‘Inisititiuti
Vahe 53: Molonai 1–6


Vahe 53

Molonai 1–6

Talateú

Hili hono fakaʻosi ʻe Molonai ʻene fakanounouʻi ʻa e hisitōlia ʻo e kau Sēletí (vakai, ʻEta 13:1; 15:34), naʻá ne mahaloʻi he ʻikai ke ne kei moʻui ke hiki ha toe ngaahi lekooti (vakai, Molonai 1). Neongo ia, naʻá ne moʻui ʻi ha toe taʻu ʻe 36 hili e tau fakaʻosi ʻa e kau Leimaná mo e kau Nīfaí (vakai, Molomona 6:5; Molonai 10:1). Lolotonga e taimi ko ʻení naʻe lekooti ʻe Molonai mo ha toe ngaahi moʻoni toputapu ʻe mahuʻinga ki he kau laukonga ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku mātuʻaki tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi vahé ni koeʻuhí he ʻoku ʻi ai e ngaahi fakahinohino kau ki hono fakahoko totonu ʻo e ngaahi ouaú—tautautefito ki he sākalamēnití—pea mo e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono puleʻi fakaʻaho ʻo e Siasí. Naʻe fakamamafaʻi foki ʻe Molonai ʻa e fie maʻu ke tokangaʻi mo fafangaʻi e kau ului foʻou ki he Siasí ʻe he kāingalotú.

Fakamatalá

Molonai 1:1–3. Molonai

  • Naʻe tuku ʻe he ʻEikí kia Molonai “ ʻa e ngaahi kī ʻo e lekooti ʻo e vaʻakau ʻa ʻIfalemí” (T&F 27:5). Ko ia naʻá ne hoko ai ko e tokotaha mahuʻinga taha ʻi hono liliu ʻo e lekōtí ki he kuonga fakakosipelí ni ʻo tatau pē mo ʻene hoko ko e tokotaha maluʻi tonu ʻo e lekōtí. Ko Molonai ʻa e “palōfita Nīfai fakamuimui taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná (fakafuofua ki he taʻu T.S. 421). Naʻe foaki ʻe Molomona kimuʻa peá ne pekiá ʻa e ngaahi lekooti fakahisitōlia ko ia naʻe ui ko e ngaahi peleti ʻa Molomoná ki hono foha ko Molonaí (Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:1). Naʻe fakaʻosi ʻe Molonai hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi peleti ʻa Molomoná. Naʻá ne tānaki mai ʻa e vahe 8 mo e 9 ki he Tohi ʻa Molomoná (Molomona 8:1). Naʻá ne hanga ʻo fakanounouʻi mo fakakau ki ai ʻa e tohi ʻa ʻEtá (ʻEta 1:1–2) pea tānaki mai ki ai mo ʻene tohi pē ʻaʻana ʻa ia ʻoku ui ko e tohi ʻa Molonaí (Molonai. 1:1–4). Naʻe hanga ʻe Molonai ʻo fakamaʻu ʻa e ngaahi peletí pea fufuuʻi ia ʻi he moʻunga ko Komolá (Molomona 8:14; Molonai 10:2). Naʻe fekauʻi mai ʻa Molonai ʻi he 1823 ʻi he sino toetuʻú ke fakahā mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Siosefa Sāmita (SS—H 1:30–42, 45; T&F 27:5). Naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa e talavou palōfitá ʻi he taʻu takitaha mei he 1823 ki he 1827 (SS—H 1:54) pea faifai peá ne toki foaki mai ʻa e ngaahi peletí kiate ia ʻi he 1827 (SS—H 1:59). Naʻe hanga ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakafoki ʻa e ngaahi peletí kia Molonai ʻi he ʻosi hono liliú” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Molonai, Foha ʻo Molomoná”).

Molonai 1:4. Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻe Hoko ʻo Mahuʻinga Lahi

  • ʻOku fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha konga mahuʻinga ʻi hono liliu ʻo e kakai tokolahi. Naʻe fakahā ʻe Molonai ʻa e lelei ʻe maʻu ʻe he kau Leimaná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko e ola ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taha ʻo e ngaahi uiuiʻi ʻo e kau fuofua faifekau ʻi he kuonga fakakosipelí ni ko ʻŌliva Kautele mo hono hoá ke akoʻi e kau Leimana naʻe nofo he kauʻāfonua fakahihifo (Misuli) ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá (vakai, T&F 28:8–10). ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻave ʻe he Siasí ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he tokotaha kotoa pē, kau ai ʻa e hako ʻo Līhaí, ʻa ia ʻoku fakamoveteveteʻi ʻi he funga ʻo e māmaní.

Molonai 2:1. Hoko e Kau “Ākonga” Nīfaí ko e Kau ʻAposetolo

  • “ ʻOku tala mai foki ʻe he tohí ni [Tohi ʻa Molomoná] kiate kitautolu naʻe hā ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi he konitinēniti ko ʻení hili ʻa ʻEne toetuʻú; … pea naʻe ʻi ai hanau kau ʻAposetolo, kau Palōfita, kau Faifekau, kau Akonaki, mo e kau ʻEvangeliō; ʻi he founga tatau, mo e lakanga fakataulaʻeiki tatau, ngaahi ouau tatau, ngaahi meʻafoaki, ngaahi mālohi, mo e ngaahi tāpuaki, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻi he konitinēniti ʻo e hahaké” (Joseph Smith, History of the Church, 4:538).

    “Neongo naʻe hoko ʻi he meʻa kotoa hono lea ʻaki e Toko Hongofulu Mā Ua Nīfaí ko e kau ākongá, ʻoku kei nofo pē e moʻoni ko iá kuo fakakoloaʻi kinautolu ʻaki ʻa e mafai fakalangi ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi ʻi he lotolotonga ʻo honau kakaí. Ko ia, naʻa nau meimei hangē ha kau ʻaposetoló ki he matakali Nīfaí” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, 3:158; vakai foki, Molomona 9:18).

Molonai 2–5. Ko e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Ouaú ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e ngaahi ouaú: “ [ʻOku hoko ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ko ʻetau ngaahi tohi fakamoʻoni ia ke hū ki Hono ʻaó. Ke tau moʻui taau ke maʻu kinautolú kuo pau ke tau fekumi ki ai ʻi he kotoa ʻo e moʻuí; ka hili ia pea tauhi kinautolu ko e tukupā ia ʻo e moʻui fakamatelié”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1987, 27; pe Ensign, May 1987, 24).

    Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni Peeka: “[ʻE ʻikai lava ʻe he ʻulungāanga lelei taʻe ʻi ai ha ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻo huhuʻi pe hakeakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1985, 105; pe Ensign, Nov. 1985, 82).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, hotau ngaahi fāmilí, pea mo e ngaahi ouau ʻoku tau kau atu ki aí: “Ko e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke muʻomuʻa ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku konga ua: ʻUluakí, ʻoku tonu ke tau feinga ke mahino hotau vā mo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo fakapapauʻi ʻetau fetuʻutaki ko iá ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava fakafoʻituituí. Uá, ʻoku totonu ke tau feinga ke mahino hotau vā mo e kau mēmipa ʻo hotau fāmilí, pea ke fakapapauʻi ʻa e fetuʻutaki ko iá ʻaki ʻa e ngaahi ouaú … pea mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó. … Ko e ngaahi fetuʻutakí ni, kapau ʻe fakapapauʻi ia ʻi he founga kuó u fakamatala atú, te nau ʻomi ha ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku ʻikai lava ke maʻu ia ʻi ha toe founga. He ʻikai lava ʻe ha faʻahinga saienisi, lavameʻa, koloa, hīkisia, ʻiloa, pe pule ke ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá ni!” (ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 110; pe Liahona, Siulai 2001, 102).

Molonai 3:3. Naʻe fakanofo “ke Hoko ko ha Taulaʻeiki” pe ko ha Akonaki

  • Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972) naʻe ʻikai ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau Nīfaí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kimuʻa ʻi he ʻaʻahi ange ʻa e Fakamoʻuí; vakai, fakamatala ki he Sēkope 1:18 (peesi 132).

Molonai 3:4. Naʻe Fakanofo “ ʻaki ʻa e Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”

  • ʻOku ʻi ai e fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ouau kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau ngaahi lotó mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku fakapapauʻi ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, F&F 132:7). Naʻe lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo kau ki he fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouaú: “ ʻOku tau tui ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu ʻi he lolotonga ní, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo e kau ʻAposetoló: ʻoku tau tui ʻoku fie maʻu [ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní] ki hono fakahoko pea mo fokotuʻutuʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea he ʻikai ke lava ʻo uiuiʻi ha tangata ki ha faʻahinga fatongia ʻi he ngāué ni taʻe kau ai ia; ʻoku tau tui foki ki he kikité, ki he lea kehekehé, mata -meʻa-hā-maí, pea ki he ngaahi fakahaá, ngaahi foakí, mo e fakamoʻui mahakí: pea he ʻikai ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni taʻe kau ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (History of the Church, 5:27).

Molonai 4–5. Ko e Sākalamēnití

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi heʻetau feinga ke manatuʻi ʻetau ngaahi fuakavá: “ ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakava he papitaisó ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití, pea ʻe lava ke tau maʻu mo tauhi maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá (vakai, Mōsaia 4:12, 26). ʻIkai ngata aí, ʻoku fakamanatu fakauike mai ai kiate kitautolu ʻa e talaʻofa ko ia ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē Hono Laumālié. ʻI heʻetau feinga ko ia ke tau maʻa mei he māmaní mo taʻe-ha-melé, ʻoku tau hoko ai ko ha sino taau ke nofoʻia maʻu pē ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 32; pe Liahona, Mē 2006, 31).

Molonai 4:3. Ko hono Toʻo kiate Kitautolu ʻa e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi kau ki he ngaahi ʻuhinga mahuʻinga ʻe tolu ʻoku totonu ke mahino ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí lolotonga e sākalamēnití:

    “ ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻo ʻetau fakamoʻoni ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mahino ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ko ʻení, pea lava lelei ke mahino ia ki heʻetau fānaú. Ko e toengá ʻoku mahino pē ia kiate kinautolu kuo nau fekumi ʻi he folofolá mo fakalaulauloto ki he ngaahi fakaofo ʻo e moʻui taʻengatá.

    “ ʻOku fakafoʻou ʻe he taha ʻo e ngaahi ʻuhinga mahinó ha palōmesi ne tau fakahoko ʻi he taimi ne tau papitaiso aí. Ke muimui ʻi he sīpinga fakafolofolá, ko e kakai ʻoku papitaisó ʻoku nau ‘fakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e Siasí ʻoku nau fakatomala moʻoni mei … heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, pea ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, kuo fakapapau honau lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá’ (T&F 20:37; vakai foki, 2 Nīfai 31:13; Molonai 6:3). ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ʻa e fuakava ko ʻení mo e ngaahi fuakava kehe ne tau fai ʻi he vai ʻo e papitaisó. (Vakai, Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [Salt Lake City: Bookcraft, 1954–56], 2:341, 346.)

    “Ko e ʻuhinga mahino hono uá, ʻoku tau ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Fakatatau ki Heʻene fekaú, ʻe ui e Siasí ni ki Hono huafá. (Vakai, T&F 115:4; 3 Nīfai 27:7–8.) Ko e mēmipa kotoa pē, kei siʻi mo toulekeleka, ko ha mēmipa ia ʻo e ‘fale ʻo e ʻOtuá’ (ʻEfesō 2:19). ʻI heʻetau hoko ko e kau tui moʻoni kia Kalaisí, kau Kalisitiané, kuo tau fiefia ke ʻai kiate kitautolu Hono huafá. Vakai, ʻAlamā 46:15. Hangē ko e akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimani hono kakaí, ‘Ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí, ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu’ (Mōsaia 5:7; vakai foki, ʻAlamā 5:14; 36:23–26).

    “ ʻOku tau ʻai foki kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau fakahā ʻi he kakaí ʻetau tui kiate Iá. ʻOku tau takitaha maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke fakahā ʻetau tuí ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi kaungāʻapí, kaungā ngāué, mo e ngaahi mahení. …

    “ ʻOku kōlenga mai ʻa e ʻuhinga hono tolú kiate kinautolu ʻoku matuʻotuʻa feʻungá ke nau maʻu ha mahino ke nau ʻiloʻi ko e tokotaha muimui ʻo Kalaisí ʻokú ne fatongia ʻaki ke ngāue Maʻana. … ʻOku tau fakaʻilongaʻi ʻetau loto fiemālie ke fai ʻa e ngāue ʻo e puleʻanga ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau fakamoʻoniʻi ʻetau loto fiemālie ke ʻai kiate kitautolu ʻa Hono huafá.

    “ ʻI he ngaahi ʻuhinga mahino ko ʻeni ʻe tolú, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso ai ʻi Hono huafá, taimi ʻoku tau kau ai ki Hono Siasí mo fakahaaʻi ʻetau tui kiate Iá, pea mo e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngāue ʻo Hono puleʻangá”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1985, 101–2; pe Ensign, May 1985, 80).

Molonai 4:3; 5:2. “Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia”

  • Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa hono faingofua ke tohoakiʻi ʻetau tokangá mei hono manatuʻi ʻa e ʻEikí pea mo e meʻa ke tau fai ke tau toutou manatu maʻu ai pē kiate Iá:

    “Ko kimoutolu kuo mou ʻosi ngāue fakafaifekaú mahalo pē kuo mou … ʻosi tuku hoʻomou ngaahi tohinoá ʻi ha kōpate faʻoʻanga vala ʻi homou ʻapí. Mahalo kuo mou ʻosi lau pea ongoʻi ʻohovale ʻi hoʻo manatuʻi ʻa e faingataʻa hoʻo ngāué, mo e tuʻumaʻu hoʻo fakakaukau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaualu maʻaú pea mo e niʻihi ne ke feinga ke feʻiloaki mo kinautolu mo akoʻi, mo e fakamātoato mo e tuʻo lahi hoʻo lotú. Mahalo pē ne tupu hoʻo ʻohovalé mei hoʻo fakatokangaʻi hono ʻave koe ʻe he ngaahi hohaʻa ʻo e moʻuí mei he feituʻu naʻá ke ʻi ai kimuʻá, ʻo fuʻu ofi ke manatuʻi mo lotua maʻu pē.

    “Ko ʻeku pōpoakí ko ha kole, ko ha fakatokanga, mo ha talaʻofa: ʻOku ou kole atu ke mou fai muʻa ʻa e fanga kiʻi meʻa faingofua ko ia te nau ʻunuakiʻi fakalaumālie kimoutolu ki muʻá.

    “Kamata ʻaki hano manatuʻi Ia. Te mou manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku mou ʻiló mo ia ʻoku mou ʻofa aí. Naʻe foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e folofolá kiate kitautolu, pea feilaulau ʻa e kau palōfitá koeʻuhí ko ia ʻi ha totongi he ʻikai lava ia ke mahino kiate kitautolu, koeʻuhí kae lava ke tau ʻiloʻi Ia. Tuku taha hoʻomou tokangá ki hono lau ke mahino ʻa e folofolá. Fili he taimí ni ke toe lahi ange hoʻomou lau iá, peá ke lau ia ke ola lelei ange ʻi ha toe taimi kimuʻa” (“Always” Ensign, Oct. 1999, 9–10).

Molonai 6:2. “[Ha] Loto Mafesifesi mo [ha] Laumālie Fakatomala”

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e maʻu “ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá”? Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻoku tatau pē ia mo e mamahi faka-ʻOtuá, ʻa ia ko ha “ ʻiloʻi fakapapau ʻi hotau lotó ʻoku ʻikai ke finangalo mo hōifua ʻa e Tamai ko hotau ʻOtuá ki heʻetau ngaahi ngāué. ʻOku hoko ia ko e ʻilo mo e manatu maʻu pē naʻe tupunga ʻi hotau ngaahi ʻulungāangá ke fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai Haʻane angahalá, ʻa e Tokotaha lahi hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ke Ne kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi mamahí. Naʻe tupunga ʻi heʻetau ngaahi angahalá ne hoko ai ʻo Ne tautaʻa ai ko e taʻataʻa ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí. ʻOku ʻuhinga ʻa e mamahi fakaʻatamai mo fakalaumālie ko ʻeni ʻi he fakamatala ʻa e folofolá, ke maʻu ‘ha loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala.’ (3 Nīfai. 9:20; Molonai. 6:2; T&F 20:37; 59:8; Saame 34:18; 51:17; ʻĪsaia 57:15.) ʻOku fie maʻu ʻa e laumālie peheé kimuʻa ʻi he fakatomala moʻoní” (“Kuo Fai Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻi [He] Lotó,” Tūhulu, 1990, 5).

    Naʻe toe fakamatalaʻi lahi ange ʻe ʻEletā Pulusi D. Poota ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ʻuhinga ʻo “ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá”:

    “ ʻI he taimi ʻoku mafesifesi ai hotau lotó, ʻoku faingofua leva ke tuku kakato hake ia ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea tau ʻiloʻi leva ʻetau fakafalala kiate Ia he meʻa kotoa ʻoku tau maʻu mo aʻusiá. Ko e feilaulau ʻoku fie maʻu hení ko ha feilaulauʻi ia ʻo e fielahí ʻi he founga kotoa pē. ʻE lava ke oʻi pea fakafuo ʻa e loto ʻoku mafesifesí ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo hangē ko ha ʻumea ʻoku faingofua hono fakafuó ʻi he nima ʻo e tangata ngaohi ipu ʻoku potó. …

     “… Ko kinautolu ʻoku loto mafesifesi mo laumālie fakatomalá, ʻoku nau loto fiemālie ke fai ha faʻahinga meʻa pē mo e meʻa kotoa pē ʻe fakahā ange ʻe he ʻOtuá, ʻo ʻikai ha fakafepaki pe ha mamahi. ʻOku ʻikai ke tau kei fai e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau founga ʻatautolú, ka ke fai ia ʻo fakatatau ki he founga ʻa e ʻOtuá. …

    “ ʻOku ʻi ai foki mo e ʻulungāanga ʻe taha ʻo ha loto ʻoku mafesifesí—ʻa ia ko ʻetau ongoʻi ʻa e loto houngaʻia moʻoni ʻi he mamahi ʻa Kalaisí koeʻuhí ko kitautolu. … ʻI heʻetau manatu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne mamahí, ʻe uhu foki mo hotau lotó ʻi he ongoʻi fakafetaʻi ki he Mīsaiá.

    “ ʻI heʻetau feilaulauʻi ki he ʻEikí e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú mo ʻetau moʻuí, te Ne hanga ʻo fakafonu hotau lotó ʻaki e melinó. Te Ne ‘nonoʻo ʻa e loto mafesí’ (ʻĪsaia 61:1) pea faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2007, 32–33; pe Liahona, Nōvema 2007, 32).

Molonai 6:3. “Ko ha Fakapapau ke Ngāue Tokoni”

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau ki he ʻulungāanga kuo pau ke tau maʻu kotoa ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso ai mo uiuiʻi [kitautolu] ki he ngāue ʻa e Siasí: “Neongo ko e meʻa fakafoʻituitui ʻa e hakeakiʻí, pea ʻoku ʻikai fakamoʻui fakakulupu ʻa e kakaí, ka ʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo moʻui ʻiate ia pē. ʻOku fie maʻu ʻe heʻetau mēmipa ʻi he Siasí ke tau ngāue. ʻOku ʻikai hoko haʻate maʻu ha fatongia mahuʻingá ko ha fakaʻilonga ʻokú te mahuʻinga, pea mahalo ʻoku ʻikai ʻiloʻi lahi ʻa hono tāpuakí. Ka kuo pau ke tupu ʻa e ngāue-ʻofá mei he loto fiemālie, mo e nima kuo mateuteu, mo e loto kuo tukupā kakato, kae toki tali ia ʻe he Fakamoʻuí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 80; pe Liahona, Māʻasi 2004, 5).

Molonai 6:4. “Fafanga [ʻa kinautolu] ʻAki ʻa e Folofola Lelei ʻa e ʻOtuá”

  • Ko ia ia ʻokú ne “maʻu pea ngāué” ʻokú ne ʻomi ha ola pe tākiekina . ʻI he Molonai 6:4 ʻoku hoko ʻa e kupuʻi leá ni ko ha fakataipe pea ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ngāue ki ai ʻa e Laumālié mo liliu ha tokotaha uluí. ʻOku malava ʻe he feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí ʻo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ka ke fou ʻi he mālohi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí—pea fufulu pe toʻo ʻa e ngaahi angahalá (vakai, 2 Nīfai 31:17; ʻAlamā 13:12; 3 Nīfai 27:20). ʻOku makatuʻunga foki ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻetau maʻu ʻa e mālohi fakaʻatā ʻo e Fakaleleí ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko e Kāingalotu faivelenga ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

  • Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ha meʻa naʻá ne aʻusia fakatāutaha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ului foʻou maí:

    “Kuo pau ke ʻfafanga ʻa e tokotaha ului kotoa pē ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá’ (Molonai 6:4). ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ne fengāueʻaki mo e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe Fineʻofá, Finemuí, Lautohi Faka-Sāpaté, pe Palaimelí. Kuo pau ke fakalotolahiʻi ia ke haʻu ki he houalotu sākalamēnití ke ne maʻu ʻa e sākalamēnití, fakafoʻou ʻene fuakava ne fakahoko ʻi hono papitaisó..

    “ ʻOku ʻikai fuʻu fuoloa mei heni, haʻaku fanongo ki ha tangata mo ha fefine ne na lea ʻi hoku uōtí. Naʻe ʻosi ngāue ʻa e tangatá ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí, kau ai haʻane hoko ko ha pīsope. Ko e ngāue fakamuimuitaha ne tuku ange ke na faí ko haʻana fakafeohi ki ha siʻi faʻē ʻoku ʻikai mali pea mo siʻene fānaú. Naʻá ne pehē ko e toki meʻa fakafiefia taha ʻeni kuó ne fakahoko ʻi he Siasí.

    “Naʻe lahi fau ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e fefine kei talavoú ni. Naʻá ne manavasiʻi mo tailiili. Naʻe ʻikai loto ia ke ne fai ha fehālaaki, pe ke ne lea ʻaki ha meʻa ʻoku hala ke mā ai pe ʻe tupu ai ha kata ʻa e kakaí. Ka naʻe feifeingaʻi ʻi he kātaki lahi ʻe he tangatá ni mo hono uaifí ʻa e kiʻi fāmilí ni ki he Siasí, tangutu fakataha mo kinautolu, maluʻi kinautolu, ʻo hangē ʻe ngali hoko mai ha meʻa kiate kinautolu ke nau mā aí. Ne na fakamoleki ha efiafi ʻe taha ʻi he uike kotoa pē ʻi honau ʻapí ʻo akoʻi ange ha ngaahi meʻa lahi ange ʻo e ongoongoleleí ne nau tokanga ki aí, pea mo tali haʻanau ngaahi fehuʻi lahi. Ne na tataki mai ʻa e kiʻi fāmilí ni ʻo hangē ko hano tataki ʻe he tauhisipí ʻene sipí. Fāifai naʻe pau ai ke nau hiki ki ha kolo kehe koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga naʻa nau ʻi aí. Naʻá ne pehē, “Ka, ʻoku mau kei fetohiʻaki mo e fefiné ni. ʻOkú ma houngaʻia lahi ai. Kuo tuʻu mālohi ʻeni ʻi he Siasí, pea ʻoku ʻikai haʻama toe manavasiʻi ki ai. He toki meʻa fakafiefia moʻoni ia ke ngāue mo e tokotahá ni.’

    “ ʻOku ou tui pau ʻe tokosiʻi ʻaupito ha niʻihi kuo kau mai ki he Siasí ʻe toe mole atu ʻo kapau te tau tokangaʻi kinautolu” (“Kumi ʻa e Fanga Lamí, Fafanga ʻa e Fanga Sipí,” Liahona, Siulai 1999, 122–3).

  • Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia fakamāmani ki hono tauhi hotau kāingalotú “ ʻi he hala totonú”: “ ʻOku tokoni ʻa e fakahinohino fakalaumālie ʻi he ʻapí pea mo e Siasí ke maʻu ʻa e konga mahuʻinga ko ʻeni ʻo e fafangaʻi ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá. … Ko e faingamālie ko ia ke fakahoko lelei ʻa e uiuiʻí, ʻoku maʻu ia ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku taʻefakangatangata ʻa e fie maʻu ki aí. Ko e ngaahi tamai, ngaahi faʻē, fānau, kaungāmeʻa, kau faifekau, kau faiako ʻaʻahi mo e kau faiako fakaʻapi kotoa pē, kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotú, kau faiako ʻi he loki akó—ʻoku nau omi kotoa, mei he ʻOtuá, ke akoʻi kitautolu mo maʻu hotau hakeakiʻí. ʻOku meimei faingataʻa ʻaupito ke taʻemaʻu ʻi he Siasí ni ha taha ʻoku ʻikai hoko ʻi ha faʻahinga tafaʻaki ko ha tokotaha fai fakahinohino ʻi he kāingalotu ʻo e tākangá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 30–31; pe Tūhulu, Siulai 1998, 28).

Molonai 6:4. “Ko e Tupuʻanga mo e Fakahaohaoaʻanga ʻo ʻEnau Tuí”

  • ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea ko e tupuʻangá ko ha “tokotaha ʻokú ne faʻu, fakatupu, pe ʻomai ke hoko ko ha meʻa moʻui” (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 1828 [1967]). ʻI hotau tuʻunga tō ki laló, kuo pau ke tau hanga ki he Fakamoʻuí ke maʻu mo fakatupulaki ʻa e tuí. Ko ia, ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he tefito ʻo e tui hono faá ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko e “Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

    ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fakahaohaoaʻangá ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki he fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau founga ngāue ki hono fakatupulaki ʻo e tuí. ʻUluakí, “ko e tokotaha ʻokú ne fakahaohaoaʻí; ko e tokotaha ʻokú ne fakahoko kakató.” ʻOku tau lava ʻo falala ki he ʻEikí ke fakahoko kakato Hono fatongiá ʻi he hokohoko atu ʻetau feinga ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. Uá, “ko e tokotaha ʻokú ne fakakakato pe fakahaohaoaʻí” (Noah Webster’s First Edition). ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe makatuʻunga ʻi Heʻene ʻaloʻofá ʻa e faifai pea tau lava ʻo aʻu ai ki he haohaoá, ʻa e taumuʻa taupotu taha ʻo ʻetau fononga ʻi he tuí. Ko ha fakaʻuhinga ki he fakahaohaoá ʻoku pehē “ke fakangingila ki he tuʻunga lelei taha naʻe fakataumuʻa ki aí” (Noah Webster’s First Edition). ʻI he taimi ʻoku tau omi ai ki he ʻEikí ʻi he tui ko Hono ngaahi foha mo Hono ngaahi ʻofefine kitautolú, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia hotau lelei tahá.

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi kau ki he tefitoʻi fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hotau huhuʻí. Naʻá ne tānaki atu ʻene fakamoʻoní ki he fakamoʻoni ʻa Molonaí ko Sīsuú “‘ko e tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo ʻenau tuí’ [Molonai 6:4]. Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne ʻai ke malava ʻa hotau fakamaʻá ʻo makatuʻunga Heʻene Fakaleleí mo ʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Pea ko e Fakamoʻuí te Ne fafanga ʻa kinautolu ʻoku nau ʻalu hifo ʻi he tui ʻi he vai ʻo e papitaisó pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻenau manatu maʻu pē kiate Iá, pea ʻi heʻenau hokohoko atu ʻi he talangofua hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻí, ko Ia te Ne fakapapauʻi ʻoku nau maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 116; pe Ensign, Nov. 1997, 84).

Molonai 6:5. Faʻa Fakataha Maʻu pē

  • Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fakafeohi ʻoku hoko ʻi he Siasi fakamāmanilahí. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi feilaulau ʻa e kāingalotú ke fakahoko ʻa e fekau mahuʻinga ko ia ke faʻa fakataha maʻu peé:

    “Ko e taha ʻo e ngaahi lelei lahi ʻo e kau ki he Siasí ko ʻetau feohi mo e Kāingalotú. Lolotonga ʻeku ngāue ʻi ʻIulopé, naʻa mau fai ai ha konifelenisi mo e ngaahi siteiki ʻo e kau ngāue fakakautau ʻi Siamané. Naʻe ʻi ai ha tokolahi ʻo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine lelei naʻa nau fononga ange ʻi ha ngaahi maile ʻe lau teau ʻi ha ngaahi houa lahi ke nau kau ki he ngaahi houa fakatahá. Naʻe ʻi ai honau tokolahi naʻa nau aʻu mai ʻi he pō kimuʻá pea nau mohe pē ʻi he faliki ʻo e fale vaʻingá. Neongo pe ko e hā ha feilaulau naʻa nau fai, naʻa nau haʻu mo e loto fiefia ke feohi pē mo e kāingalotú mo e faingamālie ke fakahinohinoʻi mo fakamaama ʻa kinautolu ʻe he kau taki ʻo e Siasí. Ko e taimi ko ia ʻoku tau fakataha mai aí, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa [kitautolu], ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá’ [ʻEfesō 2:19].

    “Kuo tau maʻu ʻa e fekau mo e tāpuaki ke tau ‘faʻa fakataha, ke ʻaukai mo lotu, pea ke fetalanoaʻaki [ʻiate kitautolu] ʻo kau ki he lelei ʻo [hotau] laumālié’ [Molonai 6:5]. ʻOku tau fakataha mai ʻi he ngaahi konifelenisi lahí pea ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehe faka-Siasi ʻi he māmaní, ke tau feohi—mo e kaungāmeʻa lelei ʻo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ongoongoleleí pea maʻu mo e fiemālie ʻo e feohi fakafiefia mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he ʻafio ʻa e Laumālié ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga lotú ʻo fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungā lotú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 41–42; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 39).

Molonai 6:7. “ ʻOua Naʻa ʻI Ai Ha Angahala ʻIate Kinautolu”

  • Naʻe fakamatala ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻe toki tāmateʻi ha hingoa ʻo ha tokotaha ʻi haʻane maumau fono (vakai, Mōsaia 1:12). Naʻe fakatokanga ʻa ʻAlamā “ ʻe ʻikai fakatahaʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau angahalá mo e ngaahi hingoa ʻo hoku kakaí” (ʻAlamā 5:57). ʻE ʻi ai e taimi kuo pau ke fakatomala ʻa e tokotaha takitaha ʻokú ne fakahoko ha ngaahi angahala mamafa pe ʻe ʻikai taau ʻa e tokotaha ko iá ke ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pe ko ha mēmipa ʻi he puleʻangá. ʻOku lava ke mole ʻa e mēmipasipi ʻo e kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau fakatomalá mei he tuʻutuʻuni ʻa e fakatonutonu faka-Siasí. (Ki ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he ngaahi kalasi ʻo e angahalá ʻa ia ʻoku fie maʻu ai ha fakatonutonu faka-Siasí, vakai, fakamatala ki he Mōsaia 26:32–36 ʻi he peesi 188.)

Molonai 6:9. “Fakatatau ki he Anga ʻo e Ngaahi Fakahinohino ʻa e Laumālié”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita B. Haiti (1906–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he mahuʻinga hono kolea e Laumālié ki heʻetau ngaahi fakatahá:

    “Ko e meʻa fakamamahi ʻe taha ʻo e fakaʻauʻauhifo ʻa e kau Nīfaí ʻa ia naʻe lekooti ʻe Molomona ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e mole ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻI he poto mo e ueʻi fakalaumālié naʻe fekauʻi ai ʻa Molonai ke fakakau ʻi heʻene lekooti fakamuimuí ʻa e ngaahi fakahinohino mei heʻene tamai ko Molomoná, kau ki he fakanofó, sākalamēnití, mo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Fakatokangaʻi ange ʻa e mahuʻinga ʻo ʻenau ngaahi fakatahá:

    “‘Ko ʻenau ngaahi fakatahá naʻe tataki ia ʻe he siasí ʻo fakatatau ki he anga ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālié; pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ʻi hono fakahinohinoʻi ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa kinautolu ke malanga, pe enginaki, pe lotu, pe tautapa, pe hiva, pe ha meʻa pē naʻe fai ia.’ (Molonai 6:9.)

    “Ko e laumālie ia ʻoku lava pe ʻoku totonu ke fakahoko ʻaki ʻetau lotú mo ʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití.

    “Naʻe pehē mai ʻe ha fefine kiate au he hili ha fakataha fakalaumālie pehē ʻe taha, ʻ ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e meʻa kotoa ne lea ʻakí—ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e ongo ne mau maʻu ʻi heʻemau hivaʻi ʻa e himi tukú mo punou homau ʻulú ʻi he lotú’” (“Remembering the Savior’s Atonement,” Ensign, Apr. 1988, 13).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻOku tuʻo fiha nai hoʻo faʻa fakakaukau ki he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá? Ko e hā e ngaahi fuakava ʻokú ke faʻa manatu ki aí? Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke faʻa manatu ki he kotoa ʻo hoʻo ngaahi fuakavá?

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke tau faʻa fakataha maʻu pē ʻi he Siasí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu mo e niʻihi kehé ʻi he faʻa toutou fakatahá?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau tataki ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ʻi he anga ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālié?

Ngāue ke Faí

  • Lau ʻa e lotu tāpuakiʻi ʻo e maá pea mo e vaí ʻi he sākalamēnití (vakai, Molonai 4–5). ʻI hoʻo laú, ʻai ke hangē pē ko hano ʻai kiate koé ʻaki hoʻo fetongi ʻa e ngaahi fetongi nauna fakatāutahá ou mo e au pea ko e fetongi nauna ki he tokotaha hono tolú mau, nau, mo e kinautolu. Fakakaukau ki he anga hono liliu ko ʻeni ʻo e ʻuhinga ʻo e ongo lotu ʻo e sākalamēnití kiate koé.

  • Fakakaukau pe naʻe tuʻo fiha nai hono fakatukupaaʻi kitautolu ʻe Molonai ʻi he ngaahi potufolofolá ke tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo manatu maʻu ai pē kiate Ia. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa fakatāutahá ha ngaahi founga lahi te ke lava ʻo ʻomi ai hoʻo moʻuí ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.