‘Inisititiuti
Vahe : 2 Nīfai 4–8


Vahe 8

2 Nīfai 4–8

Talateú

ʻI he ofi ke mālōlō ʻa Līhaí, naʻá ne tāpuakiʻi ʻene fānaú ʻaki ʻa e talaʻofa kapau te nau tauhi e ngaahi fekaú te nau tuʻumālie, ka ʻo kapau te nau talangataʻa ʻe motuhi atu kinautolu mei he ʻao ʻo e ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 4:4). Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa tatau pē ko ʻení kia Nīfai ʻi he kamata ʻene ngāué, ʻi Heʻene talaʻofa kia Nīfai kapau te ne tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá te ne tuʻumālie pea “ ʻe tataki koe ki ha fonua ʻo e talaʻofá; … ko ha fonua ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kehe kotoa pē” (1 Nīfai 2:20). ʻIkai ngata aí, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kapau ʻe angatuʻu ʻa e ongo tokoua ʻo Nīfaí kiate ia, “ ʻe motuhi atu ʻa kinaua mei he ʻao ʻo e ʻEikí” (1 Nīfai 2:21). Naʻe fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi ne mavahe ai ʻa e kakai ʻo Nīfaí mei he kau muimui angatuʻu ʻo Leimana mo Lēmiuelá.

Ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau fili ʻi he leleí mo e koví. ʻOku hā mai ʻa e mahuʻinga ʻo e fakahoko ha ngaahi fili leleí ʻi he 2 Nīfai 4–8: (1) ʻi he taimi ne tāpuakiʻi ai ʻe Līhai hono makapuná, (2) ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi fakamatala ʻa Nīfai ʻi heʻene saame ne ongo ki he lotó, (3) lolotonga e mavahevahe ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, pea (4) ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sēkope ʻo kau ki hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Fakamatalá

2 Nīfai 4:3–11. Naʻe Tāpuakiʻi ʻe Līhai Hono Fāmilí

  • Naʻe akoʻi ʻe Līhai ʻa e ongoongoleleí ki heʻene fānaú ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí. ʻI hotau ʻahó ʻoku hokohoko atu ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi hono fakamamafaʻi ʻa e fatongia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú. Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻOku mau fakatokanga atu ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia … ʻoku ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí, te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign, Nov. 1995, 102; vakai foki, T&F 68:25–29).

    ʻOku tokolahi ha ngaahi mātuʻa Siasi ʻoku hangē ko Līhaí, ʻo nau fakahoko fakamātoato ʻa e fatongia ko ʻení. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku totonu ke ʻi ai ha ola lelei ʻo ʻetau tauhi fānaú ʻi he tuku taha ʻetau tokangá ki he mahuʻinga ʻo e fāmilí: “ ʻOku totonu ke hanga ʻe heʻetau fakamuʻomuʻa hotau fāmilí ʻo ueʻi kitautolu Kāingalotú ke tau feinga ke hoko ko e mātuʻa lelei taha ʻi he māmaní. ʻOku totonu ke ne ngaohi kitautolu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau fānaú, ʻa ia ko hotau ngaahi tokoua fakalaumālie moʻoni ʻa kinautolu, pea ʻoku totonu ke ne fakatupu haʻatau fakamoleki ha faʻahinga taimi pē ʻe ʻaonga ki hono fakamālohia hotau fāmilí. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa mahuʻinga ange ke ne fakafehokotaki kitautolu ki he fiefiá—ʻa ʻetau fiefiá pea mo e fiefia ʻetau fānaú—ka ko ʻetau feʻofaʻaki mo fepoupouaki ʻi he lotoʻi fāmilí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 44; pē Liahona, Nōvema 2005, 42–43).

2 Nīfai 4:7–10. Ko e Fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá

  • Kuo ʻosi fakahoko mo hokohoko atu ke fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa ʻo e ʻaloʻofa ʻa Līhai ki he fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻa Līhaí ki he fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá (vakai, ʻAlamā 17–26; Hilamani 5–6; 13–15). Kuo hokohoko atu ʻe he ʻOtuá hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻo e ʻaloʻofa ʻa Līhai ki he fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá ʻi he ngaahi ʻahi kimui ní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

    ʻĪmisi
    Akoʻi ʻe Līhai ʻa e fāmilí

    Jerry Thompson, © IRI

    “Ko ʻetau ngāue ko ia ke foaki ki hotau fāmilí ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ki he moʻoní, ʻe fakatupulekina ia ʻi he mālohi mo lahi ange.

    “Kuo tau mātā ia ʻi he ngaahi fāmili ʻoku tau ʻiloʻí. Ne u mamata ai ʻi Saute ʻAmelika ʻi heʻeku vakai ki he fofonga ʻo e kau faifekaú. Ne fakaholo mai hanau toko laungeau ʻo mau lulululu mo nau sio ki hoku matá. Ne mei kāpui au ʻe he fakamoʻoni ko ia ko e fānau ʻeni ʻa Līhai mo Selaiá ʻoku nau lolotonga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí koeʻuhí he ʻoku tauhi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne talaʻofa ki he ngaahi fāmilí. Ne mei aʻu pē ki heʻene maté, ʻa hono akoʻi mo fakamoʻoniʻi mo feinga ʻa Līhai ke tāpuakiʻi ʻa ʻene fānaú. Ne hoko ki mui ha fakamamahi lahi ki hono hakó ʻi heʻenau siʻaki ʻene fakamoʻoní, mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá, pea mo e folofolá. Ka ne u ongoʻi ha fakamoʻoni ʻi he mata mo e fofonga ʻo e siʻi kau faifekau ko iá, ne tauhi ʻe he ʻOtua ʻEne ngaahi talaʻofá ke tokoni ki he fānau fuakava ʻa Līhaí pea te Ne tokoni foki ki heʻetau fānaú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 88; pe Tūhulu, Siulai 1996, 70).

2 Nīfai 4:15-16. “He ʻOku Fiefia ʻa Hoku Laumālié ʻi he Ngaahi Folofolá”

  • Naʻe aleaʻi ʻe Sisitā Siulolo C. Lani, ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí ʻa e anga hono fakahā ʻe he 2 Nīfai 4:15 ʻa e founga ʻe tolu te tau lava ʻo lau lelei ai ʻa e ngaahi folofolá: ʻUluakí, fiefia ʻi he ngaahi folofolá; uá, fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá; pea tolú, tohi tongi ʻa e ngaahi folofolá ʻi heʻetau moʻuí:

    “ ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ni ʻa e founga hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku hā ai ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻe tolu.

    “ ʻUluakí, ‘ ʻOku fiefia hoku lotó.’ ʻOku ou manako he kupuʻi lea ko ʻení! Kuó u fakakaukau atu ki he fiekaia mo fieinua ki he ʻiló heʻeku lau ʻa e folofolá, ka ko ha meʻa kehe ʻa e fiefia ia aí. ʻOku ou ʻiloʻi ai ko e meʻa ko ia ʻoku ou ako mei he folofolá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he teuteu ʻoku ou faí. Taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ia, ʻoku ou haʻu ai mo ha loto pea mo ha vakai foʻou ki ai. ʻOku ʻi ai e kaunga ʻo e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻeku moʻuí, ngaahi meʻa ʻoku ou aʻusiá pea mo e anga ʻeku fakakaukaú, ki he lahi ʻo e meʻa te u maʻu mei aí. ʻOku ou manako he folofolá. ʻOku ou koloaʻaki e ngaahi moʻoni ʻoku ou maʻu heʻeku lau iá. ʻOku fonu hoku lotó he fiefia ʻi heʻeku maʻu ha fakalotolahi, fakahinohino, fakafiemālie, mālohinga pea mo ha tali ki heʻeku ngaahi fie maʻú. ʻOku toe fakafiefia ange ʻa e moʻuí, maama mai mo e halá kiate au. ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne tokanga kiate aú he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai iá. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ʻeni kiate au. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi he kalasi Sanipīmí, ʻ ʻOku ou fiefia ʻi he folofolá!’

    “Uá, ‘ ʻOku ou fakalaulauloto ki ai.’ ʻOku ou manako ke toʻo holo e folofolá ʻi hoku lotó! ʻOku toka ai e laumālie ʻo e meʻa kuó u laú, ke ne ʻomi kiate au ha fakanonga mo ha fakafiemālie. ʻOku hanga ʻe he ʻilo kuó u maʻú ʻo ʻomi ha fakahinohino mo ha tataki. ʻOku ou maʻu ʻa e loto falala ko ia ʻoku tupu mei he talangofuá. …

    “[Tolú] ʻoku ʻikai foki ke u tohi ʻa e folofolá ʻo hangē ko Nīfaí, ka ko e taimi ʻoku ou lau ai ʻa e folofolá pea moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó u akó, ʻoku tohi tongi leva ʻi hoku lotó e ngaahi folofola ko iá. ʻOku nau puleʻi ʻeku ngaahi tōʻongá, pea ʻoku hiki ai kinautolu maʻa ʻeku fānaú ke nau mamata pea nau muimui ki ai. ʻE lava ke u fokotuʻu ha tukufakaholo ʻo e moʻui angatonú, ʻo fakavaʻeʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó u ako mei he folofolá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 78–79; pe Liahona, Nōvema 2005, 76–77).

2 Nīfai 4:15–35 Ko e Saame ʻa Nīfaí

  • Ko e sāmé ko “ha maau pe himi naʻe fakahinohinoʻi fakalaumālie hono faʻú” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Saame”). Naʻa mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha mahino ʻo e maau fakakuonga muʻa ʻa e kau Hepeluú te nau lava ʻo fakatokangaʻi mo fakafekauʻaki ʻa e ngaahi tautapa ongo moʻoni ʻi he saame ʻa Nīfaí ʻi he 2 Nīfai 4. ʻOku totonu ke lau leʻo lahi ʻa e ngaahi Sāmé. Feinga ke lau leʻo lahi ʻa e saame ʻa Nīfaí ke ke ongoʻi ʻa e laumālie naʻe faʻu ʻakí.

2 Nīfai 4:17–18. Ikunaʻi ʻEtau Ngaahi Angahalá mo e Ngaahi Vaivaí

  • ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e angatonu ʻa Nīfaí, ʻene faivelenga ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí, mo ʻene fakatapui ia maʻá e ʻOtuá, ka naʻá ne kei kalanga pē, “ ʻOiauē ko e tangata loto-mamahi ko au! … ʻoku kāpui au, ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi angahala ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ʻeku moʻua aí” (2 Nīfai 4:17–18). Naʻe ako ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ko e “ofi ange ko ia ʻa e tangatá ki he haohaoá, ko e maama ange ia ʻene vakaí, mo lahi ange ʻene fiefiá, kae ʻoua kuó ne ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo ʻene moʻuí pea mole meiate ia ʻa e holi kotoa pē ke faiangahalá” (History of the Church, 2:8). Mahalo ne ongoʻi mafasia ʻa Nīfai ʻi he meʻa ko ia ʻoku tau ui ko e ngaahi vaivai taʻemahuʻinga pe īkí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne fakamamahi kiate ia, pea naʻá ne feinga ke tauʻatāina mei ha faʻahinga angahala pē.

    ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tautapa ongo moʻoni ʻa Nīfai ki he ʻEikí ke tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi hono ngaahi vaivaí ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke ikunaʻi ai hotau ngaahi vaivaí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia fakatāutahá ʻoku fie maʻu ke tau fai e meʻa tatau. Ne fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ne fekauʻi ai kitautolu ke tau fakatomalá mo enginakiʻi kitautolu ke ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e mālohi ʻo e huhuʻi ʻa e ʻEikí:

    “Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga kuo fekauʻi ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló ke tau fakatomalá? Koeʻuhi ko ʻEna ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOkú Na ʻafioʻi te tau maumauʻi ʻe kitautolu kotoa ʻa e ngaahi fono taʻengatá. ʻOku fie maʻu ʻe he fakamaau totonú ʻa e totongi ki he fono kotoa pē kuo maumauʻí ʻo tatau pē pe ʻoku lahi pe siʻi, koeʻuhí ke maʻu ai ʻa e talaʻofa ʻo e fiefia ʻi he moʻui ko ʻení, mo e faingamālie ʻo e foki hake ki he Tamai ʻi Hēvaní. Kapau he ʻikai totongi ia, ʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he fakamaau totonú ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú ke kapusi ʻa kitautolu ki tuʻa mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ke tau moʻulaloa ki he pule ʻa Sētané. [Vakai, 2 Nīfai 9:8–10; 2:5.]

    “Ko hotau ʻEikí pea mo ʻEne ngāue huhuʻí naʻá ne fakafaingamālieʻi ʻa ʻetau hao mei he fakahalaia ko iá. ʻOku fakahoko ia ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, mo e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, mo e kātaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ngataʻangá.

    “ ʻOku mou fakaʻaongaʻi kakato nai ʻa e ivi fakamoʻui ʻo e fakatomalá ʻi hoʻomou moʻuí, koeʻuhí ke mou lava ʻo maʻu ai ha melino mo ha fiefia ʻoku lahi angé? ʻOku hoko ʻa e ongoʻi faingataʻaʻiá mo e loto mamahí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fie maʻu ke fakatomala. ʻOku faʻa tupu foki ʻa e ʻikai ke mou maʻu ha taumuʻa fakalaumālie ʻi hoʻomou moʻuí mei hono maumauʻi ʻo ha ngaahi fono. ʻE hanga ʻe he fakatomala kakató ʻo fakamāʻopoʻopo hoʻomou moʻuí. Te ne hanga ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi mamahi fakalaumālie ʻoku tupu mei he maumaufonó. Ka ʻoku ʻikai te ne lava ʻo ʻomi ʻi he moʻui ko ʻení ha faitoʻo ki he ngaahi nunuʻa fakatuʻasino ʻoku lava ʻo tupu mei he angahala mamafá. Ke mou fakapotopoto pea mou moʻui maʻu pē ʻi loto ʻi he ngaahi ʻātakai ʻo e māʻoniʻoni kuo fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 31–32; pe Liahona, Sānuali 2001, 31).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá neongo ʻe tō ngofua pe hehema ngofua ha taha, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke ngāueʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivai fakatāutahá:

    [“Mahalo ko e kakai ko ʻení, ʻoku hangē ko e lea ʻoku taká, naʻe ‘fāʻeleʻi mai pē ʻoku pehē.’ Ka ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻuhinga nai ia ʻoku ʻikai ha fili pe tauʻatāina ke fili ʻa e kakai ko ia ʻoku nau moʻuangofua pe hehemangofua ki he ngaahi meʻa peheé? ʻOku kehe ʻa e meʻa ia ʻoku akoʻi mai ʻe heʻetau tokāteliné. Tatau ai pē ha moʻuangofua pe hehemangofua ʻa ha taha, ʻoku tauʻatāina pē hono lotó. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻene tauʻatāina ke filí. Ko ʻene tauʻatāiná ʻoku vaivaí. … Ko hotau fatongia ia kotoa ke ngāueʻi ʻetau tauʻatāina ke filí.]

    “… Ko hotau tokolahi naʻe fāʻeleʻi mai pē mo ha tolounua ʻi he kakanó, ʻo ʻiloʻingofua ha niʻihi, pea kovi ange ha niʻihi. ʻOku hangē ʻoku tau vaivai kotoa ki ha faʻahinga meʻá, ka ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hotau vaivaiʻangá, ʻoku tau kei maʻu pē ha loto mo ha mālohi ke mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá. ʻOku pau pē ke pehē ia. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻekeʻi meiate kitautolu ʻa ʻetau ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú, ko ia ai kuo pau ke mapuleʻingofua ʻa ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá ʻe heʻetau tauʻtāina ko ia ke filí. He ko e taimi ko ia ʻoku tau aʻu ai ki he taʻu motuʻa pe tuʻunga ʻoku ʻekeʻi ai meiate kitautolu ʻetau ngaahi tōʻongá, ʻoku ʻikai leva toe fakalaloaʻi ha faʻahinga tōʻonga pe fakakaukau ia ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻe he lau ko ia ʻoku pehē ʻNaʻe fāʻeleʻi mai pē au ʻoku ou pehē.’ ʻOku fie maʻu ke tau ako ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ke tau moʻui aí koeʻuhí ke ʻoua naʻa taʻofi kitautolu ʻe hatau vaivai fakamatelie mei hono aʻusia ʻa e taumuʻa ʻoku taʻengatá.

    “Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻOtuá te ne fakatapui hotau ngaahi mamahí ke ʻaonga kiate kitautolu (vakai, 2 Nīfai 2:2). Ko e ivi ko ia ʻoku tau fakamoleki ke ikunaʻi ʻaki ha faʻahinga vaivai ʻoku tau tupu hake mo iá, te ne fakatupu ha ivi fakalaumālie ke tau nofo mo ia ʻo aʻu ki ʻitāniti. ʻI he lotu tuʻo tolu ko ia ʻa Paula ke mole atu ʻa e ʻtolounua ko ia ʻi he kakanó’ meiate iá, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, ‘Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivai.’ [2 Kolinitō 12:9]” (“Free Agency and Freedom,” ʻi he Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr., ed., The Book of Mormon: Second Nephi, the Doctrinal Structure [1989], 13–14).

2 Nīfai 5:5–9. Fakamavaheʻi Kitautolu mei he Faikoví

  • ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku mahuʻinga ke hola mei he koví, hangē ko Nīfai mo hono kau muimuí. Fakatokangaʻi ange “ko kinautolu ia naʻa nau tui ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá” naʻa nau ʻalu mo Nīfaí (2 Nīfai 5:6). Tatau pē ia mo kinautolu he ʻahó ni ʻoku nau tokanga ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, ko kinautolu ia ʻoku nau muimui fakalaumālie kiate kinautolu. Mahalo he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo mavahe fakatuʻasino mei he faikoví. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e founga te tau lava ke maluʻi ai kitautolú:

    “Kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ke tau moʻui ai ʻi māmani kae ʻikai uesia kitautolu ʻe he ngaahi ivi holoki moʻui ʻo e koví ʻoku mafola aí. Te ke lava ʻo moʻui anga-maʻa, moʻui ʻaonga, pea mo moʻui anga māʻoniʻoni, ʻaki haʻo muimui he palani maluʻi ne faʻu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní: ʻa ʻEne palani ʻo e fiefiá. ʻOku maʻu ia he folofolá pea ʻi he ngaahi fanongonongo fakalaumālie ʻa ʻEne kau palōfitá. …

    “Fakaʻehiʻehi mei he angahala ʻo māmaní. ʻIloʻi ko e ʻOtuá ʻoku pulé. ʻE tō ʻaupito ʻa Sētane ʻi hono taimi totonu pea ʻe tauteaʻi ia ko ʻene ngaahi koví. ʻOku ʻi ai ha palani pau ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí. Te ne fakahā atu ha konga ʻo e palani ko iá ʻo ka ke fekumi ki ai ʻi he tui pea mo talangofua maʻu pē. Kuo fakatauʻatāinaʻi koe ʻe Hono ʻAló—ʻo ʻikai mei he ngaahi nunuʻa ʻo hoʻo ngaahi angafaí, ka ko hoʻo tauʻatāina ke fai ha ngaahi filí. Ko e taumuʻa taʻengata hoʻomou Tamaí ke mou lavameʻa ʻi he moʻui fakamatelié. ʻE tatau ai pē pe ko e hā ha lahi ʻo e angahala ʻanautolu ʻoku ʻi māmaní te ke kei lava pē ke maʻu ʻa e tāpuaki ko iá. Fekumi mo fakatokangaʻi ʻa e fakahinohino fakafoʻituitui ʻoku fai atu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Hoko atu hoʻomou moʻui taau ke maʻu iá. Tokoni ki siʻi niʻihi kehe ʻoku tūkiá, puputuʻú, mo taʻepauʻia he hala ke nau fou aí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 103–4, 106; pe Liahona, Mē 2004, 100, 102).

2 Nīfai 5:11, 13. “Naʻa Mau Fuʻu Tuʻumālie Lahi ”

  • ʻI he 2 Nīfai 5:11, 13 naʻe fakahā ʻe Nīfai ʻa e lavameʻa hono kakaí ʻi heʻenau tauhi ʻenau tākanga monumanu īkí, ngaahi tākanga monumanu lalahí, mo ʻenau ngoué. ʻOku tau faʻa fakafehokotaki ʻa e tuʻumālié mo e ngaahi tāpuaki fakamatelié, hangē ko e koloa pe ngaahi meʻa fakamatelie ʻo māmaní. Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) fekauʻaki mo e tuʻumālie moʻoní ʻo pehē: “ ʻI heʻeku pehē tuʻumālié ʻoku ʻikai te u fakakaukau ki hono lahi ʻo e paʻanga mo e sēnití pē. … Ko e meʻa ʻoku ou lau ko e tuʻumālie moʻoní … ko e tupulaki ko ia ʻo ha ʻilo ki he ʻOtuá, pea mo ha fakamoʻoní, pea mo e mālohi ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pea mo hono ueʻi hake hotau ngaahi fāmilí ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko e tuʻumālié ia ʻi hono anga moʻoní” (Gospel Standards, comp. G. Homer Durham [1941], 58; toe lea ʻaki foki ia ʻe Sēmisi E. Fausi, ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 74; pe Liahona, Sānuali 1999, 72).

  • ʻI he lau ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he totongi vahehongofulú ʻa e tuʻumālie moʻoní, naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa ne vahevahe ʻe Sisitā Ieko Seki:

    “Naʻa ku ʻalu mo hoku fāmilí ʻo ʻeva ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he Paʻake Fakafonua ʻo Siapaní. … Naʻá ku lolotonga feitama he taimi ko iá ʻi heʻema tamasiʻi hono faá pea naʻá ku ongoʻi helaʻia, ko ia naʻá ku tokoto hifo ai ʻi he lalo ʻakaú. … Naʻe kamata ke u fakakaukau ʻo kau ki heʻemau ngaahi palopalema fakapaʻangá. Naʻe kamata ke lōmekina hoku lotó, peá u tangi mo pehē. ‘ ʻE ʻEiki, ko e kau totongi vahehongofulu kakato ʻa kimautolu. Kuo mau feilaulauʻi ha meʻa lahi. ʻE fakaava mai ʻafē ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kimautolu pea fakamaʻamaʻaʻi ʻa ʻemau ngaahi kavengá?’

    “Naʻá ku lotu ʻaki hoku lotó kotoa. Hili ia peá u tafoki ʻo vakai atu ki hoku husepānití mo e fānaú ʻoku nau vaʻinga mo kakata fakataha. … Naʻe fakafokifā hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻoku lahi ʻa hoku ngaahi tāpuakí, pea ko hoku fāmilí ʻa e tāpuaki mahuʻinga taha ʻoku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate aú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 74; pe Liahona, Sānuali 1999, 72).

2 Nīfai 5:10–18, 26–27. “Naʻa Mau Nofo ʻi he Fiefia”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku ʻi ai ʻa e hala ʻoku fakatau ki he fiefiá: “Ko e fiefiá ko e taumuʻa ia mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí; pea ko hono ikuʻangá pē ia ʻo kapau te tau muimui ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki aí; pea ko e hala ko ʻení ko e angaleleí, angatonú, faitotonú, angamāʻoniʻoní, mo hono tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá” (History of the Church, 134–35).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e meʻa tatau ʻo kau ki he fiefiá: “ ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fiefia. Ne lea ʻaki ʻe Nīfai ha meʻa maʻongoʻonga: ‘Pea … naʻa mau nofo ʻi he fiefia.’ (2 Nīfai 5:27.) Ko ha toki meʻa fakaʻofoʻofa ia. ʻOku ou loto ke fiefia ʻeku fānaú. ʻOku ou loto ke nau fai lelei. ʻOku ou loto ke nau nofo lelei mo moʻui angatonu, founga totonu, peaʻoku ope atu ʻa e ʻofa ia ʻa ʻeku Tamai Hēvaní ʻi he mālohi ʻo e ʻofa ʻoku ou maʻú. ʻOku ou tui ʻokú Ne finangalo ke fiefia Hono ngaahi fohá mo Hono ngaahi ʻofefiné. ʻOku ʻomi ʻe he angatonú ʻa e fiefiá. ‘Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia. (ʻAlamā 41:10.) Kuo teʻeki pē fiefia ʻa e faiangahalá. Kuo teʻeki pē fiefia ʻa e siokitá. Kuo teʻeki pē fiefia ʻa e mānumanú. ʻOku fakafalala ʻa e fiefia ki hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (“Fast-Paced Schedule for the Prophet,” Church News, Apr. 20, 1996, 3).

2 Nīfai 5:20–25. Naʻe Fakamalaʻiaʻi ʻa e Kau Leimaná

  • ʻOku tali ʻe he veesi 20–25 ʻi he 2 Nīfai 5 e ngaahi fehuʻi ʻe fā fekauʻaki mo e fakamalaʻia ne ʻomi ki he kau Leimaná:

    1. Ko e hā ʻa e fakamalaʻiá?

      Kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻa e fakamalaʻiá ʻi he veesi 20 ko e “motuhi atu [ʻa kinautolu] mei he ʻao ʻo e ʻEikí.”

    2. Ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e fakamalaʻiá?

      Fakatatau ki he veesi 21, naʻe tupu ʻa e fakamalaʻiá “koeʻuhí ko ʻenau angahalá” mo e “fakafefeka … honau lotó.” Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá, mo e motuhi atu ʻa e faikoví mei he ʻao ʻo e ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 2:21; 2 Nīfai 4:4; 9:6; ʻAlamā 9:13; ʻEta 10:11).

    3. Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ne tuku ki he kau Leimaná?

      ʻI he kuonga ʻo Nīfaí, ko e mala ʻo e kakai Leimaná, naʻe “motuhi atu [ʻa kinautolu] mei he ʻao ʻo e ʻEikí … koeʻuhi ko ʻenau angahalá” (2 Nīfai 5:20–21). Naʻe ʻuhinga ʻeni, naʻe mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei heʻenau moʻuí. ʻI he taimi ne tali ai ʻe he kau Leimaná kimui ange e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, “naʻe ʻikai ke toe ʻiate kinautolu e fakamalaʻia ʻa e ʻOtuá” ( ʻAlamā 23:18).

      ʻOku toe pehē foki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo ha kili ʻuliʻuli ʻo e kau Leimaná hili e mavahe ʻa e kau Nīfaí meiate kinautolú. ʻOku ʻikai ke mahino kakato ʻa e natula mo e fōtunga ʻo e fakaʻilonga ko ʻení. Naʻe kamata ke fakaʻilongaʻi makehe ʻe he fakaʻilongá ʻa e kau Leimaná mei he kau Nīfaí. ʻI he feohi ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná kimui ange ʻi heʻenau foua ha ngaahi taimi ʻo e faiangahalá mo e angamāʻoniʻoní, naʻe ʻikai ke toe ʻaonga ʻa e fakaʻilongá.

      ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he kau palōfitá ʻi hotau kuongá ni, ʻoku ʻikai fakaʻilongaʻi ʻe he kili fakapōpōʻulí ha ʻikai fakahoifua fakalangi pe fakamalaʻia. ʻOku tali ʻe he Siasí ʻa e akonaki ʻa Nīfai, ʻoku “ʻikai … taʻofi [ʻe he ʻEikí] ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine” (2 Nīfai 26:33). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne tokāteline mahuʻinga ʻo e faingamālie potupotutataú maʻa ʻEne fānaú. … ʻOku ʻikai mahuʻinga e ngaahi faikehekehe ʻi he anga fakafonuá, leá, tangata pe fefiné, matakalí, mo e fōtunga ʻo e matá ki he fononga ʻa e kau faivelengá ʻi he hala ʻo e fuakavá mo haʻu ki hotau Huhuʻi ʻofeiná” (“President Nelson Remarks at Worldwide Priesthood Celebration” [1 Sune 2018], newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

    4. Ko e hā e ola ʻo e fakamalaʻiá?

      Fakaʻosí ʻi he veesi 24 ʻoku tau ako ai ko e ola ʻo e fakamalaʻiá—ko e motuhi atu mei he ʻao ʻo e ʻEikí—pea nau “hoko ai ko ha kakai fakapikopiko, ʻo nau fonu ʻi he anga-pauʻu mo e kākā.”

      Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻe tahá ʻe toki ʻaonga pē ʻa e fakamalaʻiá ʻi he faiangahala ʻa e kakaí. Kapau ʻoku nau fakatomala, [ʻe ] “ ʻikai ke toe ʻiate kinautolu ʻa e fakamalaʻia ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 23:18). ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga ʻo e kau Leimana angatonú ʻa ia ne nau fakatomala pea fiefia ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí; ko e taha ʻo kinautolu naʻá ne hoko ko ha palōfita (vakai, Hilamani 13:5).

2 Nīfai 6:1–3. Naʻe Faiako ʻAki ʻe Sēkope ʻa e Mafaí

  • Naʻe faiako ʻaki ʻe Sēkope ʻa e mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá. Naʻe “ui [ia] ʻe he ʻOtuá, mo fakanofo ʻo fakatatau ki he founga ʻo hono lakanga toputapú” (maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki toputapú) mo “fakanofo” (pe vaheʻi) ʻe hono tokoua ko Nīfaí (2 Nīfai 6:2; vakai foki, 2 Nīfai 5:26). ʻIkai ngata aí, naʻe ngāue ʻaki ʻe Sēkope ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe tolu ʻo e faiako ʻoku ola leleí, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “‘He kuó u naʻinaʻi kiate kimoutolu ʻi he fuʻu faivelenga kakato; pea kuó u akoʻi kiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻeku tamaí; pea kuó u lea kiate kimoutolu ʻo kau ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo tohi talu mei he fakatupu ʻo e māmaní’ [2 Nīfai 6:3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Ko e founga ia kuo akoʻi ʻaki maʻu ai pē ʻa e ongoongoleleí, ko ha founga ne ngāue ʻaki ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni—fakamoʻoni fakatāutahá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e lekooti kuo hiki ko e ngaahi folofolá” (Christ and the New Covenant [1997], 65).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e “hohoko” ʻo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe ngāue ʻaki ʻe he kau Nīfaí: “Ko e kau Nīfaí ko e hako ʻo Siosefa. Naʻe ʻiloʻi ʻeni ʻe Nīfai ʻi heʻene lau ʻa e ngaahi peleti ʻo e palasá. … Ko ia ne ʻikai ke ʻi ai ha kau Līvai ke kaungā fononga fakataha mo Līhai ki he Hemisifia Hihifó. Makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻunga ko ʻení naʻe pule ʻa e kau Nīfaí ʻaki ʻa e angamaʻa ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he ngaahi ʻaho ʻo Līhaí ki he ngaahi ʻaho ʻo e hā mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau lotolotongá” (Answers to Gospel Questions, 1:124).

2 Nīfai 6:4–18. Naʻe Toe Lau ʻe Sēkope ʻa e Hisitōlia Faka-Siú

  • Naʻe ngāue ʻaki ʻe Sēkope ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaia ke faiako ʻaki ʻo “kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, mo e ngaahi meʻa ʻe hoko mai” (2 Nīfai 6:4). Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá ki hono kakaí koeʻuhí ko e konga kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, veesi 5). Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi veesi tatau naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ki he hako ʻo Līhaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (fakafehoanaki veesi 6–7; 1 Nīfai 21:22–23). Ko hono fakaʻaongaʻi ko ʻeni ʻo e kikite tatau ki he ngaahi tuʻunga kehekehé ko e sīpinga ia ʻo e “fakatatau ʻo e ngaahi folofolá” ʻi he tākiekina ʻe he Laumālié (vakai, 1 Nīfai 19:23 ; 2 Nīfai 11:8).

2 Nīfai 6:6–11. Ko Hono Fakamoveteveteʻi mo Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

2 Nīfai 7:10–11. ʻEveʻeva ʻi he Maama ʻo ʻEnau Afí

  • Ne fehuʻi ʻe ʻĪsaia pe ko hai ʻiate kinautolu ʻoku manavahē mo talangofua ki he ʻEikí ʻe ʻeveʻeva ʻi he poʻulí. Ko e talí, ko e, “ ʻikai.” Naʻá ne toki pehē ko kinautolu ʻoku nau “ ʻeveʻeva ʻi he maama ʻo [ʻenau] afí pea ʻi he ngaahi kalofiama ʻa ia kuo [nau] tafunakí … te [nau] tokoto hifo ʻi he mamahi” (2 Nīfai 7:11). ʻOku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻi hotau kuongá ni ʻoku nau falala pē kiate kinautolu pe ko e kakai kehé ʻo laka ange ʻi he ʻEikí; ʻoku nau falala ki he nima ʻo honau kakanó mo muimui ʻi heʻenau maama pē ʻanautolú kae ʻikai ke falala ki he ʻOtuá (vakai, T&F 1:19–20; 133:70–74).

  • Ko e Fakamoʻuí ʻa e Maama ʻo e Māmaní. ʻOku taʻefakapotopoto ke tau feinga ke fetongi ʻEne māmá ʻaki ha maama kuo tau ngaohi (vakai, 3 Nīfai 18:24). Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) fekauʻaki mo kinautolu ʻoku akonaki halá, ʻo ngāue ʻaki ʻenau maama pē ʻanautolú ʻi heʻenau malangaʻi “ ʻo e ngaahi tokāteline halá ʻo fakangalingali ko ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.” Naʻá ne pehē ko e kau “hīkisia mo e kau sanitungua, ʻa ē ʻoku nau pehē ʻoku nau hīkisia ʻi heʻenau ngaahi lavameʻá; pea mo fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní ʻo fakatatau mo honau lotó; kuo nau hoko ai ko ha fono kiate kinautolu pē, pea mo fakaʻalinga ko e kau fakamaau kinautolu ki heʻenau ngaahi angafaí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 373).

2 Nīfai 8. Ko e Tānaki ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • Ko e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia ʻi he 2 Nīfai 8 ʻoku lau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ke “fakafiemālieʻi ʻa Saione” pea “ngaohi ʻa hono feituʻu maomaonganoá ke hangē ko ʻĪtení” (veesi 3). Naʻá Ne enginaki kiate kinautolu, “ ʻOua te mou manavahē ki he manuki ʻa e tangatá” (veesi 7). Naʻá Ne talaʻofa “ ʻe toe foki mai ʻa e kakai kuo huhuʻi ʻe he ʻEikí, pea haʻu mo e hiva ki Saione” (veesi 11). Te Ne ʻufiʻufi kinautolu “ ʻi he malumalu ʻo [Hono] nimá” (veesi 16). Naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá ʻa e fakafiemālie heni ʻo hangē pē ko e ngaahi kikite kehe ʻa ʻĪsaiá.

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) naʻe kau ʻetau ngaahi kui kimuʻá ʻi hono fakahoko e ngaahi kikite ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí:

    “Naʻe mālohi mo loto-toʻa … ʻetau ngaahi kuí ʻi he ʻEikí, he naʻa nau ʻiloʻi ko Ia honau maluʻí, hūfangaʻangá, mo e fakamoʻuí. ʻI hono fakamālohia kinautolu ʻe he tui ko ʻení, naʻa nau fakafalala ki heʻenau tauʻatāina ne nau mataʻikoloa ʻakí , fakapotopotó, mo e ngāue faitotonú. Pea pehē ʻe he hisitōliá naʻa mo e ʻeá naʻe ʻalomālie koeʻuhí ko kinautolu, pea ko ʻenau ngāue taʻehela ʻi he loto fakatōkilaló naʻá ne ngaohi ʻ ʻa e potu liʻakí ke fisi ʻo hangē ko e losé.’

    “Naʻe fakafoʻou ʻenau tuí ʻe ha ongo kikite mahuʻinga ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí—ʻa e ngaahi ʻaho ne nau ʻiloʻi ne nau moʻui aí. Ko e ʻuluakí naʻe fanongonongo ʻe ʻĪsaia: ‘ ʻE fiefia ʻa e toafá mo e potu lalá koeʻuhí ko kinautolu, pea ʻe fiefia ʻa e potu liʻakí; pea fisi ʻo hangē ko e losé.’ (ʻĪsaia 35:1.) Pea mo e: ‘Koeʻuhí ʻe fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí ʻa Saione: te ne fakafiemālieʻi hono ngaahi potu lala kotoa pē; pea te ne ngaohi hono toafá ke hangē ko ʻĪtení, pea ko hono potu liʻakí ʻo hangē ko e ngoue ʻa e ʻEikí; ʻe ʻilo ʻi ai ʻa e fiefiá mo e nēkeneká, ko e fakafetaʻí, pea mo e leʻo ʻo e Sāmé.’ (ʻĪsaia 51:3.)

    ʻĪmisi
    Feituʻu ʻo e Temipale Sōlekí ʻi he 1894

    “Pea neongo ne mamata pē honau matá ki honau fale papá mo e ʻātakai ne nau ʻi aí, ka ne nau fakakaukau atu ki he ʻaho ʻe fakahoko ai e ngaahi lea ʻa Maiká: ‘Ka ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí, ʻe fokotuʻu maʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihová ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá. …’ (Maika 4:1–2.)

    “Kuo tau fakamoʻoniʻi ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi kikite mahuʻinga ko ʻení” (This Nation Shall Endure [1977], 42).

  • Fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e kau Siú ki he fonua ko ʻIsilelí, naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku muʻomuʻa ʻa e tānaki fakalaumālié ʻi he tānaki fakamatelié: “ ʻE tānaki ʻa Siuta ki Selusalema motuʻa ʻi hono taimi totonu; ʻi he meʻá ni, ʻoku ʻikai ha veiveiua ki ai. Ka ko e tānaki ko ʻení ʻe kau ai ʻa hono tali ʻo Kalaisí, kau ki he Siasí, pea maʻu foʻou ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻo hangē ko hono fakahoko ʻi he ngaahi feituʻu toputapú. Ko e fakatahataha lolotonga ʻo e hako ʻo e kakai Siú ki he puleʻanga Palesitaine ʻo ʻIsilelí ʻoku ʻikai ko e tānaki fakafolofola ia ʻo ʻIsileli mo Siutá. Mahalo pē ko hano fakamelomelo ia, pea ko e niʻihi ʻo e kakai kuo fakatahatahá te nau kau ki he Siasi moʻoni mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní, pea te nau tokoni ʻi hono langa ʻa e temipale ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ke ne tāpuakiʻi ʻa e kelekele ʻo Selusalemá ʻi hono taimi totonu. Ka ʻoku ʻikai ko ha tānaki fakalaumālie ʻa e tānaki fakapolitikalé, he ko e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻoku ʻikai ʻo e māmani ko ʻeni” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 519–20; vakai foki, (peesi 564–65).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻI he 2 Nīfai 5:5–8 naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai ke ne “hola ki he feituʻu maomaonganoá.” ʻOku ʻi ai nai ha konga hoʻo moʻuí ʻoku hā mai ai e moʻui ʻa Nīfaí? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi tākiekina mei he ngaahi kaungāmeʻá, fakafiefiá, ngāué, akó, pe mītiá ʻoku totonu ke ke fakakaukau ke ke mavahe ai meiate kinautolu?

  • ʻI he 2 Nīfai 8:3–16 ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ange ki he kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi honau “tānakí.” Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuakí ni kuó ke ʻosi aʻusiá? Ko e fē ʻiate kinautolu ʻokú ke kei fekumi ki aí? Ko e hā te ke fai ke maʻu ai kinautolú?

Ngāue ke Faí

  • ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 4:15–35, fekumi ki he meʻa ne fai ʻe Nīfai ke ne ikunaʻi ai hono ngaahi vaivaí. Feinga ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni pau ne fakaʻaongaʻi ʻe Nīfaí pe tui te ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi hono ngaahi vaivaí. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo ʻo kau ki he ngaahi moʻoni ʻokú ke fakaʻilongaʻí; fakafanongo ki he ngaahi ongo ʻa e Laumālié. Mahalo te ke fie tohi ʻo kau ki he ngaahi tukupā ʻoku ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke fakahokó ʻi hoʻo lau iá.

  • Kuo faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Tauhi ke potupotutatau hoʻo moʻuí. Tokanga telia ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke tokanga taha ki aí. Tokanga telia ʻa e fakangatangatá. ʻAi ke lahi e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia aí mei he ngaahi tafaʻaki leleí lolotonga ia hoʻo ngāue ke fakatupulaki mo fakamālohia ʻa e tafaʻaki hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí” (“Four Imperatives for Religious Educators” [lea naʻe faʻu ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, Sept. 15, 1978], 3). Lau ʻa e 2 Nīfai 5:10–18, 26–27 pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ako ki ai pe ako ke moʻui ʻaki ʻa ia te nau tokoniʻi koe ke ke fai ha tokoni lahi ange ʻi he māmaní.