‘Inisititiuti
Vahe 48: Molomona 1–6


Vahe 48

Molomona 1–6

Talateú

Hili hono fakanounouʻi e ngaahi fakamatala ʻo e ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki he kau Nīfaí pea mo e taʻu ʻe 200 ʻo e kuonga nofo melino ne hoko atu aí, naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona, naʻe kamata ʻi he taʻu hono 201, ke toe hū mai ʻa e hīkisiá, moveteveté, mo e angahalá (vakai, 4 Nīfai 1:24–47). ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻá ne sio tonu aí. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻa e fakaʻauʻauhifo e sivilaise ʻa e kau Nīfaí. ʻI he Molomona 1–6 te tau lava ke kau fakataha mo Molomona he loto mamahi ʻi he fakaʻauha hono kakaí, ko ha fakaʻauha ne hoko mai kiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau liʻaki ʻa e ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí. Te tau lava pē foki ʻo fakaʻehiʻehi mei ha hoko mai ha faʻahinga faʻingataʻa pehē ki heʻetau moʻuí.

Fakamatalá

Molomona 1:1. “Ko au, Molomona”

  • Naʻe ako ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo pehē, “Ko e lea Molomoná, ʻoku ʻuhinga moʻoni pē ia ko e lelei ʻoku lahi ange” (History of the Church, 5:400).

  • ʻI he vakai fakalūkufua ki he moʻui ʻa Molomoná, naʻe lau ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí (1910–2008) ki he ʻuhinga ʻoku fekauʻaki mo e hingoa ʻo Molomoná, ko ha hingoa kuo hoko ko ha maʻuʻanga fakamatala ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

    “Tuku muʻa ke u fakamanatu atu e maʻongoʻonga mo e lelei lahi ʻo e tangata ko ʻeni ko Molomoná. Naʻá ne moʻui ʻi he konitinēniti ko ʻeni ʻo ʻAmeliká ʻi he senituli hono faá hili ʻa Kalaisí. ʻI he taimi naʻe kei taʻu 10 ai e kiʻi tamasiʻi ko Molomoná, naʻe fakamatalaʻi iaʻe he tangata faʻu hisitōlia ʻo e kakaí, ʻa ia ko hono hingoá ko ʻEmaloní, ko ha ‘tamasiʻi ʻoku anga-fakamotuʻa, mo … mata poto’ (Molomona 1:2). Naʻe fai ʻe ʻEmaloni kiate ia ʻa e fekau ka hoko leva hono taʻu uongofulu mā faá, peá ne tauhi e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate iá.

    “ ʻI he ngaahi taʻu ne hoko mai he kei tamasiʻi ʻa Molomoná ko ha ngaahi taʻu ia ʻo e lingitoto fakalilifu ʻi hono puleʻangá, ʻa ia ko e ola ʻo ha tau lōloa mo fakailifia mo fakalilifu ʻi he vahaʻa ʻo kinautolu naʻe ui ko e kau Nīfaí pea mo kinautolu naʻe ui ko e kau Leimaná.

    “Naʻe hoko kimui ʻa Molomona ko e taki ʻo e kau tau ʻa e kau Nīfaí peá ne fakamoʻoniʻi ai e fītaʻa hono kakaí, mo fakamahino kiate kinautolu ko e ʻuhinga ʻoku nau toutou foʻi aí ko ʻenau liʻaki e ʻEikí pea ko ia ai kuó Ne hanga leva ʻo liʻaki kinautolu. …

    ʻĪmisi
    Tangilāulau ʻa Molomona ʻi hono fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí

    “Naʻá ne tohi mai ki hotau toʻu tangatá ʻaki e ngaahi lea fakatokanga mo e kole, ʻo fakahā ʻene fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ki he Kalaisi kuo toetuʻú. Naʻá ne fakatokanga mai ki he ngaahi faingataʻa ʻe hoko kapau te tau liʻaki e ngaahi founga ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe hono kakaí.

    “ ʻI heʻene ʻilo kuo vave ʻene maté, lolotonga iá, ʻoku kumi ʻe hono ngaahi filí ʻa e kakai kotoa pē ʻoku kei moʻuí ke tamateʻi, naʻá ne kōlenga mai ki hotau toʻu tangatá ke ʻaʻeva ʻi he tuí, ʻamanakí, mo e manavaʻofá, peá ne fakahā mai, ‘Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia’ (Molonai 7:47).

    “ ʻIo ko e lelei lahi ia, mo e ivi, mo e mālohi, mo e tui, pea mo e laumālie fakakikite naʻe maʻu ʻe he taki mo e palōfita ko Molomoná”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 69–70; pe Ensign, Nov. 1990, 52).

Molomona 1:16. Angatuʻu Fakahāhā ki he ʻOtuá

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālie ʻa Molomoná pea mo e tuʻunga faiangahala ʻo e kakai ʻo Molomoná. Neongo ʻa e holi māʻoniʻoni ʻa Molomoná, ka naʻe tapui ia ke malanga koeʻuhí ko e tuʻunga angatuʻu ʻa hono kakaí: “Ko Molomoná naʻe anga fakamatuʻotuʻa, ʻi hono taʻu hongofulu mā nimá pē, pea tuʻu fakamakatuʻu neongo hono ʻātakaiʻi ia ʻe he fai angahalá pea mavahe hake ia ki ʻolunga mei he meʻa fakamamahi ʻi hono taimí. Faifai pea naʻe ‘ ʻaʻahi mai ki ai e ʻEikí, peá ne ʻahiʻahiʻi mo ʻiloʻi e lelei lahi ʻo Sīsuú,’ pea feinga ʻi he loto toʻa ke malanga ki hono kakaí. Kae hangē ko e meʻa ʻoku fai maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ko ia ʻoku fuʻu lahi ai e fakafepaki ʻa kinautolu ʻoku maʻu e māmá, naʻe tāpuni ai pē ʻe Molomona ia hono ngutú. Naʻe tapui ia ke malanga ki ha puleʻanga ʻoku nau angatuʻu fakahāhā ki honau ʻOtuá. Naʻe hanga ʻe he kakaí ni ʻo fakafisingaʻi e ngaahi mana mo e ngaahi pōpoaki naʻe fai atu kiate kinautolu ʻe he kau ākonga Nīfai ʻe toko tolu naʻe sino liliú, ʻa ia kuo fekau ke ʻoua naʻa nau toe malanga pea ʻave kinautolu mei he puleʻanga naʻe fekauʻi kinautolu ki aí” (Christ and the New Covenant [1997], 318).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tiini L. Lāseni lolotonga ʻene ngāue ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, ko e fakafepaki ki he ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono tupuʻanga fakafoʻituitui ʻa ia, kapau he ʻikai ke fakatonutonu, ʻe mafola atu pea ʻe fakamanavahē ʻaupito hono olá:

    “ ‘I he tuʻu fakahisitōliá, ʻoku hoko ʻa e mavahe ko ia mei he hala ʻo e moʻuí kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻoku tupu pē ia mei he kamata ʻa e tokotaha fakafoʻituituí ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí. ʻOku hoko moʻoni ʻeni ʻi he taimi ʻoku fakahoko loto lelei ai e maumaufonó pea ʻikai fai ha fakatomalá. Manatuʻi hono fakamatalaʻi ʻe Molomona ʻa kinautolu ʻi hono taimí ne mavahe mei he hala totonú. Naʻe ʻikai ke nau fai angahala ʻi he taʻeʻilo. Naʻa nau angatuʻu fakahāhā ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ko ha ngaʻunu fakamāmanilahi ia. Naʻe kamata ia ʻi hono fakafepakiʻi ʻe he kau mēmipa fakafoʻituituʻi ʻo e Siasí ʻi he ʻiloʻilo pau e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí. Naʻa nau fakatonuhiaʻi ʻenau ngaahi fehālaakí he naʻa nau ʻiloʻi naʻe fai pehē pē mo e niʻihi kehé. ʻOku fekumi ʻa kinautolu ʻoku loto ke fai angahalá ke fokotuʻu haʻanau tuʻunga moʻuí pē ʻanautolu ʻa ia te nau ongoʻi fiemālie ki ai pea lava ke fakatonuhiaʻi ai ʻenau faihalá. ʻOku nau fekumi foki ke kau fakataha mo kinautolu ʻoku loto ke muimui he hala ko ʻeni ʻo e takitaha tuʻu pē heʻene totonú.

    “ ʻI he kamata ke tupu ʻo tokolahi e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku heé, ʻoku mālohi ʻaupito honau ivi tākiekiná. ʻE lava pē ke fakamatalaʻi ko ia ʻa e ‘fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā taʻemāú.’ ʻOku toe fakatuʻutāmaki ange ʻa e faʻahinga sīpinga ko ʻení ʻi he taimi ʻoku kamata ke mahino lelei mai ʻoku fengāueʻaki mo kau fakataha hono kau muimuí pea mo e kulupu ko ia ʻoku talangofua ki he founga ʻa e ʻEikí. ʻE ʻata nenefu mo taʻemahino leva e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mo e ngaahi tuʻunga moʻui mahuʻingá ʻa ia ne fuʻu mahino leleí. ʻE kamata leva ke ʻasi mai ko e ʻulungāanga totonú ia ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakapōpōʻuli ko ʻení. Ko e ʻulungāanga ko ia ne kovi mo fakatupu hohaʻa he taimi ko eé kuo hoko pē ia ko ha meʻa lelei” (“Likening the Scriptures unto Us,” ʻi he Monte S. Nyman mo Charles D. Tate Jr., eds., Alma, the Testimony of the Word [1992], 8).

Molomona 1:19. Ngaahi Ngāue Fakalouʻakaú, Fakafaʻahikehé, mo e Fiemaná

  • Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki hono faʻufaʻu ʻaki e ngaahi meʻa fakalilolilo ʻa Sētané: “ ʻOku ʻikai ko ha meʻa ʻoku lelei ke te fuʻu nofo hifo ʻo fakakaukauʻi ʻa Sētane mo ʻene ngaahi meʻa fakamisitelí. He ʻikai ke lava ʻo maʻu ha lelei ia mei he fakaofiofi ki he koví. He ʻoku hangē pē ia ko haʻate vaʻinga ʻaki e afí, ʻoku fuʻu faingofua ke te vela ai. … ʻOku fakataueleʻi kita ʻe heʻete ʻilo ʻa e angahalá, ke te fakahoko ia. Ko e founga pē taha ke te hao aí, ko haʻate fakamamaʻo mei ai mo haʻane toe faʻahinga ngāue kovi pe angafai fulikivanu. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi maʻu pē mei he nunuʻa ʻo e hū ki he tēvoló, fie maná, ngāue fakafaʻahikehé, tui tēvoló, talatukí, fakalouʻakaú, pea mo ha ngaahi toe tūkunga kehe pē ʻo e tui fakatēvoló [ʻo hangē ko ha fakaʻehiʻehi mei ha mahaki fakaʻauhá]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 40; pe Liahona, Sānuali 2007, 3).

Molomona 2:13. “Ko e Loto Mamahi ʻa e Kau Malaʻiá”

  • Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faikehekehe ʻi he mamahi faka-ʻOtuá pea mo e “mamahi ʻa e kau malaʻiá”: [“Hili hono ʻiloʻí, ko e loto mamahi moʻoní te ne fakafonu leva e laumālié. Ko ʻeni ia ʻa e ‘mamahi fakaʻotuá,’ kae ʻikai ko e ‘mamahi pē ʻo e māmaní’ pe ko e ‘mamahi ʻa e kau malaʻiá’ ʻi he taimi ko ia ʻoku ʻikai kei lava ai ke ‘fiefia ʻi he faiangahalá’ (2 Kolinitō 7:10; Molomona 2:13). ʻOku hangē pē ʻa e loto-mamahi fakangalingalí ia ko haʻatau fakatonuhiaʻi pē ʻetau ngaahi fehālaakí. Ko e fakatomala ko ia ʻoku hangē pē hano fakahoko ha foʻi ouaú, ko ʻetau ongoʻi loto mamahi pē heʻetau fehālaakí kae ʻikai ke fai hano fakaleleiʻi”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 40; pe Ensign, Nov. 1991, 31).

    Ko hono faikehekehe ko ia mo e loto mamahi ʻa e kau malaʻiá, naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e natula ko ia ʻo e mamahi faka-ʻOtuá koeʻuhí ke mahino kiate kitautolu ʻa e mamahi ʻokú ne tataki atu ki he fakatomala ke fakamaʻa aí: “Ko e mamahi faka-ʻOtuá ko ha meʻa ʻofa ia ʻa e Laumālié. ʻOku mahino lelei moʻoni kiate kitautolu ʻoku tau angatuʻu ki heʻetau Tamai ko hotau ʻOtuá. ʻOku ʻi he ʻiloʻilo pau ʻoku fakatupu ʻe heʻetau tōʻongá, ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe ʻikai ke Ne ʻilo ha angahala, ʻa ia ko e lahi taha ia ʻi he taha kotoa pē ke kātekina e ngahi mamahí mo e faingataʻaʻiá. Naʻe hanga ʻe heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakatupunga ke ne tautaʻa ko e taʻataʻa mei he ava kotoa ʻo hono kilí. Ko e faʻahinga mamahi fakaʻatamai mo fakalaumālie lahi ʻeni ʻoku lau ʻe he folofolá ko hano maʻu ia ʻo ‘ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala’ (T&F 20:37). Ko e faʻahinga laumālie ia ʻoku fie maʻu moʻoni ki muʻa pea toki hoko e fakatomala moʻoní” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 72).

Molomona 2:15. “Kuo ʻOsi ʻa e ʻAho ʻo e ʻAloʻofá”

  • Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e laine ne ongo fakalilifu ko ia ʻi he fakamatala ʻa Molomona kuo ʻosi e taimi ia ke toe fakahaofi ai hono kakaí: “Ko ha momeniti ʻeni he hisitōlia ʻo e kau Nīfaí—siʻi hifo pē he taʻu ʻe 950 talu ʻene kamatá pea laka siʻi hake pē he taʻu ʻe 300 talu mei he taimi ko ia ne ʻaʻahi tonu mai ai kiate kinautolu e ʻAlo ʻo e ʻOtuá—naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Molomona ko e ngataʻanga ia ʻa e foʻi talanoá. Mahalo ko e foʻi laine ongo fakailifia taha kuó ne hanga ʻo tohí, naʻe fakamahinoʻi lelei ai ʻe Molomona, ‘Peá u ʻiloʻi kuo ʻosi ʻa honau ʻaho ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu, ʻi he meʻa fakasino mo fakalaumālie fakatoʻuʻosi.’ Ne ako ʻe hono kakaí ʻa e meʻa fakamamahi taha ʻi he ngaahi lēsoni kotoa pē—he ʻikai ke fāinga maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo e tangatá; ʻoku malava ia, ki he kakaí fakalūkufua pea pehē ki he fakafoʻituituí, ke ʻosi honau faingamālié. ʻE lava pē ke ʻosi ʻa e ʻaho ia ʻo e fakatomalá, hangē ko ia naʻe hoko ki he kau Nīfaí. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe ‘tā hifo ki lalo koeʻuhí ko e angatuʻu fakahāhā ki honau ʻOtuá,’ pea ʻi ha lea heliaki ʻe fuʻu mahino lelei pē ʻi he fakamatala fakaeʻulungāangá, he naʻe ‘fokotuʻutuʻu ʻa honau sinó ʻo hangē ha vevé ʻi he funga ʻo e fonuá’” (Christ and the New Covenant, 319).

    ʻĪmisi
    Nephites’ last battle
  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e founga te tau lava ai ʻi he ʻahó ni ʻo toe toʻo meiate kitautolu ʻa e ʻaloʻofa fakamaʻa ʻo e fakatomalá: [“Ko hono moʻoní ko e tefitoʻi moʻoni lahi ʻo e fakatomalá ʻoku ʻatā maʻu pē ia, ka ki he kau faikoví mo e kau angatuʻú ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakangatangata lahi ia fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻení. Hangē ko ʻení, ko e angahalá ʻoku mālohi ʻaupito ʻene fakatupu ha faʻahinga ʻulungāanga ke te anga ʻaki pea taimi ʻe niʻihi te ne ueʻi ʻa e tangatá ke aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke toe lava ʻo foki. … ʻI he fakaʻau ke ʻunu atu ʻa e tokotaha maumaufonó ke toe lahi ange ʻene fai angahalá, pea fakaʻau ke toe fakalalahi ange ʻa e fehālaakí ʻe vaivai leva ha loto ke fai ha liliú, pea hangē leva ʻe toe lahi ange mo e mole ʻa e ʻamanakí, peá ne tō hifo ai ki lalo ʻo toe māʻulalo ange ʻo aʻu ki ha tuʻunga ko e ʻikai ke ne toe loto ke kaka hake pe maʻu ha mālohi ke toe fai pehē”] (The Miracle of Forgiveness [1969], 117).

Molomona 2:26. “Naʻe Tuku Kimautolu Taʻe-ha-Tokoni”

  • Mahalo pē ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi e lahi e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó ʻi heʻetau feinga ko ia ke moʻui angatonú. Naʻe hiki ʻe Molomona ʻi he taimi ko ia naʻe fai angahala ai hono kakaí ʻo pehē naʻe mole leva e mālohi ʻo e ʻEikí naʻá ne faʻa maluʻi kinautolu kimuʻá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lei H. Uti ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú: “Ko e taimi kuo maumauʻi ai ʻe ha taha ha taha ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, kapau ʻe ʻikai fai ha fakatomala ʻe toʻo leva ʻe he ʻEikí Hono ivi tākiekina ki he maluʻí mo e poupoú. ʻI he taimi ʻoku mole ai meiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi pau ko e palopalemá ko kitautolu ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá. “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa” (T&F 82:10). ʻOku ʻomai ʻe heʻetau ngaahi faihalá ʻa e mamahí. ʻOku nau fakamamahiʻi mo toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e ‘ ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa’ kuo foaki mai ʻe Kalaisí (2 Nīfai 31:20). Ka ʻikai tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku tuku liʻekina leva kitautolu” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 54; pe Liahona, Siulai 1999, 48).

Molomona 3:8–11. Naʻe Fakafisi ʻa Molomona ke Hoko ko ha Pule

  • Neongo naʻe hoko ʻa Molomona ko ha taki ki hono kakaí ʻi he taʻu fakakātoa ʻe 35, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe ʻikai ke ne toe loto ke taki kinautolu. Kuo pau pē naʻe tākiekina ʻa Molomona ʻi heʻene hiki fakanounouʻi e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne sio ki he ngaahi ʻuhinga naʻe tonu ai e ʻalu ʻa e ʻEikitau ko Molonaí mo Hilamani ki he taú (vakai, ʻAlamā 43:9–58:12)—ke maluʻi honau fonuá, ʻapí, uaifí, fānaú, totonú, faingamālié, tauʻatāiná, mo e faingamālie ke fai ʻenau lotú. Naʻá ne akoʻi ki hono kakaí ko e ngaahi ʻuhinga ʻeni ʻe fai ai ha taú (vakai, Molomona 2:23–24). Hili ʻene mamata ki he ʻuhinga ne tau ai e kau Nīfai mo e kau Leimanáʻi hono taimí—ke “sauni kinautolu” pea naʻa nau “kamata ke pōlepole ʻi honau iví” pea naʻa nau halaia lahi ʻi he “angahalá mo e angafakalieliá”—naʻe ʻikai leva ke ne toe loto ke taki ʻenau kau taú (Molomona 3:9–14).

Molomona 3:9; 4:8. Pōlepolé

  • Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ke tau fakatokangaʻi e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai ko ha mālohi ia ʻotautolu: “Ko ia tau ʻuluaki fakahā muʻa ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí pea tau toki fiefia ʻi he ola ʻo e ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní. Ka ʻikai, ʻe ʻi ai leva ʻa e kumi ʻuhinga ʻo pehē, “Ko hoku mālohí mo e mafai ʻo hoku nimá, kuó ne lavaʻi ʻa e ngaahi koloá ni maʻaku” (Teutalōnome 8:17). Pe ko haʻatau “pōlepole” ʻiate kitautolu pē, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá (tuku kehe pē ʻa e kiʻi kau tau tokosiʻi ʻa Kitioné), ʻo nau pōlepole “ko hoku nima pē ʻoʻokú kuó ne fakamoʻui aú” (Fakamaau 7:2). ʻOku liunga ua ʻa e faingataʻa ange ke tau fakahā ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē kapau te tau pōlepole ʻi he ngaahi ngāue ʻa hotau nimá (vakai, ʻAlamā 14:11; T&F 59:21)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 43; pe Liahona, Siulai 2002, 40).

Molomona 3:12. “Fakatatau mo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻa ia Naʻe ʻIate Aú”

  • Naʻe enginaki mai ʻa Pīsope Keleni L. Peisi lolotonga ʻene ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, ke tau feinga ke muimui ki he ʻofa naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe Molomoná: [“Naʻe maʻu ʻe he palōfitá ni ha ʻofa faka-Kalaisi ki ha kakai naʻe hinga. Te tau lava nai ke fiemālie ʻi hono fai pē ha kiʻi ʻofa ʻoku siʻisiʻí? Kuo pau ke tau ngaʻunu atu ki muʻa ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ke fakamafola ʻa e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻetau fai iá ʻo tauʻi ʻaki e leleí ʻa e koví, fakapoʻulí ʻaki e māmá, mo e kākaá ʻaki e moʻoní, kuo pau ke ʻoua naʻa tau liʻaki ai hotau fatongia ke faitoʻo kinautolu kuo kafo pea tō he taú. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi he puleʻangá ki he faʻahinga tui ko e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻoku ʻikai mataʻofi he naʻe tuʻutuʻuni pē ke pehē”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 8; pe Ensign, Nov. 1990, 8–9).

Molomona 3:18–22. Ko Hotau Fakamāuʻí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe ʻi ai mo e niʻihi kehe te nau kau ʻi hono Fakamāuʻi ʻo kitautolú: “Ko hono moʻoní ʻe ʻi ai ha fakatuʻutuʻunga ʻo e kau fakamāú ʻa ia, te nau fakaongoongo kia Kalaisi, ke fakamāuʻi ʻa e kau angatonú. Ko Ia pē toko taha te Ne fai mai ʻa e tuʻutuʻuni ki hono fakamalaʻiaʻi e kau angahalá” (The Millennial Messiah [1982], 520).

    ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻe ʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe nima te nau kau ʻi he ʻAho ʻo e Fakamāú:

    1. Ko kitautolu (vakai, ʻAlamā 41:7; Hisitōlia ʻo e Siasí, 6:314)

    2. Ko ʻetau kau pīsopé (vakai, T&F 41:9; 58:14, 17–20; 64:40; 72:17)

    3. Ngaahi Folofolá (vakai, Fakahā 20:12; 2 Nīfai 25:18; 29:11; 33:14; 3 Nīfai 27:25–26)

    4. Kau ʻAposetoló (vakai, Mātiu 19:27–30; 1 Nīfai 12:9; 3 Nīfai 27:27; Molomona 3:18; T&F 29:12)

    5. Sīsū Kalaisi (vakai, Sione 5:22; 3 Nīfai 27:14)

  • Naʻe toe fakamahinoʻi mai ʻe Palesiteni Sione Teila (1808–87) ʻa e fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi hono fakamāuʻi kitautolú: “Ko Kalaisi ʻa e ʻulú. … ʻOku tonu ʻaupito pē ia, kapau ko e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofula mā ua ʻi Selusalemá te nau fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā uá, pea ko e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ʻi he konitinēnití ni ke nau fakamāuʻi ʻa e hako ʻo Nīfaí, pea ko e tokoua ʻo Sēletí mo Sēleti te na fakamāuʻi ʻa e kau Sēletí, mo hona hakó; pea, tānaki atu ki ai, ko e kau palesitenisī ʻuluakí mo e toko hongofulu mā ua ʻoku ngāue ʻi hotau taimí, ke nau ngāue maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kuonga ko ʻení” (The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham [1987], 138).

Molomona 3:20–22; 5:12–14. Ko ha Enginaki ke Tui kia Kalaisi

  • ʻĪmisi
    Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí

    Del Parson, © 1983 IRI

    Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Kalaisi: [“Ko e folofola ko ʻeni ʻo e Māmani Foʻoú, ʻoku ʻiate kitautolu ia ko ha fakamoʻoni ʻoku fakalahi mai ai e faka-ʻOtua mo e moʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻEne fakalelei ʻokú ne fālute ʻa e ngaahi leleí, mo ʻEne hū mai mei he fakapoʻuli ʻo e faʻitoká. Pea ʻi loto ʻi he ngaahi takafí ni ʻoku maʻu ai e ngaahi kikite lahi kau kiate Ia ʻa ia ʻe fanauʻi ʻe ha taupoʻou, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Māfimafí. Naʻe kikiteʻi foki ʻEne ngāue ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ko ha tokotaha ʻoku moʻui ʻi he sino fakamatelié. ʻOku ʻi ai foki ha fakahā ʻo ʻEne pekiá, ko e lami taʻe ʻi ai hano mele kae feilaulauʻi ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻoku ongo pea fakaʻofoʻofa mo moʻoni ki he ʻaʻahi moʻoni ʻa e Kalaisi kuo toetuʻú ki he kakai tangata mo fafine naʻa nau nofo ʻi he konitinēniti ʻi he uēsité. Ko e fakamoʻoní ʻoku ʻi heni ia ke fakahoko; ke lau; pea fai ki ai ha fakalaulauloto; ke fai hano lotua mo ha talaʻofa, ko ia ʻoku lotú, te ne ʻilo ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní mo ʻene tonú (vakai, Molonai 10:3–5)”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 95; pe Ensign, May 1994, 72).

Molomona 4:23. Ko e Vakai Nounou mo Fakalūkufua ki hono Feʻaveʻaki Holo ʻo e Ngaahi Peletí

  • Naʻe fekau ʻe ʻEmaloni kia Molomona ke ne ʻave ʻa e ngaahi peleti lalahí mei he moʻunga ko Simí pea toe tānaki atu pē ha meʻa ki ai. Pea ke tuku pē ʻe Molomona ʻa e toenga ʻo e ngaahi peletí (peleti palasá, ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí, mo e ngaahi peleti ʻa ʻEtá) ʻi he Moʻunga ko Simí (vakai, Molomona 1:2–4). Naʻe toʻo mai ʻe Molomona ʻa e ngaahi peleti lalahí, pea hiki ki ai e fakamatala kakato ʻo e ngaahi ngāue ʻa hono kakaí, pea fakaʻaongaʻi ha konga naʻá ne filifili mai ke hiki ai e fakamatala fakanounou ki he hisitōlia ʻo hono kakaí (vakai, Molomona 2:18). Naʻe toki foki mai ʻa Molomona kimui ange ʻo ʻave kotoa e ngaahi peletí mei he Moʻunga ko Simí (ngaahi peleti palasá, ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí, ngaahi peleti ʻa ʻEtá, pea mo e ngaahi peleti kehe kotoa pē) mei he moʻungá (vakai, Molomona 4:23). ʻI heʻene manavahē naʻa fakaʻauha ʻe he kau Leimaná ʻa e ngaahi lekōtí, naʻe toe tanu ai ʻe Molomona ʻa e ngaahi peletí—tuku kehe ʻene fakanounoú pea mo e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí (ko e ngaahi peleti koulá) ʻi he Moʻunga Komolá (vakai, Molomona 6:6). Naʻe foaki ʻe Molomona e ngaahi peleti koulá ni ki hono foha ko Molonaí (vakai, Molomona 6:6; Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:1–7).

Molomona 5:16. “Kuo tuku [ʻe he Laumālié] ʻEne Faifeinga mo ʻEnau Ngaahi Tamaí”

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo pehē naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he mole ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei he kakai fai angahala ʻi he taimi ʻo Molomoná, kae toe mole foki mo e Laumālie ʻo Kalaisí mei heʻenau moʻuí: “Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona e niʻihi ʻo hono kakaí, ʻa ia naʻe mavahe meiate kinautolu ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻi heʻeku lau iá … naʻe mahino lelei leva kiate au ko e meʻa ko ia naʻe lau ki aí naʻe ʻikai ko e taʻemalava pē ke maʻu e takaua pe ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻá ne talanoa ia ki he maama ko ia ʻo e moʻoní ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e taha kotoa pē ʻoku fanauʻi mai ki he māmaní ke ne maʻú pea he ʻikai pē lava ke tuku ʻene faifeinga mo e fakafoʻituituí tuku kehe kapau ʻe toki mole ia ʻi haʻane faiangahala” (ʻi he Conference Report, Apr. 1956, 108).

Molomona 5:17. “Naʻa Nau Hoko ʻi ha Taimi ko ha Kakai Fakaʻofoʻofa”

  • Naʻe tangilāulau ʻa Molomoná ʻi he tuʻunga fakamamahi ne ʻi ai hono kakaí, ʻa ia ʻi hono fakafehoanakí naʻe ʻi ai ha taimi naʻa nau “fakaʻofoʻofa ai.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo e fakaʻofoʻofá pea mo e ngaahi fie maʻu ke lava ʻo maʻu ai e tuʻunga ko iá: [“ ʻOku ʻi ai ha tāpuaki lahi ʻo e potó, ʻo e ʻiló, pea aʻu ki he ngaahi koloa fufū ʻo e ʻiló. ʻOku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻe fakaʻofoʻofa hotau fonuá kapau te tau ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he fono ko ʻení. Te u lava ke fakaʻuhingaʻi e foʻi lea ko e fonuá ko ha kakai, pea ko kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he talangofuá te nau hoko ko ha kakai fakaʻofoʻofa. He toki meʻa fakafiefia ke hoko ai ko ha kakai fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻoku ui ʻe he niʻihi kehé ko e mohu tāpuekina!”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1982, 60; pe Ensign, May 1982, 40).

Molomona 5:23. “ ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá”

  • Naʻe tohi ʻa Molomoná maʻatautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo enginaki mai ke tau fakatokangaʻi e ʻOtuá pea mo Hono mālohí. ʻOku tau ʻi Hono toʻukupú. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā W. Keleki Suiki ʻo e Kau Fitungofulú ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fokotuʻu mai ki he nofo ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá:

    “Ko e nimá ko e taha ia e ngaahi konga ʻo e sinó ʻoku lahi taha e ngaahi meʻa te ne lava ke fakamatalaʻí. ʻI he lea faka-Hepeluú ʻoku ʻiloa ia ko e yad, pea ko e foʻi lea ia ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻi ki he nimá, pea ʻoku toe fakaʻaongaʻi pē ia ke fakaʻuhingaʻi ʻaki ʻa e mālohi, ivi, mo e māfimafi (vakai, William Wilson, Old Testament Word Studies [1978], 205). Ko ia, ʻoku fakafofongaʻi ai ʻe he nimá ʻa e ivi mo e mālohi. …

    “ ʻOku ʻuhinga ʻa e pehē ke ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ki he ʻikai ngata pē ʻi Heʻene mātuʻaki tokangaʻi kitautolú ka ʻoku maluʻi mo leʻohi kitautolu ʻe Hono mālohi fakaofó.

    “ ʻOku meimei ke lau ʻa e folofola kotoa pē ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku toutou hā-sino mai foki ʻa ʻEne tokoni fakalangí. Naʻe hanga ʻe Hono toʻukupu mālohí ʻo fakatupu ʻa e ngaahi māmaní ka naʻe vaivai feʻunga ia ke tāpuakiʻi ʻa e fānau valevalé. …

    “ ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi kotoa pē te tau lava ʻo kātekina, tuʻunga ʻi he mālohi ʻa e ʻEikí. Te tau lava leva ke fetakinima mo Ia pea tau ongoʻi Hono ivi fietokoní, ʻi Heʻene hikiʻi hake kitautolu ki ha tuʻunga he ʻikai lava ke tau aʻusia toko taha pē. …

    “… ʻOku anga fēfē ʻetau ako ke mafao atu hotau nimá ʻo fehokotaki mo e nonga ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí? …

    “Ko e ngaahi kī ʻeni ʻe fā:

    Ako

    Fakafanongo

    “Fekumi ki he Laumālié

    Lotu Maʻu ai Pē

    “ ʻE fakahoko mai ʻe he ʻEikí ʻa e tokoní mo e poupoú kapau te tau fakaava ʻa e matapaá pea loto ke tali mo maʻu Hono toʻukupu fietokoni fakalangí. …

    “Fakakaukauloto atu ki he ngaahi matakafo ʻi Hono toʻukupú. ʻIo, ʻoku ʻomai ʻe Hono toʻukupu mohu faingataʻá, ʻa Hono toʻukupu ne kafo mo fai e feilaulau fakatuʻasinó, ha mālohi mo ha tākiekina ʻoku lahi angé ki hotau ngaahi nimá.

    “Ko e Kalaisi naʻe monuká ʻokú Ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Ko Ia ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha ʻea ke tau mānava ʻakí pe ko ha fakahinohino ke muimui ki aí pe ko ha lototoʻa lahi ange ke tau hoko atu ʻakí.

    “Kapau te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea fetakinima ʻo ʻaʻeva fakataha mo Ia ʻi Hono ngaahi ʻalungá, te tau laka atu ai ʻi he tuí ʻo ʻikai ʻaupito ke tau ongoʻi tuēnoá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 36–38; pe Liahona, Nōvema 2003, 34–36).

Molomona 6:16–22. ʻOua Naʻa Liʻaki ʻa e Ongo Toʻukupu ʻo Kalaisi ʻoku Mafao Atú

  • Naʻe tengihia ʻe Molomona e mate ʻa hono kakai ne ʻikai ke fie fakatomalá pea loto mamahi ʻi he ʻikai ke fie liliu ʻenau foungá kimuʻa pea mole ʻenau moʻuí. Naʻe akonaki ʻa Molomona ʻo pehē , kapau pē naʻe tuku ʻenau hīkisiá pea fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, naʻe mei fakafiefia ange ʻenau fakataha mo e Fakamoʻuí (vakai, Molomona 6:17).

    Kuo pau ke tau teuteu mo kitautolu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he Fakamāú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi:

    ʻĪmisi
    Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí

    Harry Anderson, © IRI

    “ ʻOku tau holi lahi ʻaupito ke tau maʻu ʻa e tāpuaki taupotu taha ʻo e Fakaleleí—ke tau taha mo Ia, pea ke tau nofo ʻi Hono ʻafioʻanga fakalangí, pea ui fakatāutaha mai kitautolu ʻaki hotau hingoá ʻi Heʻene talitali fiefia ʻa kitautolu ki hotau ʻapí ʻi he fofonga fiefia, ʻo hapai mai ʻa Hono ongo toʻukupú ke ʻōʻōfaki ʻa kitautolu ʻi Heʻene ʻofa taʻefakangatangatá. ʻE hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia nāunauʻia moʻoni kapau te tau ongoʻi ʻoku tau taau feʻunga ke nofo ʻi Hono ʻaó! Ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ʻo hakeakiʻi feʻunga ai kitautolu ke tau tuʻu ʻi Hono ʻaó pea sio kiate Ia ko e mata ki he mata, ko e meʻaʻofa taʻetotongi ko ia ʻo ʻEne feilaulau fakalelei mahuʻingá. Ko e pōpoaki mahuʻinga taha ʻo e Fakaleleí ko e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu takitaha pea mo kitautolu kotoa pē. Ko e ʻofa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa, faʻa kātaki, ʻofa, angatonu, kātaki fuoloa, pea ko hono tumutumú, ko e fakamolemolé.

    “ ʻE hanga ʻe he mālohi kovi ʻo Sētané ʻo fakaʻauha haʻatau faʻahinga ʻamanaki lelei pē ke tau ikunaʻi ʻa ʻetau ngaahi halá. Te ne ngaohi kitautolu ke tau pehē kuo tau mole ʻaupito, pea ʻoku ʻikai pē ke toe ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Ka ʻoku ala mai ʻa e toʻukupu ia ʻo Sīsuú ʻo hiki hake ʻa kitautolu. Ka ʻe makatuʻunga ʻi haʻatau fakatomala pea mo e meʻaʻofa ʻo e Fakaleleí haʻatau lava ʻo teuteu ke tau feʻunga ke tau tuʻu ʻi Hono ʻaó” (ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 22; pe Liahona, Sānuali 2002, 22).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e “anga fakamotuʻá”? (Molomona 1:15).

  • ʻE lava fēfē ke ke fakatokangaʻi e tākiekina ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí? (vakai, Molomona 3:3).

  • Ko e hā e ʻuhinga kiate koe ʻo e “ ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá”? (Molomona 5:23). Ko e hā ha meʻa te ke lava ke fai ke ke feʻunga ke maʻu ai ha ngaahi monūʻia lahi ange ʻi hoʻo ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá?

Ngāue ke Faí

  • Hiki haʻo veteveteki e foʻi veesi takitahaʻi he Molomona 3:17–22. Pea fakamatalaʻi ki hao kaungāmeʻa pe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi he ngaahi vēsí ni.