‘Inisititiuti
Vahe 54: Molonai 7


Vahe 54

Molonai 7

Talateú

ʻOku tau lau heni ki he malanga mālohi ʻa Molomoná ʻi hono lekooti ʻe hono foha ko Molonaí. Kimuʻa ʻi he Molonai 7, naʻe kau ʻo tefito ʻi he ngāue fakafolofola ʻa Molomoná hono fakanounouʻi ʻa e ngaahi tohi ʻa e kau palōfita kehé. ʻOku tau lau heni ki he malanga mālohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ne ʻoange ki ha kulupu angatonu ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí (vakai, Molonai 7:2–3). Naʻe akoʻi ʻe Molomona ki he Kāingalotu ne nau nofo ʻi ha sosaieti naʻa nau vaivai fakalaumālié ʻa e founga ke ofi ange ai ki he ʻOtuá. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fetalanoaʻaki ko ʻení ʻa e fie maʻu ʻa e fakaʻaiʻai totonú pe taumuʻa ʻo ʻetau ngaahi ngāué, founga ke ʻilo ʻa e leleí mei he koví, pea mo e mahuʻinga e fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí.

Fakamatalá

Molonai 7:2–3. “Ko e Mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí”

  • ʻOku faʻa lau ʻa e folofolá ki he “mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.” Hili hono lau ʻo e Molonai 7:3, naʻe tohi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻo pehē:

    “Ko e potufolofola mahuʻinga ʻaupito ʻeni. Ko e mālōlōʻanga ʻoku ʻuhinga ki ai hení ʻoku ʻikai ko ha mālōlōʻanga fakamatelie, he ʻoku ʻikai ha mālōlōʻanga fakamatelie ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ia ki he mālōlōʻanga fakalaumālie mo e melino ʻa ia ʻoku fanauʻi mei ha tui fakapapau ki he moʻoni ʻoku ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá. Ko ia mahalo te tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí he ʻahó ni, ʻaki e mahino ʻoku tau maʻu ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. … ʻOku ʻikai fie maʻu ke fekumi kotoa ki he mālōlōʻanga ko ʻení, he ʻoku maʻu ia ʻe he tokolahi he taimí ni, ʻa ia kuo fiemālie honau ʻatamaí, pea kuo sio fakamamaʻu honau matá ki he fakaʻilonga ʻo honau uiuiʻi māʻolungá ʻaki ha fakapapau taʻe ueʻia ʻi honau lotó ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní, pea ʻoku nau laka atu ʻi he loto-fakatōkilalo mo e anga māʻoniʻoni ʻi he hala kuo fakaʻilongaʻi maʻá e Kāingalotu ʻoku nau loto fiemālie ke nau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí . …

    “ ʻOku ou fakamālō ki heʻetau Tamaí kuó u ʻilo e moʻoni ko ʻení, ʻoku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pea ʻoku ʻiate Ia toko taha pē ʻa e mālōlōʻangá mo e fakamoʻuí. He ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻoku kākaaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau muimui ki he tangatá mo ʻenau ngaahi fakakaukau fakaetangatá; ka ʻoku fiefia ʻa kinautolu ʻoku nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e kau muimui anga fakamelino ʻo Kalaisí, ʻa ia kuo maʻu ha ʻamanaki feʻunga mei he taimí ni ʻo fāi atu kae ʻoua ke nau mālōlō fakataha mo Ia ʻi langi”] (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 126, 128).

Molonai 7:6–9. “ ʻI he Loto Moʻoni”

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻoku maʻu ʻe he kakaí kotoa ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e ngāueʻofá ki honau kāingá pea ʻoku mahuʻinga kotoa e ngaahi taumuʻa ʻo ʻenau ngāué:

    [“ ʻOku ako mai ʻe he ngaahi folofola lahi ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó. (Vakai, T&F 6:16; Mōsaia 24:12; ʻAlamā 18:32.) Naʻe akoʻi ʻe he palōfitá [Molomona] kapau ko ʻetau ngaahi ngāué ʻoku lau ki he leleí, pau pē naʻe fai ia ʻi ha ngaahi ʻuhinga totonu. …

     “… ʻOku fakamahinoʻi ʻe he folofolá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono mahuʻinga ke fakakaukauʻi ʻa e founga ʻoku tau ngāue tokoni aí, ka ke kau ai mo e ʻuhinga ʻoku tau ngāue tokoni aí kae toki lava ke maʻa ʻetau ngāue tokoni ki he Siasí mo hotau kāingá.

    “ ʻOku fetokoniʻaki ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻuhinga kehekehe, pea lelei ange ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻi he niʻihi. … ʻOku totonu ke tau feinga ke ngāue tokoni ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻoku māʻolunga mo lelei tahá.

     “… ʻI hono fakatātaaʻí, pea ʻikai ʻai ke ngali fakahelá, ʻoku ou fokotuʻu atu ha ngaahi ʻuhinga ʻe ono. Te u fakamatalaʻi kinautolu ʻo fakahokohoko mei he ʻuhinga siʻisiʻi angé ki he māʻolunga ange ʻo e ngāue tokoní.

    “[1] Mahalo ʻe ngāue tokoni ha niʻihi mo e ʻamanaki lelei ki ha pale fakamāmani. …

    “[2] Ko e ʻuhinga ʻe taha ki he ngāue tokoní—… ke maʻu ha kaungāmeʻa lelei. …

    “[3] Mahalo ʻe ngāue tokoni ha niʻihi ko e manavahē ki ha tautea. …

    “[4] Mahalo ʻe ngāue tokoni ha niʻihi koeʻuhí ko e fakakaukau ko e fatongia pe ko e mateakiʻi e ngaahi kaungāmeʻá pe fāmilí pe ko e ngaahi tukufakaholó. …

    “[5] Ko e ʻuhinga māʻolunga ange ʻe taha ʻo e ngāue tokoní ko e ʻamanaki lelei ki ha pale taʻengata. …

    “[6] … Ko e ʻuhinga māʻolunga tahá. … Ko e ʻOfa faka-Kalaisí …

    “… ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e ngāue ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e kotoa hotau iví mo e mālohí. ʻOku fie maʻu ʻe Ia ʻokú Ne ʻafioʻi hotau lotó mo ʻetau ngaahi fakakaukaú ha meʻa lahi ange ʻi he meʻá ni. Ke tau tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí, kuo pau ke tau ngāue foki kiate Ia ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó mo e ʻatamaí.

    “Ko e ngāue tokoni ʻaki hotau lotó mo e ʻatamaí ko ha tukupā māʻolunga ia kiate kitautolu kotoa. Ko e faʻahinga ngāue tokoni peheé kuo pau ke ʻataʻatā mei he taumuʻa siokitá. Kuo pau ke makatuʻunga ia mei he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1984, 13–16; pe Ensign, Nov. 1984, 12–15).

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia fakatāutaha ko ʻení kau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi taumuʻa haohaoa ʻo e fakahoko ha ngaahi meʻa māʻoniʻoní:

    “ ʻI he taʻu nai ʻe uofulu mā nima kuo hilí ne u hiki ai mo hoku uaifí, Sisitā Lomenī, ki ha uooti ʻa ia ne nau toki kamata pē ke langa ha falelotu foʻou. Naʻá ku ʻohovale ʻi he lahi ʻo e foaki naʻe fakahā mai ʻe he pīsopé ke u faí. Naʻá ku pehē naʻe liunga ua ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻú mei he meʻa naʻá ku ʻamanaki te u lava ke foakí. Ka neongo iá, [naʻe toki uiuiʻi pē au ki ha lakanga māʻolunga ʻi he Siasí, ko ia ne ʻikai ke u lava ʻo [pehē ange ʻikai]. Ko ia, ne u pehē ange, ʻTe u totongi ia, Pīsope, ka te u totongi fakakongokonga atu ia koeʻuhí he ʻoku ʻikai te u maʻu kakato ʻa e paʻangá he taimí ni.’ Ko ia ne u kamata ai ke totongi pea toe pē nai haʻaku totongi ʻe tolu ke fai, pea koeʻuhí naʻá ku anga ki hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne u lau ai ʻi he potufolofola ne pehē:

    [“‘… Kapau ʻe foaki ʻe ha tangata … ha meʻaʻofa … ʻokú ne fai fakahōhōloto pē; ko ia ʻoku lau ia kiate ia ʻo hangē ko haʻane taʻofi ʻa e meʻaʻofá; ko ia ʻoku lau ia ko e angahala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.]Molonai 7:8

    “Naʻá ku ʻohovale lahi heni koeʻuhí he kuó u lava ʻeni ʻo foaki ha tola ʻe tahaafe. Ko ia ne u totongi ai ʻa e paʻanga naʻá ku palōmesi te u totongí pea naʻá ku toe totongi lahi ange koeʻuhí ke u fakahā ki he ʻEikí naʻá ku fai ʻeku foakí ʻi he tōʻonga totonú” (“Mother Eve, a Worthy Exemplar,” Relief Society Magazine, Feb. 1968, 84–85).

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e lotu ʻaki e taumuʻa totonú ʻoku kau ai e loto vēkeveke ke talangofua ki ha faʻahinga tuʻutuʻuni pē ʻoku ʻomi mei he ʻEikí: “Naʻe hanga ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻo fakaʻaliʻali mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau lotu ai ʻo tatau mo ʻení. Naʻá ne tui ki he talaʻofa naʻá ne lau kau ki ai ʻi he tohi ʻa Sēmesí. Naʻá ne ʻalu ki he vaotaá mo e loto tui ʻe tali mai ʻa ʻene lotú. Naʻá ne fie maʻu ke ne ʻiloʻi ʻa e siasi ke kau ki aí. Naʻá ne angavaivai feʻunga ke ne mateuteu ke fakahoko ha meʻa pē ʻe fakahā ange ke ne fai. ʻI he taimi naʻá ne lotu aí, kuó ne ʻosi fakapapauʻi pē ʻe ia te ne talangofua ki he meʻa ʻe fakahā ange ʻe he ʻOtuá kiate iá, pea ko e meʻa ia kuo pau ke tau faí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 95; pe Liahona, Nōvema 2003, 90).

Molonai 7:12–19
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Ko e Maama ʻo Kalaisí

  • ʻOku ʻomi ʻe he Bible Dictionary ʻa e fakamatala ko ʻení:

    [“Ko e maama ʻo Kalaisí ko ia pē ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi lea ko ʻení: fakamaama, ʻilo, mo e hiki hake, fakaʻeiʻeiki, mo e tākiekina ʻoku ʻomi ki he faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Hangē ko ʻení, ko Kalaisi ‘ ʻa e maama moʻoni ʻoku fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní’ (T&F 93:2; Sione 1:9). ʻOku fakafonu ʻe he maama ʻo Kalaisí ʻa ‘hono fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá’ pea ko e founga ʻoku lava ai ʻa Kalaisi ke Ne “ ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, mo nofoʻia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻokú ne takatakai ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.’ ʻOkú ne ‘foaki ʻa e moʻuí ki he ngaahi meʻa moʻui kotoa pē’ pea ko e ‘fonó ʻoku puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.’ ʻOku hoko foki ia ‘ko e maama ʻokú ne fakaake’ ʻa e ʻatamai [ʻo e tangatá] (vakai, T&F 88:6–13, 41). ʻI he angá ni, ʻoku fekauʻaki ʻa e maama ʻo Kalaisí mo e konisēnisi ʻo e tangatá pea ʻoku tokoniʻi ia ke ne fili ki he meʻa ʻoku totonú pe ko e meʻa ʻoku halá (vakai, Molonai 7:12–19).

    “ ʻOku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e Maama ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ʻa e maama ia ʻo Kalaisí. Ko ʻene tākiekiná ʻoku tomuʻa fie maʻu ia pea ʻokú ne teuteuʻi ha taha ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tākiekina ʻe he maama ʻo Kalaisí ʻa e laumālie faitotonú ʻa ia ʻoku ‘tokanga ki he leʻó’ ke maʻu ʻa e ongoongolelei moʻoní mo e Siasi moʻoní pea ʻe maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 84:46–48)” (“Maama ʻo Kalaisí,” 725; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Maama. Maama ʻo Kalaisí”; Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 96).

  • “Ko e konisēnisí ko ha sino hā mai ia ʻo e Maama ʻa Kalaisí, ʻokú ne fakafaingofuaʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 113). Ko e “Laumālie ʻo Kalaisí” (Molonai 7:16) pea mo e “maama ʻo Kalaisí” (veesi 18–19) ko e ongo kupuʻi leá ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi kinaua ki he ʻuhinga tatau.

    Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e maama ko ʻení ko ha meʻaʻofa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví:

    “ ʻE tatau ai pē pe ʻoku ui e Maama ʻo Kalaisí, ko e maama ʻi loto, ʻilo ʻo e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá, ongoʻi e meʻa ʻoku totonú, pe konisēnisí, ka te ne lava ke tataki kitautolu ke liliu ʻetau ngaahi tōʻongá—tuku kehe kapau te tau fakangaloʻi pe tukunoaʻi. …

    “Ko e tangata, fefine, mo e fānau ʻo e tui fakalotu pe matakali ʻi he puleʻanga kotoa pē—taha kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau nofo ʻi fē pe ko e hā ʻoku nau tui ki aí pe ko e hā ʻoku nau faí—ʻoku nau maʻu ʻiate kinautolu e Maama taʻe-faʻa-ʻauha ʻo Kalaisí” (“Ko e Maama ʻo Kalaisí,” Liahona, ʻEpeleli 2005, 8, 10).

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e ngaahi faikehekehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Maama ʻo Kalaisí:

    “ ʻOku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Laumālie ʻa ia ʻokú ne fakafonu ʻa e fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá pea ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e Laumālie kehe ko ʻení ʻoku ʻikai fakamaheni ngofua pea ʻikai hano lahi pe fuo; ʻoku haʻu ia mei he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló pea ʻoku ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku totonu ke tau lea ki he Laumālie Māʻoniʻoní ‘ko iá’ ko ha tokotaha ia mo e Laumālie kehe ko ʻení ‘ko iá,’ neongo koe taimi ʻoku tau lea ai ʻo kau ki he mālohi pe meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava pē ke tau pehē ‘ko e meʻá ia.’

    “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi kiate kitautolú ʻi heʻetau fakahā fakaonopōní, ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea ko ha Laumālie. ʻOku fakaʻaongaʻi tatau pē ʻa e ngaahi foʻi leá ni: Laumālie ʻo e ʻOtuá, Laumālie ʻo e ʻEikí, Laumālie ʻo e Moʻoní, Laumālie Māʻoniʻoní, Fakafiemālié; ʻoku nau ʻuhinga kotoa pē ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku faʻa lahi foki hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau ʻi heʻene fekauʻaki mo e Laumālie ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku toe ui foki ia ko e Maama ʻo e Moʻoní, Maama ʻo Kalaisí, Laumālie ʻo e ʻOtuá, mo e Laumālie ʻo e ʻEikí; ka ʻoku nau mavahevahe mo kehekehe. ʻOku lahi e puputuʻú ko e ʻikai ke tau ʻai ke mahino ia ki hotau ʻatamaí”] (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:49–50).

  • ʻOku ʻikai ke fakangatangata ʻa e ueʻi ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Maama ʻo Kalaisí ki he kāingalotu pē ʻo e Siasi ko ʻení. Kuo tākiekina ʻe he Maama ʻo Kalaisí ʻa e kau taki tokolahi ʻo e māmaní.

    “Kuo pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    “‘Ko e kau taki [lotu] maʻongoʻonga lahi ʻo e māmaní hangē ko Mahōmeti, Konifiusiasi, pea mo e Kau Fokotuʻu Lotu Foʻoú, pea pehē ki he kau filōsefa hangē ko Sōkolotesi, Palato, mo ha niʻihi kehe, ne nau maʻu ha konga ʻo e maama ʻa e ʻOtuá. Naʻe foaki kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e anga ʻo e tangatá ke lava ʻo fakamāmaʻi ʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá kakato pea ke ʻohake ha tuʻunga mahino ʻoku toe māʻolunga ange ki he kakaí fakafoʻituitui. …

    “‘ ʻOku tau tui kuo foaki pea ʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he kakai kotoa pē ha mahino feʻunga ke ala tokoniʻi ai kinautolu ʻi heʻenau fononga atu ki honau fakamoʻui taʻengatá’ (Statement of the First Presidency regarding God’s Love for All Mankind, 15 Feb. 1978)” (James E. Faust, ʻi he Conference Report, Apr. 1980, 15; pe Liahona, Māʻasi 2002, 4).

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e vā ʻo e Maama ʻo Kalaisí mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

    “Naʻa tau haʻu kotoa pē mo ha maama ki he māmaní—ʻa ia ko e Maama ʻo Kalaisí. …

    “ ʻE tākiekina atu ʻa kitautolu ʻe heʻetau ngāue ʻaki ʻa e maama ʻo Kalaisí ke tau ʻiloʻi mo fili ʻa e meʻa ʻoku totonú, ke tau maʻu ha maama lahi ange; ʻa ia ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 80; pe Liahona, Siulai 2002, 77).

Molonai 7:17.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Maʻu Fakahinohino mei he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻOku ʻIkai Tāú

  • ʻOku malava ʻe Sētane ke ʻomi ha ngaahi fakahā loi kiate kinautolu ʻoku feinga ke fakamālohi pe fie maʻu fakahaá. Ko e fetuʻutaki meia Sētané te ne taki maʻu pē ke mamaʻo meia Kalaisí. Naʻe faleʻi mai kitautolu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo kau ki he ngaahi pōpoaki fakalaumālie loi ko ʻení:

    “Mou tokanga lahi telia naʻa kākaaʻi kimoutolu ʻe ha faʻahinga ueʻi mei ha feituʻu ʻoku ʻikai totonú. Te mou lava foki ke [maʻu] ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie ʻoku loí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie kākā ʻo hangē tofu pē ko e ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo kākaá. (Vakai, Molonai 7:17.) Mou tokanga telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu, he ʻoku lava ke haʻu ʻa e tēvoló ʻo fakapuli mai ʻo hangē ha ʻāngelo ʻo e māmá.

    “ ʻOku fehokotaki vāofi ʻaupito ʻa hotau konga fakalaumālié mo e konga fakaelotó, ko ia ʻoku lava pē ke tau maʻuhala ʻi ha ueʻi fakaeloto ʻo pehē ko ha ueʻi fakalaumālie ia. ʻOku tau faʻa ʻiloʻi foki ha kakai ʻoku nau maʻu ha faʻahinga meʻa ʻoku nau pehē ko ha ngaahi fakahā fakalaumālie mei he ʻOtuá, ka ko e faʻahinga ueʻi ia ʻoku tupu mei he lotó pe mei he tēvoló” (“Ko e Maama ʻa e ʻEikí,” Tūhulu, Siulai,1988, 37).

Molonai 7:19–25. “Puke Maʻu ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻOku Leleí”

  • Naʻe akoʻi ʻe Molomona ko e tuí ko e kī ia ki he puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí (vakai, Molonai 7:25). ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e founga ke “piki maʻu ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí” ʻaki ʻa e tuí, ne akoʻi mai ʻe he pōpoaki faiako ʻaʻahi ʻa e Fineʻofá:

    “ ʻOku hoko ʻa e holí pea mo hono fai ʻo e ngaahi fili ʻoku nau fakatupulekina ʻetau tuí mo e ʻamanaki leleí ko ha meʻa ia ke fakatupulekina ai mo e fakamoʻoni fakafoʻituituí. Ko e taimi ko ia ʻoku tau ʻpuke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí’ ʻoku tau fili ai ke fai ʻa e ngaahi ngāue ʻokú ne fakatupulekina ʻetau tuí:

    “ ʻOku tau palani ke fokotuʻu ha taimi lelei ke fai ha lotu.

    “ ʻOku tau manatuʻi mo fakafoʻou ʻa ʻetau ngaahi fuakavá maʻu ai pē ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití mo ʻalu ki he temipalé.

    “ ʻOku tau ngāue ʻaki ʻa e folofolá ke hoko ia ko ha mape hala fakatāutaha ke ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi ngāue ʻoku tau faí.

    “ ʻOku tau feinga ke tau fakakaumeʻa ki he kakai te nau tokoni ki hono fakatupulekina ʻetau fakamoʻoní.

    “ ʻOku tau ngaohi ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó ʻa e ngāue-ʻofá.”

    (“Piki Maʻu ki he Meʻa Kotoa pē ʻOku Leleí,” Tūhulu, ʻEpeleli 1991, 25).

  • Lolotonga e ngāue ʻa Sisitā Misaelini P. Kalasilī ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí, naʻá ne pehē ko e taimi ʻoku tau fai lelei aí ʻoku tau faʻahi mo e ʻOtuá: “[ ʻOku tau teuteuʻi hotau ngaahi ongoʻanga fakalaumālié ʻi he founga tatau koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú. ʻOku tau teuteuʻi hotau ngaahi ongoʻanga fakalaumālié ʻaki ʻetau fai e ngaahi meʻa leleí. ʻOku akoʻi kitautolu ke ‘kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí ke [tau] ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví, pea ʻikai fakaangaʻi ia, kuo pau ke [tau] hoko moʻoni ko ha fānau ʻa Kalaisi.’ (Molonai 7:19.)” (“Follow Him,” Ensign, Nov. 1989, 93).

Molonai 7:29–31. Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fakahā ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoni ʻo e kau ʻāngeló:

    “ ʻOku ou tui pau ko e taha ʻo e ngaahi kaveinga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fatongia mo e lahi mo e ʻelito ʻo e ngāue ʻa e kau ʻāngeló ʻi he talanoa ʻo e ongoongoleleí. …

    “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻe mahuʻinga ange ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau moʻui ʻo fuoloa angé ko e moʻoni ʻo e kau ʻāngeló, ʻenau ngāué mo honau lakangá. ʻOku ʻikai ke u ʻuhinga heni ki he ʻāngelo pē ko Molonaí ka kiate kinautolu ko e kau ʻāngelo ʻoku nau tauhi fakatāutaha maí ʻa ia ʻoku tau feohi mo ʻiate kitautolú, kuo fakamafaiʻi ke tokoniʻi kitautolú pea ʻoku nau fai pau ia (vakai, 3 Nīfai 7:18; Molonai 7:29–32, 37; T&F 107:20). …

    “ ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ke tau lea ʻaki mo tui pea fai ha fakamoʻoni ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ʻo lahi ange ia he meʻa ʻoku tau fai he taimi ʻe niʻihi. ʻOku nau fakahoko ʻa e taha ʻo e ngaahi founga maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ko e fakamoʻoni ʻi he veilí, pea ʻoku ʻikai ha tohi ʻi he kotoa ʻo e māmani ko ʻení ʻokú ne akoʻi mahino mo mālohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ka ko e Tohi ʻa Molomoná” (“For a Wise Purpose,” Ensign, Jan. 1996, 16–17).

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku kei hokohoko pē ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ki he fānau ʻa e tangatá:

    “Ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngelo ko ʻeni ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki aí ʻoku kau ia ʻi he ngaahi meʻa fisifisimuʻa taha ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo māmaní, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi mālohi mai ʻa e tokanga ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú pea foaki mai ha fakapapau moʻoni mo ha tokoni fakalaumālie maʻanautolu ʻoku nau fie maʻu vivilí. …

    “Ko e fē taimi ʻoku haʻu ai e kau ʻāngeló? Kapau ʻoku tau fekumi ke tau moʻui taau, ʻoku nau ofi mai kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu lahi taha ai kinautolú” (“When Do the Angels Come?” Ensign, Apr. 1992, 12, 16).

Molonai 7:32–39. Tui kia Sīsū Kalaisi

  • Naʻe faleʻi mai kitautolu ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he ʻuhinga ʻo e maʻu e tui kia Sīsū Kalaisí:

    “Ke maʻu ha tui taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí ʻoku ʻuhinga ia ke fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki ha maama ngingila. ʻOku ʻikai te ke kei fekuki toko taha pē mo e ngaahi faingataʻá he ʻokú ke ʻiloʻi he ʻikai te ke malava ʻo fakaleleiʻi pe mapuleʻi koe, he naʻá Ne folofola, ‘Kapau te mou tui kiate au te mou maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke fai ʻiate aú’ (Molonai 7:33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    “Kapau ʻokú ke loto mamahi, taʻemanonga he maumaufonó, mahamahaki, liʻekina, pe fuʻu fie maʻu ha fakafiemālie mo ha poupou, ʻoku ou fakamoʻoni fakamātoato atu ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke talangofua moʻoni ai ki he fono fakalaumālie ʻa ia ʻokú ne foaki atu ʻa e tokoni ko iá. Ko hoʻo Tamaí ía. Ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. He ʻikai te Ne tuku ke ke ʻongoʻi liʻekina. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne tāpuekina koe”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 118; pe Ensign, Nov. 1991, 86).

Molonai 7:40–44. ʻAmanaki Lelei

  • Naʻe lea ʻa [Molomona] ʻo kau ki ha ʻamanaki lelei ʻoku haʻu pe ʻoku fanauʻi mei he tui kia Kalaisí (vakai, Molonai 7:40, 42). Ko e ʻamanaki leleí, naʻe uho ʻaki e moʻui mo e misiona ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke hiki hake kitautolu ke māʻolunga ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te tau fehangahangai mo ia. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e ʻamanaki leleí ʻokú ne ʻomi ʻa e melinó ki ha moʻui ʻoku faingataʻaʻia:

    “ ʻOku lahi fau ha ngaahi maʻuʻanga ʻo e ʻamanaki leleí ʻoku mahulu hake ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau malavá, meʻa ʻoku tau malava ke akó, hotau iví, mo ia ʻoku tau lava ke faí. Ko e taha ʻo kinautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá, te tau lava ai ke ʻ[ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē’] Molonai 10:5].

    “ ʻOku hoko ai ʻa e ʻamanaki leleí ko ha taula ia ʻo hotau laumālié. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha taha te ne taʻe fie maʻu ʻa e ʻamanaki leleí—ʻo tatau ai pē ʻa e talavou mo e matuʻotuʻa, ʻa e mālohi mo e vaivai, koloaʻia mo e masivá. ʻOku naʻinaʻi mai kiate kitautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ‘Ko ia , ʻilonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki ko iá ʻoku tupu mei he tuí, ʻo fokotuʻu ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ʻa kinautolu ke nau faimālohi, pea tuʻu maʻu pea tonu maʻu ai pē ʻenau ngaahi ngāue leleí, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.’ [ʻEta 12:4; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí. …

    “ ʻOku ʻi ai ha ngaahi tukupā mo ha ngaahi faingataʻaʻia ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi he moʻuí ni. Ko e konga ia hotau siviʻi fakamatelié. He ʻikai mahino leva e ʻuhinga ia ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, kae ngata pē ʻi he tuí mo e ʻamanaki leleí, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taumuʻa ʻoku māʻolunga ange ʻoku ʻikai ke faʻa mahino kiate kitautolu. ʻOku toki hoko mai pē ʻa e nongá ʻi he ʻamanaki leleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 73; pe Liahona, Sānuali 2000, 70).

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, koeʻuhí he ʻoku faingamālie maʻu pē ʻa e tokoni fakalangí kiate kitautolu: “Naʻa mo e matangi mālohi ʻo e faingataʻá, ʻoku kei fokotuʻu maʻu pē kitautolu ʻe heʻetau tuí ki heʻetau ʻamanaki leleí. Ne ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí, ‘E ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu,’ [Sione 14:18] pea te Ne ʻfakatapui [hotau] ngaahi faingataʻaʻiá ke ʻaonga kiate [kitautolu].2 Nīfai 2:2] Neongo ʻe ngali tōtuʻa hotau ngaahi faingataʻá, ka te tau kei lava pē ʻo maʻu ha mālohi mo ha ʻamanaki lelei mei he talaʻofa moʻoni ʻa e ʻEikí: ʻ ʻOua naʻa mou manavahē pe ilifia … ; he ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa e taú, ka ʻoku ʻa e ʻOtuá’ [2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:15]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 33; pe Liahona, Sānuali 1999, 31).

Molonai 7:43–44. “Angamalū mo Loto Fakatōkilalo”

  • Naʻe fakamatala ʻe Pīsope H. Tēvita Peatoni ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé ʻo kau ki he angamaʻá mo e founga hono maʻu ʻo e angamaluú: “ ʻOku mahuʻinga ʻa e angamaluú ki he hoko ko ia ʻo hangē ko Kalaisí. Ka ʻikai maʻu ia, he ʻikai lava ha taha ia ʻo fakatupulaki e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga kehé. Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe [Molomona], ‘ ʻOku ʻikai ha taha ʻe hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá, ka ko e angamaluú mo e [loto fakatōkilaló]’ (Molonai 7:44). ʻOku maʻu e angamaluú ʻi hono ngāueʻí. ʻOku kole mai ke tau toʻo hake [ʻa e] ʻakau mafasiá he ʻaho kotoa” (Luke 9:23). ʻOku ʻikai totonu ke hoko hono fua ʻo e ʻakau mafasiá ko ha meʻa ke tātātaha pē hono faí. ʻOku ʻikai ʻuhinga e lahi ia ʻo e angamaluú ke pehē ʻoku tau vaivai ange ai, ka ko hano ‘fakafōtunga atu ia ʻo kitautolu ʻi he angalelei mo e angavaivai. ʻOku hā mei ai e mālohi, molumalu, mo ha moʻui ʻoku kakato ai e ngeia fakaekitá mo e mapuleʻi kitá’ (Neal A. Maxwell, “Meekly Drenched in Destiny,” ʻi he Brigham Young University 1982–83 Fireside and Devotional Speeches [1983], 2). ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he lahi ange ko ia ʻa e angamaluú, ke akoʻi ai kitautolu ʻe he Laumālié” (ʻi he Conference Report Oct. 2004, 104–5; pe Liahona, Nōvema 2004, 99).

Molonai 7:44–48. Tuí, ʻAmanaki Leleí, mo e ʻOfa Faka-Kalaisí

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí:

    “Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ʻoku hoko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻe tolu ko e makatuʻunga ia ʻoku totonu ke langa hake ai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí. ʻA ia ko e tuí, mo e ʻamanaki leleí, mo e ʻofa [faka-Kalaisí.] (vakai, 1 Kolinitō 13:13). ʻOku nau hanga ʻo poupouʻi lelei kitautolu ʻo hangē ha sea ʻoku vaʻe ʻe tolú. ʻOku mahuʻinga [ʻa e tefitoʻi moʻoni takitaha] ʻi honau fatongia takitaha, ka kuo pau pē ke nau fepoupouaki. ʻE ʻikai ke kakato ʻa e taha taʻekau ai ʻa e ua ko é. ʻOku tokoniʻi ʻe he ʻamanaki leleí ʻa e tuí ke tupulaki. ʻO tatau pē mo e hanga ʻe he tuí ʻo ʻomai ʻa e ʻamanaki leleí. ʻI he mole atu ʻa e ʻamanaki leleí, kuo mole atu ai pē mo e tuí. Ko e tefitoʻi moʻoni ko ia ki hono fakatahaʻi ʻo e ʻamanaki leleí mo e tuí, kuo pau pē ke nau ngāue fakataha mo e ʻofa [faka-Kalaisí], ʻa ia ko e māʻolunga taha ia ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Molomona: “Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata” (Molonai 7:47). Ko hono fakahā haohaoa [ia] ʻo e tuí mo e ʻamanaki leleí.

    “Kapau ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻe tolu ko ʻení, ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha ʻilo lahi mo taʻengata ʻoku tau fie maʻu heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa kovi taha ʻo e moʻuí, pea kau ai mo e ngaahi faingataʻa kuo kikiteʻi ʻe hoko he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku hanga ʻe he tui moʻoní, ʻo ʻomai ʻa e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. ʻOkú ne fakangofua kitautolu ke tau lava ʻo sio fakalaka atu ʻiate kitautolu ki he kahaʻú. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻoku tau toe mateuteu ange ai ki hono fakahā ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ʻi he talangofua mo e ngāue tokoni faka-Kalaisitiané” (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 44; pe Tūhulu, Sānuali 1993, 40).

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e anga e fepikitaki moʻoni ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa [faka-Kalaisí] kia Sīsū Kalaisí.

    “Ko ia ʻoku ʻikai fai ha ofo ʻi he fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki [leleí], mo e ʻofa [faka-Kalaisí], ʻa e toluʻi meʻa ʻoku nau ʻomai kitautolu kia Kalaisí, ʻa e tui ki [he ʻEiki ko Sīsū] Kalaisí, ʻamanaki [lelei] ʻi Heʻene fakaleleí mo e ʻofa [faka-Kalaisí] mo e ʻ ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí’ (vakai, ʻEta 12:28; Molonai 7:47). ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he ngaahi leleí ni kitautolu ki he nāunau fakasilesitialé (vakai, Molonai 10:20–21; ʻEta 12:34). ʻOku nau tomuʻa fie maʻu ke tau angamalū mo loto fakatōkilalo (vakai, Molonai 7:39, 43).

    “ ʻOku fio maʻu pē e tuí mo e ʻamanaki [leleí] pea ʻikai lava ke fakakehekeheʻi maʻu pē. Pea neongo ʻoku ʻikai ko e ʻilo haohaoá e ʻamanaki [leleí], ko ʻene ngaahi fakatuʻamelié ʻoku moʻoni (ʻEta 12:4; vakai foki, Loma 8:24; Hepelū 11:1; ʻAlamā 32:21). ʻI he [faʻunga ʻo e ngaahi ako fakalotu] kuo fakafoki maí, ʻoku [lahi ange ʻa e ʻamanakí ʻi he tuí]. Ka tupulaki e tuí, [ʻe toe lahi ange e ʻamanakí”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 45; pe Tūhulu, Sānuali 1994, 43).

Molonai 7:44–48
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
ʻOfa Faka-Kalaisí: Ko e ʻOfa Haohaoa ʻa Kalaisí

  • ʻOku fakakaukau ha niʻihi ko e ʻofa faka-Kalaisí ko ha meʻa te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakamātoató mo e ngaahi ngāue pau. Neongo iá, ko hono maʻu e ʻofa ʻa Kalaisí, ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e tokoni mo e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e palōfita ko Molomoná ke tau fekumi ki he ʻofa faka-Kalaisí pea ke tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó”; pea ko e ʻofá ni ʻe “foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48).

    Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Lōpeti J. Uiteni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “Hangē ko e tuí, ko e ʻofa faka-Kalaisí ko ha meʻafoaki ia ʻo e Laumālié, ʻoku foaki ʻo fakafuofua ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angatonu fakafoʻituituí pea fakatatau mo e tuʻunga ʻo ʻetau talangofua ki he ngaahi fono naʻe tuʻutuʻuni ia ki aí. Pea hangē ko e tuí, kuo pau ke ngāueʻi ʻa e ʻofá ke tupulaki” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 37; pe Liahona, Siulai 1999, 34–35).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí pea mo e meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha ke maʻu ai iá: “Ko e [ʻofa faka-Kalaisí], ‘ ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí’ (Molonai 7:47), pea ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ka ko ha tuʻunga ia ʻo e moʻuí. ʻOku aʻusia ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi ha ngaahi ngāue hokohoko ʻoku fai ʻo hoko ai ʻa e uluí. Ko e ʻofa faka-Kalaisí ko ha meʻa ia ʻoku aʻusia ʻe ha taha. Ko ia hangē ko e lea ʻa Molonaí, ʻKapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻa e [ʻofa faka-Kalaisí] ʻe ʻikai te nau faʻa maʻu ʻa e potu ʻa ia kuó ke teuteu ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo hoʻo Tamaí (ʻEta 12:34; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí)” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 43; pe Liahona, Sānuali 2000, 42).

  • Ne akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko ha tāpuaki ʻi heʻetau moʻuí:

    [“Ko e ʻuhinga maʻongoʻonga ange ʻo e ‘ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,’ neongo, ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku tau feinga ki ai ʻa e kau Kalisitiané kae lahi ange pē ʻa e ʻikai lava ke fakahaaʻi ia ki he niʻihi kehé ka ko hono lava kakato ke fakahaaʻi ia ʻe Kalaisi maʻatautolú. Ko e ʻofa faka-Kalaisi moʻoní kuo ʻiloa tā tuʻo taha pē ia. ʻOku fakahaaʻi haohaoa mo mahino ia ʻi he ʻofa ʻoku pau, mahulu atu, mo fakalelei maʻatautolú. Ko e ʻofa ʻa Kalaisi maʻatautolú ʻoku ‘kātaki fuoloa, pea ʻoku angalelei ia, ʻoku ʻikai meheka.’ Ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú ʻoku ʻikai ‘fakafuofuo lahi ia … , ʻoku ʻikai ke ʻita ngofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi.’ Ko e ʻofa ko ia ʻa Kalaisi kiate kitautolú ‘ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.’ ʻOku hangē ko hono fakahaaʻi ʻe Kalaisí ʻoku ‘ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.’ Ko e ʻofa faka-Kalaisi ko iá—ʻa ʻEne ʻofa haohaoa kiate kitautolú—ka ne taʻeʻoua ia te tau hoko ko ha meʻa noa pē, ʻo ʻikai ha ʻamanaki lelei, ko e malaʻia lahi taha pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē. Ko e moʻoni, ko kinautolu ʻe ʻilo ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahai tāpuaki ʻo ʻEne ʻofá ʻi he ʻaho fakamuí—ʻa e Fakaleleí, Toetuʻú, moʻui taʻengatá, talaʻofa taʻengatá—ko e moʻoni ʻe lelei ia kiate kinautolu.

    “ʻOku ʻikai fakasiʻia ʻe he meʻá ni ia ʻa e fekau ko ia ke tau feinga ke tau maʻu ʻa e feʻofaʻaki pehení. … ʻOku totonu ke tau feinga ke tuʻumaʻu mo pau, toe kātaki mo angalelei ange, siʻi ange e meheká mo e fakafuofuolahi ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau moʻui ʻo hangē ko Kalaisí, pea ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kalaisí. Ka ko e ‘ofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻa ia ne lea ki ai ʻa Molomoná ko ia moʻoni pē—ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí. ʻOku tau maʻu e meʻa kotoa ʻi heʻetau maʻu e meʻaʻofa fakalangi mo e meʻafoaki huhuʻi ko iá; ka ʻikai ia, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha meʻa pea ʻoku tau hoko pē ko e meʻa noa, tuku kehe ʻi he ikuʻangá ʻoku tau hoko ko e ‘kau tēvolo [mo e] kau ʻāngelo ki ha tēvolo.2 Nīfai 9:9

    “ʻOku ʻi he moʻuí ʻa e manavasiʻí mo e taʻelavameʻá. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tōnounou e ngaahi meʻa. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai e tōnounou ʻa e kakaí kiate kitautolu, pe ko e tōnounou fakaʻekonōmika, fakapisinisi pe fakapuleʻanga. Ka oku ʻi ai e meʻa ʻe taha ʻi taimi pe ʻitāniti kuoteʻeki te ne ʻai ke siva ʻetau ʻamanakí—ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. …

    “Ko ia ai, ko e mana ko ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisi ʻa Kalaisí, ʻokú ne fakatou fakahaofi mo liliu kitautolu. ʻOku fakahaofi kitautolu Heʻene ʻofa fakaleleí mei he maté mo heli pea pehē foki ki he ngaahi tōʻonga fakaekakano, fakaesino mo e faka-tēvolo kotoa pē. ʻOku hanga foki ʻe he ʻofa huhuʻi ko iá ʻo liliu ʻa e lotó, ʻo hiki ke mavahe hake ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e hingá ki ha meʻa ʻoku fakaʻeiʻeiki mo māʻoniʻoni angé. Ko ia ai, kuo pau ke tau ‘pīkitai ki he ʻofa faka-Kalaisí’—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisi kiate kitautolú pea mo ʻetau feinga fakamātoato ke maʻu ʻa e ʻofa haohaoa kiate Iá mo e niʻihi kehe kotoa pē—he ka naʻe taʻeʻoua ʻeni, ʻe mole noa ʻa ʻetau palani ki he fiefia taʻengatá. Ka ne ʻikai e ʻofa huhuʻi ʻa Kalaisi ʻi heʻetau moʻuí, ko e ngaahi ʻulungāanga kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he ngaahi ʻulungāanga maʻa mo e ngaahi sīpinga ʻo e ngāue leleí—ʻe tō nounou ia mei he fakamoʻuí mo e fiefiá” Christ and the New Covenant [1997], 336–37).

Molonai 7:48. Lotu “ ʻaki ʻa e Ivi Kotoa ʻo e Lotó”

  • ʻOku akoʻi mai ʻe he Molonai 7:48 ko e founga ʻe maʻu ai ʻe ha taha ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko e lotu maʻu pē “ ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó,” ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku nau fie maʻu lahi ange ia ʻi ha toe meʻa kehe. ʻOku ʻomi ʻe he lotu fakamātoato ko ʻení ʻa e ngaahi ola ki he ngaahi meʻa kehé foki. Naʻe akoʻi ʻaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo pehē ʻoku ʻi ai e kaunga ʻo ʻetau ngaahi lotu fakamātoató ki hotau ngaahi fāmilí: [“ʻI hotau ngaahi fāmilí, ʻe ako ʻe heʻetau fānaú e founga ke nau talanoa ai ki heʻenauTamai Hēvaní ʻi he fanongo ki heʻenau mātuʻá. ʻE vave leva ʻenau ʻilo ʻa e fakamātoato mo e moʻoni ʻetau lotú. Te nau toe ʻilo foki kapau ʻe fakavavevaveʻi ʻetau ngaahi lotú, ʻo hangē pē ha meʻa ʻoku fai ʻo ʻikai toe fakakaukauʻí. ʻOku sai ange ke tau fai ia ʻi hotau fāmilí pea ʻi he lilo ʻo hangē ko e kole ʻa Molonaí, ‘Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamai ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó].’ (Molonai. 7:48.)” (“Pray Always,” Ensign, Oct. 1981, 4).

    ʻĪmisi
    Ko e tūʻulutui ʻa ha fāmili ʻo lotu

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ne ke fakatokangaʻi ʻi he Molonai 7 te nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai e ʻofa faka-Kalaisí “ko e mahuʻinga tahá” ia ʻi he ngaahi meʻaʻofá kotoa? Molonai 7:46

  • Ko e hā e lelei ʻoku fakahoko ʻe ho ngaahi ʻulungāangá mo hoʻo ngaahi taumuʻá ʻi hoʻo fai ha ngāue tokoni ki he niʻihi kehé?

Ngāue ke Faí

  • Makatuʻunga ʻi he ngaahi ʻulungāanga ʻoku hā ʻi he Molonai 7:45 pea mo e kole ʻa Molomona ʻi he Molonai 7:48, tohi ha kiʻi palakalafi nounou ʻo e meʻa te ke lava ʻo fakahoko ke fakatupulaki ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí.