‘Inisititiuti
fakamatala fakalahi-fakamovetevete


Hisitōlia Nounou ʻo hono Fakamovetevete ʻo ʻIsilelí

ʻĪmisi
Brief History of the Scattering of Israel

Naʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻÉne fuakava mo ʻĒpalahamé, hono foha ko ʻAisaké, mo hono mokopuna ko Sēkopé. Naʻe liliu ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ki he ʻIsileli. Naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻa e ngaahi foha ʻe toko 12 ʻa ia ko e fānaú naʻe hoko ko e ngaahi fāmili ʻe 12 pe ko e faʻahinga ʻe 12 ʻo ʻIsilelí. Naʻe faifai pea hao moʻui ʻa e fāmili ʻo ʻIsilelí ʻi ha honge ʻi heʻenau mavahe mei he fonua ʻo e talaʻofá ki ʻIsipité. Naʻa nau tupu ʻo tokolahi pea hoko ko ha puleʻanga lahi. Hili ʻa e ngaahi taʻu lahi naʻe taki ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipite, pea naʻe tataki kinautolu ʻe Sōsiua ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe vahe e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he faʻahinga ʻo Līvaí. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Sōsiua 18:7 naʻe maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he faʻahinga ʻo Līvaí, ko hanau tofiʻa kae ʻikai ʻoange hanau fonua. ʻIkai ngata aí, ʻi he fakakakato ʻo e ngaahi talaʻofa naʻe fai mo Siosefá, hono ongo foha ko ʻIfalemi mo Manasé naʻe fakatou ʻoange ʻa e fonua hona tofiʻá maʻa hona hakó. Ko ia ai naʻe vahevahe ʻa ʻIsileli ki he puleʻanga ʻe ua—ko e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí mo e puleʻanga fakatonga ʻo Siutá.

Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa ʻIsilelí kapau te nau tafoki meiate Ia pea hū ki he ngaahi tamapuá, ʻe ʻave kinautolu mei he fonua ʻo honau tofiʻá. Ko ia ai naʻa nau tafoki mei he ʻOtuá pea naʻe ikunaʻi pea ʻave kinautolu mei he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ikunaʻi ʻe ʻAsīlia ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻi he 721 K.M. Naʻa nau hoko kimui ʻo ʻiloa ko e faʻahinga ʻe 10 kuo pulí (molé). Kimui ai, naʻe ikunaʻi mo fakamovetevete ʻa e puleʻanga fakatonga ʻo Siutá (pe kau Siú) ʻe Papilone ʻi he taʻu nai ʻe 587 K.M. Hili mei ai ha taʻu nai ʻe 70 kimui, naʻe kamata ke foki ʻa e kau Siu tokolahi ki he fonua ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ne nau nofo ai ʻo hoko ko ha puleʻanga ʻi he ngaahi toʻu tangata lahi. ʻI he taʻu 70 T.S. pea ʻi he taʻu 135 T.S. foki, naʻe fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema pea fakamoveteveteʻi ʻa e kau Siú ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. Ka ko e meʻa fakaofó, he ko e tokolahi ʻo e kau Siú ne nau tauhi honau tuʻunga ko ha kakai. Ko e faʻahinga kuo pulí, neongo ʻenau kei movetevete ʻi he funga māmaní; ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ko e hako kinautolu ʻo ʻIsileli.

ʻĒpalahame

ʻAisake

Sēkope

Lūpeni

Simione

Līvai

Siuta

Taani

Nafetalai

Kata

ʻĀseli

ʻĪsaka

Sepuloni

Siosefa

Penisimani

ʻIfalemi

Manase

Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí

ʻAisilia (721 K.M.)

= faʻahinga kuo pulí

Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá

Papilone (586 K.M.)

Loma (70 T.S. )