‘Inisititiuti
Vahe 43: 3 Nīfai 18–19


Vahe 43

3 Nīfai 18–19

Talateú

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá ne kamata ʻa e sākalamēnití mo fakamamafaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e sākalamēnití ʻa ia ko hono fakamanatua Iá. Naʻá Ne talaʻofa ange, “Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu hoku Laumālié ke ʻiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:11). Ko e talaʻofa tatau pē ʻeni ʻoku hoko ko e konga e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. Lolotonga hoʻo ako e 3 Nīfai 18–19, fakalaulauloto ki he meʻa ne akoʻi ʻe Sīsū kau ki he sākalamēnití pea mo e lotú mo e founga ʻe tokoni ai e ngaahi akonakí ni ke fakalolotoʻi hoʻo ngāue ko e ākonga ʻa Kalaisí koeʻuhí kae lava ke ke toe fiefia kakato ange ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamatalá

3 Nīfai 18:1–14. “Pea Te Mou Fai ʻEni ko e Fakamanatu”

  • Naʻe akoʻi ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo hono fai ʻo e sākalamēnití ke manatuʻi Ia. ʻOku tau maʻu ha faingamālie ke tukutaha ʻetau tokangá ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá lolotonga hono fakahoko e ouau ʻo e sākalamēnití; ʻoku ʻikai totonu ke hēhēfano holo ʻetau fakakaukaú pe tohoakiʻi ki ha meʻa kehe. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi founga lahi mo lelei ke manatua ai e ʻEikí lolotonga hono fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá he sākalamēnití:

    “ʻE lava ke tau manatua e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau ʻilo naʻá Ne faí. …

    “ ʻE lava ke tau manatua ʻa e meʻa maʻongoʻonga ko ia ʻo Hono ʻaloʻi mai ki he māmaní ʻi ha finemui kei talavou. …

    “ ʻE lava ke tau manatua ʻa e ngaahi mana ʻa Kalaisí pea mo ʻEne ngaahi akonakí, ʻa ʻEne fai fakamoʻuí pea mo ʻEne tokoní. …

    “… ʻE lava ke tau manatua naʻe maʻu ʻe Sīsū ha fiefia makehe ʻi he fānaú peá Ne folofola ai ʻoku totonu ke tau hangē ko kinautolú. …

    “ ʻE lava ke tau manatua naʻe ui ʻe Kalaisi ʻEne kau ākongá ko hono ngaahi kaungāmeʻa . …

    “ ʻE lava—pea ʻoku totonu—ke tau manatua ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo hoko mai ki heʻetau moʻuí he ko e ‘meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku haʻu ia meia Kalaisi’ (Molonai 7:24). …

    “ ʻI he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻe hoko ai ha ʻuhinga ke tau manatuʻi ʻa e anga taʻefeʻunga naʻe fai kiate Iá, ʻa e liʻekina naʻá Ne fouá, mo e fakamaau taʻetotonú … ka naʻá Ne kātakiʻi. …

    “… ʻE lava ke tau manatuʻi naʻe pau ke hifo ʻa Sīsū ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē kimuʻa ia peá Ne toki hāʻele hake ʻo māʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē, peá Ne ʻūkuma ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi fakamamahí pea mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e faʻahinga kotoa pē koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻi he ʻaloʻofá mo ʻafioʻi ʻa e founga ke fakafiemālieʻi ai ʻa Hono kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 90–91; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 80).

3 Nīfai 18:6–7. Ko e Sākalamēnití pea mo e Tauhi mai ʻa e Kau ʻĀngeló

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he e hoko ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ko ha konga ʻo e ngaahi talaʻofa ʻi he ongo lotu ʻo e sākalamēnití:

    “ ‘Oku mahuʻinga foki e ngaahi ouau ko ‘eni ‘o e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. …

    “… ʻOku lava ʻo fakahoko mai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha leʻo pe ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻoku fai mai ki he ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukaú pe ko e ngaahi ongo ʻo e lotó. …

    “… Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fetuʻutaki mai ʻa e kau ʻāngeló ʻoku ongoʻi ia ʻi he lotó pe fanongo ki ai, ka ʻoku ʻikai ke mamata ki ai. …

    “Ko hono fakalūkufuá, ko e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo e feohi mo e fetuʻutaki fakalaumālié ʻoku maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻoku maʻá. … ʻOku fakafou mai ʻi he ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití ʻa hono fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá mo e talaʻofa kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá te tau maʻu Hono Laumālié maʻu ai pē. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e talaʻofa ko iá ki he Laumālie Māʻoniʻoní pē, ka ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló foki, he ʻoku ‘lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 32:3). Ko ia ai ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku nau fakaava mai ʻa e matapā ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he tāú ke nau fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 50–51; pe Liahona, Sānuali 1999, 48).

3 Nīfai 18:16, 24. “Kuó u Fokotuʻu ha Sīpinga Kiate Kimoutolu”

  • Naʻe enginaki mai ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e hā pē hotau fatongiá, ʻoku totonu ke tau feinga ke muimui ki he ʻulungāanga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he lahi taha te tau malavá:

    “Ko kitautolú kotoa ʻoku ʻi ai hotau ngaahi fatongia kehekehe ʻi he fāmilí, Siasí, koló, pisinisí, akó, mo e ngaahi meʻa peheé. Neongo ʻoku kehekehe ʻetau ngaahi fie maʻú, ka ʻoku tau faitatau ʻi he fie maʻu ke tuku taha e tokangá ʻi he ngaahi ʻulungāanga kotoa ʻo Kalaisí, tautautefito ki he ngaahi ʻulungāanga ko ia ʻoku fie maʻu lahi taha ke tau fakatupulaki fakafoʻituitui kakato ange. …

    “Ko hono moʻoní te tau lava ke fai pē ha konga pea fakaʻaongaʻi pē ha ngaahi founga siʻisiʻi naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí. Kapau he ʻikai ke tau muimui kotoa kiate Ia ʻi he meʻa te tau lavá, ʻoku tau liʻaki leva ʻa e sīpinga lelei tahá. ʻIkai ko ia pē, ka ko ʻetau muimuí kuo pau ke fakatou ʻi ai ha founga mo e tefitoʻi meʻa mahuʻingá. Hangē ko ʻení, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻEne fie fanongó. Te tau lava nai ke fakakaukau atu ki ha ʻOtua ʻoku ʻikai lava ke fanongo? Pe ʻoku ʻikai ke Ne maʻu ha mālohi? Pe ʻoku ʻikai ke Ne loto ke taukapoʻi ha meʻa fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni? ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻetau hoko ʻo hangē ko Iá ʻe maʻu fakatoʻuʻosi ai e ʻulungāangá mo e ngaahi ngāué” (A Wonderful Flood of Light [1990], 110).

3 Nīfai 18:18. “Leʻo mo Lotu Maʻu Ai Pē”

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mahuʻinga ʻo e fekau ke “manatuʻi maʻu ai pē iá” (T&F 20:77, 79) pea ke “lotu maʻu ai pē” (3 Nīfai 18:18):

    “Ko e hā e ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene fakatokanga mai kiate kitautolu ke ‘lotu maʻu ai peé’?

    “ ʻOku ʻikai ke u poto feʻunga ke u ʻiloʻi kotoa ʻEne ngaahi ʻuhinga ki hono tuku mai ʻa e fuakava ke tau manatu maʻu ai pē kiate Iá pea ʻi Heʻene fakatokanga mai ke tau lotu maʻu ai pē telia naʻa ikunaʻi kitautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi e ʻuhinga ʻe taha. Ko e ʻuhingá he ʻokú Ne ʻafioʻi kakato ʻa e ngaahi mālohi ko ia ʻoku nau tākiekina kitautolú mo e meʻa ʻoku hoko ki ha tangata. …

    “… ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fepaki mo ia ʻi he moʻuí. … Pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ʻikai faʻa lava ʻe hotau mālohi fakaetangatá ʻo matuʻuaki e taimi ʻo e faingataʻá. …

    “… Pea ko hotau ivi fakalaumālie naʻe feʻunga he taimi ko eé ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, he ʻikai ke kei feʻunga ia ke ne matatali ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví ʻa ia ʻe tupu ʻo fakautuutú. Pea ko e hā pē ha faʻahinga mālohi fakalaumālie naʻa tau pehē naʻe lava ke tau maʻu, ʻe toe lahi ange ʻa e tupulaki ʻe tuku mai kiate kitautolú. Ko e fie maʻu ko ia ʻo e mālohi fakalaumālié pea mo e faingamālie ke maʻu iá ʻe fakautuutu ia ʻi ha tuʻunga vave he ʻikai lava ke tau fakafuofuaʻi lelei ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. …

    “Kamata ʻaki hano manatuʻi Ia. Te mou manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku mou ʻiló mo ia ʻoku mou ʻofa aí. …

    “ ʻOku ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu ʻa ho lotó. Ko e ngaahi ongo ko ia ho lotó, mo e ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻe malava ke toutou hoko koeʻuhí kae ongona maʻu pē hoʻo lotú” (“Always” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Jan. 3, 1999], 2–3, 5; vakai foki, “Always,” Ensign, Oct. 1999, 8–10, 12).

3 Nīfai 18:18. “Siviʻi ʻa Kimoutolu ʻo hangē ko e Uité”

  • ʻI he taimi naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí, “ ʻOku holi ʻa Sētane ke maʻu ʻa kimoutolu, koeʻuhi ke ne siviʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité” (3 Nīfai 18:18), naʻá Ne akoʻi mo e pōpoaki tatau pē ko ia naʻá Ne fakahā kia Pitá (vakai, Luke 22:31).

    ʻĪmisi
    Tangata ʻAlepea ʻokú ne siviʻi e uité

    © Richard Cleave

    Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko ha fakamatala fakapunake ʻeni naʻe mahino ange ia ki he kakai ʻo e ʻaho ko iá, ʻi he kakai ko ia hotau ʻahó ni. Ko hono ʻelitó mo e kakano ʻo e foʻi fakakaukaú ʻoku pehē ʻe Sīsū, ‘Pita, ʻoku fie maʻu koe ʻe Sētane ʻi heʻene ututaʻú. ʻOkú ne loto ke maʻu ho laumālié, pea ʻomi koe ki heʻene tānakiʻanga koloá, ki heʻene feleokó, ʻa ia te ne lava ke maʻu ai koe ko ʻene ākonga.’ Ko e lea tatau pē ia ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi he taimi ʻoku tau pehē ai kuo hina ʻa e ngoué, ʻo mateuteu ki he ututaʻú. Pea ʻoku tau ʻalu atu leva ʻo malangaʻi e ongoongoleleí mo fakaului mai e ngaahi laumālie ʻo e tangatá. Ko ia, naʻe fie maʻu ʻe Sētane ʻa Pita; naʻá ne loto ke siviʻi ia hangē ko e uité pe maʻu mai hono laumālié” (Sermons and Writings of Bruce R. McConkie, ed. Mark L. McConkie [1998], 127).

3 Nīfai 18:21. “Lotu ʻi Homou Ngaahi Fāmilí”

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki hono mahuʻinga ʻo e lotu fakafāmilí: “ ʻOku ou ongoʻi fiemālie ke fakahā atu ʻoku ʻikai ha meʻa feʻunga ia ke ne fetongi ʻa e tūʻulutui fakataha ʻi he pongipongí mo e efiafí—ʻa e tamaí, faʻeé, mo e fānaú. Ko ia, ʻoku laka ange ia he kāpeti moluú, fakaʻofoʻofa ange ia he ngaahi tupenu fakaʻofoʻofá, pea mahulu atu he ngaahi lanu kuo fokotuʻutuʻu leleí, ʻa ia ko e meʻa ia te ne ʻai e ngaahi ʻapí ke lelei mo fakaʻofoʻofa angé” (ʻi he Conference Report, Apr. 1963, 127).

3 Nīfai 18:26–32. Ko ha Ouau Toputapu

  • Fakatokangaʻi angé ʻi he 3 Nīfai 18:26 naʻe tuku e lea ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí ka Ne tafoki ki he kau taki “ ʻa ia naʻá ne filí.” Ko ʻEne pōpoaki ʻi he veesi 28–29 naʻe fai ia ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ko ha fakatokanga ki hono fakangofua ʻa e niʻihi ʻoku taʻetāú ke maʻu e sākalamēnití. ʻOku tau ako mei he ngaahi vēsí ni ʻoku totonu ke tuku ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e fatongia ki hono fakapapauʻi ʻo e niʻihi ʻoku feʻunga ke maʻu e sākalamēnití kiate kinautolu naʻe ui ʻe he ʻEikí ke fai e ngaahi fakamaau ko iá, hangē ko e pīsopé pe palesiteni fakasiteikí.

    ʻĪmisi
    Teuteuʻi ʻe Kalaisi ʻa e sākalamēnití maʻá e kau Nīfaí

    Minerva K. Teichert, ʻi he Angalelei ʻa e BYU Museum of Art

  • Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Sione H. Kolipoki ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi e mahuʻinga hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻokú te feʻungá:

    “Kapau ʻoku tau fie maʻu ke fakalakalaka (ʻa ia ko e fakatomala) pea ʻoku ʻikai ke tau ʻi ha faʻahinga fakangatangata mei he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heʻeku fakakaukaú leva, ʻoku tau taau. Kapau leva, ʻoku ʻikai haʻatau holi ke fakalakalaka, pea ʻikai haʻatau taumuʻa ke muimui he tataki ʻa e Laumālié, kuo pau ke tau ʻeke: ʻOku tau taau nai ke maʻu e sākalamēnití, pe ʻoku tau manukiʻi ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e sākalamēnití, ʻa ia ʻoku hoko ko ha meʻa ke ne fakaʻaiʻai ha fakatomala mo e fakalakalaka fakatāutahá? Kapau te tau manatuʻi e Fakamoʻuí mo e meʻa kotoa pē kuó Ne fai pea te Ne fai maʻatautolú, te tau fakalakalaka leva ʻi heʻetau tōʻongá pea haʻu ke ofi ange kiate Ia, ʻo tau nofo ai he hala ki he moʻui taʻengatá.

    “Kapau leva he ʻikai ke tau loto ke fakatomala mo fakalakalaka, kapau he ʻikai ke tau manatuʻi Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea kuo tau fakangata leva ʻetau tupulakí, pea ko e malaʻia ia ki hotau ngaahi laumālié.

    “Ko e sākalamēnití ko ha meʻa ia ʻoku tau aʻusia moʻoni fakatāutaha, pea ko kitautolu pē ʻoku tau ʻilo pe ʻoku tau tāú pe ʻikai. …

    “ ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻoku tau tāú, te tau ongoʻi leva ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakalakalaka aí pea maʻu e tokoni mo e loto moʻoni ke fai pehē. Pea ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi palopalemá, ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he sākalamēnití ha ʻamanaki lelei.

    “Ko e lahi taha ʻo e ngaahi palopalema ko ʻení kuo pau ke tau ngāueʻi pē ʻe kitautolu. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku ʻikai totongi ʻetau vahehongofulú, kuo pau ke tau loto moʻoni ke kamata leva ia. Ka ʻoku ʻi ai e ngaahi palopalema ia ʻe niʻihi kuo pau ke tau sio ai ki heʻetau pīsopé—ʻe lava ʻe he Laumālié ʻo talamai ia kiate kitautolu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1989, 50; pe Ensign, May 1989, 38–39).

3 Nīfai 18:36–37. Naʻe Foaki ʻe Sīsū ki Heʻene Kau Ākongá ʻa e “Mālohi ke Foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”

  • Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e meʻa ne fai pe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne ala ai ki Heʻene kau ākongá mo folofola kiate kinautolú; neongo iá, naʻe fakahā mai ʻe Molomona kiate kitautolu naʻe fakamoʻoni ʻa e kau ākongá “naʻá ne foaki kiate kinautolu [kau ākongá] ʻa e mālohi ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 18:37). Naʻe fakahoko ʻe Molonai e palōmesi ʻene tamaí ki he tokotaha laukongá naʻe pehē “Pea te u fakahā kiate kimoutolu ʻamui ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻoní ni” (3 Nīfai 18:37) ʻi heʻene fakamatala kimui ki he meʻá ni mo e ngaahi lea ʻa Kalaisi ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá. Naʻá Ne toe fakamatala ko e taimi ko ia naʻe ala atu ai ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ke foaki kiate kinautolu ʻa e mafaí, naʻá Ne hilifaki Hono nimá kiate kinautolu (vakai, Molonai 2:1–3).

3 Nīfai 19:9. Naʻe Lotu ʻa e Kau Ākongá ke Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Naʻe lotu ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua ne fili ʻe Sīsuú “ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:9). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e kole ko ʻení:

    “ ʻOku ʻi ai … ha faikehekehe ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e fiefia ʻi he meʻafoakí. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻa e meʻafoakí hili ʻa e papitaisó pe ko e totonu ko ia ki he mālohi ʻo e Laumālié ke fakamāʻoniʻoniʻí; ka ko kinautolu pē ʻoku tāú mo tauhi e ngaahi fekaú te nau fiefia moʻoni he meʻaʻofa kuo talaʻofa maí. ʻI heʻene hoko he moʻuí, ʻoku fiefia e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he takaua ʻo e Laumālié he taimi kotoa pē ʻoku nau moʻui taau ai mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, tupu mei heʻenau talangofuá.

    “Ko e fiefia moʻoni he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻaʻofa faka-ʻOtua ia ʻe lava ke maʻu ʻe ha tangata ʻi he moʻui fakamatelié. Ko e moʻoni ko ia ʻo hono maʻú ko ha fakamoʻoni ia ʻoku mohu tāpuekina e kāingalotú mo fengāueʻaki mo e ʻOtuá ʻo fai e ngaahi meʻa ʻe fakapapauʻi ai kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengata he maama kahaʻú” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 257).

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻo kau ki he fie maʻu ke kole tuʻo ua he ʻaho ki he ʻOtuá ke maʻu ha tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní: “ ʻOku siʻi pē haʻaku manavasiʻi ʻaʻaku pea aʻu pē ʻo halaʻatā haʻaku toe manavasiʻi ki ha tamasiʻi pe taʻahine, ki ha talavou pe finemui, ʻoku kole fakamoʻomoʻoni mo fakamātoato tuʻo ua ʻi he ʻaho ki he ʻOtuá ke tataki ia ʻe Hono Laumālié. ʻOku ou tui moʻoni ko e taimi ʻe tō mai ai ʻa e fakatauelé te nau maʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi ia ʻi he fakahinohino fakalaumālie ʻe foaki kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he kole fakamātoato ki he ʻEikí ke maʻu ʻa e tataki ʻa Hono Laumālié ʻo maluʻi kitautolu, pea kapau te tau feinga fakamoʻomoʻoni mo fakamātoato ke maʻu ʻa e tataki ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, te u lava pē ke fakapapauʻi atu te tau maʻu ia” (Gospel Standards [1976], 26).

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, te tau lava ke maʻu mo tauhi e Laumālié ʻaki hano fakahoko ha polokalama faingofua ʻo ha foʻi fokotuʻu ʻe fā: “Kapau ʻokú ke loto ke maʻu mo tauhi e tataki ʻa e Laumālié, te ke lava ke fai e polokalama faingofua ko ʻeni ʻo e foʻi fokotuʻu pē ʻe fā. ʻUluakí, lotu. Lotu fakamātoato. … Uá, ako mo akoʻi e ongoongoleleí. Tolú, moʻui angatonu; fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá. … Faá, ngāue ʻi he Siasí” (“Guidance of the Holy Spirit,” Ensign, Jan. 1980, 5).

3 Nīfai 19:10–13. Toe Papitaiso

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ki he ʻuhinga ne fekau ai ʻe Sīsū ke toe papitaiso e kau Nīfaí:

    “ ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa Kalaisi ki he kau Nīfaí ʻi he konitinēnití ni, naʻá Ne fekau ke nau toe papitaiso, neongo naʻa nau ʻosi papitaiso kimuʻa ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. … Naʻe fekau ʻe he Fakamoʻuí kia Nīfai pea mo e kakaí ke nau toe papitaiso, koeʻuhí he naʻá Ne fokotuʻutuʻu foʻou e Siasí ʻi he ongoongoleleí [vakai, 3 Nīfai 19:7–15; 26:17]. Kimuʻa atú naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu ia ʻi he fonó [vakai, 3 Nīfai 9:15–22; 11:10–40; 12:18–19; 15:4–10].

    “… Pea ʻi he ʻuhinga tatau ko ia naʻe toe papitaiso ʻa Siosefa Sāmita mo kinautolu naʻe ʻosi papitaiso ki muʻa ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:336).

3 Nīfai 19:18, 22. “Pea Naʻa Nau Lotu kia Sīsū”

  • ʻOku ʻikai ke ʻasi he folofolá ia hano akoʻi mai ke tau lotu kia Sīsū. Ka ʻi he tuʻunga makehe ko ʻení, naʻe lotu e kau ākongá ki he ʻAló kae ʻikai ki he Tamaí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ha ʻuhinga naʻe lava ke hoko ai ʻení: “Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga mahuʻinga naʻe hoko ai ʻení ʻi he meʻá ni pea ko e tuʻo taha pē ia ʻene hokó. Naʻe ʻosi akoʻi kinautolu ʻe Sīsū ke nau lotu ʻi Hono huafá ki he Tamaí, ʻa ia ne nau ʻuluaki fai ia. … Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻi honau ʻaó ko ha fakafofonga ʻo e Tamaí. ʻI heʻenau mamata kiate Iá, ne hangē pē ʻoku nau sio ki he Tamaí; pea ʻi he lotu kiate Iá, ne hangē pē ʻoku nau lotu ki he Tamaí. Ko ha meʻa makehe mo laulōtaha ia ke hoko” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 560–61). ʻOku totonu ke mātuʻaki fakatokangaʻi naʻe fakamahinoʻi moʻoni mai pē ʻe he Fakamoʻuí naʻe lotu ʻa e kakaí kiate Ia he meʻa ko ʻení koeʻuhí, ʻo hangē ko ʻEne folofolá, “ ʻOku ou ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 19:22). Tānaki atu ki aí, ʻi he meʻa ko ʻení “naʻe ʻikai te nau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau pē, he naʻe fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa ke nau lotu ʻakí” (3 Nīfai 19:24).

3 Nīfai 19:19–20, 27–28. “ ʻOku Ou Fakafetaʻi Kiate Koe”

  • ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi sīpinga lahi ʻo e lotu fakamālō ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Tamaí (vakai, Maʻake 14:23; Sione 6:5–11; 11:33–35, 41; 1 Kolinitō 11:23–24). ʻI he foki mai hono ua ʻa Sīsū ke ʻaʻahi ki he kau Nīfaí, naʻá ne kamata ʻaki ʻEne lotu ʻuluaki mo e fika ua naʻe lekooti ʻi he folofolá ʻa e fakamālō ki Heʻene Tamaí (vakai, 3 Nīfai 19:19–20, 27–28). Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

    [“Ko e lotú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne fakatatali mai ki hono fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ʻi he pongipongi mo e efiafi takitaha ʻi he lotu fakamātoato mo faingofua mei hotau lotó koeʻuhí ko hotau ngaahi tāpuakí, meʻafoakí mo e ngaahi talēnití.

    “ ʻI hono fakahaaʻi ʻo e houngaʻiá ʻi he lotú mo e fakafetaʻí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau fakafalala ki ha maʻuʻanga tokoni ʻo e potó mo e ʻiló ʻoku māʻolunga angé—ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 89; pe Ensign, May 1992, 64).

3 Nīfai 19:20–23, 29. Ko ha Lotu ke Taha pē

  • Naʻe lotu ʻa Sīsū ki he Tamai Hēvaní ke taha pē ʻa Hono kau muimuí pea ke taha foki mo e kakai ʻoku akoʻi ʻe Hono kau muimuí (vakai, Sione 17:11, 20–21). Naʻe toe akoʻi foki ʻe Kalaisi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tahá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27).

    Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e lotu ʻa Sīsū Kalaisi ke tahá ʻi he 3 Nīfai 19:20–23 mo e Sione 17:11, 20–23: “Mei he fakalea ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku lava ke tau vakai lelei ko e tahá ʻoku maʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha taumuʻa fakatokāteline ʻoku ʻikai ke mahino lelei hono fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú. ʻIkai ngata aí, ʻoku mahuʻinga ke ʻilo ko e taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni taupotu taha ki he ʻOtuá, ʻoku tau tui ki he ʻOtuá ko ʻEne ʻafioʻi mo fanongo mai ki heʻetau lotú. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Kalaisi ʻa e moʻoni ko ʻení mei he kau Nīfaí. Naʻá Ne pehē ki he Tamaí, ‘Pea ʻokú ke ʻafioʻi ʻoku nau tui kiate au koeʻuhí he ʻokú ke fanongo kiate kinautolu’ [3 Nīfai 19:22]. … Ko e kī ia ki he ngaahi fakahā fakaofo ʻo e langí pea mo e takaua fakatāutaha ʻa e (ngaahi) Fakafiemālie Māʻoniʻoní” (Christ and the New Covenant [1997], 280).

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga te tau lava ke taha ai mo e Tamaí pea mo e ʻAló:

    “Naʻe haohaoa ʻa e taha ʻa Sīsū mo e Tamaí ʻi Heʻene fakavaivaiʻi, ʻi he kakanó mo e laumālié, ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe mahino maʻu pē ʻa e taumuʻa ʻo ʻEne ngāue fakafaifekaú, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi holi pe fakakaukau ʻiate Ia naʻe ʻikai taha mo e Tamaí. ʻI he lau ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí, naʻá Ne folofola, ‘He ʻoku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá’ [Sione 8:29]. …

    “ ʻE ʻikai lava ke tau taha mo e ʻOtuá mo Kalaisi, kae ʻoua kuo tau ʻai ke hoko Hona finangaló ko e taumuʻa mahuʻinga taha ia ʻo ʻetau holí. ʻOku ʻikai lava ʻo maʻu ʻa e angavaivai ko iá ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, ka ʻoku fou ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, kapau ʻoku tau loto ki ai, pea ka toki aʻu ki he taimi ʻe lava ʻo pehē ai ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻo hangē ko e ʻiate Ia ʻa e Tamaí. ʻOku ou manavahē he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ʻe fie maʻu meiate aú, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe toki maʻu pē ʻa e fiefia kakató ʻi he haohaoa ʻa e taha ko ʻení” (ʻi he Conference Report, Oct. 2002, 76–77; pe Liahona, Nōvema 2002, 72–73).

3 Nīfai 19:24. “Naʻe ʻIkai Ke Nau Lea ʻAki ʻa e Ngaahi Lea Tatau Pē”

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e lotu pea “ ʻikai lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau pē”? 3 Nīfai 19:24. Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Sini R. Kuki ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ngaahi fakakaukaú ni:

    “ ʻI he taimi naʻe lotu ai e kau ākonga Nīfaí ʻi he ʻao ʻo Sīsuú, naʻa nau ʻomi ai ha sīpinga lelei maʻatautolu kotoa. ʻOku pehē ʻe he lekōtí … ‘naʻe ʻikai te nau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau pē. …’

    “ ʻOku tatau ʻeni mo e fekau naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kau Siú lolotonga ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻá Ne folofola, ‘Ka ʻo ka mou ka lotu, ʻoua naʻa mou toutou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau taʻeʻaonga maʻu pē, ʻo hangē ko e hītení: he ʻoku nau mahalo ʻe ongoʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi lea lahí.’ (Mātiu 6:7; vakai foki, 3 Nīfai 13:7.)

    “ ʻO ka tau ka lotu ʻi he kakaí, tau tokanga ke ʻoua naʻa tau ʻāvea he holi ke feau e lāngilangi ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe lava ke tupu ai haʻatau lotu ʻoku ʻikai ke fakamātoato pe lotu lōloa ʻi ha meʻa taʻeʻaonga. ʻOku fai mo e fakatokanga tatau kiate kinautolu ʻoku lotu koeʻuhí ko e kakai fakamatelié kae ʻikai koeʻuhí ke fanongo mai e ʻEikí. ʻOku totonu ke tau tokanga maʻu pē ke fakaʻehiʻehi mei he lotu ʻoku fuʻu tōtuʻa hono fakaleá pe ko e lotu ke mālieʻia ai ha tahá. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke fiemālie ʻa e ʻEikí ki he founga ko iá, pea he ʻikai ke Ne tali ha lotu ʻa ha taha ʻoku ʻikai ke fakatefito ʻi he ʻEikí pe lotu ʻoku ʻikai ʻi ai e lotó” (Receiving Answers to Our Prayers [1996], 43–44).

3 Nīfai 19:35. ʻOku Hoko Mai ʻa e Ngaahi Maná Kiate Kinautolu ʻOku Tuí

  • Naʻe hoko ha ngaahi mana lalahi ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he Kāingalotu ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ngaahi mana ʻo e fakamoʻui mahakí, kau ʻāngeló, ngaahi fofonga ne hā ngingilá, ngaahi lotu ne fuʻu toputapu ke tohí, mo e ngaahi meʻa lahi fakaofo kehe ne hokó. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “Kuo teʻeki ai ke u ʻiloʻi ha tui lahi pehē fau ʻi he kau Siu kotoa pē; ko ia naʻe ʻikai te u lava ʻo fakahā kiate kinautolu ha ngaahi mana lalahi pehē, koeʻuhí ko ʻenau taʻetuí” (3 Nīfai 19:35).

    ʻOku kei hoko nai e ngaahi maná he ʻahó ni, pe kuo ngata e ʻaho ia ʻo e ngaahi maná? Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē ʻoku kei hoko pē ʻa e ngaahi maná; ka ʻoku ʻikai ke tau toe faʻa fanongo ki ai koeʻuhí ko ʻenau fuʻu toputapú:

    “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau lea ai ʻo lahi ange ki he ngaahi mana kuo tau mamata ki aí ʻi he konifelenisi lahí mo e ngaahi fakatahaʻanga fakalotofonuá? Ko e lahi taha ʻo e ngaahi mana kuo tau aʻusiá ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke vahevahe atu. Pea fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa e folofolá, ʻoku tau puke maʻu ia he ʻoku nau toputapu pea toki vahevahe pē ʻi hano ueʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke fai pehē. …

    “… ʻOku fakahinohino mai e fakahā fakaonopōní ke ‘ ʻoua naʻa nau pōlepole ʻa kinautolu ʻi he ngaahi meʻá ni, pea ʻoua foki ʻe lea ʻaki ia ʻi he ʻao ʻo e māmaní; he ʻoku foaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolú ke ʻaonga kiate kimoutolu pea mou maʻu ai ʻa e fakamoʻuí’ (T&F 84:73). ʻOku pehē ʻe ha fakahā ʻe taha, “Manatu, ko e meʻa ʻoku haʻu mei ʻolungá ʻoku toputapu, pea kuo pau ke tokanga ʻi hono lea ʻakí, pea ke lea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié” (T&F 63:64). …

    “ ʻOku fai pau pē ʻa e Kāingalotú ia ki he ngaahi fakahinohinó ni. ʻI hono fakahoko e ngaahi fakamoʻoní pea mo ʻetau ngaahi lea ki he kakaí ʻoku tātātaha ke tau fakamatalaʻi e lahi taha e ngaahi mana ne tau aʻusiá, pea ʻoku ʻikai ke tau fakafalala ki he ngaahi fakaʻilongá ke ʻilo ai pe ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻOku tau faʻa fakapapauʻi pē ʻetau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea fai ha kiʻi fakamatala nounou pē ki he anga ʻetau ʻiloʻi iá. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Ko e ngaahi fakaʻilongá ʻoku muimui ia ʻiate kinautolu ʻoku tuí. Ko e fekumi ko ia ke fai ha mana kae toki ului ai ha tahá, ko e founga taʻetotonu ia ʻo e kumi fakaʻilongá. ʻI he ʻuhinga tatau, ʻoku taʻefakapotopoto maʻu pē ke fakamatalaʻi ha ngaahi mana naʻe hoko ki ha kakai ʻoku tokolahi ai ha kakai ʻoku tuʻunga kehekehe ʻenau matuʻotuʻa fakalaumālié. Ki ha haʻofanga kakai, ʻe fakamālohia e tui ʻa ha niʻihi ʻe he ngaahi maná ka ʻe ʻi ai ha niʻihi kehe ʻe hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻoku taʻetotonu” (“Miracles” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, May 7, 2000], 3, www.ldsces.org).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻE anga fēfe hoʻo manatuʻi hoʻo ongo ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé ke ne fakatupulaki ʻa e meʻa te ke aʻusiá he taimi hono hoko te ke maʻu ai e sākalamēnití?

  • Naʻe lotu ʻa e kau ākongá “ki he ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí,” ʻa ia “ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:9). Ko e hā e meʻa ʻokú ke fakaʻamua lahi tahá? ʻOku fakakau nai ʻi hoʻo ngaahi lotú ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki aí? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakakau aí pe ʻikai fakakau aí?

  • Naʻe “malimali [e fofonga ʻo e Fakamoʻuí]” ki Heʻene kau ākongá (3 Nīfai 19:25, 30). Ko e hā nai hono ʻuhingá? Ko e hā ha meʻa te ke lava ke fai ke ke malimali ai ki he niʻihi kehé?

Ngāue ke Faí

  • Kuó ke ʻosi lau ha ngaahi folofola lahi mo e ngaahi akonaki kau ki he sākalamēnití, faʻu leva haʻo palani ke ʻai e sākalamēnití ke hoko ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí ʻoku toe mahuʻingamālie angé.

  • Ako e ngaahi fakamatala ki he lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 19:19–23, 27–29, 31–32. Fakalaulauloto ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakamatalá ni kiate koe fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi hoʻo lotú. Hiki ki hoʻo tohinoá e ngaahi meʻa ʻokú ke mātaá mo hoʻo aofangatukú.