‘Inisititiuti
Vahe 40: 3 Nīfai 8–11


Vahe 40

3 Nīfai 8–11

Talateú

Fakalaulauloto ki he ngaahi fakamoʻoni kuo folofola ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní: “Vakai ki Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí, ʻa ia kuó u fakaongoongoleleiʻi ai ʻa hoku hingoá—mou fanongo kiate ia” (3 Nīfai 11:7). Fakakaukau atu pe ko e hā nai naʻá ke mei fai kapau naʻá ke ʻi ai ʻi hono fai ʻo e fanongonongo ko ʻení mo e hā mai ʻa Sīsū Kalaisí—ʻa ia ko e tumutumu ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau angé pe ko e hā naʻá ke mei ongoʻi ʻi hoʻo ongona e folofola ʻa e ʻAló, “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní” (3 Nīfai 11:10). Fakakaukau ki he ola ʻi he moʻui ʻa kinautolu ne nau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mo fakatuʻasino ki he moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

Ne ongona tuʻo lahi ʻe he kakai ko ʻení e leʻo ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 8–11 kumi e ngaahi meʻa naʻá Ne akoʻí. Fakakaukau ki hoʻo malava ko ia ʻo ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá pea muimui ki Heʻene pōpoaki kiate koé.

Fakamatalá

3 Nīfai 8:1. Fakahoko e Ngaahi Mana ʻi he Huafa ʻo Sīsuú

  • Ne tohi ʻe Nīfai ʻo pehē “koloto ke ʻi ai ha tangata ʻe taha ʻe lava ʻo fai ha mana ʻi he huafa ʻo Sīsuú, kae ngata pē ʻi heʻene fakamaʻa ia mei heʻene angahala kotoa pē” (3 Nīfai 8:1; vakai foki, T&F 121:36 ).

    Ne fai e talanoa ko ʻení ʻe ʻEletā Vooni J. Fetasitouni lolotonga ʻene ngāue ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻo ne fakatātaaʻi ʻa e fie maʻu ko ia ke haohaoa ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí he taimi kotoa pē:

    “He ʻikai lava ʻe he kakaí ʻo fufuuʻi e angahalá. He ʻikai lava ke ke manukiʻi ʻa e ʻOtuá pea maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí pea fakangalingali ke fokotuʻu atu ko ʻEne tamaioʻeiki koe.

    “[ʻOku ou ʻiloʻi ha tangata maʻongoʻonga naʻá ne puke ʻa hono foha kuo pekiá peá ne pehē, ‘ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki Māʻoniʻoní, ʻoku ou tuʻutuʻuni ke ke moʻui.’ Pea naʻe ʻāʻā hake ʻa e tamasiʻi ne pekiá.

    “Ne ʻikai mei lava ʻe he tangata maʻongoʻongá ni ʻo fai ia ʻo kapau naʻá ne sio ʻi ha ngaahi meʻa fakaponokalafi ʻi he ngaahi pō siʻi kimuʻá pe naʻá ne kau ki ha faʻahinga maumaufono kehe pehē. Ko e lakanga fakataulaʻeikí kuo pau ke ʻi ai ha founga haohaoa ʻoku fou mai ai kae ngāue” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 100; pe Ensign, May 1975, 66).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá neongo he ʻikai hoko ha mana he taimi kotoa ʻoku fakahoko ai ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko kinautolu pē ʻoku tāú te nau lava ke fakahoko ha ngaahi mana ʻi he huafa ʻo Kalaisí. Kuo pau ke tauhi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí [kinautolu] ke nau haohaoa mo maʻa: “Ka ko ʻeni, ʻe hoku ngaahi maheni kei talavou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku ʻikai ke tali vave mai ʻa e lotu kotoa pē, pea he ʻikai lava ʻe hano ngāue ʻaki maʻu pē ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafoʻou pe fakahaofi ha moʻui. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻe ʻikai ke finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá ia. Ka ʻe kau talavou, te mou ʻiloʻi, kapau ʻoku teʻeki ke mou ʻiloʻi, ʻo ka hoko ʻa e ngaahi taimi fakamanavahē mo fakatuʻutāmakí, ʻe fie maʻu ʻe hoʻomou lakanga fakataulaʻeikí pea mo hoʻomou tuí ʻa e lelei tahá meia[te] kimoutolu pea mo e lelei taha te mou lava ke ʻohifo mei langí. He ʻikai ke mou fakaʻaongaʻi ʻe kimoutolu kau talavou ʻo e Lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné homou lakanga fakataulaʻeikí ʻi he founga tatau ʻo hangē ko hano fakaʻaongaʻi ʻe ha kaumātuʻa kuo fakanofo ʻa hono Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí , ka kuo pau ke hoko ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pea koeʻuhí ke mou pehē, kuo pau ke mou hangē ko e lea ʻa Sosiuá, ‘fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu’ [Sosiua 3:5]. Kuo pau ke mou mateuteu mo feʻunga pea mo taau ke ngāue” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 51; pe Liahona, Sānuali 2001, 47).

3 Nīfai 8:6–19. ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Ngaahi Faingataʻa Fakaenatulá kia Kalaisi

  • Ne tuku atu ha fakaʻauha fakanatula ne ʻikai lava ʻo fakamatalaʻi, “ha afā lahi mo fakailifia … ʻo hangē ko ia kuo teʻeki ai ke ʻiloa ʻi he fonuá hono kotoa” (3 Nīfai 8:6–7). Ne hoko e ngaahi faingataʻa fakaenatulá ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻi ʻAmelika ʻo fakamoʻoni ki hono tutuki ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Selusalemá (vakai, 1 Nīfai 19:10–12; Hilamani 14:20–21). ʻOku hoko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa fakaenatula ʻi hotau kuongá ni ko ha fakaʻilonga ʻo e ʻamanaki hoko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

    ʻĪmisi
    Fakaʻauha mei he mofuiké

    Jerry Thompson, © IRI

    Ne lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fakaʻau ko ia ke lahi ange e ngaahi mofuike lalahí ko ha taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí: “ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí pea hangē ʻoku fakautuutu ke lahi ange ʻenau hokó mo honau lahí. Hangē ko ʻení, ko e lisi ʻo e ngaahi mofuike lalahi ʻi he The World ʻAlamānac and Book of Facts, 2004 ʻoku ʻasi ai ne liunga ua hono lahi ʻo e ngaahi mofuike he taʻu 1980 tupú mo e 1990 tupú ʻi he taʻu ʻe uofulu kimuʻa atú (vakai, peesi 189–90). ʻOku toe ʻasi foki ai haʻane tupu lahi ʻaupito ange ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻo e senituli ko ʻení. Ko e lisi ʻo e ngaahi tāfea mo e peau kula ʻiloa pea mo e lisi ʻo e ngaahi afaá, ngaahi afā lalahi mo e afā sinou, he funga māmaní, ʻoku meimei ke fakautuutu pehē mo ia he ngaahi taʻu kimui ní (vakai, peesi 188–89). ʻE lava pē ke tukunoaʻi ʻa ʻene fakautuutú ʻi he fakafehoanaki mo e taʻu ʻe 50 kuo hilí ʻo lau pē ia ko e feliliuaki e founga hono lipōtí, ka ko e sīpinga ko ē ʻo e fakautuutu ʻo e ngaahi fakatamaki fakanatulá ʻi he taʻu ʻe uofulu kuo maliu atú ʻoku fakailifia” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 5–6; pe Liahona, Mē 2004, 7–8).

3 Nīfai 8:23. Fakapoʻuli ʻi ha ʻAho ʻe Tolu

  • Ne hoko ʻa e fakapoʻuli ʻaho ʻe tolú ko ha fakataipe ʻo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia “ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:11). Ne fakamamafaʻi ʻe Molomona naʻe hoko ʻa e fakapoʻuli ʻaho ʻe tolú ko “ha fakaʻilonga” ne ʻomi ki he pekia ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 19:10; Hilamani 14:27; 3 Nīfai 8:23). Hili hono fakamatalaʻi e maumau ne fakatupu ʻe he “fuʻu matangi lahí” (3 Nīfai 8:5) ʻa ia ne houa ʻe tolu, ne fakamatala ʻo fakamoʻoniʻi ʻe Molomona ʻa e fakapoʻuli fakaʻaufulí ko ha taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga kuo fakahokó (vakai, 3 Nīfai 10:14). Ne fuʻu fakapoʻuli fau ʻo “ʻikai lava ke ʻi ai ha maama ʻe taha” (3 Nīfai 8:21). Lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e fakapoʻulí, ne ʻi he faʻitoká ʻa e sino ʻo Sīsū Kalaisí, ko e Maama ʻo Māmaní. ʻI he ʻaho ʻo e Toetuʻu, ʻa Kalaisi hili ʻEne ikunaʻi ʻa e maté, ne toe hoko mai ʻa e māmá ki he kakai ʻi ʻAmeliká, ʻo fakaʻilongaʻi hono ikunaʻi ʻe Kalaisi e maté mo e fakapoʻulí (vakai, 3 Nīfai 10:9–11).

3 Nīfai 8:24–25. ʻOku ʻOmi ʻE Hono Fakafisingaʻi ʻo e Kau Palōfitá ʻa e Mamahi

  • Hangē ko ia he kuonga muʻá, ko hono fakafisingaʻi ʻo e kau palōfitá he ʻaho ní ʻoku iku ki he mamahi. Ne fakafehoanaki ʻe Palesiteni N. ʻElatoni Tena (1898–1982) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mamahi ʻa e Kāingalotu ʻi ʻAmeliká lolotonga e fakaʻauha hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí mo e fakaʻauha ʻi hotau kuongá ʻo kinautolu kuo fili ke ʻoua ʻe muimui ki he kau palōfita ʻo onopōní:

    “[ʻOku fakafisingaʻi ʻe he māmani ʻo e ʻaho ní ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻIkai ʻoku moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e tangi mo e tangilāulau ʻi he funga fonuá koeʻuhí ko e fetauʻaki ʻa e tangatá? ʻOku ʻikai koā ke ʻi ai ha tokolahi ʻiate kitautolu kuo nau tangilāulau he talangataʻa ʻa honau toʻu tupú pea mo e ngaahi fakamamahi kuo hoko kiate kinautolu ʻi heʻenau tafoki mei he māʻoniʻoní pea mamahi ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo hono ngāue ʻaki e ʻolokaholó, tapaká, faitoʻo konatapú mo ha ngaahi meʻa kehe kuo tapuí? Ko e kau loto mamahi nai ʻe fiha kuo tau ʻilo ko e ola ia ʻo e taʻetauhi ki he ngaahi lao ʻoku hoko ʻi hotau tukui koló? ʻOku fie maʻu ke tau tokanga ki he ngaahi lēsoni ʻo e kuohilí telia naʻa maʻu kitautolu ʻo hangē ko e niʻihi ʻo e ngaahi sivilaise kimuʻá.

    “Ko e pōpoaki ʻeni ne ʻomi ʻe Kalaisi ki he kau Nīfai ko ia ʻo e kuongamuʻá]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 53; pe Ensign, May 1975, 35–36).

3 Nīfai 9:14. “Haʻu Kiate Au”

  • Ne talaʻofa ʻe Kalaisi: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú” (3 Nīfai 9:14).

    Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e ʻuhinga ʻo e fakaafe ko ʻení mo e anga hono fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí: “ʻI Heʻene [Kalaisi] folofola mai ʻi he ʻofá, ‘Haʻu, muimui ʻIate au.’ Neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí, ʻuluaki haʻu muʻa ʻo mamata ʻi he meʻa ʻoku ou faí mo e anga ʻeku fakaʻaongaʻi hoku taimí. Ako ʻiate au, ʻaʻeva mo au, talanoa mo au, pea tui. Fanongo ki heʻeku lotú. Te mou maʻu ai ha ngaahi tali ki hoʻomou ngaahi lotú. ʻE hanga ʻe he ʻOtuá ʻo foaki mai ha fiemālie ki homou laumālié. Haʻu ʻo muimui ʻiate au” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 88; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 82).

3 Nīfai 9:19–20. Ko ha Liliu ʻi he Fekau ke Feilaulaú

  • Ko e fekau ko ia ke feilaulau ʻaki e monumanú ne fuofua fai ia kia ʻĀtama. Ko e taumuʻa ʻo e feilaulau ʻaki e monumanú ke tuku e fakakaukaú ki he feilaulau taupotu ne fai ʻe he Fakamoʻuí. Ne akoʻi e niʻihi faivelengá ʻe taʻofi e feilaulau ʻaki e monumanú hili hono foaki ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa Hono taʻataʻá ko ha “fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosí” (ʻAlamā 34:10). Ne fakamatala ʻa ʻAmuleki ʻo pehē hili e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻikai toe fie maʻu e feilaulau ʻaki e monumanú: “ʻOku ʻaonga ke ʻi ai, hano fakangata ʻo e lilingi ʻo e totó; pea ʻe toki kakato ʻa e fono ʻa Mōsesé; … pea ko e fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi ko iá ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; ʻio, ʻoku taʻefakangatangata mo taʻengata ia” (ʻAlamā 34:13–14). ʻI he kakato pē ʻa e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, ne pehē ʻe he leʻo ʻo e ʻOtuá ki he kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻE ʻikai te u tali haʻamou ngaahi feilaulau pe ngaahi feilaulau tutu ʻe taha” (3 Nīfai 9:19).

  • Neongo ne “fakangata” e feilaulau ʻaki e monumanú mo e feilaulau tutú (3 Nīfai 9:19), naʻe ʻikai fakangata ʻe he ʻEikí ʻa e fono ʻo e feilaulaú. Ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e 3 Nīfai 9:20, ke fakamatalaʻi ko e ʻaho ní, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha ngahi feilaulau ʻoku natula kehe ia:

    “[Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí] he ʻikai te Ne toe tali ʻa e feilaulau tutu ʻaki e fanga monumanú. Ko e meʻaʻofa pe ko e feilaulau te Ne tali he taimi ní ‘ko e loto [mafesifesi mo e laumālie fakatomala]’ [3 Nīfai 9:20]. … Te ke lava ke foaki ki he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ʻo hoʻo loto [mafesifesí] pe loto fakatomalá pea mo hoʻo [laumālie fakatomala] pe talangofuá. Ko hono moʻoní, ko e meʻaʻofa ko iá ʻa hoʻo moʻuí—ʻa koe mo e faʻahinga moʻui te ke aʻusiá.

    “ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻiate koe pe ʻi hoʻo moʻuí ʻoku taʻemaʻa pe taʻetaau? Ko ha meʻaʻofa ia ki he Fakamoʻuí ʻa hoʻo siʻaki ʻení. ʻOku ʻi ai nai ha ʻulungāanga pe ha lelei ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí? Ko e taimi ʻokú ke ohi mai pea ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ho ʻulungāangá, ko hoʻo foaki atu ia ha meʻaʻofa ki he ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 10; pe Liahona, Mē 2004, 12).

3 Nīfai 9:20. “Naʻe ʻIkai Te Nau ʻIloʻi Ia”

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku ʻi ai e tokolahi ʻoku nau fakalakalaka fakalaumālie ka ʻoku ʻikai lava ke nau ʻiloʻi ʻenau tupulaki māmālié: “[ʻOku ʻunu atu [ʻa e Kāingalotú] ke toe ofi ange ki he ʻEikí ʻi he ʻaho takitaha, ʻo ʻikai] ke nau fakatokangaʻi ʻoku nau langa hake ha moʻui faka-ʻOtua. [ʻOku nau moʻui ʻaki fakalongolongo pē ha moʻui ʻoku lelei, ʻo e ngāue tokoni, pea mo e tukupā. ʻOku nau hangē ko e kau Leimaná, ʻa ia ne folofola ki ai e ʻEikí ‘te u papitaiso ia ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia].’ (3 Nīfai 9:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí)” (“Kuo Fai Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻi Homau Lotó,” Tūhulu, Māʻasi 1990, 2).

  • Ne fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e potufolofola ko ʻení ke fakahaaʻi ʻaki ʻa ʻene hohaʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke hokó. Naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau tanumaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní peá ne fai ha faleʻi ki he founga hono ʻiloʻi ʻo e Laumālié:

    “Ko hotau tokolahi ʻoku hangē ko ia ne folofola ki ai ʻa e ʻEikí ‘[naʻe omi] ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, … [pea] papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he taimi naʻe fakaului ai kinautolú, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia’’ [3 Nīfai 9:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí].

    “Fakakaukau angé ki aí: ‘Kae ʻikai te nau ʻiloʻi ia.’ ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki ha taha ke ne maʻu ʻa e meʻafoakí ni kae ʻikai ke ne ʻiloʻi moʻoni ia.

    “… ʻOku lahi fau ha ngaahi feituʻu ke ō ki ai, lahi fau mo e meʻa ke fai he mamani vātau ko ʻení. ʻE lava pē ke tau fuʻu femoʻuekina ke tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 2000, 8; pe Liahona, Siulai 2000, 10).

3 Nīfai 10:5–6. “ʻO Hangē Ko e Tānaki Fakataha ʻe he Motuʻa-moá ʻa Hono Fanga ʻUhikí”

  • ʻĪmisi
    Motuʻa-moa mo e fanga ʻuhikí

    ʻOku ʻomi ʻe hono fakafehoanaki ko ʻeni hono tānaki ʻe he motuʻa-moá ʻa hono fanga ʻuhikí pea mo hono tānaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ha ngaahi fakakaukau makehe. ʻOku tokangaʻi ʻe ha motuʻa-moa ʻa hono fanga ʻuhikí pea te ne feilaulauʻi ʻa ʻene moʻuí ke maluʻi kinautolu. ʻI he taimi ʻoku tuʻunuku mai ai ʻa e fakatuʻutāmakí, ʻokú ne tānaki ʻa hono fanga ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú ko ha maluʻi. ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi Hono kakaí, ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he founga tatau. Naʻá Ne foaki ʻa ʻEne moʻuí maʻa Hono kakaí pea kuó Ne feinga ke tānaki fakataha kinautolu kae lava ke Ne maluʻi mo fafanga ʻa kinautolu. Ka ko e taimi lahi, kuo fili ʻa ʻIsileli ia ke siʻaki ʻa e ʻEikí.

    Ne lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kau ki he 3 Nīfai 10:5–6, ʻo fakamoʻoniʻi ʻe tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku nau feinga ke haʻu kiate Iá:

    “Kuo tuʻo lahi ʻEne folofola mai te Ne tānaki fakataha kitautolu ʻo hangē ko hono tānaki ʻe ha motuʻa-moa hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú. ʻOkú Ne pehē kuo pau ke tau fili ke haʻu kiate Ia ʻi he angavaivai pea mo e tui feʻunga kiate Ia ke fakatomala ʻi he ‘loto moʻoni’ [3 Nīfai 10:6].

    “Ko e founga ʻe taha ke fakahoko ʻaki iá, ko haʻatau tānaki fakataha mo e Kāingalotú ki Hono Siasí. ʻAlu ki hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá, neongo ʻene ngali faingataʻá. Kapau ʻokú ke [fakapapauʻi ke ke fai ia], te Ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha mālohi ke fai ia” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 16–17; pe Liahona, Mē 2004, 18).

3 Nīfai 10:12. “Ko Kinautolu Naʻa Nau Tali ʻa e Kau Palōfitá”

  • ʻOku faʻa hoko mai ʻa e malú ʻi heʻetau muimui ki he kau palōfitá. Ko e kau Nīfai ko ia ne nau “tali ʻa e kau palōfitá” ne fakahaofi kinautolu mei he ngaahi fakaʻauhá 3 Nīfai 10:12). Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku tau hangē ko e kau Nīfaí, ʻo pau ke muimui ki heʻetau kau palōfitá ʻo kapau ʻoku tau ʻamanaki ke maʻu ʻa e malú, fiemālié, tuʻumālié mo e fiefiá: “ʻE hoku ngaahi tokoua mo tuofāfine, ko ha meʻa maʻongoʻonga ia ke maʻu ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá. ʻOku maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakafanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻiate iá. … ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakalotolahi mo taimi tonu ʻetau talí. Kuo hā ʻi he hisitōliá ʻoku ʻi ai ha maluʻanga, nonga, tuʻumālie mo ha fiefia ʻi he tali ki he naʻinaʻi ʻa e palōfitá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 84; Liahona, Siulai 2001, 80).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku muimui ki he kau palōfitá peá ne fakatokanga ki he ngaahi nunuʻa ʻo hono fakafisingaʻi kinautolú:

    “ʻI ha taimi ʻe taha ne taki atu ʻe Kala G. Mēsia ha kulupu ʻo ha kau faifekau kei talavou ʻi he ʻOtu Moʻunga ʻAlipā (Alps). ʻI heʻenau aʻu ki he tumutumú, naʻá ne vakai hifo peá ne sio ki ha ʻotu vaʻakau ne hunuki he sinoú ke fakaʻilongaʻi ʻa e hala pē ʻe taha ne malu ʻi he feituʻu ʻaisi fakatuʻutāmaki ko ʻení.

    “Naʻá ne taʻofi e kau faifekaú, tuhu ki he ngaahi vaʻakaú peá ne pehē ange, ‘Ngaahi tokoua, ko ʻena ʻa e lakanga fakataulaʻeiki [ʻo e ʻOtuá]. Ko ha ngaahi vaʻakau angamaheni pē kinautolu, ʻo hangē pē ko kitautolú, … ka ko e lakanga ʻoku nau maʻú ʻokú ne ngaohi kinautolu ke nau hangē ko ia ʻoku tau ʻilo ki ai he ʻaho ní. Kapau te tau ʻalu kehe mei he hala ʻoku nau fakaʻilongaʻí, te tau hē’ (ʻi he ʻAlma P. Burton, Karl G. Maeser, Mormon Educator [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1953], p. 22).

    “Neongo ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe haohaoa, ʻoku ngaʻunu pē ʻa e Siasí ki muʻa, ʻo tataki ʻe ha kakai angamaheni.

    “Ne talaʻofa mai ʻe he ʻEikí:

    “‘Pea kapau ʻe tokanga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó, pea ki he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻa ia kuó u fili ke tataki ʻa hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻuʻangá.

    “‘Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau tokanga ki hoku leʻó, pe ki he leʻo ʻo e kau tangata ko ʻeni ʻa ia kuó u filí, ʻe ʻikai ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu’ (T&F 124:45–46).

    “ʻOku ou fakamoʻoni ʻe kāinga, ko e kau taki ʻo e Siasí ne uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he mafai totonu, pea ʻoku ʻiloʻi ʻi he Siasí ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí pea kuo fakanofo totonu kinautolu ʻe kinautolu kuo fakanofo ʻe he kau taki ʻo e Siasí. Kapau te tau muimui kiate kinautolu, ʻe fakahaofi kitautolu. Kapau te tau hē meiate kinautolu ko e moʻoni te tau hē” (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 45; pe Ensign, May 1985, 35).

3 Nīfai 11:3. “Naʻa nau Fanongo ki ha Leʻo”

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ko e “kihiʻi leʻo siʻí” naʻá ne fakatupu [ha “māfana]ʻi honau lotó” (3 Nīfai 11:3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí) ko ha meʻa ʻokú te ongoʻi kae ʻikai ko ha ongo [ke fanongo ki ai]: “ʻOku pau pē ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e ‘māfana’ ʻi he potufolofola ko ʻení ki he ongoʻi fiemālie mo e ongoʻi nonga” (“Faiako mo Akoʻi ʻi he Laumālié,” Liahona, Mē. 1997, 22). ʻOku ʻuhinga ʻa e nongá ki he māfana, anga vaivai, mo e fiemālie.

  • Hangē ko ia ne pau ke hanga ʻe he kau Nīfaí ʻo “fakaava honau telingá” (3 Nīfai 11:5) ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá, ne fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki heʻetau fie maʻu ko ia ke tokanga kae lava ke tau ongoʻi ʻa e ueʻi anga vaivai ʻa e Laumālié:

    “[ʻOku fakamatalaʻi ʻa e leʻo ʻo e Laumālié ʻi he folofolá ʻo pehē ʻoku ʻikai ‘leʻo-lahi’ pe ‘leʻo-mālohi.’ ʻOku ‘ʻikai ko ha leʻo ia ʻo e mana, pe … leʻo ia ʻo e fuʻu longoaʻa lahi.’ Ka ko ha ‘kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito ʻo hangē ha fanafaná, pea lava ke mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu’ pea fakamāfanaʻi [ʻa e lotó].’ (3 Nīfai 11:3; Hilamani 5:30; T&F 85:6–7.) Manatuʻi, ne ʻiloʻi ʻe ʻIlaisiā ʻoku ʻikai ke ʻi he matangí ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí, pe ʻi he mofuiké, pe afí ka ko ha ‘kihiʻi leʻo siʻi].’ (1 Ngaahi Tuʻi 19:12.)

    “ʻOku ʻikai maʻu ʻe he Laumālié ʻetau tokangá ʻaki ʻene kaikaila pe luluʻi mālohi kitautolu. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku vanavanaiki pea kapau te tau taʻetokanga, mahalo he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia. (Mahalo ko e ʻuhinga ia ne fakahā mai ai ʻa e Lea ʻo e Potó kiate kitautolú, he ʻe lava fēfē ʻe he tokotaha konaá mo e tokotaha kuo maʻunimaá o ongoʻi ha leʻo pehē?)

    “ ʻOku faʻa ʻi ai e taimi ʻoku faʻa ongo mālohi mai ia ke tau tokanga ki ai. Ka ko e taimi lahi, kapau he ʻikai ke tau tokanga ki he ongo vaivaí, ʻe mavahe ʻa e Laumālié]” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

3 Nīfai 11:5–7. “Vakai ki Hoku ʻAlo ʻOfaʻanga”

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo kau ki he aʻusia hāhāmolofia ko ia ʻo e fanongo ki he leʻo ʻo e Tamai Hēvaní:

    “[‘Oku tokosiʻi ha kakai he hisitōlia kotoa ʻo e māmaní kuo nau fanongo tonu ki he leʻo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí ʻokú Ne folofola kiate kinautolu. ʻI he hanga hake ʻa e kakaí ki he langí, ‘naʻa nau mamata ki ha Tangata naʻe hāʻele hifo mei he loto langí; pea kuo kofu ia ʻaki ʻa e pulupulu hinehina; pea naʻá ne hāʻele hifo ʻo tuʻu ʻi honau haʻohaʻongá’ [3 Nīfai 11:8].

    “Ko ha tokotaha nāunauʻia, kuo toetuʻu, ko ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi māmani taʻefaʻalaua, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope, pea kuó Ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate kinautolu]!” (ʻi he Conference Report, Apr. 1987, 4; pe Ensign, May 1987, 5).

3 Nīfai 11:11. Ko e Ipu Koná

  • Ne ako ʻaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku tokoni ʻa ʻetau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá ke tau kātakiʻi ʻa ʻetau “ngaahi ipu kona” fakafoʻituituí: “ʻOku ʻi ai ha kāingalotu tokolahi, ʻoku nau tofanga ʻi he ngaahi faingataʻá pea nau maʻu hala ʻo pehē ko e maʻu mei he niʻihi kehé. Ka ʻi he fuofua folofola ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ki he kakai ʻo e konitinēniti Hihifó, naʻá ne folofola mālohi ai ʻo fekauʻaki mo e ipu ʻo e vai mahi naʻe ʻoange ki ai ʻe he Tamaí (vakai, 3 Nīfai 11:11). Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ha faʻahinga faingataʻa ke ne ikunaʻi. Ko e ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku ʻi ai haʻanau fānau kuo hē mei hono halá, ʻoku nau tofanga ʻi ha faʻahinga mamahi ʻoku ʻikai lava hano fakamatalaʻi. [ʻE loto mamahi maʻu pē ha fefine ʻoku angakovi mo taʻefakakaukau hono husepānití]. Ko e kāingalotu ʻoku ʻikai malí, te nau tofanga ʻi he mamahí mo e taʻefiemālié. Neongo ia, ʻo ka hili ʻete tofanga ʻi he faingataʻá, ʻe hokosia ha taimi kuo pau ai ke tali ʻe he tokotaha ko iá ʻa e meʻa kuo hokó mo hono tuʻungá pea kakapa hake ki he ʻOtuá mo tokoni ki he kakaí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, ‘ʻOua naʻá ke tuku ke takihalaʻi koe ʻe hoʻo fakaʻofaʻia pē ʻiate koé pe loto foʻí mei he hala ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku totonú.’ Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foungá: kuo pau ke fanauʻi foʻou kitautolu ʻi he laumālié mo e lotó” (“Ko Ha Fanauʻi Foʻou,” Tūhulu, Sune 1998, 4).

3 Nīfai 11:14–17. Ko e Ngaahi Matakafo ʻi Hono Ongo Nimá mo e Vaʻé pea mo Hono Vakavaká

  • ʻI he hā ʻa e ʻEiki toetuʻú ki he kau Nīfaí, naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke ʻai honau nimá ki Hono ngaahi matakafo ʻi Hono ongo nimá mo e vaʻé pea mo Hono vakavaká koeʻuhí ke lava ke nau fakamoʻoniʻi ʻa ʻEne Toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 11:14). Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e ngaahi matakafo fakamatelie ko ia ʻo Sīsū Kalaisí ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo ʻEne feilaulaú:

    ʻĪmisi
    ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki ʻAmeliká

    “Tatau ai pē pe ʻoku ngali pōpōʻuli fēfē hotau ʻahó, naʻe pōpōʻuli lahi ange ia ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní. Kuo hoko ko ha ngaahi fakamanatu ʻo e ngaahi ʻaho ko iá, e fili ʻe Sīsū, ʻo aʻu ki Heʻene toetuʻú, neongo kuo haohaoa Hono Sinó ke Ne kei tauhi ke ʻaonga ki Heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi matakafo ʻi Hono ongo [nimá mo e vaʻé pea] mo Hono ongo toʻukupu kelekelé mo Hono vakavaká—ko ha ngaahi fakaʻilonga, kapau te ke tali ia, naʻa mo e taha ʻoku maʻa mo haohaoá ʻoku hoko pē ki ai ha ngaahi meʻa fakamamahi; ko ha ngaahi fakaʻilonga, kapau te ke tali, ʻoku ʻikai ko ha [fakamoʻoni] ʻo e ngaahi mamahi ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koe; ko ha ngaahi fakaʻilonga, kapau te ke tali, ʻe mole atu ʻa e ngaahi palopalemá pea ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefiá. Fakamanatu ki he niʻihi kehé ko e Kalaisi ʻeni ne kafó kuo hoko ko e Faifolau ki heʻetau moʻuí, ko Ia naʻá Ne fua ʻa e matakafo ʻo hotau fakamolemoleʻí, ʻa e ngaahi kafo ʻo ʻEne ʻofá mo ʻEne anga fakatōkilaló, ʻa e kakano ne tatala ʻi he talangofuá mo e feilaulaú.

    “Ko e ngaahi matakafó ni ko e tefitoʻi founga ia te tau ʻilo ai Ia ʻi Heʻene toe hāʻele maí. Te Ne lava ʻo fakaafeʻi atu kitautolu ki muʻa, ʻo hangē ko ʻEne fakaafeʻi ʻa e niʻihi ko eé, ke tau mamata mo ala ki he ngaahi matakafo ko iá. Kapau he ʻikai te tau tomuʻa manatuʻi, te tau toki manatuʻi moʻoni ʻi he taimi ko iá, fakataha mo ʻĪsaia, ko kitautolu naʻa tau ‘fehiʻanekinaʻi pea liʻaki [ʻa e ʻOtuá] … ; ko ha tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni mo e mamahí, naʻe ‘fakalaveaʻi ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: naʻe ʻiate ia ʻa e tauteá koeʻuhí ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai’ (ʻĪsaia 53:3, 5)” (“Akonaki, Malanga mo Fai-fakamoʻui,” Liahona, Sānuali 2003, 22).

3 Nīfai 11:16–21. Hosana

  • “Ko e foʻi lea Hosaná ko hano liliu ia ʻo e foʻi lea faka-Hepelū ʻo e kole fakamātoato ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e ‘ʻIo, foaki fakamoʻui.’ Hangē ne kole ʻa e kakaí ki he Fakamoʻuí ke akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e hala ki he fakamoʻuí; ko ia ai ʻoku ʻikai ha ofo ʻi Heʻene akoʻi kiate kinautolu he taimi pē ko iá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí” (Daniel H. Ludlow, A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 261–62).

3 Nīfai 11:21–27. Ko e Mahuʻinga ʻo e Papitaisó

  • ʻOku hangē ne ʻi ai ha fakakikihi ʻi he kau Nīfaí ʻo kau ki he founga papitaisó. Ne fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ʻoku totonu ke fakhahoko ʻaki ʻa e ouaú ni. Ne fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki hono mahuʻinga ʻo e papitaisó peá ne fakatokanga ʻoku ʻikai totonu ke tau liliu ʻa e ouau toputapú ni:

    “Ko e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ʻa e ʻuluaki ouaú. Kuo pau ke fakahoko e papitaisó ʻi he fakauku he ʻokú ne fakatou fakatātaaʻi ʻa e tuʻu hake mei he mate fakamatelié, mei faʻitoká, pea mo e fakamaʻa ko ia ʻoku fie maʻu ki he huhuʻi mei he mate fakalaumālié.

    “… ʻI he palaní, ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko ha matapā pē ke hū ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne kamata ha toe fanauʻi fakalaumālie ʻe lava ke iku ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá.

    “Kapau ne mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he papitaisó, he ʻikai ke tau teitei fakakaukau ko ha meʻa noa ia pe liliu ʻa e founga ʻo e ouau toputapu ko ʻení. … ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakavá ʻo fakafou ʻi he sākalamēnití” (Our Father’s Plan [1984], 39–40).

3 Nīfai 11:28–30.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Fakaʻehiʻehi mei he Fakakikihí

  • ʻOku tokoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ke mahino ange kiate kitautolu he ʻikai taki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e kakaí ke fakakikihi: “ʻOku tau ʻamanaki ʻe ʻi ai ha uouangataha ʻi he feituʻu ko ia ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e Laumālié. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālié ki hotau lotó ha fakamoʻoni ki hono moʻoní, ʻo ne fakatahaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku nau ʻinasi ʻi he fakamoʻoni ko iá. ʻOku ʻikai hanga ʻe he Laumālie ʻo eʻOtuá ʻo fakatupu ha moveuveu (vakai, 3 Nīfai 11:29). ʻOku ʻikai te ne teitei fakatupu ha faʻahinga loto mavahevahe ʻi he kakaí ʻa ē ʻokú ne fakatupu ʻa e fakakikihí (vakai, Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 131). ʻOkú ne fakatupu ʻa e melino fakafoʻituituí mo e ongoʻi ʻokú te taha mo e kakai kehé. ʻOkú ne fakatahaʻi ʻa e laumālié. ʻOku makatuʻunga e taha ʻa e fāmilí, taha mo melino mo e māmaní, pea mo e Siasí, ʻi he taha ʻa e ngaahi laumālié” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 86; pe Tūhulu, Siulai 1998, 81).

  • Ne vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha talanoa ko ha sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he fakaʻehiʻehi ko ia mei he fakakikihí. Hili hono lau ʻa e 3 Nīfai 11:28–30 , naʻá ne pehē:

    “Ka u fakaʻosi ʻaki muʻa ha fakamatala ki ha ongo tangata te u pehē ko e ongo helo. Naʻe ʻikai ʻiloa fakafonua ʻena loto toʻá, ka ʻi ha kiʻi teleʻa ʻoku ʻiloa ko Mitiuei ʻi ʻIutā.

    “ʻI he ngaahi taʻu fuoloa atú ne ngāue fakataha ʻa Uloi Kola mo Kuleni Lemani ʻi ha ngaahi lakanga faka-Siasi. Naʻá na kaungāmeʻa mamae. Ko ha ongo tangata ʻo e kelekelé pea mo e fanga pulú. Ka ne hoko ha [fetaʻemahinoʻaki] ʻo tupu ai haʻana vā.

    “Ne puke lahi ʻa Uloi Kola ʻi he kanisaá pea ʻikai lahi ha taimi ke toe moʻui ai [, ne u ʻaʻahi mo hoku uaifí, Falanisisi] kia Uloi peá u faingāue ki ai. ʻI heʻema talanoa [ʻi] he ʻosi e faingāué, ne talamai ʻe Misa Kola, ‘Ka u talaatu muʻa [ha taha ʻo e ngaahi] meʻa fakafiefia taha ʻi heʻeku moʻuí.’ Peá ne fakamatala mai leva ʻa e [fetaʻemahinoʻaki] ʻi ai mo Kuleni Lemaní pea mo ʻena mavaeuá. Ko ʻene laú ʻeni, ‘Naʻe ʻikai ke ma toe vā lelei.’

    “Ne toe pehē ʻe Uloi, ‘Ka ne toki ʻosi hono tutuʻu ʻo e mohukú ki he taimi momokó, pea ʻi ha pō ʻe taha, ne tupu ha afi ʻo vela e fokotuʻunga mohukú, falé, pea mo e meʻa kotoa ʻo ʻosi. Peá u loto mamahi moʻoni. Hala ke u toe ʻilo ha meʻa ke fai. Ne fakapoʻuli ʻa e poó, tuku kehe pē ʻa e malalaʻi afí. Ka ne u fakatokangaʻi atu ʻoku hangatonu mai ha maama ʻo ha tulekitoa mei he ʻapi ʻo Kuleni Lemaní. ʻI he afe mai ʻa e “kau tokoni” ko ʻení ki homau kiʻi halá, ʻo fakafetaulaki mai ʻoku ou loʻimataʻiá, ne pehē mai leva ʻa Kuleni, “ʻE Uloi, ʻoku lahi e meʻa ke fakamāʻopoʻopó. Ko au ʻeni mo ʻeku kau tamá. Tau kamata.”’ Naʻa nau ngāue ai he poó kakato ʻo ʻosi. Naʻa nau ʻohofi fakataha leva ʻo kamata ke ngāue. Kuo pulia moʻoni ai ʻa e tutuʻu pulipulia ko ia naʻá ne fakamavahevaheʻi kinaua ʻi ha kiʻi taimi siʻí. Naʻá na ngāue ʻi he pō kotoa ko iá pea aʻu ki he ʻaho hono hokó, pea kau mai mo ha tokolahi kehe ʻi he koló.

    “Kuo siʻi mālōlō ʻa Uloi Kola, ka kuo fakatōtōlaʻā ʻa Kuleni Lemani. Ne ngāue fakataha ʻena fānau tangatá ʻi he kau pīsopeliki ʻo e uooti tatau. ʻOku mahuʻinga kiate au ʻa e anga fakakaumeʻa ʻa e ongo fāmili leleí ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 22; pe Liahona, Siulai 2002, 21–22).

3 Nīfai 11:28–40. Ne Folofola ʻa Sīsū ʻo Kau Ki Heʻene Tokāteliné

  • ʻOku hā tuʻo valu ʻa e kupuʻi lea “ʻeku tokāteliné” ʻi he veesi 28–40 ʻo e 3 Nīfai 11. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne tokāteliné ko e fakatomala mo e papitaiso. ʻI he lea tatau pē ʻi he 2 Nīfai 31, ne tuku ai ʻe Nīfai ha taimi lahi ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ne ui “ko e tokāteline ʻa Kalaisí.” Naʻe fakakau ʻe Nīfai ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, Laumālie Māʻoniʻoní, ako folofolá mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi heʻene lisi ʻo e ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí. ʻI he ʻaʻahi ki mui ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne toutou fakamanatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení (vakai, 3 Nīfai 27) peá Ne ui ʻa kinautolu ko “ʻeku ongoongoleleí.” ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4: “ʻOku mau tui ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí ko e: ʻuluakí, Tui ki heʻEiki ko Sīsū Kalaisí; uá: Fakatomalá; tolú, Papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá; faá, Hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

    ʻĪmisi
    Sīsū mo e Kau ʻAposetolo Nīfaí

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fakapoʻuli lōloó ko ha fakatātā mo e fakaʻilonga ʻo e pekia ʻa e Fakamoʻuí?

  • Kuo feinga fēfē ʻa e ʻEikí ke tānaki kimoutolu ki Heʻene tākangá?

  • ʻE anga fēfē ha maʻu ʻe ha taha “ha loto-mafesifesi” mo “ha laumālie fakatomala”? (3 Nīfai 9:20).

  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e “laumālie ʻo e fakakikihí” (3 Nīfai 11:29) mo hano aleaʻi ke fakaleleiʻi ha fetaʻemahinoʻaki? ʻE lava fēfē ke fetaʻemahinoʻaki kae ʻikai fakakikihi?

Ngāue ke Faí

  • Ko kinautolu pē naʻa nau tali e kau palōfitá ne fakahaofi mei he ngaahi fakaʻauha ʻo e hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Hiki ha lisi ʻo e ngaahi fakahinohino ne lea ʻaki ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻe he palōfitá mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Palani e founga te ke fakahoko ai kinautolu ʻi hoʻo moʻuí.

  • Ne fakatou kikiteʻi pau ʻe Nīfai mo Samuela ko e tangata Leimaná ʻa e fakaʻauha ʻe hoko ʻi ʻAmelika hili pē ha taimi siʻi ʻo e pekia ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Selusalemá. Fakafehoanaki ʻa e ngaahi kikite ʻi he 2 Nīfai 26:3–9 mo e Hilamani 14:20–27 mo hono fakahoko ʻi he 3 Nīfai 8:5–23.

  • ʻOku siʻi ha kakai ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní kuo nau fanongo tonu ki he leʻo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. ʻAi ha saati ke fakafehoanaki e folofola ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai ʻi he papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Mātiu 3:17; Maʻake 1:11; Luke 3:22); ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú (vakai, Mātiu 17:5; Maʻake 9:7; Luke 9:35); ki he kau Nīfaí (3 Nīfai 11:7); pea ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). Fakamatalaʻi hono mahuʻinga ʻo e fakamatala takitaha ko ʻení.