‘Inisititiuti
Vahe 13: 2 Nīfai 28–30


Vahe 13

2 Nīfai 28–30

Talateú

Ko e niʻihi e ngaahi kaveinga mo e akonaki naʻe fuofua ʻomai ʻi he 2 Nīfai 26 ʻoku nau langa hake ʻi he 2 Nīfai 28. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Nīfai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki hala mo e tui hala ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, peá ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke tau faí ke tau hao ai mei he taki halaʻí. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 29, fekumi ki he ngaahi founga ʻe tokoni ai ʻa e ngāue fakaofo hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoleleí, ke ikunaʻi ʻa e ngaahi tokāteline halá, ngaahi siasi halá, mo e hīkisiá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Lolotonga hoʻo akó, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tāpuaki ʻoku nau maʻú ʻi heʻenau fakatomala pea tauhi kiate Ia ʻi he angatonú.

Fakamatalá

2 Nīfai 28:1. “Ki he Fekau Kuo Fai Kiate Au ʻe he Laumālié”

  • Naʻe ongoʻi ʻe Nīfai kuo “fekauʻi” ia ʻe he Laumālié ke hiki ʻene ngaahi kikité kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e fekauʻí ʻoku ʻuhinga ia ke fakalotoʻi ke fai ha meʻa ʻoku fuʻu mahuʻingá. ʻOku ʻi ai mo e ngaahi fakatātā kehe ʻo e fekauʻi ʻe he Laumālié (vakai, 1 Nīfai 4:10; ʻAlamā 14:11; 4 Nīfai 1:48; T&F 63:64).

2 Nīfai 28:2. Ko e “Tohí ʻE ʻAonga Lahi Ia”

  • Ko e tohi ʻoku lau ki ai ʻi he 2 Nīfai 28:2 ko e Tohi ʻa Molomoná pea ko e tohi tatau pē ia ʻoku lau ki ai ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 26–27, 29. Naʻe pehē ʻe Nīfai “ko e tohí ʻe ʻaonga lahi” kiate kitautolu koeʻuhí ko e tuʻunga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻĒselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e founga te tau lava ai ʻo fakatokangaʻi ʻa e ʻaonga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

    [“Ko e tokotaha fakatāutaha ʻo kinautolu naʻa nau tohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakamoʻoni ko ʻene tohi ia maʻá e toʻu tangata ʻi he kahaʻú. …

    “Kapau naʻa nau vakai mai ki hotau ʻahó pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mātuʻaki mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi kiate kitautolu, ‘Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ueʻi hake ai ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ʻe he ʻEikí ke fakakau atu ʻa e meʻa ko iá heʻene lekōtí? Ko e hā e lēsoni te u lava ako mei ai ʻa ia ʻe tokoni kiate au ʻi heʻeku moʻui ʻi he ʻaho ní?’ …

    “… ʻOku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi lēsoni ke tau fakafepakiʻi ʻaki ʻa e fakatangá mo e hē mei he moʻoní. ʻOku tau ako ha ngaahi meʻa lahi kau ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau vakai ʻo lahi ange ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha toe feituʻu ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié mo hono tuku hotau lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. ʻE ʻi ai nai ha taha ʻe veiveiua ko e tohi ko ʻení naʻe fakataumuʻa ia kiate kitautolu pea te tau maʻu ʻi ai ʻa e ivi lahi, fiemālie lahi, pea mo e malu lahi?”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 5–6; pe Ensign, Nov. 1986, 6–7).

2 Nīfai 28:6–9.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Tokāteline Hala mo Taʻeʻaonga mo Vale”

  • Naʻe fakaʻilo mai ʻe Nīfai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi “tokāteline hala mo taʻeʻaonga mo vale” ʻoku taukaveʻi ʻe Setané pea te ne hokohoko atu hono fakaʻaongaʻí (2 Nīfai 28:9). Ko e ngaahi kupuʻi folofola takitaha mei he 2 Nīfai 28:6–9 ʻokú ne ʻomai ha ʻilo fakalaumālie fakatuʻutāmaki. Kuo fakaʻilongaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ʻaho ní ʻa e ngaahi ʻiló ni pea kuo nau lea ʻo fakafepakiʻi ia:

    “Kai mo inu mo fiefia, he te tau mate ʻa pongipongi” (veesi 7). Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he fakakaukau peheé:

    ʻĪmisi
    Kau Nīfai Faiangahalá

    Jerry Thompson, © IRI

    [“Ko e tui ke ʻkai, inu, mo fiefia, … [pea] ʻe taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi’ (2 Nīfai 28:8). Ko e taha ʻeni ha sio fakaanga mo mamaha kau ki he ʻOtuá, kiate kita, pea mo e moʻuí. He ʻikai teitei fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu ʻi heʻetau ‘fai ʻo e kiʻi angahala siʻí’ (veesi 8). Ko e ʻOtua ia ʻo e māmaní, kae ʻikai ko ha fakamaau ʻi he kiʻi fakamaauʻanga siʻisiʻi te tau lava ʻo fekīhiaki mo tangi ai ki ha tautea maʻamaʻa!

    “Ko e moʻoni ʻoku faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá! Ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e taumuʻa ʻa hotau lotó. ʻOkú Ne toe ʻafioʻi foki ʻa e lelei naʻa tau mei lava ʻo fai ka naʻe ʻikai ke tau faí. Tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó, ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ia ke kalo ai ʻa e tokotaha muimui ʻia Kalaisí, ʻa ia ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku ʻekeʻi meiate iá (vakai, ʻAlamā 39:4). Kehe mei aí, ko e hala hangatonu mo fāsiʻí, ʻoku ʻikai ha hala tuʻusi ʻi ai (vakai, T&F 82:3)”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1988, 40; pe Ensign, Nov. 1988, 33).

    “Ko e ʻOtuá … te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí” (veesi 8). ʻOku fakamahino ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “He ko au ko e ʻEikí ʻoku ʻikai te u lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia; ka neongo iá, ʻilonga ia ʻoku fakatomala pea fai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻe fakamolemoleʻi ia” (T&F 1:31–32).

    Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fakavalevale ʻo e fakakaukau ko ia tokua ʻoku tau toe lelei ange hili haʻatau faiangahala koeʻuhí kuo tau ako mei he meʻa naʻe hokó: “Ko e fakakaukau ko ia ʻoku lelei ange ha tokotaha hili ʻene faiangahalá mo e fakatomalá, ko e loi ia ʻa e tēvoló ko hotau filí. ʻOku ʻi ai nai ha tokotaha ʻi heni ʻoku fakakaukau ʻoku lelei ange ke ne ako ʻaki hano ʻahiʻahiʻi, pe ko e fuʻu tā feʻia ʻe fasi ai hono huí pe ko e feʻia e ngaahi kemikale ʻe fio pea pā ʻo vela ai hono kilí? Te tau toe lelei ange nai ʻi he hili haʻatau pukepuke pea tau toki fakamoʻui ʻa e ngaahi lavea ko iá? ʻOku ou tui te tau lava kotoa pē ʻo sio, ʻoku lelei ange ke tau tokanga ki he ngaahi fakatokanga ʻa ha niʻihi poto ʻoku nau ʻilo hono olá ʻi hotau sinó” (“Sin and Suffering,” ʻi he Brigham Young University 1989–90 Devotional and Fireside Speeches [1990], 151).

    “Fai ha kiʻi loi” (veesi 8 ). Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahi ko ia ke fai ha kiʻi loí: [“Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Nīfai e kakai ʻi hono kuongá, ʻo hangē tofu pē ko ʻene fakamatalaʻi ko ia e tokolahi ʻi hotau kuongá. He meʻa faingofua ia ʻetau faʻa pehē, ‘ ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga māʻoniʻoni’ (Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13). Ka ʻoku faingataʻa ki ha tokolahi ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahi ko ia ke fai ha kiʻi loí, kiʻi kākā, kiʻi kaihaʻá, fakamoʻoni loi mo hono lauʻi e niʻihi kehé. Mavahe mei ai. … Loto-toʻa ke fai e kiʻi ʻulungāanga maʻa faingofua ko ia ko e faitotonú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 74; pe Ensign, Nov. 1992, 52).

    “ʻE taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi, pea ka hili iá ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu” (veesi 8). Naʻe lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e akonaki hala ko ʻení:

    “[Ko e taha ʻo e ngaahi kākaá] ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ʻe ha niʻihi ko e ‘fakatomala teuakí.’ ʻOku hala ha tokāteline pehē ia ʻi he Siasí. ʻE ongo ngali fakamānako, ka ko ha fakakaukau fakatuʻutāmaki mo loi. Ko ʻene taumuʻa ngāué ke fakalotoʻi kitautolu te tau lava ʻo maumaufono ʻi he ʻiloʻilo pau mo tomuʻa fakakaukau pē ʻe fakaʻatā kitautolu ʻe haʻatau fakatomala vave ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻo hangē ko e ngaahi tāpuaki fakatemipalé pe ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatomala moʻoní ʻe lava ke hoko ko ha founga lōloa mo fakamamahi. Naʻe mamata mai ʻa Nīfai ki he tokāteline fakavalevalé ni:

    “‘Pea ʻe ʻi ai foki mo e tokolahi ʻa ia ʻe pehē: Kai, mo inu, mo fiefia; ka neongo iá, manavahē ki he ʻOtuá—te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí; … he ʻoku ʻikai ha kovi ʻi he meʻá ni; pea fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, he te tau mate ʻapongipongi; pea kapau te tau halaia, ʻe taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi, pea ka hili iá ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ [2 Nīfai 28:8].

    “… ʻOku totonu ke ʻoua naʻa maʻu pē ʻetau ngaahi fuakavá kotoa ʻi he ngaahi ouaú, ka ke taʻengata ia, kuo pau ke fakamaʻu ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá. Ko e fakaʻilonga fakalangi hono talí ʻoku hā ia ʻi hotau ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ʻo fou pē ʻi he faivelengá. Ko e fakakaukau hala ko ia ʻo e fakatomala teuakí ʻoku kau ai ha ʻelemēniti ʻo e kākaá ka he ʻikai lava ʻo kākaaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 61; pe Liahona, Sānuali 2001, 56).

2 Nīfai 28:19–22. Ngaahi Founga ʻa e Tēvoló

  • Hangē ko ia ko e ngaahi tokāteline hala naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe Nīfai ʻa ia ʻoku poupouʻi ʻe Sētané, naʻá ne toe fakapapauʻi mo e ngaahi founga ʻoku poupouʻi ʻaki ʻa e “puleʻanga ʻo e tēvoló” (2 Nīfai 28:19). Kuo hokohoko atu hono fakapapauʻi ʻe hotau kau palōfitá mo e kau ʻapōsetolo ʻo e ngaahi ʻaho ní ʻa e ngaahi angafai ʻoku ngāue ʻaki ʻe Sētané. Naʻe fakatokanga mai ʻa Pīsope Lisiate C. ʻEsilī ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé kiate kitautolu ʻa hono moʻoni ʻo e ʻohofi ʻoku fai ʻe Sētané:

    “Kuo tau … maʻu e ngaahi fakatokanga mātuʻaki mahino kau ki he ivi ʻo Sētané, hono ivi tākiekina ki he koví, mo ʻene loto vilitakí. Naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai, lahi hake ʻi he taʻu ʻe ua afe nimangeau kuohilí ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e maveuveu te mou fehangahangai mo iá. ʻOku mou ʻosi ʻiloʻi kotoa pē ʻa e folofolá. ʻOku tuʻu ia ʻi he vahe 28 ʻo e 2 Nīfai: [2 Nīfai 28:20–21]

    “ ʻOku ou tui ʻoku moʻoni ʻa e folofolá ni. ʻOku ou tui ko e kuongá ʻeni. Pea ʻoku ou tui ʻoku fakataumuʻa ia kiate koe. Pea ʻi he konga lahi, kuo fai ʻe Sētane ha fakalakalaka lahi ʻi hono fokotuʻu mo fakatupulaki e ngāue ʻokú ne mahuʻingaʻia aí, he ʻoku fakatefito ia he foha ʻo e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá: ‘Kai, inu, mo fiefia, he te tau mate ʻapongipongi’ (2 Nīfai 28:7) pea ‘ ʻOku ʻikai ha heli’ (2 Nīfai 28:22). Ko ʻene ngāue mahuʻingá ʻoku fakatefito ia he siokitá, fakahōhōʻia hoto lotó, mo e fakanonga pē he taimi ko iá. Ko ia ʻoku tau sio tonu he ngaahi fili fakatuʻutāmaki ʻoku fai ʻe homou toʻú. ʻOku tau mamata ki hono fakaʻauha ʻo e ngaahi anga fakafonuá ʻe he faitoʻo konatapú, tōʻonga fakasekisualé, kava mālohí, ponokalafí, fakapikopikó, mo e ngaahi ʻulungāanga kehekehe ʻoku ʻauha ai e laumālié. Ka ʻoku ʻikai totonu ke hoko ia kiate koe.

    “Naʻe fakatokanga mo kole mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kiate kitautolu: ‘ ʻOku ou loto ke u lea atu ʻi he lea ongo mālohi taha te u lava ʻo faí, mou fakamamaʻo mei he fai angahala ʻo e angaʻulí. ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá. ʻE ʻikai te mou lava ʻo ngāue ʻaki ʻa e taʻeʻiló ko ha ʻuhinga ia ke fakatonuhiaʻi ʻaki ha ʻulungāanga taʻefeʻunga. …

    “‘ ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou kole atu ke mou fakaʻehiʻehi mei he faʻahinga ʻulungāanga ko iá. ʻE ʻikai faingofua. ʻE fie maʻu ai ʻa e mapuleʻi kitá. … ʻOku mou fie maʻu ʻa e ivi ʻoku maʻu ʻi he lotú’ (“Ki he Kau Tangata ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Nōvema 2002, 58–59)” (“Becoming You” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Nov. 3, 2002], 4, www.ldsces.org).

    “Pea ʻe ueʻi hake ʻa kinautolu ke ʻita” (2 Nīfai 28:19). Naʻe fakapapauʻi ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni (1915–94) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe hoko ʻi he muimui ko ia ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané ke tau fekākāʻaki ʻiate kitautolu:

    [“ ʻOku ʻikai totonu ke fai ha ofo ai he ko e taha e ngaahi founga ʻa Sētane ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ní ko ʻene ueʻi hake ʻa e tāufehiʻá ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá. ʻOkú ne manako ke vakai mai ʻoku tau fefakaangaʻaki, fakakata ʻaki pe fiefia ʻi he ngaahi vaivai hotau kaungāʻapí, pē ko ʻetau fetukuakiʻiʻaki. ʻOku mahino ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai ʻa e ʻitá, fakafāsifasí, mānumanú, mo e tāufehiʻá.

    “… Mei he meʻa ʻoku tau faʻa mamata ai ʻi he ngaahi ongoongó ʻi he mītiá, ʻoku mahino ʻa e lele lelei e ngāue ʻa Sētané. ʻI he ngaahi fakamatala ʻa e ongoongó, ʻoku faʻa lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala taʻefeʻunga—ʻo e ngaahi tōʻonga kehekehe—ʻo e mānumanú, kākaá, hia kovi fakasekisualé, mo e fetāʻaki he vahaʻa ʻo e ngaahi pisinisí, sipotí, pe kau fakafepaki fakapolitikalé”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 24–25; pe Ensign, May 1992, 19).

    “Fakafiemālieʻi, pea fakaolooloʻi ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano” (2 Nīfai 28:21). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pīsope Lisiate C. ʻEtilī ʻa e fuʻu lahi e ngaahi holi fakakakanó ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní: “Pea ʻoku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi founga fakaoloolo ʻa [Sētané] ko e fakafiefiemālie, fakahekeheke, mo fakalelulelu ʻi heʻene pehē, ‘ ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē’ (2 Nīfai 28:21–22). ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku loto ʻa Sētane ke tau faʻo ki heʻetau tangaí ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e angaʻulí, kau ai e mamata ʻi he ngaahi ʻata fakalieliá, ngaahi lea, vala, pea mo e ʻulungāanga taʻefeʻungá. ʻOku faʻa ʻomi maʻu pē ʻe he ngaahi ngāue kovi ko iá ʻa e mamahi fakaeloto, mole ʻa e tuʻunga fakalaumālié, mole hono lāngilangí, mole ha faingamālie ke ngāue fakafaifekau pe mali ʻi he temipalé, pea naʻa mo e feitama tuʻutāmakí ʻoku hoko. ʻOku loto foki ʻa Sētane ke tau faʻo ki heʻetau fanga kiʻi tangaí ʻa e faitoʻo konatapú, kava mālohí, tapaká mo e ngaahi ʻulungāanga taʻemapuleʻia kehé ke nau fakapōpulaʻi kitautolu” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 57; pe Liahona, Nōvema 2000, 53).

    “ʻOku ʻikai ha heli; pea … ʻoku ʻikai ko e tēvoló au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē” (2 Nīfai 28:22). Ko e taha ʻo e ngaahi loi naʻe fakatolonga maí ko e pehē ʻoku ʻikai ha tēvoló. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Mālioni G. Lominī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e Sētane ʻi heʻene fakamoʻoni ko ʻení:

    [“Ko e meʻa ʻoku mahino mei he meʻa kuo ʻosi fakamoʻoniʻí ko e foʻi fakakaukau hala fakatupu kovi tokua ko e ʻOtuá ʻoku mate pea ʻoku tatau pē ia mo e tokāteline ʻoku ʻikai ha tēvoló. Ko Sētane ko e tamai ia ʻa e ongo loi ko ʻení. Ke tui ki aí ko e moʻulaloa ia kiate iá. Ko e moʻulaloa ko ʻení kuó ne tākiekina, pea ʻokú ne lolotonga tākiekina, pea te ne tākiekina ʻa e tangatá ki he fakaʻauhá.

    “ ʻOku mahino ki he kāingalotú ‘oku ‘i ai ha ‘Otua. ‘I he tuʻunga mahino tatau, ‘oku nau ‘ilo ‘oku mo’ui ‘a Sētane, pea ko e tokotaha ko iá ko e laumālie ‘okú ne maʻu ha mālohi lahi, pea ko e fili ia ki he ‘Otuá, tangatá, mo e angatonú.

    “Ko e foʻi moʻoni ko ia ‘oku ‘i ai ha ‘Otua, pea ‘oku ‘i ai mo e Tēvoló, kuo ‘osi fakapapauʻi ia ʻe he folofolá mo e ngaahi meʻa kuo aʻusia ‘e he tangatá.”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1971, 22; pe Ensign, June 1971, 35).

2 Nīfai 28:28–30. “Malaʻia Ia ʻOku Pehē … Kuo Mau Maʻu ‘o Feʻunga” ‘a e Folofolá

  • Naʻe fakamahino ʻe Nīfai ko e taimi ko ia ʻe ʻalu atu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakamaaʻi ʻa e ngaahi tokāteline halá mo e ngaahi fakakaukau hala ʻoku fakamatala ki ai ʻi he 2 Nīfai 28, ʻe tokolahi ʻa e kakai te nau “ʻita koeʻuhí ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá” pea te nau pehē “ʻoku ʻikai te mau toe fie maʻu ha folofola ʻa e ʻOtuá, he kuo mau maʻu ʻo feʻunga!” (veesi 28–29). ʻI heʻenau taukaveʻi ʻení ʻoku tāpuni ai ʻa e ngaahi langí, fakasiʻia mo e fie maʻu ke ʻi ai ha kau palōfita moʻuí, pea fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakatokanga ʻa Nīfai kiate kinautolu ʻoku nau pusiakiʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení: “ʻE toʻo meiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú” (veesi 30).

    ʻĪmisi
    ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisi

    Greg K. Olsen, © 1990 IRI

    Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo kau ki he ngaahi tōnounou ʻo e Tohi Tapú ʻo pehē: “ʻOku lahi e ngaahi fakahinohino kuo ʻomai ki he tangatá talu mei he kamataʻangá ʻoku ʻikai ke tau maʻu he lolotongá ni. … Ko e tokolahi hotau ngaahi kaungāmeʻá … ʻoku nau taʻeufi hono tala kuo tau maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku hiki ia ʻi he Tohi Tapú ʻa ia naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní. … ʻE tuku koā ki ha kakai kuo ʻikai te nau teitei maʻu ʻa e tui feʻunga ke nau maʻu ha kiʻi fakahā mei he langí, pea ko e meʻa kotoa pē ko ia ʻoku nau maʻú, ʻoku nau moʻua ki he tui ʻa ha kakai kehe, naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi taʻu ʻe lau ngeau mo laui afe kimuʻa ʻiate kinautolu, ʻe tuku nai kiate kinautolu ke nau pehē ko e hā hono lahi ʻo e meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá mo ia kuo teʻeki ke Ne folofola ʻakí? … ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻi he Tohi Tapú ʻoku hā ai ha folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē, ʻi he hili ʻEne ʻomai ʻa e ngaahi meʻá ni, he ʻikai te Ne toe folofola mai” (History of the Church, 2:18).

  • ʻOku tau fokotuʻu ha fakangatangata ʻi he ʻOtuá, ka tau pehē ʻoku ʻikai “malava ke folofola” ʻa e ʻEikí he ʻahó ni ʻo hangē ko ia naʻe hoko he kuohilí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Semisi E. Fausi kau ki he fie maʻu ko ia ke ʻi ai ha fakahā ʻi he ʻahó ni ʻo pehē: [“ ʻOku siʻi ange nai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻiate kinautolu naʻe tataki ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá? ʻOku siʻi ange nai ʻetau fie maʻu ʻEne tataki mo ʻEne fakahinohinó? ʻOku tau fakakaukau atu ʻoku ʻikai malava ʻeni. ʻOku ʻikai koā ke Ne tokanga mai? Kuo mole koā Hono leʻó? Kuó ne ʻalu koā Ia ʻo mālōlō ʻeveʻeva taimi lōloa? ʻOkú Ne mohe? ʻIkai ʻoku tekeutua ʻa e taʻeʻuhinga ʻa e fokotuʻu fakakaukau takitaha ko ʻení”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1980, 16; pe Ensign, May 1980, 13).

2 Nīfai 29:2 “E Tuku Atu” ʻa e Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e fie maʻu ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ke nau fai fakamātoato hono talaki ʻa e moʻoni ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hono fakahoko iá, ʻoku tau hoko ai ʻo kau ki hono “tuku atu” ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo hangē ko ia ʻoku ʻasi ʻi he 2 Nīfai 29:2–3:

    [“Ko hotau tefitoʻi fatongiá ko hono talaki ʻa e ongoongoleleí pea fai ia ʻi he founga lelei tahá. ʻOku ʻikai ke tau haʻisia ke tali e fakafepaki kotoa pē. Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne ngāue ʻaki ʻene tuí ke fili ʻa ia ʻe tui ki aí. …

    “ʻE fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ko e ‘fuka ki hoku kakaí, ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí,’ ʻoku folofola e ʻEikí, pea ko hono ngaahi leá ‘ʻe tuku atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.’ (2 Nīfai 29:2.) Ko kitautolu, ko e kāingalotu ʻo e Siasí, pea tautefito ki he kau faifekaú, ʻoku tau fai hono ʻtufakí’ pe ko e kau talaki mo e kau fakamoʻoni, ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.

    “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fuka mahuʻinga ia ke tau ngāue ʻaki. … ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻa ngāue lelei taha ia ki hono kumi ʻo e fehuʻi koulá. ʻOku ʻikai ke maʻu ai e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ‘mālie ki he māmaní’ (1 Nīfai 6:5). … Ko e meʻa-sivi mahuʻingá ia”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 95–96; pe Ensign, May 1975, 65).

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e sīpinga ʻe malava ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo liliu ha moʻui ʻo taʻengatá:

    “Kuo ueʻi hake ki he lelei [ʻe he Tohi ʻa Molomoná] ʻa e moʻui ʻa e laui miliona kuo nau lau ia ʻi he faʻa lotu pea fakalaulauloto ki hono leá. Tuku ke u talaatu ha talanoa ki ha tokotaha pehē naʻá ku toki feʻiloaki mo ia ʻi ʻIulope.

    “Ko ha tangata pisinisi, pea naʻá ne fuʻu lavameʻa ʻi hono malaʻé. ʻI heʻene fefolauʻakí naʻá ne fetaulaki mo ʻetau ongo faifekaú. Naʻá na feinga ke fokotuʻu ha taimi ke akoʻi ai ia. Naʻá ne kiʻi momou kae faifai pē peá ne loto ke fanongo. Naʻá ne tali fakapāpākū pē ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe he ongo faifekaú. Naʻá ne fakapapauʻi hono ʻatamaí kuó na akoʻi ʻa e moʻoní, ka naʻe teʻeki ke ne ongoʻi ia ʻi hono lotó.

    “Naʻá ne fakakaukau ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē ko e tangata toʻa ia, pea ʻikai ke ne tangi. Ka ʻi heʻene lau ʻa e tohí, naʻe tafe hifo hono loʻimatá ʻi hono kouʻahé. Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hoko kiate ia. Naʻá ne toe lau ia peá ne ongoʻi pē ʻa e māfana tatau. Ko e meʻa kuó ne liliu hono ʻatamaí naʻá ne toe malava pē ʻo liliu hono lotó.

    “Naʻe liliu ʻene tōʻonga moʻuí, mo e anga ʻene fakakaukaú. Naʻá ne fiefia mo faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e ʻahó ni, ʻokú ne ngāue ʻi ha uiuiʻi mahuʻinga mo toputapu ʻi he ngāue kuó ne mātuʻaki ʻofa aí.”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 70; pe Ensign, Nov. 1990, 52).

  • Vakai ki he saati “Ko e Vaʻakau ʻo Siutá mo e Vaʻakau ʻo Siosefá” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 473).

2 Nīfai 29:3 Ko Hono ʻOmai ʻo e Ngaahi Folofola Tānaki Maí

  • ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakaongoongokoviʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono ʻai e kakaí ke ʻoua te nau tui ki ai ʻaki e ʻuhinga ko e moʻoni kotoa pē ʻoku ʻi he Tohi Tapú pē ia. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau kiate kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē “Hangē ʻoku hā foʻou ki he ngaahi fili ʻo e moʻoní ʻi he ngaahi ʻaho ní, ko ʻenau fakafepaki ko ia ki hono maʻu mai mo e toe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e taimí. Ko ʻenau fakafepakí, ʻoku fakanounou mai ʻi he hiva mālualoi ko ʻení, ‘Ko ha Tohi Tapu! Ko ha Tohi Tapu! Kuo mau maʻu ha Tohi Tapu, pea ʻoku ʻikai lava ke toe ʻi ai mo ha Tohi Tapu kehe,’ ʻokú ne ʻomai ʻa e valoki kakaha ko ʻení mei he ʻEikí: ‘ʻA koe ko e vale, te ke pehē: ko ha Tohi Tapu; kuo mau maʻu ha Tohi Tapu, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke mau maʻu mo ha toe Tohi Tapu . … Ko e hā ʻoku mou lāunga aí, koeʻuhí te mou toe maʻu ai mo ha ngaahi lea lahi ange ʻaʻaku?’ (2 Nīfai 29.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 719).

2 Nīfai 29:7–14. Ko e Fakamoʻoni ʻa e Puleʻanga ʻe Ua

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e ongo puleʻanga ʻoku lau ki ai ʻi he 2 Nīfai 29:7–8:

    “Naʻe fai ʻa e lea ko ʻení ko e kikite ki he kau senitaile ʻo e ʻaho ní. ʻOku totonu ke manatuʻi, ko e fono ko ia naʻe ʻoange ki ʻIsilelí ‘ko e fakamoʻoni ʻa e tangata ʻe toko uá ʻoku moʻoni,’ kapau ko e ongo fakamoʻoni ala-falalaʻanga. ʻOku hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngāue ʻaki ʻa e fonó ki he ongo puleʻangá. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua naʻa peheé?

    ʻĪmisi
    Ko e Tohi Tapu mo e Tohi ʻa Molomona

    Grant Heaton, © 1986 IRI

    “Kapau ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻe ha fakamoʻoni ʻe toko ua kuo fili, pea mahalo ʻoku lelei ke tau vakai ki he ongo puleʻanga kuo filí ke na tuʻu ko e ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi. Ko e taha ʻo e ongo puleʻanga ko iá ko ʻIsileli ʻi Pālesitainé, ko e tahá ko ʻIsileli ʻi ʻAmeliká, ʻa ia ko Siuta ʻoku lea mei he Maama Motuʻá pea mo Siosefa mei he Maama Foʻoú. ʻI he ʻahó ni ko e ongo fakamoʻoni ko ʻeni ki he ʻOtuá mo ʻEne moʻoní kuó na fononga fakataha” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:278).

2 Nīfai 29:12–13. Ko e Toe Ngaahi Lēkooti ʻOku Teʻeki ke ʻOmaí

  • Naʻe fakamoʻoni ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻoku ʻi ai mo e ngaahi lēkooti kehe ʻe toki ʻomai te nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi: [“Ko e ngaahi tohi ne molé ʻoku kau ia ʻi he ngaahi mataʻikoloa ʻoku teʻeki ʻomaí. ʻOku lahi hake ʻi he uofulú ʻa e ngaahi tohi ne mole ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi he ngaahi folofola ʻoku tau maʻú. Mahalo ko e fakaʻohovale tahá mo e lahi tahá ʻa e ngaahi lekooti ko ia ʻa e faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo puliá (vakai, 2 Nīfai 29:13). Naʻe ʻikai te tau mei ʻiloʻi ʻa e hoko mai ʻa e fakamoʻoni hono tolu kia Kalaisí, ka ne taʻe ʻoua hono fakafou mai ʻi he mataʻikoloa ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakamoʻoni hono ua kia Kalaisi! Ko e lekooti toputapu hono tolu ko ʻení te nau fakakakato ʻa e moʻoní. Pea ʻe toki hoko, hangē ko ia kuo folofola ʻaki ʻe he Tauhisipi Haohaoá ʻo pehē, ‘Pea ʻe tānaki fakataha foki ʻeku ngaahi leá ke taha pē’ (veesi 14). Pea ʻe ʻi ai ʻa e ‘lotoʻā sipi pē taha mo e tauhi pē taha’ (1 Nīfai 22:25) ʻi hano fakatahaʻi ʻo e kau Kalisitiane ʻo e ngaahi kuonga faka-Kosipeli kotoa pē he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, T&F 128:18)”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1986, 70; pe Ensign, Nov. 1986, 52).

  • Ko hono fakatahaʻi mai ʻo e ngaahi lekooti toputapú ko e tahaʻi kaveinga ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 29:12–13. Ko e ngaahi fakatātā kimui mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku kau ai ʻa e Tuʻi ko Limihaí mo ʻĀmoni mo ʻene foki mai mo e lekooti ʻo e kau Sēletí (vakai, Mōsaia 22:14; 28:12, 14), ko e Tuʻi ko Limihaí mo ʻĀmoni ʻokú na foki mai mo ʻenau lekooti ʻanautolú (vakai, Mōsaia 7:1–2, 17–33; 8:1, 3–4), pea mo e kāinga ʻo ʻAlamaá ʻoku nau foki mai mo ʻenau ngaahi lekooti ʻanautolú (vakai ; Mōsaia 25:1–6).

2 Nīfai 30:7–8. “Kau Siú … ʻE Kamata Foki ke nau Tui kia Kalaisi”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī kau ki he kikite hono fakaului e kau Siú hili e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí:

    “‘Pea ʻe hoko ʻo pehē ko e kau Siu kuo fakamoveteveté ʻe kamata foki ke nau tui kia Kalaisi; pea kamata ke nau fakataha mai ki he funga ʻo e fonuá.’ (2 Nīfai 30:7.) Kuo ʻosi atu e ʻita ʻa e kau Siu motuʻá kia Kalaisí; ko e tokolahi ʻoku nau tali Ia he lolotongá ni ko e faiako lahi, kae ʻikai ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻoku nau tali Ia ʻi he ʻuhinga kakato, ko ʻenau haʻu ki he Siasi moʻoní fakataha mo e toenga ʻo ʻIfalemi kuo tānakí mo Hono ngaahi kaungāmeʻá.

    ʻĪmisi
    Fakatātā ʻo e Nofotuʻí

    Robert Barrett, © IRI

    “Ka ko e fakaului lahi taha ʻo e kau Siú, ko ʻenau foki ki he moʻoní ko ha puleʻanga, ʻoku ʻosi fakapapauʻi ia ʻe hoko hili ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Mai honau Mīsaiá. Ko kinautolu te nau faʻa tali ʻa e ʻaho ko iá, ʻi heʻenau mamahí mo e tangí, te nau fehuʻi ʻo pehē: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi kafó ni ʻi ho ongo nimá pea ʻi ho ongo vaʻé? Te nau toki ʻilo ko e ʻEikí au; he te u pehē ange kiate kinautolu: Ko e ngaahi lavea ko ʻení ko e ngaahi lavea ia ne u lavea ai ʻi he fale ʻo hoku kāinga. Ko au ia ʻa ia naʻe hiki haké. Ko Sīsū au ʻa ia naʻe tutukí. Ko au ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’ (T. & F. 45:51–52; Sākalaia. 12:8–14; 13:6.)” (Mormon Doctrine, 722–23).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Hili hono lau e 2 Nīfai 28, ko e hā ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi akonaki hala ʻa Sētane ʻoku toe fuʻu mahino ange kiate koe he taimi ní?

  • ʻOku anga fēfē hono fakalahi ʻe he folofola ʻoku tānaki maí ʻa hoʻo ʻilo ki he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e ʻEikí ko e ʻOtua Ia ʻo e māmaní kātoa?

Ngāue ke Faí

  • Hiki ki he lahi tahá e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tui hala te ke lavá ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 2 Nīfai 28:2–14. Fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tokāteline halá ʻaki hano hiki e ngaahi tokāteline totonú hoko atu pē ki ai. Fakaʻilongaʻi ha potufolofola ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e tokāteline moʻoni takitaha.

  • Fakamatalaʻi ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ko e hā ʻoku hala ai ke pehē ko e Tohi Tapú pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kae siʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi tatau.