngaahi ʻotua tamapuá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he Folofolá ko e ngaahi sivi ia ʻo ʻetau faivelengá” (William Smith, ed., A Dictionary of the Bible [n.d.], “Oath,” 467; vakai foki, Fakamatala ki he 1 Nīfai 4:30–37 ʻi he peesi 16).

  • Ne fakamatala ha taha ako ki he mālohi ʻo e fakahoko ha fakapapau ʻi he kuonga muʻá:

    “Ko e meʻa ʻoku fakaʻohovale ki ha tokotaha laukonga mei ʻIulope ko e ola fakaofo ʻo e fakapapau naʻe fai ʻe Nīfai kia Sōlamí, ʻa ia naʻá ne fanongo pē ki he ngaahi lea fakapapaú pea talangofua leva peá ne loto ke tali ʻo hangē pē ko e ngaahi tokouá, ko ʻenau fanongo pē kia Sōlami ‘naʻá ne fai foki ha fuakava kiate kimautolu te ne nofo mo kimautolu ʻo fai atu mei he taimi ko iá … naʻe ʻosi ʻemau manavahē ʻo kau kiate iá.’ (1 Nīfai 4:35, 37.)

    “ ʻOku ʻuhinga lelei ʻa e meʻa ne hoko ki he ongo tafaʻakí ʻi hono ʻiloʻi ʻe ha taha ko e fakapapaú ko e meʻa toputapu taha ia pea he ʻikai ke maumauʻi ʻe he kakai ʻo e toafá mo honau ngaahi hakó: ‘ ʻE faingataʻa ki ha tokotaha ʻAlepea ke ne maumauʻi ʻene fakapapaú, ʻo aʻu ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo ʻene moʻuí,’ he ʻ ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe mālohi ange, pea ʻikai ha meʻa ʻe toputapu ange ʻi he fakapapau ʻa e kakai ʻoku nofo he toafá,’ pea naʻa mo e kau ʻAlepea nofo ʻi koló, kapau ʻoku fakahoko totonu ia ʻaki ha ngaahi tuʻunga makehe. ʻ ʻOku pehē ʻe ha tokotaha faʻu tohi, ʻKo e fakahoko ʻo ha fakapapaú ko ha meʻa toputapu ia ki he kau Petuiní. ‘Malaʻia ia ʻoku fakapapau loí; ʻe maumau hono tuʻunga fakasōsialé pea fakaʻauha hono ongoongó. He ʻikai tali ʻe ha taha ʻene fakamoʻoní, pea kuo pau foki ke ne totongi ha moʻua paʻanga.’

    [“Ka he ʻikai ke pehē ʻa e fakapapau kotoa pē. Ke fakamaʻu pea mamalu ha fakapapau, ʻoku totonu ke fai ia ʻi he moʻui ʻo ha meʻa, ʻo tatau ai pē pe ko ha laʻi musie. Ko e fakapapau pē ʻoku kovi ange aí ʻa ia ʻoku fai ‘ʻi heʻeku moʻuí’ pe (ʻoku ʻikai faʻa fakaʻaongaʻí) ‘ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí’ ko ewa hayat Allah ‘ ʻi he moʻui ʻa e ʻOtuá,’ pe ‘ʻo hangē ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí,’ ko e tatau faka-ʻAlepeá moʻoni ia ʻo e lea faka-Hepelū ko e hai Elohim. ʻOku lea noaʻia ʻaki ia ʻe he kakai māʻulalo taha ʻo e koló he ʻaho ní, ka ʻi he kuonga muʻá ne hoko ia ko ha meʻa naʻe kovi, ʻo hangē ko ia ʻoku kei hoko ʻi he kakai nofo toafá. ʻOku pehē ʻe [Charles M.] Doughty, ‘Ne u fakapapauʻi ʻeku talí ʻi he founga faka- Petuiní’. ‘ ʻAki ʻene moʻuí … naʻá ne pehē, … “Sai, fakapapau ʻaki ʻi he moʻui ʻa Ullah” (ʻOtua)! … Ne u tali pea ko ia naʻa mo e kakai nofo toafá naʻa nau ngāue ʻaki, ʻi ha ngaahi meʻa lalahi ne hoko, ka ʻoku nau pehē ʻaki hoʻo moʻuí ʻi ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē.’ ʻOku pehē ʻe [Samuela] Losenipalati ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻAlepeá mo e kau Siú, ʻko ha fakapapau ʻoku ʻikai kau ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai lau ia ko ha fakapapau,’ neongo ia, ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakapapau ʻi he ngaahi sosaieti faka-Siú mo e faka-Mahōmetí ʻoku fai ʻaki “ ʻi he moʻui ʻa e ʻOtuá.”

    “Ko ia ai ko e founga pē naʻe malava ʻe Nīfai ke fakanonga vave ʻaki ʻa e loto hohaʻa ʻa Sōlamí ko e fakahoko ʻa e fakapapau ko ē he ʻikai fakakaukau ha taha ke maumauʻí, ʻ a e fakapapau molumalu taha ʻi he ngaahi fakapapau kotoa ki he kakai ʻAlepea mo e Siu lea faka-Semaité (Semite): ‘Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku ou moʻuí!’ (1 Nīfai 4:32.)” (Hugh Nibley, An Approach to the Book of Mormon, 2nd ed. [1964], 104–5).

1 Nīfai 5:10–22. Ko e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá

  • Ko e ngaahi peleti ʻo e palasá ko e vōliume ia ʻo e folofola fakakuongamuʻá. Naʻa nau mahuʻinga ki he fāmili ʻo Līhaí mo e kakai nofo ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kahaʻú hangē pē ko e mahuʻinga ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní kiate kitautolú. Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e ngaahi folofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi peleti ʻo e palasá mo honau mahuʻingá. Naʻá ne fakamatalaʻi ko e ngaahi peleti ʻo e palasá “ko e ʻlekooti ʻo e kau Siú’ (1 Nīfai. 3:3), ko ha lekooti ʻo e ngaahi kikite lahi mei he kamataʻangá ʻo tukuʻau mai pea kau ai ʻa e konga ʻo e ngaahi kikite naʻe lea ʻaki ʻe Selemaiá. ʻOku ʻi ai ʻa e fono ʻa Mōsesé, ngaahi tohi ʻe nima ʻa Mōsesé, pea mo e tukufakaholo ʻo e ngaahi kui ʻa e kau Nīfaí. (1 Nīfai 3:3, 20; 4:15–16; 5:11–14.)

    ʻĪmisi
    Ko e ngaahi peleti ʻo e palasá ʻi ha funga tēpile

    Jerry Thompson, © IRI

    “Naʻe lahi ange e meʻa naʻe ʻiate kinautolú ʻi he meʻa ʻoku ʻi he Fuakava Motuʻá hangē ko ia ʻoku tau maʻu he taimi ní. (1 Nīfai 13:23.) Ne fakatolonga mai ʻe Seinoki, Neiumi, Seinosi, Siosefa ko e foha ʻo Sēkopé ʻenau ngaahi kikité, pea mahalo mo e kau palōfita tokolahi, pea ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ne hikí naʻa nau ʻuluaki fakahā e ngaahi meʻa kau ki he kau Nīfaí. (1 Nīfai 19:10, 21; 2 Nīfai 4:2, 15; 3 Nīfai 10:17.)

    “ ʻOku fakafuofuangataʻa ʻa e mahuʻinga ʻo e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá ki he kau Nīfaí. Koeʻuhí ko e ngaahi peleti ʻo e palasá ni naʻe lava ke fakatolonga mai ai ʻa e lea fakafonuá (1 Nīfai 3:19), ko e lahi taha ʻo e sivilaisé, mo e ʻilo fakalotu ʻa e kakai mei he feituʻu ne nau omi mei aí. (1 Nīfai 22:30.) ʻI hono fehangahangaí, ko e kau Mūlekí, ʻa ia ne ʻave kinautolu mei Selusalema he ngaahi taʻu nai ʻe hongofulu mā taha hili e mavahe ʻa Līhai mei aí, ne ʻikai haʻanau lekooti ʻo hangē ko e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá, ne vave ʻenau fakaʻau ke hē mei he moʻoní mo taʻetui pea mole mo ʻenau lea fakafonuá, sivilaisé, mo e lotú. (ʻAmenai 14–18.)

    “Naʻe tukuʻau mai ʻa e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá mei he palōfita ki he palōfita pea mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata pea naʻe fakatolonga ia ʻe he kau Nīfaí. (Mōsaia 1:16; 28:20; 3 Nīfai 1:2.) ʻI ha taimi he kahaʻú, kuo talaʻofa e ʻEikí ʻe tuku mai ai kinautolu, pea he ʻikai pē foki ke fakanenefuʻi ia ʻi he ʻalu ʻa e taimí pea ʻe kei maʻu pē hono ngingila totonú, pea ko e ngaahi fakamatala fakafolofola kuo lekooti aí ʻe ‘mafola atu ia ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai fulipē.’ (ʻAlamā 37:3–5; 1 Nīfai 5:18–19.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 103).

    ʻĪmisi
    ʻOku tuku ʻe Nīfai ʻa e ngaahi peletí kia Sēkope

    Jerry Thompson, © IRI

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke fakakaukau ai ne lāunga ʻa Leimana mo Lemiuelá? (vakai, 1 Nīfai 2:11–13). Ko e hā ne poupouʻi ai ʻe Nīfai ʻene tamaí? (vakai, veesi 16, 19). Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakapapauʻi pe ko ha tokotaha lāunga koe pe tokotaha ʻoku poupou ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ne maʻu ʻe Nīfai ha fuʻu tui lahi? ʻOku fēfē hoʻo fakakaukau ki heʻene maʻu ha tui peheé?

Ngāue ke Faí

  • Fakakaukau ki he feilaulau naʻe fai ʻe he fāmili ʻo Līhaí ke maʻu ʻa e ngaahi lauʻi peleti palasá. Fakafehoanaki ʻeni ki he ngaahi feilaulau naʻe fie maʻu ke ʻomi ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hotau kuongá (vakai, T&F 135:6). Aleaʻi mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi folofolá mo e meʻa ʻokú ke loto ke fai ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi lekooti mahuʻingá ni.