‘Inisititiuti
Vahe 49: Molomona 7–9


Vahe 49

Molomona 7–9

Talateú

ʻI hono ako e fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi tohi kamata ʻa Molonaí, te ke maʻu ha mahino lahi ange ki he fatongia mo e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahā ʻe Molonai: “ ʻOku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi, pea oku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:35). Naʻe lava ʻe he tuʻunga māʻolunga fakakikite ʻa Molonaí ʻo fakakakato ʻa e lekooti ʻo e kau Nīfaí ʻaki e ʻiloʻi kakato ʻo e tupulaki ʻo e faiangahalá pea mo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻi ai ha kakai te nau aafe ke liʻaki e tuí ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa lahí, ʻe akoʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Molonaí ke tau sio ki he ngaahi maná mo e fakahaá ke hoko ia ko ha fakamoʻoni ko e “ ʻOtuá ʻoku tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata” (vakai, Molomona 9:9). Neongo ko e tuʻunga fakalaumālie mo fakasōsiale ʻo e māmaní ʻe feliuliuaki pea holo, ka ʻe kei maʻu pē ʻe he kakai fuakava ʻo e ʻOtuá ʻa e falala kakato ʻokú Ne tatau ai pē ʻo taʻengata.

Fakamatalá

Molomona 7. Enginaki ki he Toenga ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • ʻI heʻene ngaahi lea tukú, naʻe lea ai ʻa Molomona ki he hako ʻo e kau Leimaná mo fakapapauʻi mai ko kinautolu ʻa e “toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (Molomona 7:1). Neongo ko hono fili ʻi he moʻui fakamatelié ʻa e kau Leimaná, ka naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene ʻofa kiate kinautolú ʻa ʻene matuʻotuʻa fakalaumālié pea mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí. Fakakaukau ki he fakamoʻoni mo e faleʻi fakaʻosi ʻa Molomoná ʻo hangē tofu pē ʻoku lea fakahangatonu mai kiate koé. Naʻá ne akoʻi mai ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻu ke ʻiló (vakai, Molomona 7:1–7) pea mo e meʻa ʻe fie maʻu ke ke faí (vakai, Molomona 7:8–9) koeʻuhí ke mou malava ʻo muimui “ki he sīpinga ʻa hotau Fakamoʻuí” koeʻuhí “ ʻe lelei ia kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú” (Molomona 7:10).

Molomona 7:2. “ ʻOku Mou ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí”

Molomona 7:2, 5. Ko e Tautapa Fakaʻosi ʻa Molomoná ke Tui kia Kalaisi

  • Naʻe fakahā ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tautapa fakaʻofa ʻa Molomona kiate kinautolu ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke tui kia Kalaisi:

    “Naʻe ʻongo mai e lea tuku ʻa Molomona pea toki maté, ʻi he ngaahi taʻu mo e kuonga kotoa, ʻo aʻu mai ki he taha kotoa pē, tautefito pē ki he ‘toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí’ ʻa ia te nau lau ʻene lekooti fakaʻeiʻeiki ʻi ha ʻaho. Kuo pau ke ako ʻe kinautolu ko ia ʻi ha kuonga mo ha taimi kehé ʻa e meʻa ne ngalo ʻiate kinautolu kuo pekia kimuʻa ʻiate iá—ʻa ia kuo pau ki he taha kotoa ke ‘tui kia Sīsū Kalaisi, ko ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,’ he naʻe hili hono tutuki ʻi Selusalemá naʻá ne maʻu, ‘ ʻi he māfimafi ʻo e Tamaí … kuó ne toe tuʻu, ʻa ia kuó ne ikuna ai ʻa e faʻitoká; pea ʻiate ia foki kuo folo hifo ai ʻa e mamahi ʻo e maté’ [Molomona 7:2, 5]. …

    “Ko e ‘tui kia Kalaisí,’ tautefito ki he ngaahi ola mātuʻaki fakamamahi ne hokó ʻa ia naʻe ʻikai lava ke toe fai ha kalo mei aí, ko e tautapa fakaʻosi ia ʻa Molomoná pea ko ʻene ʻamanakí pē ia. He ko e taumuʻa taupotu ia ʻo e tohí kotoa ʻa ia ʻe toki ʻomi ki māmani ʻi he ʻaho kimui ní ʻo ui ʻaki hono hingoá” (Christ and the New Covenant [1997], 321–22).

Molomona 7:8–9. ʻOku Fepoupouaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú

  • ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pehē ʻe Molomona, “Ko ʻeni [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ʻoku tohi ia ʻi he taumuʻa ke mou tui ai [ki he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki ai [ki he Tohi Tapú] te mou tui leva ki heni [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] foki” (Molomona 7:9).

    Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻoku ʻikai malava ha taha ke ne tala ʻoku tui moʻoni ki he Tohi Tapú taʻe te ne tui ki he Tohi ʻa Molomoná kapau kuo nau ako fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ako hono ngaahi tokāteliné:

    “He ʻikai ha tangata te ne lava ke pehē ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni (Tohi Tapú), ko e folofola ia ʻa e ʻEikí, ko e halá ia, ko e papa fakahinohino ia ʻi he halá pea ko ha founga ia te tau lava ʻo ʻiloʻi ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá; peá ne lava ke pehē ʻi he taimi tatau, ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná; kapau kuó ne maʻu ha faingamālie lau ia, pe fanongo ki hano lau, peá ne ako hono ngaahi tokāteliné. ʻOku ʻikai ha taha ʻi he māmaní kuo ne maʻu ʻa e faingamālie ke ne ako ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mei he ongo tohí ni, he ʻikai te ne lava ke pehē ʻoku moʻoni ʻa e tahá kae hala ʻa e tahá” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 459).

  • ʻĪmisi
    ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻa Kalaisi

    Greg K. Olsen, © 1990 IRI

    Ko e taha e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi ki he māmaní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi Tapú (vakai, T&F 20:11). ʻOku tupulaki e fakamoʻoni ʻa ha taha ki he Tohi Tapú ʻi heʻene lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) kau ki heʻene ʻofa ki he Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e anga ʻo ʻena fefakamoʻoniʻaki ko Sīsuú ko e Kalaisí Ia:

    “ʻOku ou ʻofa ʻi he Tohi Tapú, fakatou tatau pē ʻa e Fuakava Motuʻá pea mo e Fuakava Foʻoú. Ko e maʻuʻanga tokoni ia ʻo ha moʻoni lahi. …

    “… ʻOku ʻikai lava ke fakatataua e mahuʻinga ʻo e tohi toputapu mo māʻoniʻoni ko iá ki he fānau ʻa e tangatá. Ko hono moʻoní, ko ha folofola mei he Tohi Tapú naʻá ne ueʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ʻalu ki he vao ʻakau ofi ki hono ʻapí ʻo tūʻulutui pea fai haʻane lotú. Ko e meʻa naʻe hoko aí ko ha mata-meʻa-hā-mai nāunauʻia naʻe kamata ai hono toe fakafoki mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. Pea ʻi he mata-meʻa-hā-mai ko iá naʻe toe kamata ai hono ʻomi ʻo e folofola foʻoú [ko e Tohi ʻa Molomoná] ke na vakavakaua mo e Tohi Tapú ʻi hono fakamoʻoniʻi ki ha māmani kovi ko Sīsuú ʻa e Kalaisí pea ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻofa ʻi Heʻene fānaú pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻene kaunga tonu ʻi honau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 100–101; pe Ensign, Nov. 1986, 78).

Molomona 8:1–6. Molonai

  • Naʻe mamata tonu ʻa Molonai ki he pekia ʻa ʻene tamai, ko Molomoná, pea mo hono fakaʻauha kakato e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí. Ka neongo iá, naʻe fakahaofi pē ʻene moʻuí, pea naʻá ne fakahoko faivelenga pē hono misiona he moʻui fakamatelié. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molonai ke fakaʻosi hono tohi “ ʻo e talanoa fakamamahi ʻo e fakaʻauha” ʻo e kau Nīfaí (Molomona 8:3).

    ʻĪmisi
    Naʻe nofo toko taha ʻa Molonai hili e mālōlō ʻa Molomona ʻi he taú

    Walter Rane, Tuʻunga ʻi he angalelei ʻa e Musiume ʻo e Siasí ki he Hisitōliá mo e ʻĀtí

    Naʻe tohi ʻe Molonai e konga fakaʻosi ʻo e tohi ʻa ʻene tamaí ki muʻa peá ne maté (Molomona 8–9), fakanounouʻi e lekooti ʻa e kau Sēletí (ko e tohi ʻa ʻEtá), hiki e vīsone ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he konga ʻo e ngaahi peleti ʻoku fakamaʻú (vakai, ʻEta 4:4–5), pea toe hiki pē mo ʻene tohí (ko e tohi ʻa Molonaí). Ka naʻe kei hoko mai pē ʻa e misiona ʻo Molonaí ʻi hotau kuonga fakakosipelí. ʻOku tau ako mei he fakahā fakaonopōní naʻe maʻu ʻe Molonai “ ʻa e ngaahi kī ʻo e lekooti ʻo e vaʻakau ʻa ʻIfalemí” (T&F 27:5). Naʻe ngāue mai ʻa Molonai kuo toetuʻú kia Siosefa Sāmita mo akoʻi ia he taimi lahi ʻi hono fatongia ki hono toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí, kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–60; History of the Church, 1:9–19). Ko hono fakahaaʻi e fatongia ʻo Molonai ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku fokotuʻu ai ʻe he Siasí ha ngaahi fakatātā ʻo Molonai ʻi ʻolunga he meimei temipale kotoa pē.

  • ʻOku fakahā mai ʻi he Molomona 8:1–6 e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Molonai he taimi naʻe moʻui aí pea tokoni ia ki he kau laukongá ke mahino ʻa e fuʻu fie maʻu fakavavevave ʻo ʻene pōpoakí. Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau fokotuʻu kitautolu ki he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa kinautolu naʻa nau hiki e ngaahi folofolá ʻi onoʻahó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Peuli, ʻi haʻane lau mai e lea ʻa Pilikihami ʻIongí:

    “‘Siʻi kāinga, ʻoku mou lau nai ʻa e Folofolá ʻo hangē naʻá mou hiki ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe tahaafe, ua afe pe, nima afe kuo hilí? ʻOku mou lau nai ia ʻo hangē ko kimoutolu ʻa e kau tangata naʻa nau hiki iá? Kapau ʻoku ʻikai ke mou ongoʻi pehē, ʻoku totonu ke mou ongoʻi pehē koeʻuhí ke mou maheni mo ʻiloʻi ʻa e laumālié pea mo hono ʻuhinga ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá kuo tohí, ʻo hangē pē ko hoʻo maheni mo hoʻomou moʻui fakaʻahó, mo hoʻomou talanoá’ (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1941], p. 128). …

    [“… Tau fai muʻa e faleʻi ʻa Pilikihami ʻIongí ʻo fakakaukauloto atu ʻoku tau tuʻu ʻi he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa Molonaí, ʻa ia ko e palōfita fakamuimuitaha ia ʻi he kau palōfita maʻongoʻonga ʻo e kau Nīfaí. Naʻe faingataʻa moʻoni ʻa e ngāue naʻe tukuange ʻe heʻene tamaí ke ne tokangaʻí ʻa ia ko hono fakakakato e lekōtí. Kuo pau pē naʻá ne fuʻu ʻohovale ʻi heʻene fakamatalaʻi e fakaʻauha kakato ʻo hono kakaí.

    “Kuo pau pē naʻá ne ongoʻi kuo kounaʻi ia ke fakamatalaʻi e anga hono haʻao holo ʻe he kau Leimaná hono kakaí ʻo fakaʻauha ke nau mate kotoá. ʻI heʻene ongoʻi liʻekiná, naʻá ne fakamatalaʻi naʻe kau ʻene tamaí he niʻihi ʻo kinautolu naʻe tō taú. ʻOku tau ongoʻi ko e meʻa pē naʻe kei fie moʻui ai ʻa Molonaí ke fakakakato ʻa e lekōtí, ʻo hangē ko ʻene tohí, ‘Ko ia te u hiki pea fufuuʻi ʻa e ngaahi lekōtí ʻi he kelekelé; pea neongo te u ʻalú ki fē ʻoku tatau ai pē’ (Molomona 8:4).

    “Ko e meʻa pē naʻá ne maʻú ko ʻene tui ʻe fakahaofi ia ʻe he ʻEikí ʻo fuoloa feʻunga ke fakakakato ʻa e lekōtí ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ʻilo ia ʻe ha taha naʻe fili ʻe he ʻEikí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e lekooti ko iá ʻe hoko ia ko ha leʻo ʻo e fakatokangá ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú ʻi he taimi ʻe tafoki ai mei he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí e ngaahi puleʻanga hangē pē ko hono puleʻangá. Naʻe kalanga mai ʻaki ʻe Molonai e kotoa hono lotó kiate kinautolu te nau maʻu e lekōtí. Naʻá ne loto ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku lau ʻene fakamatalá mei he faigataʻaʻia mo e mamahi ʻoku hoko ʻi he talangataʻá.

    “Naʻá ne fuofua tohi ki he kāingalotu ʻo e Siasí pea toki hoko kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Molonai ki he kāingalotu ʻo e Siasí naʻe hiki ia ko ha leʻo ʻo e fakatokangá. Naʻá ne tohi ia ʻo hangē ha taha ʻokú ne sio mai ʻe toe hoko pē ʻa e hisitōlia ʻo hono kakaí ʻi he kahaʻú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 18–19; pe Ensign, Nov. 1992, 15–16).

Molomona 8:14–18. “ ʻE Monūʻia Ia Te ne ʻOmi ʻa e Meʻá ni ki he Māmá”

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e Molomona 8:16 ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe fili ke ne ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní (vakai, T&F 3:5–10). Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻo e kau palōfita kimuʻá ʻa Siosefa Sāmita pea nau lotua ke ne lava lelei ʻo liliu mo pulusi ʻa e ngaahi peleti koulá, ʻo fakahoko ai e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá (vakai, Molomona 8:22, 24–25; T&F 10:46). Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kau ki he fatongia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    “Ko hono moʻoní, ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá—ʻo ʻikai toe lahi ange pe siʻi ange ai!

    “Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi folofolá ka naʻe fakafou mai pē ʻiate ia. Ko ia ia ʻa e meʻangāue naʻe fakahoko mai ai e ngaahi fakahaá. …

    “Ko Siosefa Sāmitá ko ha tamasiʻi naʻe ʻikai ke ako pea tupu hake ʻi ha faama. Kapau ʻe lau ʻene ngaahi tohi totonu naʻá ne kamata ʻakí ʻe mahino ai naʻe ʻikai ke ne fuʻu poto ʻi he sipelá mo e kalamá pea pehē foki ki he anga ʻo e fakaleá.

    “Ko e mana moʻoní pē ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻo hono fakalea ʻo e ngaahi fakahā ne fakafou mai aí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1974, 137; pe Ensign, May 1974, 94).

Molomona 8:19–20. “ ʻOku ʻAʻaku ʻa e Fakamāú”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kupuʻi lea ko e “ ʻoku ʻaʻaku ʻa e fakamāú, ko e folofola ia ʻa e ʻEikí”: “ ʻOku ou lea ki he fakamaau fakaʻosí. Ko e meʻa ia ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe tuʻu kotoa ʻa kitautolu ʻi he nofoʻanga fakamāu ʻo Kalaisí ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué (vakai, 1 Nīfai 15:33; 3 Nīfai 27:15; Molomona 3:20; T&F 19:3). … ʻOku ou tui ko e fekau fakafolofola ko ia ke ‘ ʻoua ʻe fakamāú’ ʻoku ʻuhinga moʻoni pē ia ki he fakamaau fakaʻosi ko ʻení, ʻo hangē ko e fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ‘he ʻikai ke ʻi ai ha tangata … ʻe fakamaau; he ʻoku ʻaʻaku ʻa e fakamāú, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí’ (Molomona 8:20)” (“‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 7).

Molomona 8:31. Ngaahi Meʻa Fakalielia ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e Molomona 8:31 ki he “ngaahi meʻa fakalielia” ʻi hotau kuongá. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Siō J. Kulisiteniseni lolotonga ʻene ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ko e ngaahi meʻa fakalielia lahi ʻoku talamaí ʻoku ʻikai ko ha ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí, ka ʻoku fakatefito ia ʻi he meʻa fakalaumālie:

    “ ʻOku tau fanongo mo lau ha ngaahi meʻa lahi ʻoku hoko ʻi hotau kuongá fekauʻaki mo e ʻuli hotau ʻātakaí—ʻuha ʻaki e ngaahi ʻēsiti (acid) koná, kohú, ngaahi veve fakakemikalé. Ka … ʻoku toe ʻi ai mo ha faʻahinga ʻuli ia ʻoku fakatuʻutāmaki ange—ʻa ia ko e ʻuli fakaeangamaʻá mo fakalaumālié.

    “ ʻI ha konifelenisi naʻe toki fai, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka, ‘ʻI he taimi ʻoku tau siviʻi ai e tuʻunga fakaeangamaʻá mo hono ʻātakaí, ke ʻilo pe ʻoku maʻa fēfē, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko eʻulí ʻoku tupu ia ʻo fakautuutu’ (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, p. 91; pe Ensign, May 1992, 66). Naʻe mamata mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ‘ ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki’ (2 Tīmote 3:1). Pea ʻi he lea kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻe pehē ʻe he palōfita ko Molonaí, ‘ ʻIo, ʻe hoko mai ia ʻi ha ʻaho ʻa ia ʻe lahi ai ʻa e ngaahi meʻa fakalieliá ʻi he funga ʻo e māmaní’ (Molomona 8:31).

    “Ko e meʻa fakamamahí, he ko e haʻahaʻa ʻo e fakalielia lahí ni ʻoku hā mahino ia ʻi he ngaahi mītia lahi, hangē ko e filimí, televīsoné, mo e mūsika ʻoku manakoá. ʻI he meʻá ni, naʻe lea ai ʻa e Fakafofonga Falealea ko Lōpeti D. Paté, ‘Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau fakamafola ʻi he puleʻangá ni ʻa e ngaahi ʻata ʻo e fakapoó, fetāʻakí, fakaʻaongaʻi hala ʻo e faitoʻo konatapú, … kākaá, [mo e] ponokalafí … ʻi he ʻao ʻo e fānau ʻe laui milioná, ʻi he taʻu mo e ʻaho kotoa pē, ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo kapau ʻe kamata ke ʻauhia e ngaahi fakavaʻe hotau sosaietí ʻo hangē ha kiliá’ (ʻi he Michael Medved, Hollywood vs. America [New York: Harper Perennial, 1992], p. 194).

    [“… ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻoku lahi ai e mītiá ʻoku hangē ʻoku fai maʻu pē hono fakafepakiʻi ia ʻo e meimei meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga taha ki he tokolahí: ʻa e fāmilí, lotú, mo e mateakiʻi e fonuá. ʻOku manukiʻi ʻa e malí ia, kae fakaʻaiʻai mo tala ʻoku lelei e ngaahi feohi fakaesino ki muʻa he malí mo e feohi fakaesino lahi mo ha kakai kehe lolotonga e nofo malí. ʻOku pāhia e telinga ʻo e tokotaha fanongo kotoa pē ʻi he fanongo ki he lea koví mo e lea fakalielia tahá. … ʻOku tukuhifo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki hono toutou fakaʻaliʻali ki ai e fetāʻakí mo e tāmaté”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1993, 12; pe Ensign, Nov. 1993, 11).

Molomona 8:34–35. Kuo Tohi Maʻatautolu he ʻAhó ni

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻoku totonu ke tākiekina ʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻetau ʻilo naʻe mamata mai ʻa Molonai ki hotau ʻahó peá ne tohi mo fakakaukau mai kiate kitautolu:

    “Kuo pau ke tukutaha mo fakatefito ʻetau akó ʻi he Tohi ʻa Molomoná [koeʻuhí] he naʻe tohi ia maʻa hotau kuongá. Naʻe teʻeki ai pē ke maʻu ʻe he kau Nīfaí ia ʻa e tohí; pea pehē foki ki he kau Leimana ʻi he taimi fuoloá. Naʻe fakataumuʻa pē ia maʻatautolu. Naʻe fai e tohí ʻe Molomona ʻo ofi ki he fakaʻosinga ʻo e sivilaise ʻa e kau Nīfaí. ʻI hono ueʻi ia ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, naʻá ne fakanounouʻi e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi senitulí, pea filifili e ngaahi talanoá, ngaahi leá, mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻe ʻaonga lahi taha kiate kitautolú.

    “Naʻe fakamoʻoni kotoa ʻe kau faʻu tohi lalahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne fai ʻe tohí maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. …

    “Naʻe pehē pē foki ʻe Molomona, ‘ ʻIo, ʻoku ou lea kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ko e toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí’ (Molomona 7:1). Pea ko Molonai, ko e tokotaha fakamuimui ia ʻo e kau faʻu tohi ne ueʻi fakalaumālié, naʻe mamata tonu ia ki hotau kuongá mo e ʻahó. …

    “Kapau naʻa nau sio ki hotau kuongá pea fili ʻa e meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke akoʻi ʻaki e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou ʻeke pē kiate kitautolu, ‘Ko e hā e ʻuhinga naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe Molonai pe ʻAlamā) ke fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni ʻoku ou lava ʻo ako mei ai ke tokoni ki heʻeku moʻuí ʻi hotau ʻahó mo e kuongá?’

    “Pea ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e founga ke tali ʻaki ʻa e fehuʻi ko iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 5; pe Ensign, Nov. 1986, 6).

Molomona 9:1–6. Mamahi Lahi ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e ʻuhinga ʻe mamahi lahi ai e niʻihi ʻoku ʻikai fakatomalá ʻi he ʻao ʻo Sīsū Kalaisí:

    “He ʻikai lava ke fai ha fakamoʻui taʻekau ai e fakatomalá. He ʻikai lava ha tangata ke hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi angahalá. ʻE hoko ia ko ha meʻa ʻoku ʻikai totonu ki ha tangata ke haʻu ki he ʻao ʻo e Tamaí pea nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi angahalá. …

    “ ʻOku ou tui ʻoku tokolahi ʻaupito ha kakai ʻi he māmaní, pea mahalo ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻi he Siasí—ʻa ia ʻoku ʻi ai e niʻihi pehē ʻi he Siasí—ʻoku nau fakakaukau te nau lava ke faʻiteliha pē he meʻa te nau fai he moʻuí, ʻo maumauʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ka te nau iku pē ʻo ʻalu ki Hono ʻaó. ʻOku nau fakakaukau te nau lava ke fakatomala, mahalo pē ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

    “ ʻOku totonu ke nau lau e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Molonaí: ‘ ʻOku mou mahalo koā te mou faʻa nofo mo ia [Kalaisi] lolotonga hoʻomou ʻiloʻi ʻa hoʻomou angahalá? ʻOku mou mahalo koā te mou fiefia ke nofo fakataha mo e Tokotaha Māʻoniʻoni ko iá, ka ʻoku lolotonga mamahiʻia homou laumālié ʻi he ʻiloʻi kuo mou maumauʻi maʻu ai pē ʻene ngaahi fonó?’ [Molomona 9:3]” (Doctrines of Salvation, fakatahatahaʻi ʻe Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:195–96).

Molomona 9:3–6. “ ʻIloʻi ʻa Hoʻomou Angahalá”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e ʻuhinga ʻoku ongoʻi ai ʻe ha taha ʻa e mamafa ʻo e angahalá pea mo e fie maʻu ke fakatomalá:

    “ʻI he kamata ke fakahoko e fakatomalá, kuo pau ke ʻi ai ha ʻiloʻi moʻoni ʻo e angahalá, pea ʻi he ʻiloʻi ko ia ʻo e angahalá ʻe hoko mai ai ʻa e mamahiʻia fakaʻatamaí, fakalaumālié, pea aʻu ai pē he taimi ʻe niʻihi ki he sinó. Koeʻuhí ke lava ʻo fiemālie ʻa e kakai ne maumaufonó ʻi honau konisēnisí, kuo pau ke nau muimui ki ha taha ʻo e founga ʻe ua. Ko e tahá ke huhu fakaongonoa honau konisēnisí pe tamateʻi ʻenau ongó ʻaki e ngaahi meʻa te ne fakamohemoheʻi e ʻatamaí koeʻuhí kae kei hokohoko atu pē ʻenau maumaufonó. Ko kinautolu ʻoku fili ʻa e foungá ni te nau lotofefeka pea mole mo e holi ke fakatomalá. Ko e founga leva ʻe tahá ke tuku ke hoko ʻa e loto mamahí ke tali ai ʻe ha taha ʻa e mamahiʻia kakató, pea fai ai ha fakatomala, ʻo iku ai ki he fakamolemoleʻi kakató.

    “Manatuʻi ʻeni, he ʻikai teitei lava ke fai ha fakamolemole ʻo ʻikai ʻi ai ha fakatomala. Pea he ʻikai ke lava ha fakatomala kae ʻoua kuo hanga ʻe ha taha ʻo fakaava hono laumālié pea vete ʻene ngaahi tōʻongá ʻo ʻikai ha fakatonuhiaʻi pe toe kumi ʻuhinga. Kuo pau ke ne tali lelei naʻá ne fai angahala, ʻo ʻikai ha teitei fakasiʻisiʻi ʻa e kovi naʻe faí pe fakaʻuhingaʻi hono mamafá, pe fakasiʻisiʻia e meʻa ʻoku mahuʻingá. Kuo pau ke ne fakahā ko ʻene angahalá ʻoku lahi tatau pē ia mo e meʻa naʻe hokó ʻo ʻikai ke tala ko e kiʻi angahala maʻamaʻa pē. Ko e niʻihi ko ia ʻoku fili ke tali ʻa e meʻá ni pea liliu ʻenau moʻuí te nau ʻilo ko e fakatomalá ʻe faingataʻa ange ʻi he kamatá, ka te nau ʻilo ʻoku toe fakalata ange honau halá ʻi heʻenau ʻahiʻahiʻi hono ngaahi fuá”] (“The Gospel of Repentance,” Ensign, Oct. 1982, 4).

Molomona 9:7–8. Ngaahi Fakahaá pea mo e Ngaahi Folofolá

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e fehokotaki ʻa e folofolá mo e fakahā fakatāutahá:

    “Ko e meʻa ʻokú ne ʻai e [Kāingalotú] ke kehe mei he tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiane kehé ʻi he founga ʻoku tau lau mo fakaʻaongaʻi ai e Tohi Tapú mo e ngaahi folofola kehé ko ʻetau tui ko iaʻoku hokohoko atu e maʻu fakahaá. Kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ko e maʻuʻanga ʻilo taupotu tahá pē ʻa e ngaahi folofolá, ka ko e meʻa ko ia naʻe ʻi muʻa ʻi he maʻuʻanga ʻilo ko iá. Ko e ʻilo taupotú ʻoku maʻu ia mei he fakahaá. ʻOku tau fakamoʻoni fakataha mo Molonai ko ia ʻokú ne fakaʻikaiʻi ʻa e fakahaá ʻoku ‘ ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisí’ (Molomona 9:8).

    “ ʻOku hangē ʻa e lea ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi folofolá ko ha maama ke ne tataki ʻa ʻetau laká (vakai, Saame 119:105), pea hangē ʻa e fakahaá ha fuʻu ivi mālohi ke ne fakalahi e ulo ʻa e māmá ke toe liunga lahi angé. ʻOku mau fakalotolahiʻi ʻa e taha kotoa pē ke tokanga ʻo ako ʻa e folofolá pea mo e ngaahi akonaki fakakikite kau kiate kinautolú pea ke fekumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha fakahā fakatāutaha ke nau ʻiloʻi honau ʻuhingá” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 7).

Molomona 9:9–10. “ ʻOku Tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻAneafí, ʻAho ní, pea Taʻengata”

  • Naʻe fakahā ʻe Molonai ʻoku taʻefeliliuaki ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne tuʻu maʻu pea “tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata” (Molomona 9:9). ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he fakahā fakaonopōní ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea fakamoʻoniʻi ʻoku hokohoko atu hono hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “ueʻi hake ha kau tangata mo ui ʻa kinautolu ki heʻene ngāue toputapú” ʻi hotau ʻahó ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he kuohilí, “ ʻo fakahā ai ko e ʻOtuá ʻoku tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata” (T&F 20:11–12).

    ʻOku fakahā ʻe he Lectures on Faith ko e tuʻunga ʻe maʻu ai e tui haohaoa ki he ʻOtuá kuo pau ke maʻu ʻe ha taha ha fakakaukau ʻoku tonu ʻo kau ki he ʻOtuá ʻi hono “ ʻulungāangá, haohaoá, mo e ngaahi angafaí” ([1985], 38). Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻikai ke Ne liliú: “[Ko e ʻOtuá] ʻoku ʻikai ke liliu, pea ʻikai pē foki ha feliliuaki ʻiate Ia; ka ʻokú Ne tatau mei he taʻengatá ki he taʻengatá, ʻo tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea fai ai pē ʻo taʻengata; pea ko hono halá ʻoku taʻengata, ʻo ʻikai ha toe feliliuaki” (Lectures on Faith, 41). Fakakaukauʻi e tāpuaki ʻi hono ʻiloʻi ʻoku hokohoko atu ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāue toputapú ʻi hotau kuongá pea ʻe kei hokohoko atu ai pē ʻEne tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata.

  • Naʻe fakatokanga mai ʻa Molonai ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku “nau fakakaukau … ko ha ʻOtua ʻoku feliliuaki” (Molomona 9:10). Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he ʻikai ke tau lava ke tui pe falala ki ha ʻOtua ʻoku feliliuaki pe ʻoku kei akoako ki ha ngaahi moʻoni foʻou:

    “ʻI he ʻatamai ʻo e Kāingalotu ʻe niʻihi ʻoku ako leleí ko e ʻOtua ko ia ʻokú Ne tokaimaʻanangá, ʻoku fakafeʻungaʻi ia ʻe he foʻi fakakaukau ko e ‘fakalakalaka taʻengatá.’ ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau maʻu hala ʻo mahalo ko e fakalakalaka ʻa e ʻOtuá ʻoku fekauʻaki ia mo ʻEne toe maʻu ha ʻilo ʻoku lahi angé. …

    “… ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻEne lavameʻá mo e fiefia mo e nāunauʻia lahi tahá ʻi hono fakalahi mo fakalakalakaʻi ʻEne ngaahi fakatupú, kae ʻikai mei ha ngaahi aʻusia fakaʻatamai foʻou.

    “ʻOku ʻi ai ha fuʻu faikehekehe lahi, ʻi he, ʻOtua ʻokú Ne tokaimaʻananga mo e fakakaukau hala ko ia ko e ʻOtuá ʻokú Ne lolotonga fai atu ha fakatotolo fakaako, pea ʻokú Ne kei fakatotolo ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ke toe tānaki mai mo ha fakamatala ʻoku mahuʻingá. Kapau ʻoku moʻoni ʻa e foʻi fakakaukau fakamuimuí, pea tā ko e ʻOtuá, ʻi ha faʻahinga taimi pē, te Ne ʻafioʻi ha ngaahi moʻoni foʻou naʻe ʻikai ke Ne ʻafioʻi ki muʻa ʻe lava ke toe fokotuʻutuʻu foʻou, fakangata, pe tuku atu ai ha ngaahi moʻoni pau naʻá Ne ʻafioʻi ki muʻa. Pea ʻe hoko ʻa e kikité ko ha fakamahamahalo pē. Ko e ngaahi palani fakamahamahalo ko ia ʻoku kau ki hotau huhuʻí ʻe fie maʻu ia ke toe vakaiʻi. Ka ko e meʻa mālie kiate kitautolú, he ʻoku fakahokomaʻu pē—kae ʻikai fai maʻu pē hano vakaiʻi” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 14–15).

Molomona 9:10–26. Ngaahi Maná

  • Fakatokangaʻi ange e fakamoʻoni ne fai ʻe Molonai ke fakamoʻoniʻi ai e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá—ko hono fakatupu ʻo e langí mo e māmaní (vakai, Molomona 9:17), ko e fakatupu ʻo e tangatá (vakai, veesi 17), pea mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi mana ʻa Sīsū pea mo e kau ʻAposetoló (vakai, veesi 18). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai ko e “ ʻOtua ko ia ʻo e ngaahi maná” ʻe lava pē ke kei ʻiloʻi. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ki he lahi ʻo e ngaahi mana ʻoku hoko ʻi hotau ʻahó pea ʻoku maʻu ia ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí:

    “ ʻOku lahi ha ngaahi mana ʻoku hoko fakaʻaho ʻi hotau Siasí pea mo e moʻui ʻa hotau kāingalotú. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻiate kimoutolu ne mou fakamoʻoniʻi ha ngaahi mana, mahalo ʻo laka ia he meʻa kuó ke fakatokangaʻí.

    “ ʻOku fakaʻuhingaʻi e maná ‘ko ha meʻa lelei kuo hoko naʻe fakahoko mai ʻi ha mālohi fakalangi ʻoku ʻikai faʻa mahino ia ki he kakai matelié pea ʻikai foki ke nau lava ʻo fakahoko ha meʻa pehē’ [ʻi he Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 2:908]. Ko e fakakaukau ko ia ko e ngaahi meʻa ne hokó naʻe fakahoko ia he mālohi fakalangí ʻoku fakaʻikaiʻi ia ʻe he kakai taʻelotu tahá pea aʻu ai pē ki he niʻihi ʻoku lotú. …

    “… Ko e ngaahi maná ʻoku fakahoko ʻaki ia e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku maʻu maʻu pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ‘Ko ia kuo foaki ai ʻe he ʻOtuá ha founga ke lava ai ʻe he tangatá, ʻi he tuí, ʻo fai ʻa e ngaahi mana lalahi’ (Mōsaia 8:18). Ko e ‘foungá ʻoku fakahoko ʻaki ia e mālohi o e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Sēmisi 5:14–15; T&F 42:43–48), pea ko e mālohi ko iá ʻoku ngāue ʻaki ia ki he ngaahi maná ʻi he tuí (vakai, ʻEta 12:12; Molonai 7:37)” (“Miracles,” Ensign, June 2001, 6, 8).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai ke toe hoko ai e ngaahi maná:

    “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke toe hoko ai e ngaahi maná ʻi ha ngaahi kuonga ʻe niʻihi? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ai ke faʻa hoko ia ʻi ha ngaahi taimi pea ki he kotoa ʻo e kakaí? ʻOku ngali ko kinautolu ko ia ʻi he taimi fuoloá naʻa nau maʻu ʻe kinautolu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻiate kitautolu ko ia he taimí ni ʻoku nofo he māmani tatau naʻa nau nofo aí? Ko e tali ʻa Molonaí: ‘Ko e ʻuhinga ʻeni’ kuo hanga ai ʻe ha ʻOtua ʻo e ngaahi maná mo e ngaahi meʻafoakí ʻo ‘tuku ai ʻene fai e ngaahi maná ʻi he fānau ʻa e tangatá,’ pea ke huaʻi hifo ʻene ngaahi meʻafoakí kiate kinautolú, ‘koeʻuhí ko ʻenau fakaʻauʻauhifo ʻi he taʻetuí, mo e hē mei he hala totonú, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ʻoku totonu ke nau falala ki aí.’ ʻOku nau lotu ki he ngaahi ʻotua loi ʻa ia kuo hoko ia ko ʻenau tefitoʻi tui, pea ʻikai ke nau toe ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala tatau naʻe muimui ki ai e kāingalotu ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻá.

    “Ko e tangatá pē ʻoku liliú, ʻikai ko e ʻOtuá; he ʻokú Ne tatau ai pē ʻo taʻengata. Ko e tangata kotoa pē ʻoku nau maʻu e tui tatau pea moʻui ʻaki e fono tataú, te nau maʻu e ngaahi tāpuaki tatau” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 367).

Molomona 9:32–34. Naʻe Tohi ʻa Molonai ʻi he Lea Faka-ʻIsipite Foʻoú

  • Naʻe pehē ʻe Molonai ʻokú ne malava ke tohi ʻi he lea ʻe ua: lea faka-Hepelū mo e lea faka-ʻIsipite (vakai, Molomona 9:32–34). Naʻá ne fakatokangaʻi kapau naʻe “lalahi feʻunga e ngaahi peletí” naʻá ne mei tohi he lea faka-Hepeluú; neongo iá, ko kinautolu ko ia naʻa nau hiki e lekōtí naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e “lea faka-ʻIsipite foʻoú” koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻatā ke fai ai e tohí (veesi 32–33). ʻI he konga ki muʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakahaaʻi fakatouʻosi ʻe Nīfai mo e Tuʻi ko Penisimaní naʻá na fakaʻaongaʻi e lea faka-ʻIsipité. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai naʻá ne tohi ʻi he “lea ʻa e kau ʻIsipité” ʻi he taimi naʻá ne tongitongi ai e ngaahi peleti īkí (1 Nīfai 1:2). ʻI heʻene lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá kau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi peleti palasá, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe lava ʻe Līhai ʻo lau e lekōtí koeʻuhí he naʻe “akoʻi ia he lea ʻa e kau ʻIsipité” (Mōsaia 1:4). Ko ia ai, ʻoku mahino kiate kitautolu naʻe akoʻi ʻe Līhai ʻa e ongoongoleleí mo e lea faka-ʻIsipité “ki heʻene fānaú, koeʻuhí ke nau lava ʻo akoʻi atu ia ki heʻenau fānaú” (Mōsaia 1:4). ʻOku mahino naʻe hokohoko atu e sīpinga ko ʻení ʻi he ngaahi toʻu tangata hoko maí ʻa ia ne nau tauhi ʻa e lekōtí ʻo aʻu mai kia Molonai ʻa ia naʻá ne toki ako ʻe ia ʻa e leá mei heʻene tamaí. Neongo iá, naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai naʻá ne tohi ia ʻi he “lea faka-ʻIsipite foʻou” (Molomona 9:32) ʻo fakamahinoʻi mai naʻe ʻi ai ha ngaahi liliu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e leá ʻi he taʻu ʻe tahaafé mei he taimi ko ia ʻo Līhaí. ʻE lava ke fakamatalaʻi heni ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻosi mai ʻaki ai ʻe Molonai ʻene fakamatalá ʻo pehē ʻoku “ ʻikai ha toe kakai kehe ʻe ʻilo ki heʻemau leá” ka kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ha founga ki hono liliu mo e fakatonulea ki he lēkotí (Molomona 9:34).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he founga ne tokangaʻi ai ʻe Molomona e niʻihi kehé, kau ai hono ngaahi filí? (vakai, Molomona 7).

  • Naʻe nofo toko taha ʻa Molonai ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka naʻe hanga ʻe heʻene tuí mo e fakamoʻoní ʻo ʻoange kiate ia ha nonga. ʻE anga fēfē hano tokoniʻi koe ‘e hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo ongoʻi liʻekina he māmaní?

  • Ko e hā ha ngaahi “ ʻuli fakalaumālie” ʻokú ke sio ai he māmaní he ʻahó ni? ʻE anga fēfē haʻo fakaʻehiʻehi mei hano fakameleʻi koe ʻe he ngaahi meʻá ni?

  • Ko e hā ha ngaahi mana kuó ke mamata tonu ai ʻi hoʻo moʻuí?

Ngāue ke Faí

  • Ako ʻa e ngaahi folofola ko ʻení, pea vakaiʻi e ngaahi kikite fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    ʻĪsaia 29:4

    2 Nīfai 3:19–20

    2 Nīfai 26:16

    2 Nīfai 33:13

    ʻĪnosi 1:15–16

    Molomona 8:23

    Molomona 9:30

    Molonai 10:27

    Mōsese 7:62

    Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:52–53

    Te ke lava ke ʻai ha seini folofola ʻo e ngaahi vēsí ni ʻaki haʻo lau e ʻĪsaia 29:4 pea tohi ʻa e “ ʻalu ki he 2 Nīfai 3:19–20” ʻi he tuliki ʻo e peesi hoko ki he ʻĪsaia 29:4. Pea sio leva ki he 2 Nīfai 3:19–20 pea tohi “ ʻalu ki he 2 Nīfai 26:16” ʻi he tuliki hoko ki he 2 Nīfai 3:19–20. Toe fai ʻa e meʻa tatau ki he ngaahi vēsí kotoa. ʻI hoʻo aʻu ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:52–53, tohiʻi ʻa e “ ʻalu ki he ʻĪsaia 29:4” ʻi he tulikí, ʻo fakafehokotaki e seiní ki he kamataʻangá.

  • Teuteu ha lea miniti ʻe nima ki he valu ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo hono tali ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ni mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ko ha fakahinohino ke tokoni atu ʻi hoʻo leá:

    Ko e ngaahi Tāpuaki ʻo hono Tali ʻo e Tohi ʻa Molomoná

    • Molomona 8:12. Ko e hā e tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fakahalaʻi pe fakaangaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

    • Molomona 8:17. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua ʻe fakaangaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

    • Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:8–15. Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau ʻilo kapau te tau tali ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

    • Mei he meʻa kuó ke aʻusia fakatāutahá: Ko e hā ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie kuó ke maʻu mei hono tali ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

    • Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: [“ ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke toe lahi ange ʻa e mahino kiate kimoutolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou palōmesi atu ʻe kamata mei he taimí ni ʻo fai atu, kapau te tau keinanga fakaʻaho mei hono ngaahi pēsí pea talangofua ki hono ngaahi akonakí, ʻe huaʻi atu ʻe he ʻOtuá ki he fānau kotoa pē ʻi Saione pea mo e Siasí ha tāpuaki naʻe teʻeki ai maʻu ia kimuʻa”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1986, 100; pe Ensign, May 1986, 78).